C.I.B.O.S. d.o.o.

SARAJEVO
PODRUNICA TUZLA

ZAHTJEV
ZA IZDAVANJE OKOLINSKE
DOZVOLE
Podnosilac: C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo, Podrunica Tuzla
Adresa: Miloa Popovia uri bb, 7500-Tuzla
Pogon: Otkup i skladite sekundarnih sirovina

Tuzla; juni 2012 godine

SADRAJ

Uvod
1. Podaci o podnosiocu zahtjeva i odgovornom licu
2. Izvod iz planskog akta
3. Lokacija pogona i postrojenja
4. Opis pogona i postrojenja
5. Osnovne i pomone sirovine, ostalih supstanci i energije koja se
koristi
6. Opis izvora i emisija iz pogona i postrojenja
7. Opis stanja lokacije
8. Opis prirode i koliine predvienih emisija iz pogona i postrojenja
9. Opis predloenih mjera, tehnologija za spreavanje ili ukoliko nije
mogue, smanjenje emisija iz postrojenja
10. Opis ostalih mjera radi usklaivanje s osnovnim obevazama
operatora
11. Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar podruja
12. Predviena alternativna rjeenja
13. Kopija zahtjeva za dobijanje drugih dozvola
14. Netehniki rezime
15. Plan upravljanje otpadom

Prilog

Uvod

Na osnovu lana 68 Zakona o zatiti okolia (Slubene novine

Federacije BiH, broj 33/03), uraen je zahtjev za izdavanje nove okolinske
dozvole, iz razloga promjene kapaciteta skladitenja sekundarnih sirovina
sa 20 000 tona na 40 000 t/god. za pogon C.I.B.O.S.d.o.o. Sarajevo,
podrunica Tuzla koja je smjeteni su u industrijskoj zoni Tuzle, na dijelu
lokacije bive fabrike Poliuretanske hemije (HAK) na zapadnoj strani
kompleksa.
1. Podaci o podnosiocu zahtjeva i odgovornom licu
Tabela br.1
Osnovni podaci o operateru
1.

Naziv kompanije

C.I.B.O.S d.o.o. Sarajevo- Miloa Popovia uri bb,

7500-Tuzla

2.

Pravni oblik

Drutvo za otkup,primarnu preradu sekundarnih

sirovina d.o.o.

3.

Vrsta zahtjeva

Plan aktivnosti za izdavanje okolinske dozvole

4.

Adresa kompanije

C.I.B.O.S. doo Sarajevo- Miloa Popovia uri bb,

7500-Tuzla

5.

Naziv pogona/postrojenja

Skladite sekundarnih sirovina

6.

Adresa pogona/postrojenja

Tuzla - Miloa Popovia uri bb

7.

Telefon/fax:

+387 35 286 - 798

8.

e-mail

office@cibos-scholc.ba

9.

Slubena kontakt osoba

Nihad Ribi

10
.

Identifikacijski broj

4200456390009

11
.

Poreski broj

200456390009

12
.

Rjeenje o upisu u sudski

registar

065-0-RegZ-11-001553 od 23.03.2011

13
.

Sud kod koga je kompanija

registrovana

Kantonalni sud Sarajevo

14
.

Direktor Podrunice Tuzla

Huki Sakib

14
.

Generalni direktor

Huki Sakib

2. Izvod iz planskog akta

3. Lokacija pogona i postrojenja

Objekti preduzea C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo koji se nalaze u Tuzli,
smjeteni su u industrijskoj zoni Tuzle, na dijelu lokacije bive fabrike
Poliuretanske hemije (HAK) na zapadnoj strani kompleksa, prema krugu
termoelektrane Tuzla. Prilaz krugu preduzea je sa njegove sjeverne strane
izmeu Upravne zgrade DD POLIHEM u steaju i Zdrastvene ambulante.
Zahvat je smjeten na slobodnom prostoru I zauzima povrinu od cca
17.000 m2, oznaena kao brojevi parcela broj: 1/3-263/4 i 146-261/1 K.O.
Husino, optina Tuzla.
Prilaz kompleksu je sa magistralne saobraajnice Tuzla iki Brod preko
pristupne asfaltirane saobraajnice.
U blizini pogona se nalaze drugi poslovni objekti:

Interauto d.o.o. Tuzla sa sjeverne strane

Poliuretanska hemija sa istone strane koji ne rade

Pruga Tuzla-Doboj sa june strane

Neizgraeno industrijsko zemljite i lokalna pruga Rudnik Bukinje TE Tuzla sa zapadne strane
U blizini pogona nema nikakvih stambenih objekata. Preduzee je cijelim
dijelom ograeno posebnom ianom ogradom visine 2 m.
Adresa preduzea je Miloa Popovia uri bb.
4. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti
Preduzee C.I.B.O.S. doo Sarajevo, podrunica Tuzla, locirano je u
krugu u industrijskoj zoni Tuzle, na dijelu lokacije bive fabrike
Poliuretanske hemije (HAK) na zapadnoj strani kompleksa neposredno uz
zgradu Hloralkalne elektrolize, pogon zauzima povrinu od cca 17.000 m 2.
Preduzee je cijelim dijelom ograeno posebnom ianom ogradom visine
2 m. Unutranji saobraaj se odvija preko asfaltiranih saobraajnica u
krugu koje su povezane sa magistralnim putem Tuzla iki Brod. Na junoj
strani preduzea prema krugu DD DITA Tuzla, preduzee vri utovar i
otpremu starog eljeza eljeznicom koja je povezana kolosijekom koji izlazi
na prugu Tuzla-Doboj-Zvornik. Na istonoj strani Zahvata na udaljenost od
20-30 m nalazi se pogon Hloralkalne elektrolize koji ne radi, ali trenutno
radi pogon pretakanja hlora i skladitenje hlora u rezervoare koji ima
ukupno 12, ali je u funkciji skladitenja samo 6 sa kapacitetima od 38 m 3 i
pogon za prizvodnju Natrijum hlorata koji ne radi, dok se na zapadnoj
strani
Zahvata
na
udaljenosti
od
200-300
m,
nalazi
krug
TERMOELEKTRANE Tuzla, a na junoj strani se granii sa krugom DD DITA
Tuzla. Prilaz Zahvatu je obezbjeen sa sjeverne strane.

Objekti locirani u krugu preduzea su zidani objekti od siporeksa, a

pristup im je omoguen preko internenih asfaltiranih saobraajnica i platoa
ispred objekata. Objekti su prizemni, Nastrenica je graena od elika
(nosiva konstrukcija), pokrivena Al limom.
Na prostoru se nalaze svi objekti potrebni za obavljanje djelatnosti
tretmana sekundarnih sirovina i to:
- upravna zgrada
- zatvoreno natkriveni skladini prostor sa pomonim prostorijama
- otvoreni skladini prostor
- kamionsko-vagonska vaga
- eljezniki kolosjek
- kamionske saobraajnice
Preduzee je poelo sa radom 2004 god sa svom propisanom opremom
koja je potrebna za ovu vrstu djelatnost. Lokacija preduzea odgovora
djelatnosti iz sledeih razloga:
- nalazi se u industrijskoj zoni grada Tuzla
- posjeduje nephodnu infrastrukturu (elektro instalacije,vodovod i
kanalizaciju)
- povezana je asfaltnom saobraajnicom sa magistralnim putem
- povezana je sa eljeznikom saobraajnicom sa magistralnom
eljeznicom
- ne prijeti opasnost od pljavljenja
- nema emisije dimnih plinova,termoemisije i neugodnih mirisa
- nivo buke je u okvirima dozvoljenim za ovo podruje
Na osnovu nabrojanih karakteristika moe se zakljuiti da makro i mikro
lokacija predmetnog postrojenja relativno povoljna sa stanovita zatite
okoline.
Radi spreavanja zagaivanja tla i voda u sluaju curenja i prosipanja
toksinih materija prilikom manipulisanja ureene asfaltirane povrine
povezane sa odvodnim kanalima koje tehnoloke vode i oborinske odvode
u seperator.
4.1.

UPRAVNA ZGRADA

Objekat upravne zgrade je klasine AB konstrukcije sa nosivim zidovima

od siporeksa debljine 20 cm. Krovna konstrukcija je drvena, a pokrov je od
salonit ploa. Stropna ploa je od daske sa trstikom i malterom sa donje
strane.
Objekat upravne zgrade je samostalan i prizeman. U upravnoj zgradi su
slijedei sadraji:

kancelarija direktora
blagajna
knjigovostvo

kancelarija kolske vage

arhiva
WC za zaposlenike
Kotlana
Portir-uvar
Upravne zgrade
4.2. ZATVORENO I NATKRIVENO SKLADITE

Nosiva konstrukcija nastrenice je od elika, a ispuna je od siporeksa

debljine 30 cm. Meuspratna konstrukcija je od arniranih siporeks ploa
debljine 15 cm. Pokrov je od profilisanog lima na nezatienoj elinoj
konstrukciji. Zatvoreno i natkriveno skladite je pod jednim krovom.
Zatvoreno skladite sa pomonim prostorijama je odvojeno od natkrivenog
dijela skladita vatrootpornim zidovima od siporeksa.
Natkriveno zatvoreno skladite
U zatvorenom dijelu skladita
pojedinanih magacina.
Pomone prostorije ine:

garderoba,

kupatilo,

trpezarija,

hodnik,

predprostor,

WC.

se

nalaze

pomone

prostorije

Magacinski prostori su samostalni i svaki prostor ima svoja ulazna vrata, a

punim zidovima su odvojeni meusobno i od drugih sadraja.
Sadraji magacinskih prostora su slijedei:
Magacin br.1 Razni alat (kosilica, mjealica za beton, runi alat, vree za
pakovanje robe);
Magacin br.2 - Dizel gorivo i mazivo u bavama od 200 litara i to 4 bave
goriva, 1 bava hidraulinig ulja i 1 bava tovatne masti;
Magacin br.3 Bakarni otpad cca 7500 kg;
Magacin br.4 Otpad obojenih metala (aluminijum) i legura (bronza,
mesing i dr.);
Magacin br.5 Plin za rezanje metala (propan-butan) 4 x 35 kg;
4.3. OTKRIVENI MANIPULATIVNI PROSTOR
Manipulativni plato za skladitenje eljeznog otpada na otvorenom
prostoru unutar izvedene eljezne ograde, kapaciteta 33 998,42 tona, koji
pokriva povrinu 120,00 x 70,00 m. Na otvorenom platou se vri odlaganje
preuzetog otpada, koji nakon sortiranja i odlaganja na odreena mjesta

(ovisno o vrsti otpada) se vri njegova kasacija i priprema za transpot do

krajneg kupca.
Otvoreno skladite
4.4. Vaga
Cestovno vaga u sklopu prunog tijela je izveden graevinski dio
objekta vage na kojim je montiran mehanizam vage, meusobno povezan
trakastim temeljima. Prilazi vagi su uraeni irine sa svake strane temelja i
smjetena je na ulaznom dijelu lagera.
4.5. Separator zauljenih voda
Na sjevernoj strani pogona je ugraen separator (1 kom) za prihvat i
tretman zauljenih otpadnih voda. Zauljene vode sa platoa i saobraajnica
se skupljaju putem slivnih ahtova u zasebnu kanalizaciju koja vodi do
separatora. Separator je lociran izvan platoa.
Separator je trokomorni, izraen od plastike. Preiene vode iz separatora
se isputaju u kanalizacionu mreu.
Kontrola ispravnosti funkcionisanja separatora vri se vizuelnim
pregledima. Stalno se prati stanje povrine vode s obzirom na nakupljenost
ulja i drugih masnoa koje ulaze u separator. Kada se skupi vea koliina
masnoa i ulja na povrini vode unutar seperatora ulje se ispusti u
dodatnu komoru. Ovo se radi kad separator nije optereen, odnosno kad
nema veeg dotoka na ulazu separatora.

Separator zauljenih voda

Takoer potrebno je kontrolisati naslage krupnog otpada u prvoj komori te
povremeno i tu komoru oistiti.
Pranjenje i odlaganje ulja iz separatora moe se izvriti muljnom
pumpom. Mulj se tretira na zakonm propisan nain i vri firma registrovana
za ove djelatnosti sa kojom je sklopljen ugovor.
Kontrolisanje kvaliteta izlazne vode vri se uzimanjem uzorka iz
predvienog mjesta u separatoru koje se nalazi na samom izlasku vode u
otvoreni kanal.
4.6. Saobraajnice
Plato i i saobraajnice su asfaltno-betonirani, pravilno rasporeeni,
dovoljne irine. Na platou su postavljene slivne reetke koje prikupljaju svu
zauljenu vodu sa prostora manipulativnih i skladinih povrina i preko
kanala odvode do separatora.
4.7. Opis tehnolokog procesa
Osnovna djelatnosti preduzea C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo,
podrunica Tuzla je: otkup, tretman, manipulacija, privremeno skladitenje

i izvoz sekundarnih sirovina. Skladitenje podrazumjeva dranje otpada na

jednom mjestu. Uslovi za dranje otpada prestavljaju vaan element u
programu upravljanja opasnim otpadom, jer se tim uslovima odreuje
nain i postupanje sa otpadom prije njegovog tretiranja, obrade ili
transporta. Vlasnici otpada mogu biti pravna i fizika lica. Prema vrsti
otpada on se dijeli na opasni i neopasni otpad.
Opasan otpad sa kojim se susreemo je najee baterije, otpadna ulja,
akumulatori rastvarai, boje itd.
Naopasni otpad je svaki otpad koji nema karakter opasnog otpada kao:
staklene i plastine boce, papir, plastika, eljzo , obojeni metali itd.
Najee se prikupljaja i privremeno skladiti sljedei otpad:
Staro eljezo i limovina
Obojeni metali
Akumulatorske baterije
Stari papir i plastika (olanirano)
Otpad koji se dovozi na lager od pravnih i fizikih lica se prvo vaga na vagi
te se kasnije transportuje na privremeno skladitenje i obradu. Vaganje se
vri nas velikoj vagi koja se redovito odrava i badari.
Obojeni metali se vagaju na maloj vagi te se nakon sortiranja i obrade
privremeno skladite u zatvorenom skladitu.
Tehnoloka ema rada pogona
Preduzee "C.I.B.O.S." d.o.o. Sarajevo; Podrunica Tuzla posjeduje
odgovarajue prostore i opremu propisane Pravilnikom o uslovima tehnike
opremljenosti poslovnih prostorija za obavljanje djelatnosti prikupljanja,
prerade i proizvodnje otpadnih materijala i sekundarnih sirovina ("Slubene
novine FBiH", broj: 3/00), i to:
skladini prostor usklaen sa urbanistikim planom optine,
zatvoreni poslovni prostor za administrativno-komercijalne potrebe,
otvoreni prostor za skladitenje otpadnih materijala, betoniran ili
asfaltiran sa
izvedenim nagibom prema sabirnim kanalima koji odvode otpadne
vode u propisne seperatore.
odgovarajui broj kontejnera,
dio otvorenog prostora rezervisan za skladitenje otpada koji se ne
moe odmah preraditi (otpadna zemlja, staklo, tekstil,spuva,otpadni
lak sa automobila i sl.),
zatvoreni prostor za smjetaj i uvanje otpada podlonog
vremenskim utjecajima ili opasnog po okoli (olovni akumulatori,
obojene metale, razne baterije, elektronski otpad i dr.),
otvoreni prostor s odgovarajuim kontejnerima za odlaganje
rastresitog otpada,
posude za rabljena ulja,
kamione sa grajferima,
bager za sjeenje i utovar eljeza
kamion za prevoz sekundarnih sirovina

presu za metal
viljukar
kamionsku vagu i
druge odgovarajue vage (mehanika, digitalna).

5. Osnovne i pomone sirovine, ostalih supstanci i energije koja

se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje
Osnovna djelatnost poduzea je prikupljanje i privremeno skladitenje i
transport sekundarnih sirovina; ifra djelatnosti 37.100. U tabeli je dat
prikaz mjesene koliine otpada koja se tretira u podrunici Tuzla.
Tabela 1. Vrste i mjesena koliine otpada koji se tretira
R/b

Vrsta otpada

1.

Otpadno
eljezo
limovina

Broj iz kataloga

2.

Obojeni metali

3.

Kablovi
Akumulatorsk
e baterije

4.

12 01 01,16 01 17,17 04 05, 17 04 07,

19 10 01, 19 12 02
12
19
01
17
12
12
19
12
05
12
11
19
17

01 03,16 01 18,17 04 01,19 02 02,

12 03
03 05,12 01 03,15 01 04,16 01 18,
04 02,19 10 02,19 12 03
01 03,16 01 18,19 10 02,19 12 03,
01 03,16 01 18,17 04 01,19 10 02,
12 03
01 03,16 01 1819 10 02,19 12 03, 11
01,12 01 03,17 04 04,19 10 02, 19
03
05 01,12 01 03,17 04 04,19 10 02,
12 03
04 11

16 06 01*,16 06 02*,16 06 05

Mjesena
koliina u
skladitu
(t)

4000,00

250,00

3,0
15,00

5.

Plastika

15 01 02

4,0

6.

Papir i karton

15 01 01

8,5

5.

Otpad
od
mehanike
19 12 12
obrade eljeza
i limovine

5,0

Osnovna i pomone sirovine koje preduzee koristi u svom svakodnevnom

radu su date u talebi.
Tabela 2. Utroak sirovina i repromaterijala

Godinji utroak goriva, ulja i pomonih materijala

R.b
.
1.

Naziv materijala

Jed. mjere

8.

Diesel gorivo
Motorna, hidraulina i koiona
ulja
Masti
za
podmazivanje
pojedinih sklopova
Sredstva za hlaenje motora
Filteri za motorno i hidraulino
ulje
Plin za rezanje-propan butan

9.

Plin za rezanje-kisik

m3

10.

Sredstva za odravanje line

higijene

kg

2.
3.
4.
6.

Koliina

622

kg

3000,00

kg

200,00

kg

500,00

kg

50,00

m3

76.962,84
283.780,0
0
250,00

Snabdijevanje vodom i energijom se vri na sljedei nain:

-

elektrina energija se obezbjeuje preko NN prikljuka na javnu

elektrodistributivnu mreu.
toplotna energija se obezbjeuje putem vlastite kotlovnice (upravna
zgrada),a jednim dijelom putem elektrinih pei (zagrijavanje radnih
prostorija).
snabdjevanje vodom se vri iz gradske vodovodne mree.

Izvori vodosnabdjevanja i energije

Napajanje elektrinom energijom se vri sa NN prikljuka. Snabdijevanje
sanitarnom vodom se vri iz gradske vodovodne mree.
Tabela 3. Potronja elektrine energije i vode
R.b.

Naziv

Godinja potronja

1.

Elektrina energija

45000 MWh

2.

Voda

948, 00 m3

6. Opis izvora i emisija iz pogona i postrojenja, prirode i koliine

predvienih emisija iz pogona i postrojenja u okoli (zrak,
voda, tlo) kao i identifikacija znaajnih uticaja na okoli
6.1.

Opis izvora i emisija iz pogona i postrojenja

Znaajne utjecaje na okoli na predmetnoj lokaciji mogu imati:

emisija u atmosferu,
emisija u tlo i vode,
buka i
vrsti otpad

Tabela 4.Vrste otpadnih tokova i mjesta nastajanja

2.

Vrsta
otpadnih
Mjesto nastanka otpadnih tokova
tokova
Emisija u atmosferu
Praina od procesa orade otpada,
kotlovnica
vozila
Otpadne
vode iUmivaonici

3.

sanitarne
Otpadne vode fekalne

R.br.
1.

4.

5.
6.
7.

WC
Krov objekta, nadstrenica, curenje iz
vozila,
Otapdne
vode
interne saobraajnice i manipulativni
oborinske i zauljene
plato,
skladini prostor
Rabljena ulja
Nastala tretiranjem starih vozila
Radne maine postrojenja i dr. oprema
Buka
Otpad nastao tretiranjem sekundarni
vrsti otpad
sirovina

6.2. Emisija u atmosferu

Preduzee C.I.B.O.S. doo Sarajevo; Podrunica Tuzla od moguih
uticaja na zagaenje atmosfere u smislu trovanja ili irenja neprijatnih
mirisa posebnu panju treba obratiti na emisiju para tenosti i gasova iz
otpadnih materija. Sa gledita higijene vazduha vano je kako se ponaaju
gasovi, pare i praina u atmosferi i pod kojim uslovima dolazi do tetnog
djelovanja ovih zagaenja.
Emisija polutanata u zrak se javlja:
- pri radu motora sa unutranjim sagorijevanjem,
- kod upotrebe autogenih aparata
- pri radu prese za metal
- kotlovskog postrojenja
Broj maina koje se koriste u procesu rada i njihov kapacitet,
odnosno normativ potronje energenata ine osnovicu za konstataciju da
emisija polutanata iz motora sa unutranjim sagorijevanjem nama
znaajnijeg uticaja na okoli i zdravlje ljudi. Kod upotrebe aparata za
autogeno sjeenje, nastaje sagorijevanje komponenti koje prethodno nisu
mogle biti odstranjenje, kao to su: naslage korozije, zatitni premazi,
zaostale kombinacije gorivih materija i sl. Zastupljenost ovih materijala je
mala, te je emisija produkata nastali autogenim sjeenjem ograniena.

Emisija plinovitih supstanci sadri uglavnom: okside azota, vrste estice,

ugljenmonoksid i ugljovodike. Zavisno od vrste materijala zahvaeni
sjeenjem mogu se pojaviti druge kombinacije u veoma malim
koncetracijama. Pri radu prese za metal mogu se pojaviti manje koliine
praine od metala. Ovaj uticaj nije mogue procjeniti i razdvojiti od uticaja
predmetnog pogona na okoli.
U toku zimskog perioda se za zagrijavanje prostorija koristi kotao na
vrsto gorivo, palete te je izvreno mjerenje gasova iz pogona kotlovnice.
(Prilog: Zapisnik o analizi tetnog djelovanja emisija dimnih plinova-Institut
za zatitu i projektovanje Inproz Tuzla)
Proizvoa
Tip
Godina
proizvodnje
Fabriki broj
Toplotna mo
Tip goriva

EKOLINE KOVAN
ECO -2-20
2009
09 220 293
200 kW
vrsto gorivo-eko
palete

Tehniki podaci o kotlu

6.3. Otpadne vode
Snabdijevanje objekata na lokaciji Zahvata sanitarnom vodom vri se
iz gradske vodovodne mree.
Oborinske i otpadne vode (fekalne) odvode se na slijedei nain :
1. sanitarna (fekalna) voda odvodi se postojeu gradsku
kanalizacionu mreu
2. oborinske vode s manipulativnih i saobraajnih povrina se
prikupljaju sabirnim kanalima i odvode u separator a zatim u
kanalizacionu mreu.
U tehnolokom procesu se ne javljaju otpadne vode. Opasnost od
zagaenja povrinskih i podzemnih voda u blizini Zahvata je najizraenija
u sluaju prosipanja tetnih materija prilikom njihovog skladitenja i
manipulaciji (utovar-istovar, oteenje ambalae i sl). Pri radu sa otpadnim
materijama realno je oekivati pojavu manjeg oneienja radne podloge
materijama kao to su: teni energenti, ulja, maziva, antifriz, sredstva za
pranje vjetrobranskih stakala (deteredenti, izopropil alkohol) i dr. Pored
izvjesnog oneienja ovim materijama, postoji i uticaj materijala zaostalih
u dopremljenim sekundarnim sirovinama.
Radi spreavanja zagaivanja tla i voda u sluaju curenja i prosipanja
tetnih materija prilikom razdvajanja otpada, pretovara i sl. ureena je
povrina na kojoj se iskljuivo obavljaju takvi radovi. Sve oborinske vode
sa radnih povrina se prikupljaju i odvode u separator u kojem se

preiavaju i potom uputaju otvoreni industrijski kanal. Vjerovatnoa

prosipanja sadraja metalnih buradi i drugih posuda je veoma mala.
Akcidentne situacije su najee posljedica oteenja ambalae i/ili
nepaljivog rukovanja. U neposrednoj blizini preduzea se ne nalaze
znaajniji izvori pitke vode. Transport komunalnog i opasnog otpada vri se
odgovarajuim transportnim vozilima.
6.4. vrsti otpad
Metalni otpad (staro eljezo, obojeni metali, limovina, stara vozila) se
prikupljaju i skladite na otvorenom prostoru ili u odgovarajuim
posudama ili kontejnerima. Otpad koji nastaje procesom obrade vrstog
otpada se sakuplja na posebno mjesto i transportuje krajnjem kupcu.
Ostali otpad koji nije mogue iskoristit (papir, karton, spuva itd) se
skladiti i odvozi u dogovoru sa komunalnom slubom.
6.5. Tene otpadne materije
Kao teni otpad se najee se javlja kao rabljeno ulje iz motora i
mjenjaa i sl. Ova ulja se javljaju uglavnom kod preuzimanja i tretiranja
starih vozila. Prije tretiranja ovih sekundarnih sirovina ove tene otpadne
materije se moraju isprazniti iz ovih sekundarnih sirovina. Sadraj opasnih
materija u rabljenim uljima moe da bude razliit, i to kako po koliini tako
i po vrsti prisutnih materija. Svako skladitenje prevoz ili tretman rabljenog
ulja mora biti popraeno odgovarajuom dokumentacijom. Rabljeno ulje
jedne kategorije se ne mijea sa rabljenim uljem drugih kategorija, niti sa
gorivima, glikolima, antifrizima i slino. Dakle potrebno je svaku pojedinu
vrstu ulja (npr motorna ulja, hidraulina ulja i slino) skladititi odvojeno. U
sluaja prosipanja ulja na radnoj povrini,odmah se posipa drvena
piljevina, pijesak koja upija sadraj, koja se zatim prikuplja u odgovarajue
posude i zajedno sa otpadnim uljem predaje ovlatenoj ustanovi na daljni
tretman.
Sve koliine rabljenog ulja i drugih tenih otpadnih proizvoda prikupljeni od
strane preduzea C.I.B.O.S mora se predavati ovlatenoj ustanovi na
zbrinjavanje. (Ugovor sa preduzeem Delta-petrol d.o.o. Kakanj)
6.6. Akumulatorske baterije
Akumulatorske baterije se najee utkupljuju suhe, odnosno bez
sadraja elektrolita (sumporne kiseline), to olakava njihovo skladitenje i
manipulaciju. Za skladitenje se koriste posebni kontejneri
koji

onemoguavaju rasipanje
evuntualno zaostalih koliina sumporne
kiseline. Pored ovoga povrina na kojoj se vri skladitenje je betonirana i
posebno oznaena. Prikupljene koliine se prodaju preduzeu Grios d.o.o.
Grude.
6.7. Zapaljive tenosti
U preduzeu se prikupljaju i razne vrste sprej boica, koje sadre
veoma male koliine zapaljivih tenosti kao to su boje, lakovi, razreivai
i drugo. Sve ove materije su vrlo opasne sa gledita zatite od poara, pa
uglavnom spadaju u I grupu zapaljivosti tj.opasnosti. Takoer i drugoj
ambalai mogu se nai male koliine boje i lakova. Za spravljanje raznih
boja i lakova
koriste se razne vrste tenih razreivaa (terpentin,
nitrorazreivai i dr), koji su lako isparljivi, a njihove pare sa vazduhom
grade eksplozivne sa niskom takom zapaljivosti i velikom brzinom
sagorijevanja. Poto se ove materije lako isparavaju prostor za nihovo
skladitenje mora biti otvorenog tipa i eliminisanja svih uticaja izvora
paljenja i poarnih temperatura.
6.8. Stara vozila
Depolucija starih vozila se izvriti na vie naina, uslov je samo da se
pokae da komponente nemaju opasne karakteristike. Kod ovog procesa
treba uzeti u obzir:
- evropsku direktivu o starim vozilima i listu otpada
- zahtjev sigurnosti i zatite zdravlja
- opremu i postrojenje
Proces depolucije starih vozila se vri po internacionalnom sistemu za
rastavljanje (IDIS), koji daje specifine procedure depolucije starih i
naputenih vozila, sa kojim su upoznati svi radnici.
6.9. Buka
Buka koja se javlja u Zahvatu je diskontinuranog karaktera odnosno postoji
samo prilikom rada i kretanja vozila u krugu preduzea. Izvor buke su
villjukar, prevozna sredstava-kamioni i druga sredstva rada.
Podruje u kome je lociran objekat definisano je kao industrijsko, skladino,
servisno i saobraajno podruje bez stanova (zona VI).
Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Pravilniku o dozvoljenim granicama
intenziteta buke i uma ("Slubeni list SR BiH", broj: 46/89) u ovoj zoni je
70 dB (dan) i 70 dB (no).

7. Opis stanja lokacije

Parcela na kojoj je izgraena pogon C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo,
Podrunica Tuzla pravilnog je oblika. Od najbliih stambenih objekata je
udaljena oko 1000 m.
Na lokaciji nema evidentiranih arheolokih lokaliteta niti spomenika
kulturne batine.
Blia okolica lokacije je pod antropogenim utjecajem. Dakle, moe se rei
da taj predio karakterizira raznolikost krajobrazne strukture, koja je
zastupljena od prirodnog dijela preko kultiviranog do izgraenog dijela.
Pogon se nalazi u industrijskoj zoni, koji je ograen ogradom visine 2m.
Udaljenost od najblieg recipijenata rijeke (jala) je 300 m. Pogon se nalazi
u krugu stare fabrike HAK.
Unutranji saobraaj se odvija preko asfaltiranih saobraajnica u krugu
koje su povezane sa magistralnim putem Tuzla iki Brod. Na junoj strani
preduzea prema krugu DD DITA Tuzla, preduzee vri utovar i otpremu
starog eljeza eljeznicom koja je povezana kolosijekom koji izlazi na prugu
Tuzla-Doboj-Zvornik. Na istonoj strani Zahvata na udaljenost od 20-30 m
nalazi se pogon Hloralkalne elektrolize koji ne radi, ali trenutno radi pogon
pretakanja hlora i skladitenje hlora u rezervoare koji ima ukupno 12, ali je
u funkciji skladitenja samo 6 sa kapacitetima od 38 m 3 i pogon za
prizvodnju Natrijum hlorata koji ne radi, dok se na zapadnoj strani Zahvata
na udaljenosti od 200-300 m, nalazi krug TERMOELEKTRANE Tuzla, a na
junoj strani se granii sa krugom DD DITA Tuzla. Prilaz Zahvatu je
obezbjeen sa sjeverne strane.
U blizini pogona se nalaze drugi poslovni objekti:
Interauto d.o.o. Tuzla sa sjeverne strane
Poliuretanska hemija sa istone strane koji ne rade
Pruga Tuzla-Doboj sa june strane
Neizgraeno industrijsko zemljite i lokalna pruga Rudnik Bukinje - TE
Tuzla sa zapadne strane
U blizini pogona nema nikakvih stambenih objekata.
8. Opis prirode i koliine predvienih emisija iz pogona i
postrojenja u okoli (zrak, voda, tlo) kao i identifikacija
znaajnih uticaja na okoli
8.1. Uticaj na atmosferu
Preduzee C.I.B.O.S. doo Sarajevo; Podrunica Tuzla od moguih uticaja
na zagaenje atmosfere u smislu trovanja ili irenja neprijatnih mirisa

posebnu panju treba obratiti na emisiju para tenosti i gasova iz otpadnih

materija. Sa gledita higijene vazduha vano je kako se ponaaju gasovi,
pare i praina u atmosferi i pod kojim uslovima dolazi do tetnog
djelovanja ovih zagaenja.
Emisija polutanata u zrak se javlja:
- pri radu motora sa unutranjim sagorijevanjem
- kod upotrebe autogenih aparata
- pri radu prese za metal
Broj maina koje se koriste u procesu rada i njihov kapacitet, odnosno
normativ potronje energenata ine osnovicu za konstataciju da emisija
polutanata iz motora sa unutranjim sagorijevanjem nama znaajnijeg
uticaja na okoli i zdravlje ljudi. Kod upotrebe aparata za autogeno
sjeenje, nastaje sagorijevanje komponenti koje prethodno nisu mogle biti
odstranjenje, kao to su: naslage korozije,zatitni premazi, zaostale
kombinacije gorivih materija i sl. Zastupljenost ovih materijala je mala, te
je emisija produkata nastali autogenim sjeenjem ograniena. Emisija
plinovitih supstanci sadri uglavnom: okside azota, vrste estice,
ugljenmonoksid i ugljovodike. Zavisno od vrste materijala zahvaeni
sjeenjem mogu se pojaviti druge kombinacije u veoma malim
koncetracijama. Pri radu prese za metal mogu se pojaviti manje koliine
praine od metala. U zimskom periodu se javljaju uticaji na atmosferu iz
kotlovnice koja slui za zagrijavanje prostorija, ali su ti uticaji minimalni
poto je sam kotao ekoloki, te kao gorivo koristi ekoloke brikete.
8.2. Uticaj na tlo i vode
Snabdjevanje objekata na lokaciji Zahvata sanitarnom vodom vri se iz
gradske vodovodne mree.
Oborinske i otpadne vode (fekalne) odvode se na slijedei nain :
1. sanitarna (fekalna) voda odvodi se uve postojeu gradsku
kanalizacionu mreu
2. oborinske vode s manipulativnih i saobraajnih povrina se
prikupljaju sabirnim kanalima i odvode u separator a zatim u
kanalizacionu mreu.
U tehnolokom procesu se ne javljaju otpadne vode. Opasnost od
zagaenja povrinskih i podzemnih voda u blizini Zahvata je najizraenija
u sluaju prosipanja tetnih materija prilikom njihovog skladitenja i
manipulaciji (utovar-istovar, oteenje ambalae i sl). Pri radu sa otpadnim
materijama realno je oekivati pojavu manjeg oneienja radne podloge
materijama kao to su: teni energenti, ulja, maziva, antifriz, sredstva za

pranje vjetrobranskih stakala (deteredenti, izopropil alkohol) i dr. Pored

izvjesnog oneienja ovim materijama, postoji i uticaj materijala zaostalih
u dopremljenim sekundarnim sirovinama.
Radi spreavanja zagaivanja tla i voda u sluaju curenja i prosipanja
tetnih materija prilikom razdvajanja otpada, pretovara i sl. ureena je
povrina na kojoj se iskljuivo obavljaju takvi radovi. Sve oborinske vode
sa radnih povrina se prikupljaju i odvode u separator u kojem se
preiavaju i potom uputaju kanalizacionu mreu. Vjerovatnoa
prosipanja sadraja metalnih buradi i drugih posuda je veoma mala.
Akcidentne situacije su najee posljedica oteenja ambalae i/ili
nepaljivog rukovanja. U neposrednoj blizini preduzea se ne nalaze
znaajniji izvori pitke vode. Transport komunalnog i opasnog otpada vri se
odgovarajuim transportnim sredstvima.
8.3. Uticaj na tlo
Skladite otpadnih materija locirano je na ravnom terenu i nema uticaja na
geotehnike uslove tog podruja. Sa stanovita moguih uticaja na
zagaenje tla posebnu panju treba obratiti prilikom manipulisanja i
skladitenja otpadom.
Sve otpadne materije se privremeno skladite u odgovarajuim posudama
i kontejnerima koji onemogaavaju prosipanje sadraja i degradaciju tla u
irem podruju. Oborinske vode sa radnog kruga se prikupljaju i vode u
separator. Uspostavljeni su postupci i obezbjeena su sredstava neophodni
za akcidentne situacije.
Aktivnosti koje se odvijaju u krugu preduzea C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo,
Podrunica Tuzla nee znaajnije uticati na zagaenje tla podruja na
kojem se nalazi Zahvat ukoliko se potuju propisane procedure za siguran i
bezbjedan rad odnosno ukoliko se primjene sve neophodne mjere zatite
od poara, zatite na radu i ivotne okoline.
8.4. Buka
Buka koja se javlja u Zahvatu je diskontinuranog karaktera odnosno postoji
samo prilikom rada na poslovima ,pretovara, utovara i tretmana
sekundarnih sirovina.
Podruje
u
kome
je
lociran
objekat
definisano
je
kao
industrijsko,skladino,sevisno i saobraajno podruje bez stanova (zona
VI).

Dozvoljeni nivoi vanjske buke Pravilniku o dozvoljenim granicama

intenziteta buke i uma ("Slubeni list SR BiH", broj: 46/89) u ovoj zoni je
70 dB (dan) i 70 dB (no).
Tabela 4. Dozvoljeni nivoi vanjske buke
Zona

Namjena podruja

I
II

bolniko, ljeilino
turistiko, rekreacijsko, oporavilino
isto stambeno, vaspitnoobrazovne i zdravstvene institucije,
javne zelene i rekreacione povrine
trgovako, poslovno-stambeno i
stambeno uz saobraajne koridore,
skladita bez tekog transporta
poslovno, upravno, trgovako,
zanatsko, servisno komunalni servis
industrijsko, skladino, servisno i
saobraajno podruje bez stanova

III

IV
V
VI

Najvie dozvoljeni nivoi vanjske buke

(dB)
Ekvivalentni nivoi

Vrni nivoi

dan
45
50

no
40
40

L10
55
60

L1
60
65

55

45

65

70

60

50

70

75

65

60

75

80

70

70

80

85

9. Opis predloenih mjera, tehnologija i drugih tehnika za

spreavanje ili ukoliko to nije mogue, smanjenje emisija iz
postrojenja, te mjera za spreavanje produkcije i za povrat
korisnog materijala iz otpada koji producira postrojenje
9.1. Mjere za spreavanje emisija u zrak
Na proces sagorijevanja, odnosno emisiju dimnih plinova utie mnogo
faktora, ali su svakako, najvaniji: gorivo (vrsta, oblik i sastav).
Emisija polutanata u zrak se javlja i:
- pri radu prese za metal
- pri radu motora sa unutranjim sagorijevanjem
kod upotrebe autogenih aparata za rezanje elinih
konstrukcija.
Broj maina koje se koriste u procesu rada i njihov kapacitet, odnosno
normativ potronje energenta, ine osnovu za konstataciju da emisija
polutanata iz motora sa unutranjim sagorijevanjem nema znaajnijeg
uticaja na kvalitet okolia i zdravlje ljudi. Kod upotrebe aparata za
autogeno sjeenje, nastaje sagorijevanje i komponenti koje predhodno
nisu mogle biti odstranjene, kao to su: naslage korozije, zatitni premazi,
zaostale kombinacije gorivih materijala i sl. Zastupljenost ovih materijala
je mala, te je i emisija produkta nastalih autogenim sjeenjem ograniena.
Emisija plinovitih supstanci sadri uglavnom okside azota, vrste estice,

ugljenmonoksid, ugljendioksid i ugljikovodike. Zavisno od vrste materijala

zahvaene autogenim sjeenjem mogu se pojaviti i druge kombinacije u
veoma malim koncentracijama. Emisija tetnih materija u atmosferu je
svedena na minimum.
9.2. Mjere za spreavanje i minimiziranje vrstog otpada
Koliina vrstog otpada direktno ovisi od prometa koji se ostvaruje
odnosno od rada pogona. Preko 95 % nastalog otpada je uglavno nastalo
od rada procesom kasacije velikih komada eljeznih komada koje se reu
na manje komade. Sav otpad se nakon obrade odlae i transportuje
vozilima i vagonima prema krajnjim kupcima. Komunalni otpad koji nastaje
se sakuplja u za to predviene kante koje komunalna sluba o0dvozi i
deponuje.
9.3. Mjere za spreavanje i minimiziranje otpadne vode
Tehnoloke otpadne vode nastaju prilikom pranja platoa i saobraajnica.
Pranje se vri savremenim ureajima koji omoguavaju efikasno pranje uz
nisku potronju vode i energije. Tehnoloke otpadne vode se odvode do
separatora. Seperator se se redovno isti i prazni od strane ovlatene
ustanove.
9.4. Mjere za spreavanje buke
Oprema koja pri svom radu stvara buku e se zvuno izolovati, ali je
rezultatima mjerenja utvreno da je nivo buke ispod GV.
9.5. Mjere zatite stanovnitva u naseljima
U blioj okolini nisu locirani stambeni objekti. Preduzete su sve mjere
zatite od poara u preduzeu kao i mjere zatite okolia.
9.6. Povrat korisnog materijala iz otpada
vrste otpadne materije, prije svega otpadni metal i plastika, mogu se
reciklirati, te se vri prikupljanje i razdvajanje ovog otpada. Cilj preduzea
je da sav prikupljeni otpad poalje na dalju obradu i upotrebu recilkiranje.
10. Opis ostalih mjera radi usklaivanja s osnovnim obavezama
operatora, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja

U sluaju zatvaranja preduzea potrebno je izvriti saniranje cjelokupnog

prostora na kojem je postojao negativan uticaj zahvata na okoli.
Trenutno se ne planira prekid rada. Prije prestanka rada zahvata uradile bi
se analize tla i procjena uticaja na okoli te donijele neophodne mjere
sanacije. Osnovna mjera zatite povrinskih i podzemnih voda predstavlja
neuputanje odnosno prosipanje otpadnih materija. ak ni preduzimanje
svih navedenih mjera jo uvijek ne mora da znai da su time iskljuene i
sve mogunosti eventualnih neeljenih posljedica.
Prosipanje otpadnih voda po zemljitu, njenim isputanjem u kanale moe
da dovede do nagomilavanja otrovnih materija u zemljitu ili pak do
iznenadne pojave u vodnim tokovima.
Sve prikupljene materije tokom uklanjanja postrojenja bi se na
odgovarajui nain zbrinule.
Koji e se tretman primjeniti ovisi o sljedeim faktorima:
-

vrsta i osobina otpadnih materija,

koliine otpadnih materija,

zatite ovjeka i njegove okoline (mogunosti zagaivanja zemljita,

voda, zraka, mogunosti izbijanja poara, ostali zdravstveni i estetski
faktori),

tednja prirodnih resursa (sirovina, energije i zemljita),

ekonomski efekti (investicioni trokovi, trokovi prerade, unitavanja

ili zakopavanja, vrijednost regenerisanih sirovina),

zakonski propisi.

11.
Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar podruja
i/ili njihov uticaj
Da bi se sprijeila eventualna prekoraenja dozvoljene emisije i zagaenje
okoline u narednom periodu preduzeti e se slijedee aktivnosti:
- ispitivanje i analiza otpadnih voda,
- mjerenje intenziteta buke i procjena njenog uticaja na okolinu.
- mjerenje i analiza lebdee praine
Tabela 5 Monitoring plan
Sredin
a

Parametar

Mjesto
uzorkovanja

Voda

Analiza
otpadnih
voda
ovisno
o Ispusni
kanal
protoku
otpadnih separatora
3
voda (m /dan)

Uestalost
mjerenja
iz

4 puta godinje

Pogon

Na
parcele
prostoru

Nivo buke (dB)

SO2(mg/m3)
NOx(mg/m3)
Lebdea CO(mg/m3)
praina Krute estice
Emisija
ai
Bacharachu

po

Prvi put u vrijeme

granicama intenzivnog rada i
otvoreni ponovo u sluaju
promjene
tehnologije
odnosno nabavka

Kotlovnica
potrebi
preduzea

po
krug Jednom godinje

Granine vrijednosti emisija

Granine vrijednosti pokazatelja i dozvoljene granine vrijednosti
koncentracije opasnih i tetnih tvari u tehnolokim otpadnim vodama koje
se isputaju u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik
(povrinske vode) (Slubene novine FBiH, broj: 50/07).
Tabela 6 Granine vrijednosti za otpadne vode
R.b.

Parametar

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

pH vrijednost
Temperatura (C)
BPK5 (mg/l)
HPK (mg/l)
Talone materije (ml/l)
Ukupne suspendirane materije (mg/l)
Ukupna ulja i masti (mg/l)
Ukupni azot (mg/l)
Ukupni fosfor (mg/l)
Amonijum ion NH4+
Nitratni azot NO3-N
Ukupni organski ugljik (TOC) (mg/l)

Dozvoljene
MDK
(povrinske vode)
6,5-9,0
30
25
125
0,5
35
20
10
2,0
10
10
15

Tabela 7. Izmjerene vrijednosti za otpadne vode

R.b.

Parametar

1.
2.
3.
4.

pH vrijednost
Temperatura (C)
BPK5 (mg/l)
HPK (mg/l)

Izmjerene
vrijednosti otpadnih
voda
7,5
9
22
121

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

M-alkalitet(mg/l CaCO3)
Ukupne suspendirane materije (mg/l)
Ukupna ulja i masti (mg/l)
Ukupni azot (mg/l)
Ukupni fosfor (mg/l)
Amonijum ion NH4+
Nitratni azot NO3-N
Protok m3/dan

255
33
18
2,93
0,5
1,20
1,65
0,7

Prilog 1: Elaborat o ispitivanju fiziko-hemijakih karakteristika otpadnih

voda-monitoring Inspekt RGH doo Sarajevo
Granine vrijednosti vanjske buke
Podruje u kome je lociran Zahvat definisano je kao zona VI.
Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Pravilniku o dozvoljenim granicama
intenziteta buke i uma ("Slubeni list SRBiH", broj: 46/89) u ovoj zoni je
70 dB (dan) i 70 dB (no).
Tabela 8. Granine vrijednosti za buku
Zon
a
I
II

III

IV

VI

Namjena podruja

bolniko, ljeilino
turistiko,
rekreacijsko,
oporavilino
isto
stambeno,
vaspitnoobrazovne
i
zdravstvene
institucije, javne zelene i
rekreacione povrine
trgovako, poslovno-stambeno
i stambeno uz saobraajne
koridore,
skladita
bez
tekog
transporta
poslovno, upravno, trgovako,
zanatsko, servisno komunalni
servis
industrijsko,
skladino,
servisno
i
saobraajno
podruje bez stanova

Najvie dozvoljeni nivoi vanjske

buke (dB)
Ekvivalentni
Vrni nivoi
nivoi
dan
no
L10
L1
45
40
55
60
50

40

60

65

55

45

65

70

60

50

70

75

65

60

75

80

70

70

80

85

Na osnovu izvrenih mjerenja buke od strane ovlatene insitucije,moe se

zakljuiti da poslovni objekti preduzea C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo,
Podrunica Tuzla- Miloa Popovia urina bb., ne stvara nedozveljenu buku
na susjedne objekte te nema negativan uticaj na okolinu.
Prilog 2: Zapisnik o mjerenju i analizi tetnog djelovanja buke na okolinuInstitut za zatitu i projektovanje Inproz Tuzla)
Granine vrijednosti dimnih plinova
Definisanje kvaliteta vazduha vri se na bazi Pravilnika o graninim
vrijednostima kvalitete vazduha (Slubene novine Federacije BiH, broj:
12/05).
Pravilnik ureuje granine vrijednosti kvalitete vazduha (GV) i ciljne
vrijednosti kvalitete vazduha (CV), koji su indikatori planiranja kvalitete
vazduha u prostoru, pragovi upozorenja i pragovi/ granice uzbune za
pravovremeno djelovanje u sluaju kratkotrajnih pojava nedozvoljeno
zagaenog vazduha.
Granine vrijednosti kvalitete vazduha GV u cilju zatite ljudi za taloni
prah (sedimentnu prainu) su date u tabeli.
Tabela 9. Granine vrijednosti emisija u zrak za kotlove na vrsta goriva
Zagaujua
materija

Period
uzorkovanja

CO
NOx
SO2

Jednom
godinje

Krute estice

Granine
vrijednosti
(mg/m3)
1000
400
2000
150

Tabela 10. Izmjerene vrijednosti emisija dimnih plinova

Zagaujua
materija

Period
uzorkovanja

CO
NOx
SO2

Jednom
godinje

Krute estice

Izmjerene
vrijednosti
(mg/m3)
937
366
1225
62

Prilog 3. Zapisnik o analizi tetnog djelovanja emisija dimnih plinova

-Institut za zatitu i projektovanje Inproz Tuzla
12.

Predviena alternativna rjeenja

Predviena tehnika rjeenja koja su data u projektu predstavljaju s

obzirom na lokaciju i izgraenost infrastrukture jedino mogue rjeenje.
13.
Kopije Zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje e biti
izdane zajedno sa okolinskom dozvolom
U prilogu su date kopije svih pribavljenih dozvola.
14.

Netehniki rezime

Dakle, na osnovu izloenog moe se konstatovati da predmetni pogon u

normalnom radu nee imati negativan uticaj na okolinu.
U pogonu su identifikovane tetne materije koje mogu negativno uticati na
okolinu, a koje se mogu oekivati u normalnom radu pogona:
- kruti otpad nastao tretetiranjem na prostoru deponovanja - 50 t/godini,
- akumulatorske baterije- 160 t/god
- rabljena motorna ulja 0,02-0,05 m3 mjeseno
- sanitarne otpadne vode 1 m3/mjeseno,
- zauljene otpadne vode 0,2-2,0 m3/mjeseno,
- emisija ugljovodika u zrak minimalna.
- Emisija talone praine
Kruti otpad ne predstavlja vei problem jer se sakuplja i redovno odvozi
van kruga Zahvata. Otpadna sanitarna voda odlazi u gradsku
kanalizacionu mreu.
Zauljene otpadne vode se odvode u separatore na preiavanje. Vri se
redovno ienje separatora.
Rabljena motorna ulja se predaju ovlatenoj ustanovi na zbrinjavanje.
15.

Plan upravljanja otpadom

Uvod
Skladitenje podrazumjeva privremeno dranje otpada na jednom mjestu.
Uslovi za dranje otpada predstavljaju vaan elemenat u programu
upravljanja opasnim otpadom, jer se tim uslovima odreuje i nain
postupanja sa otpadom prije njegovog tretiranja, obrade ili transporta.
Najee se s uslovima za skladitenje odreuju i koliine i vrijeme dranja
otpada za to postoje praktini ekoloki razlozi.

Osnovna djelatnost preduzea "C.I.B.O.S." d.o.o. Sarajevo-Podrunica Tuzla

je: otkup, tretman, manipulacija, privremeno skladitenje i izvoz
sekundarnih sirovina.
Osnovno o otpadu
Otpad je u principu teko definirati, ali vrlo jednostavo ga je prepoznati.
Prema definiciji otpad podrazumjeva sve materije i predmete koje
vlasnik odlae, namjerava odloiti ili se trai da budu odloene u skladu sa
jednom od kategorija otpada, navedenoj u listi otpada. Vlasnik moe biti
pravno ili fiziko lice.
Prema osobinama otpad se dijeli na: opasni i neopasni otpad.
Otpad se dijeli i prema mjestu nastanka, jer opasni otpad moe nastati
kako u industriji tako i u domainstvima. Opasni otpad je svaki otpad koji
je utvren posebnim propisom i koji ima jednu ili vie karakteristka koje
prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okolia po svom porijeklu, sastavu
ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada.
Opasni otpad sa kojim se najee susreemo u svakodnevnom ivotu
mogu biti:
baterije, otpadna ulja, ljepila, rastvarai, boje, tinta, razliite kemikalije,
pesticidi, akumulatori, otpadni lijekovi.
Neopasni otpad je svaki otpad koji nema karakteristike opasnog otpada,
kao to su: staklene i plastine boce, papir, plastika, eljezo,obojeni metali
i tekstil. Ovaj otpad u glavnom potie iz privrednih drutava,
domainstava, ustanova, uslunih djelatnosti i ienja javnih povrina.
Otpad se mora odvojeno sakupljati prema hijerarhijskoj skali postupaka:
-

prvenstveno djelovati na smanjenje otpada uvoenjem istijih

tehnologija,

nastali otpad sakupljati i razvrstavati,

ponovo koristiti,

reciklirati,

energetski iskoritavati,

- odlagati.
Odvojeno se sakuplja: papir, staklo, plastika, baterije, eljezo, bakar,
aluminijum, olovo, cink, akumulatori, otpadni lijekovi.
Planom o upravljanju otpadom utvruje se:
-

porijeklo, vrsta, sastav i koliina otpada,

naini i procedure upravljanja otpadom odnosno nain odvajanja,

odlaganje i tretman otpada,

zatita okolia od isputanja ili bacanja otpada.

Za potrebe ovog Plana koriste se sljedee definicije:

-

Upravljanje otpadom - podrazumjeva spreavanje i smanjivanje

nastajanja otpada i njegovog tetnog uticaja na okoli te postupanje
s otpadom po gospodarskim naelima.

Otpad je svaka materija ili predmet odreen kategorijama otpada

propisanim Pravilnikom o kategorijama otpada sa Iistama koje
posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Vlasnik - je proizvoa otpada odnosno pravno Iice koje posjeduje

otpad

Operator - fiziko ili pravno Iice odgovorno za bilo koju vrstu

aktivnosti upravljanja otpadom.

Specijalizovano preduzee - za potrebe ovog Plana je pravna ili

fizika osoba koja je zakljuila ugovor sa vlasnikom za skupljanje
otpada iz tvornice u svrhu prevoza na obraivanje ili odlaganje.

Tvorniki komunalni otpad - jest otpad koji nastaje u tvornici, a koji je

po svojstvima i sastavu slian otpadu iz domainstva.

Otpadne tehnoloke vode u tvornici - su tekue mjeavine s bilo

kakvim tetnim sadrajem koji potie iz tehnolokog procesa.

Obraivanje otpada - je djelatnost u kojoj se u fizikom, hemijskom ili

biolokom procesu, ukljuujui razvrstavanje, mijenjaju svojstva
otpada s ciljem smanjivanja koliine, te olakava rukovanje ili
poboljava iskoristivost otpada.

Recikliranje otpada - je djelatnost ponovne obrade otpada u

proizvodnom procesu, ukljuujui i organsko recikliranje, ali ne i
koritenje u energetske svrhe.

Odlaganje otpada - je djelatnost kontrolisanog, trajnog odlaganja

otpada na graevine za odlaganje - odlagalita ili bilo koju od
djelatnosti trajnog odlaganja otpada.

1. Podaci o otpadu
C.I.B.O.S., d.o.o. Sarajevo sa sjeditem u Ilijau, je dio SCHOLZ AG
grupe iz Njemake koja spada u vodee evropske firme za reciklau
elinog i metalnog otpada.
U vrijeme kada se priroda prekomjerno eksploatie, nephodno je da
tedljivo raspolaemo raspoloivim resursima. SHOLZ AG u tom pogledu

daje svoj znaajan doprinos. Dosljednom reciklaom se sekundarne

sirovine ponovo vraaju u prirodni tok i tedi se energija i uva ivotna
okolina.
Preduzee "C.I.B.O.S." d.o.o. igra znaajnu ulogu u procesu vraanja
elinog i metalnog otpada u tokove obnovljivih resursa. Pri tome se
pojedinane koliine decentralizovano sakupljaju sa mjesta nastanka
otpada, zatim centralizovano prikupljaju, industrijski prerauju, privremeno
skladite i na kraju predaju krajnjim industrijskim korisnicima na dalju
preradu. Na taj nain se znaajno daje svoj doprinos u utedi prirodnih
resursa i na taj nain se dalekoseno osigurava zatita ivotne
sredine.Pored toga se primjenjuju moderni postupci reciklae sa ciljem da
u potpunosti se iskoriste sekundarne sirovine.
1.1

Porijeklo otpada

Preduzee C.I.B.O.S. d.o.o.-Podrunica Tuzla sa sjeditem u Miloa

Popovia urina bb., se bavi prikupljanjem sekundarnih sirovina i tretman
otpada vri prema osobinama otpada i djelatnostima iz kojih potie otpad,
a u skladu sa Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama ("Slubene
novine Federacije BiH", broj: 09/05).
Sa otpadnim materijama koje se ne nalaze na listi opasnog otpada ili im je
sadraj nepoznat, a sumnja se da bi svojom koliinom i sastavom mogle
biti tetne i/ili opasne po okolinu te zdravlje ljudi i ivotinja treba postupati
u skladu s Pravilnikom o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi
opasnog otpada ili iji je sadraj nepoznat ("Slubene novine Federacije
BiH", broj: 9/05).
Najei dobavljai otpada od kojih se najee otkupljuju sekundarne
sirovine su uglavnom pravna i fizika lica sa podruja cijele Bosne i
Hercegovine :
1.2

Vrsta otpada

Od otpadnih materija na skladitu najprisutnije su:staro eljezo,limovina

obojeni metali(bakar,olovo,aluminijum,mesing,prokrom),stara vozila i
akumulatorske baterije, a od otpada koji se javlja tretiranjem ovog otpada
pojavljuje se : rabljena motorna ulja,zatim zauljena voda, otpadna ulja i
maziva u otpadnim vodama koje se tretiraju u seperatoru i ostali
komunalni otpad.
Osnovna djelatnost preduzea "C.I.B.O.S." d.o.o.-Podrunica Tuzla je:
otkup, tretman, manipulacija, privremeno skladitenje i distribucija
sekundarnih sirovina.

Najee se prikuplja i privremeno skladititi slijedei otpad:

-

Staro eljezo i limovina

Obojeni metali

- Akumulatorske baterije,
Kao otpad koji se javlja u toku tehnolokog procesa je otpad u seperatoru i
komunalni otpad
Tabela Vrste otpada u skladu sa listom otpada
R/b
Vrsta otpada
1

Staro eljezo i limovina

Obojeni metali (bakar)

Obojeni metali (aluminijum)

Obojeni metali (mesing)

6.

Obojeni metali (prokrom)

Obojeni metali (olovo)

cink

Broj
iz
otpada
12 01 01
17 04 05
17 04 07
16 01 17
19 10 01
19 12 02
12 01 03
17 04 01
16 01 18
19 10 02
19 12 03
01 03 05
12 01 03
15 01 04
17 04 02
16 01 18
19 10 02
19 12 03
12 01 03
17 04 01
16 01 18
19 10 02
19 12 03
12 01 03
16 01 18
19 10 02
19 12 03
12 01 03
16 01 18
19 10 02
19 12 03
11 05 01

kataloga

10

bronza

11

Akumulatorske baterije

15
16
17
18

Stara vozila
Filteri za ulja
Koione obloge
Rabljena motorna ulja

19

Otpad od tekuih goriva

20
21

Tenost za konice
Antifriz

24

Kablovi

1.3

12
17
19
19
12
16
17
19
19
16
16
16
16
16
16
13
13
13
13
13
13
13
13
16
16
16
17

01
04
10
12
01
01
04
10
12
06
06
06
01
01
01
02
02
02
02
02
07
07
07
01
01
01
04

03
04
02
03
03
08
04
02
03
01*
02*
05
06
07*
12
04*
05*
06*
07*
08*
01*
02*
03*
13*
14*
15
11

Sastav

Osnovna djelatnost preduzea C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo-Podrunica Tuzla

je:

prikupljanje i otkup otpadnih materija,

tretman (sortiranje,sjeenje, presovanje i sl.),

manipulacija,

privremeno skladitenje i

distribucija sekundarnih sirovina

Preduzee "C.I.B.O.S." d.o.o. Sarajevo- Podrunica Tuzla posjeduje

odgovarajue prostore i opremu propisane Pravilnikom o uslovima tehnike
opremljenosti poslovnih prostorija za obavljanje djelatnosti prikupljanja,

prerade i proizvodnje otpadnih materijala i sekundarnih sirovina ("Slubene

novine FBiH", broj: 3/00), i to:
1.3.1 Metalni otpad
Metalni otpad (staro eljezo, obojeni metali, limovina,stara vozila) se
prikupljaju i skladite na otvorenom prostoru, zatim se tretiraju na
otvorenom skladinom prostoru,gdje se vri sjeenje i presovanje.Obojeni
metali se prikupljaju u specijalne vree ili u odgovarajue posude ili
kontejnere.U toku tretmana limovine i eljeza se javlja: (otpadni
lak,spuva, zemlja i slino) koje se prikuplja i lageruje na odreenom
prostoru i koje odvozi JKP .Oborinske vode sa radnog kruga se moraju
prikupljati i odvoditi u sabirne kanale koje e prije odlaska u kanalizacinu
mreu tretirati u odgovarajuem seperatoru, pa tek poslije tretiranja
isputati u kanalizacionu mreu
1.3.2. Tene otpadne materije
Kao teni otpad se najee se javlja kao rabljeno ulje iz motora i mjenjaa
i sl.Ova ulja se javljaju uglavnom kod preuzimanja i tretiranja starih vozila.
Prije tretiranja ovih sekundarnih sirovina ove tene otpadne materije se
moraju isprazniti iz ovih sekundarnih sirovina. Sadraj opasnih materija u
rabljenim uljima moe da bude razliit, i to kako po koliini tako i po vrsti
prisutnih materija. Svako skladitenje prevoz ili tretman rabljenog ulja
mora biti popraeno odgovarajuom dokumentacijom. Rabljeno ulje jedne
kategorije se ne mijea sa rabljenim uljem drugih kategorija, niti sa
gorivima,glikolima, antifrizima i slino. Dakle potrebno je svaku pojedinu
vrstu ulja (npr motorna ulja, hidraulina ulja i slino) skladititi odvojeno. U
sluaja prosipanja ulja na radnoj povrini,odmah se posipa drvena
piljevina, koja upija sadraj , koja se zatim prikuplja u odgovarajue posude
i zajedno sa otpadnim uljem predaje ovlatenoj ustanovi na daljni tretman.
Sve koliine rabljenog ulja i drugih tenih otpadnih proizvoda prikupljeni od
strane preduzea C.I.B.O.S. doo Sarajevo- Podrunica Tuzla mora se
predavati ovlatenim ustanovama na zbrinjavanje
1.3.3. Akumulatorske baterije
Akumulatorske baterije se otkupljuju u stanju koje dobavlja dostavi,neke
sa sadrajem elektrolita (sumporne kiseline),a neke suve to olakava
njihovo skladitenje i manipulaciju. Za skladitenje se koriste posebni
kontejneri koji onemoguavaju rasipanje evuntualno zaostalih koliina

sumporne kiseline. Pored ovoga povrina na kojoj se vri skladitenje je

betonirana i posebno oznaena. Prikupljene koliine se prodaju preduzeu
Tesla dd Brko, Farmakom M.B. doo abac, Grios d.o.o. Grude.
1.3.4. Zapaljive tenosti
U preduzeu se prikupljaju i razne vrste sprej boica,koje sadre veoma
male koliine zapaljivih tenosti kao to su boje , lakovi, razreivai i
drugo. Sve ove materije su vrlo opasne sa gledita zatite od poara, pa
uglavnom spadaju u I grupu zapaljivosti tj.opasnosti. Takoer i drugoj
ambalai mogu se nai male koliine boje i lakova. Za spravljanje raznih
boja i lakova
koriste se razne vrste tenih razreivaa (terpentin,
nitrorazreivai i dr), koji su lako isparljivi, a njihove pare sa vazduhom
grade eksplozivne sa niskom takom zapaljivosti i velikom brzinom
sagorijevanja. Poto se ove materije lako isparavaju prostor za nihovo
skladitenje mora biti otvorenog tipa i eliminisanja svih uticaja izvora
paljenja i poarnih temperatura.
1.3.5. Naputena i stara vozila
Depolucija starih vozila se izvriti na vie naina, uslov je samo da se
pokae da komponente nemaju opasne karakteristike. Kod ovog procesa
treba uzeti u obzir:
-

evropsku direktivu o starim vozilima i listu otpada

zahtjev sigurnosti i zatite zdravlja

opremu i postrojenje

Proces depolucije starih vozila se vri po internacionalnom sistemu za

rastavljanje (IDIS), koji daje specifine procedure depolucije starih i
naputenih vozila, sa kojim su upoznati svi radnici.

1.3.6. Mulj iz seperatora

Mulj iz separatora sadri estice koje nastaju u tehnolokom procesu
tretiranja sekundarnih sirovina i druge suspendovane materije koje se
oborinskim vodama sapiru sa manipulativnih povrina. Pored ovoga
prisutni su u tragovima i motorna ulja, masti, goriva i dr. ienje i
zbrinjavanje otpada iz separatora vri ovlatena kua.

1.3.10. Komunalni otpad

Pri ovim radnjama se javlja odreena koliina otpadnog materijala:
-

praina

otpadna zemlja

korozija sa metala
otpadni lak sa automobila

1.4 Koliina otpada

Tabela:Koliina otpada
R.b. Vrsta otpada
1.
2.
3.
4.
8.
9.
10.

Planirana
koliina (t)

godinja

Metalni otpad (staro eljezo i limovina)

40 000
Obojeni
metali 3000
(bakar,olovo,cink,aluminijum
itd)
Olovni akumulatori
180
Kablovi
30
Otpad od starih vozila /filteri,motorna 0,5 m3
ulja,antifrizi
itd/
Mulj iz seperatora
za tretman otpadnih 0,5 -2 m3
voda
Komunalni otpad
700

2. Opis postojeih mjera kontrole, spreavanja i smanjenja

proizvodnje otpada
Sa otpadom se postupa u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju
otpadom ("Sl. novine FBiH", br. 33/03) odnosno na nain da se izbjegne:
opasnost za ljudsko zdravlje, opasnost za biljni i ivotinjski svijet,
oneienje okolice, nekontrolisano odlaganje, nastajanje eksplozije i
poara, stvaranje buke i neugodnih mirisa te naruavanje javnog reda i
mira.
Zaposlenici imaju na raspolaganju upute za siguran rad u kojima su
opisane opasnosti po ljude i okoli, mjere zatite, prva pomo i lina
zatitna sredstva.
Neadekvatno odlaganje vrstog otpada (nekontrolisano odlaganje u
okoliu) moe uzrokovati razne rizike od kojih su najbitniji:
-

zagaenje tla te povrinskih i podzemnih voda,

rizici po zdravlje Ijudi,

rizici po biljni i ivotinjski svijet u neposrednom okruenju,

rizici stvaranja neugodnih mirisa u okolici,

vizuelni uticaji (vezani za nekontrolisano odlaganje otpada i

neugodnu sliku koju stvaraju razbacani papiri, ostaci metala" plastike
ili taloga, te ostaci hrane).

Mjere smanjenja proizvodnje otpada su:

-

redovno ienje skladita (skupljanje krupnijeg vrstog otpada i

ostalih oneiena prije pranja prostora na kome se privremeno
skladiti otpad),

spreavanje prosipanja sirovina i otpada po skladitu,

koritenje maina nove generacije koje automatski zavravaju sa

radnim procesima i stvaraju manje otpada

odvajanje otpada po kategorijama,

odreivanje mjesta za smjetaj posuda za skladitenje opasnog

otpada.

Politika preduzea u pogledu upravljanja otpadom, njegovim razdvajanjem

je na odgovarajuem nivou. Redovnim odravanjem, pravilnim voenjem
procesa i pojaanom radnom disciplinom, onemoguuje se rasipanje
otpada.
Zaposlenici su u potpunosti upoznati sa mjerama zatite na radu,
moguim opasnostima kao i nainu djelovanja i ponaanja u sluaju
nastanka nepredvienih i neeljenih dogaaja.
Sistem upravljanja otpadom osigurava potpuno prikupljanje svog otpada s
tim da se mora:
-

obezbjediti adekvatan prostor za prihvat i tretman sekundarnih

sirovina

obezbjediti potreban broj posuda za prihvat opasnog

(akumulatorske baterije),

raditi vie na edukaciji zaposlenika,

dosljedno primjenjivati zakonska regulativa.

otpada

Elementi koji utiu na spreavanje i smanjenje zagaenja okolia su:

-

kvalitet ambalae u koju se smjeta otpad,

pravilna manipulacija
postupci),

tehnika opremljenost i

obuenost uposlenog osoblja.

propisno

skladitenje

(ispravni

radni

Prilikom skladitenja i manipulacije, neophodno preduzimaju se slijedee

mjere zatite:
-

podruje skladita je ograeno, i ima vidljivi natpis o djelatnosti koja

se obavlja te znakove zabrane puenja,

skladite je stalno pod nadzorom,

vri se redovno odravanje instalacija i ureaja u ispravnom stanju,

omoguen je nesmetan pristup vozilima koja transportuju otpad

osobe koje su zaposlene na poslovima sakupljanja, skladitenja i

razvrstavanja opasnog otpada imaju propisanu strunu spremu za
obavljanje poslova postupanja s opasnim otpadom te moraju biti
adekvatno zatiene,

posude/kontejneri
za
skladitenje
opasnog
otpada
vodonepropusno izvedene, a nain zatvaranja je jasno oznaen,

opasan otpad treba da je adekvatno oznaen s natpisom Opasan

otpad i nazivom vrste otpada i koliinom,

svakodnevno se iste manipulativne povrine

su

3. Odvajanje otpada
Tehnoloki koncept ukljuuje:
prihvat otpada,

razdvajanje sortiranje otpada,

priprema razdvojenog
skladitenje,
privremeno skladitenje

i slanje krajnjem operateru izvoz.

otpada

za

recikliranje

ili

privremeno

Radne operacije obuhvataju:

radnu zonu (zona prihvata i sortiranja otpada),

skladini prostor (prostor za privremeno skaditenje) i po potrebi,

monitoring (ambijentalna atmosfera, otpadne vode i sl.).

Projektantskim rjeenjem ureenja samog objekta i okruenja objekta

predviene su odgovarajue mjere za unapreenje upravljanja otpadom. U
samom objektu i na platou izmeu objekata odreena su odgovarajua
mjesta za prihvat otpada te centralna mjesta za sakupljanje otpada.
Sakupljeni otpad nakon razdvajanja i obrade odlau privremeno sladiti i
odvozi eljeznicom ili kamionima krajnjem operateru. Oko objekata je
omoguen nesmetani pristup vozila.

Prostor gdje se vri privremeno skladitenje otpada je dimenzionisan tako

da obezbjeuje dovoljno mjesta za sortiranje sekundarnih sirovina. Prostor
je adekvatno ograen i zatien. Opasni otpad je izdvojen od sekundarnih
sirovina i skladiti se odvojeno, priprema se
za prevoz, te preko
ovlatenog skupljaa otpada alje na dalje odgovarajue zbrinjavanje.
Prostor gdje se skladti otpad je asfaltiran i betoniran sa odgovarujiim
slivnim kanalima gdje se svi otpadni tokovi odvode u seperator.
4.Odlaganje otpada
Osnovna djelatnost preduzea "C.I.B.O.S." d.o.o. Sarajevo- Podrunica
Tuzla je: otkup, tretman, manipulacija, privremeno skladitenje
sekundarnih sirovina.
Sakupljanje sekundarnih sirovina- otpada obavlja se preuzimanjem otpada
u krugu preduzea ili direktno kod proizvoaa otpada,odnosno vlasnika
otpada na jedan od uobiajenih naina kao to su:
1. otkup i preuzimanje otpada od proizvoaa otpada
2. otkup otpada od fizikih lica koja se bave prikupljanjem otpada
3. otkup otpada u okviru akcije sakupljanja kabastog otpada
Opasan otpad koji je predmet sakupljanja najee ine dijelovi tehnoloke
opreme, zatim ostaci sirovina u tehnolokim linijama, koje su predmet
kasacije, automobili i kabasti otpad iz domainstva.
Sakupljanje opasnog otpada je neodvojivi dio aktivnosti sakupljanja
sekundarnih sirovina i sprovodi se u cilju dovoenja sekundarnih sirovina u
stanje da mogu biti sigurno preuzete,transportovane, privremeno
skladitene i otpremljene na dalje zbrinjavanje,odnosno recikliranje
4.1. Prijem,klasiranje i utovar sekundarnih sirovina
Prijem sekundarnih sirovina ine sledee faze rada
a) uvid u stanje (procjenjuje se prisustvo oneiavajui i opasnih
materija
i
mehanizama,
se
po
potrebi
mjererenje
radioaktivnosti,vrsta,kvalitet i koliina sekundarnih sirovina i sl)
b) preuzimanje otpadnih materija (mogunost netetnog selektovanja
sekundarnih sirovina na licu mjesta,izdvajanje sekundarnih sirovina
sa sadrajem oneeivajui opasnih materija i mehanizama)

c) utovar sekundarnih sirovina (vri se nakon uvida u stanje

sekundarne sirovine,ocjene da se ista moe prihvatiti i nakon njene
pripreme za transport)
4.2.Privremeno skladitenje sekundarnih sirovina i opasnog otpada
Privremeno skladitenje sekundarnih sirovina vri se u dvije osnovne faze:
I.
faza Skladitenje sekundarne sirovine kao neklasirane,nekasirane
i oneiene sekundarne sirovine
II.
faza Skladitenje kasirane i klasirane sekundarne sirovine
Kasirane,nekasirane i neklasirane sekundarne sirovine koje nemaju veu
vrijednost po jedinici mjere (otpadni elik, limovina) skladite se na
otvorenom prostoru , na ureenoj betenskoj/asfaltiranoj povrini.
Sekundarne sirovine koje imaju veu vrijednost po jedinici mjere (obojeni
metali,polovni elementi sekundarnih sirovina koje imaju funkconalnu
vrijednost), uglavnom se skladite u zatvorenom prostoru, bez obzira da li
su pripremljeni za otpremu ili nisu
Opasni otpad izdvojen je iz sekundarnih sirovina i skladiti se odvojeno.
4.3. Obrada sekundarnih sirovina prije otpreme
U cilju postizanja trine vrijednosti,sekundarne sirovine se moraju dovesti
u stanje i oblik koji se trai za pojedinanu vrstu sekundarne sirovine. Kod
elinih materijala obrada se izvodi na sledei nain:
-

klasiranje po dimenzijama

vrsti legirajuih elemenata i

- debljini materijala koji se klasira

Dimenzije i kvalitet elinih materijala odreeni su Europskom
klasifikacijom starog eljeza (EUROFER). Obojeni metali se klasiraju prema
EN DIN standardima za obojene metale. Sakupljeni-odvojeni opasni otpad
se klasira prema procedurama za postupanje sa opasnim otpadom.
U okviru djelatnosti C.I.B.O.S.doo Sarajevo- Podrunica Tuzla pored
klasiranja po dimenzijama i debljini vri se i:
-

kasacija veih komada elinog otpada i obojenih metala

presovanje i sjeenje elinih limova

Sa otpadnim materijama koje se ne nalaze na listi opasnog otpada ili im je

sadraj nepoznat, a sumnja se da bi svojom koliinom i sastavom mogle
biti tetne ili opasne po okolinu i zdravlje ljudi i ivotinja postupa se u

skladu sa Pravilnikom o postupanju sa otpadom koji se ne nalazi na listi

opasnog otpada ili iji je sadraj nepoznat (Slubene novine FBiHbroj
9/05)
Zaposlenici imaju na raspolaganju upute za siguran rad u kojima su
opisane opasnosti po ljude i okoli i mjuere zatite, prva pomo i lina
zatitna sredstva.
U krugu preduzea nee se skladititi oksidacine materije,radioaktivne,
kao ni otpad osjetljiv na dejstvo vode( uz opasnost od poara) jer ne
postoje uslovi za njihovo skladitenje. Sa otpadom se postupa u sa Zakona
o upravljanu otpadom (Slubene novine FBiH broj 9/05) odnosno na
nain da se izbjegne:
-

opasnost za ljudsko zdravlje

opasnost za biljni i ivotinski svijet

oneienje okolice

nekontrolisano odlaganje i spaljivanje

nastajanje eksplozije i poara

stvaranje buke i neugodnig mirisa

pojavljivanje i razmnoavanje tetnih ivotinja i biljaka, te patogenih

mikroorganizama

naruavanje javnog reda i mira

Tehnoloki koncept ukljuuje:

-

prihvat sortiranog i nesortiranog otpada,

razdvajanje
sortiranje otpada,
priprema razdvojenog otpada za skladitenje,
skladitenje i
priprema za izvoz.
Slika 5.1 Shema upravljanje otpadom

5.Metode tretmana otpada

5.1.Ulaz robe-neopasni otpad
5.1.1.Preuzimanje od pravnih lica
Neopasni otpad prilikom preuzimanja se vaga,konstatuje kvalitet, zatim se
provjerava aparatom za mjerenje radiaktivnosti, da li je otpad radioaktivan

i kada se ustanovi da nema radioaktivnosti odlae i ide na daljni tretman.

U sluaju da konstatuje da je navedeni otpad radioaktivan obavjetava se
nadlena instucija (Zavod za javno zdravstvo FBiH- Dravana agencija za
radijaciju i nuklearnu sigurnost)
Isporuiocu se predoava kompjuterska odvaga, na kojoj se moe vidjeti:
naziv dobljavaa,redni broj,vrsta robe,vrijeme vaganja,registracija kamiona
ili vagona i koliina. Po osnovu takve odvage isporuiocu se predaje
dokument ulaza sa jednim primjerkom odvage i narubenica i PDV
prijava, da bih se moglo traiti plaanje robe
Od isporuioca se uzimaju sledei podaci koji se pohranjuju u arhivu:
otpremnica (ili tovarni list) i ID broj
5.1.2. Preuzimanje od fizikih lica
Neopasni otpad prilikom preuzimanja se vaga, konstatuje kvalitet,
provjerava radiaktivnost, istovara i ide na daljni tretman
Fizikoj osobi se izdaje primjerak odvage, na osnovu koje blagajnik
sainjava kupovni list koji sadri: ime i prezime lica, broj line karte i
mjesto stanovanja, vrsta materijal,cijena i iznos koji se isplauje na
blagajni uz potpis fizikog lica i blagajnika. Kupovni list se pravi u tri
primjerka, gdje se jedan daje isporuiocu, a dva ostaju primaocu.
5.2. Skladitenje otpada
5.2.1. Metalni otpad
Metalni otpad (staro eljezo, obojeni metali, limovina,stara vozila) se
prikupljaju i skladite na otvorenom prostoru,obojeni metali pod
nastrenicom ili u odgovarajuim posudama ili kontejnerima. U toku
sjeenja i presanja se javlja: (otpadni lak,spuva, zemlja i slino) koje se
prikuplja i lageruje na odreenom prostoru i koje odvozi JKP.Oborinske
vode sa radnog kruga se prikupljaju sabirnim kanalima i odvode u
seperator na tretiranje , pa tek poslije tretiranja isputati u kanalizacionu
mreu
5.2.2. Akumulatorske baterije
Akumulatorske baterije se najee utkupljuju suhe, odnosno bez
sadraja elektrolita (sumporne kiseline), to olakava njihovo skladitenje i
manipulaciju. Za skladitenje se koriste posebni kontejneri
koji
onemoguavaju rasipanje
evuntualno zaostalih koliina sumporne

kiseline. Pored ovoga povrina na kojoj se vri skladitenje je betonirana i

posebno oznaena. Prikupljene koliine se prodaju preduzeu Tesla d.d.
Brko i Farmakom MB doo abac, 2Grios d.o.o. Grude.
5.2.3. Naputena i stara vozila
Depolucija starih vozila se izvriti na vie naina, uslov je samo da se
pokae da komponente nemaju opasne karakteristike. Kod ovog procesa
treba uzeti u obzir:
-

evropsku direktivu o starim vozilima i listu otpada

zahtjev sigurnosti i zatite zdravlja

opremu i postrojenje

Proces depolucije starih vozila se vri po internacionalnom sistemu za

rastavljanje (IDIS), koji daje specifine procedure depolucije starih i
naputenih vozila, sa kojim su upoznati svi radnici.
5.2.7. Otpad iz seperatora
Zauljena voda sa platoa postrojenja i saobraajnice oko postrojenja se
prikuplja pomou slivnika i posebnom kanalizacijom se odvode do
separatora na predtretman. Oiena voda se cjevovodom vodi do putnog
kanalau seperator za tretman tehnolokih otpadnih voda, Seperator se
redovno kontrolie i isti od strane ovlatene ustanove (Delta-petrol doo
Kakanj).
5.2.8. Teni otpad
Kao teni otpad se najee se javlja kao rabljeno ulje iz motora i mjenjaa
i sl.Ova ulja se javljaju uglavnom kod preuzimanja i tretiranja starih vozila.
Prije tretiranja ovih sekundarnih sirovina ove tene otpadne materije se
moraju isprazniti iz ovih sekundarnih sirovina. Sadraj opasnih materija u
rabljenim uljima moe da bude razliit, i to kako po koliini tako i po vrsti
prisutnih materija. Svako skladitenje prevoz ili tretman rabljenog ulja
mora biti popraeno odgovarajuom dokumentacijom. Rabljeno ulje jedne
kategorije se ne mijea sa rabljenim uljem drugih kategorija, niti sa
gorivima,glikolima, antifrizima i slino. Dakle potrebno je svaku pojedinu
vrstu ulja (npr motorna ulja, hidraulina ulja i slino) skladititi
odvojeno.Ovaj otpad se predaje ovlatenoj ustanovi na zbrinjavanje
(Delta-petrol doo Kakanj)

5.2.9. Komunalni otpad

Komunalni otpad,koji nastaje tretiranjem sirovina (korozija, zemlja i slino)
se sakuplja u odgovarajue mjesto i predaje komunalnom preduzeu.
5.3. Izvoz otpada
5.3.1.Izlaz robe-neopasni otpad
Prilikom izlaza neopasnog otpada nastaju sledee operacije: priprema robe
za utovar (kamion), vaganje,kontrola radijacije i izdavanje jednog
primjerka odvage (sa ve navedenim opisom potrebnih elemenata),
otpremnice (sa navedenim opisom svih potrebnih elemenata), a na osnovu
takve dokumentacije isporuilac uspostavlja fakturu. Uz dokumentaciju za
prevoz krajnjem kupcu prevozniku se izdaje zvanina i ovjerena izjava sa
sadrajem svih podataka: vrsta robe, registracija vozila, prevoznike
pedicije, koliine, datum utovara, kao i garancija neposjedovanja
eksplozivnih materijala i radioaktivnosti
5.3.2.Izlaz robe-opasni otpad
Prilikom predaje akumulatorski baterija vri se priprema utovara,vaganje i
izdavanje sve potrebne dokumentacije za krajnjeg kupca, kao i za ostale
sirovine, uz dodatak popunjavanja transportne dokumentacije-transportna
dokumentacija
za
otpad
(
sa
alementima
poiljaoca,opis
otpada,koliina,potvrda
prijevoznika,
potvrda
primaoca-ovjerena
i
potpisana,gdje se jedan primjerak daje primaocu, jedan se pohranjuje u
arhivu, a jedan dostavlja Ministarstvu za prostorno ureenje i zatite
okolia TK kantona
5.3.3. Otpad iz seperatora
Otpad iz seperatora zbrinjava ovlatena ustanova na osnovu potpisanog
ugovora sa preduzeem Delta Petrol d.o.o Kakanj
5.3.4. Teni otpad
Teni otpad (motorna ulja,ulja iz mjenjaa,antifrizi itd) se predaje
ovlatenoj ustanovi na zbrinjavanje na osnovu potpisanog ugovora (Deltapetrol doo Kakanj)

5.3.5. Komunalni otpad

Za odvoz vrstog otpada sklopljen je ugovor sa komunalnim preduzeem.