Miroslav Kraljevi

Miroslav Kraljevi (Gospi, 14. prosinca 1885.

Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar.

Kao pripadnik tzv. Minhenskog kruga, uz Josipa Raia

i Vladimira Becia, smatra se jednim od prvaka hrvatske moderne umjetnosti, koji je u Hrvatsku iz Pariza donio utjecaje Maneta i Czannea te svojim brzim potezom
i mranim temama sugerirao poetak ekspresionizma u
Hrvatskoj.

Poetak stvaralatva

Miroslav Kraljevi roen je 14. prosinca 1885. godine u

Gospiu, u plemikoj obitelji bosanskog podrijetla. Veinu je svoga djetinjstva proveo na relaciji Zagreb - Poega,
gdje mu je djed obnaao dunost predsjednika upanijskog sudbenog stola. Ve je od malih nogu u bliskom
doticaju sa slikarstvom, na obiteljske veere kod strica
Toe dolaze veliki umjetnici poput Celestina Medovia i
Otona Ivekovia. Od rane je mladosti Kraljevi biljeio
svijet oko sebe, isprva crtajui olovkom i akvarelom, a
kasnije je poeo i slikati.
Godine 1904. preselio je u Be kod tete Juliette. U Beu
upisuje studij prava, no paralelno pohaa i privatnu slikarsku kolu prof. Fischoa. Godine 1905. sestra mu
umire od tuberkuloze koju je naslijedila od majke, a ta
e teka bolest uskoro poeti muiti i samog Kraljevia.

Bonvivant, 1912., ulje na platnu, Moderna galerija, Zagreb.

Akademija i Minhenski krug

daensa, ije je radove Kraljevi mogao vidjeti u Staroj

Pinakoteci u Mnchenu.

1906. zavrava studij u Beu i odlazi u Mnchen, gdje

upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Dodijeljen je
klasi profesora Huga von Habermanna u kojoj su ve bili
Josip Rai i Vladimir Beci. Oskar Herman, koji se takoer pripisuje Mnchenskom krugu, bio je u klasi prof.
Rauppa. Habermannova je klasa prozvana die kroatische Schule (hrvatska kola), zbog specinog izraaja kakav je bio blii Leiblu i modernim parikim strujanjima,
nego suvremenim strujanjima na minhenskoj akademiji.

3 Pariz i vrhunac stvaralatva

Nakon povratka u Hrvatsku, 1910. godine u Poegi slika jedno od svojih najveih djela, Autoportret sa psom,
na kojem prikazuje sebe i svog omiljenog ljubimca, psa
Pau. Slika je sljedee godine izloena na izlobi HrvatMnogi domai kritiari istiu utjecaj starih majstora na skog drutva umjetnosti, a za nju je nagraen stipendijom
Kraljevievo slikarstvo, posebice onih koje je gledao i Odjela za bogotovlje i nastavu. Ta mu je stipendija omokopirao tijekom kolovanja u Mnchenu. Tako su na nje- guila nastavak kolovanja u Parizu.
gov stil utjecali veliki panjolski majstori poput Goye i Kraljevi se u Parizu upisuje na akademiju Le GranVelasqueza, ije e slikarstvo upoznati i preko njihova de Chaumire, no ubrzo je naputa. U svom atelieru
utjecaja na impresioniste tijekom svoga boravka u Parizu. na Montparnasseu poinje svoju posljednju i najplodniNeki kritiari kao bitnog imbenika spominju i raskone ju fazu stvaralatva. Zapoljava se u reviji Panurge, koprizore i bogati kolorit amanskoga slikara Jacoba Jor- ja objavljuje njegove brojne crtee. Te crtee znalci us1

7 NAJPOZNATIJA DJELA

poreuju s opusom Aubreya Beardsleya ili Constantina

Guysa kojega je veoma cijenio i pjesnik Charles Baudelaire. Panurge je po svojoj tematici pripadao zabavnoj
kronici svakodnevnog parikog ivota. Stil crtaa koji su
za njega radili bio je daleko od suvremenih avangardnih
strujanja pa je tako i Kraljevi stvarao vie pod utjecajem
Maneta i Whistlera, nego li Picassa i Braquea. Dendizam,
kao jedna od tema to su se stalno provlaile po stranicama Panurgea, nije zaobiao ni Kraljevia. Vrlo je pazio
na svoj izgled i uvijek se trudio isticati svojim odijevanjem pa ne udi kako je upravo on autor jedinog portreta
dendija u hrvatskom slikarstvu - onog Arsena Masovia
pod nazivom Bonvivant.

i debljeg nanosa boje na platno.

6 Utjecaj

Osim kao zaposlenik Panurgea, Kraljevi je i veinu svog

slobodnog vremena provodio crtajui. Crtee stvara na
licu mjesta, a inspiracija su mu prizori iz javnih kua, barova, kazalita, cirkusa i kavana. Veina njegovih crtea
bila je erotskog karaktera te ne udi to je prikaz ene u
njegovu opusu imao posebnu ulogu. On je stvorio poseban prikaz tzv. demonske, fatalne ene, kakvu moemo
vidjeti primjerice kod Beardsleya. Fasciniraju ga i pokreti tijela, koje prikazuje neobino ivo pa je tako esto
skicirao plesae iz popularne trupe Sergeja Djagiljeva.

Iako je stilski vrlo teko precizno odrediti utjecaje na

Kraljevievo slikarstvo, on sigurno predstavlja poveznicu izmeu suvremenih parikih strujanja na poetku 20.
stoljea i raanja hrvatske moderne. On se dodue nije
priklonio parikoj avangardi, ve se radije svrstao uz tzv.
Nezavisne, grupu autora koji se u svom stvaralatvu ne
okreu budunosti, ve se inspiriraju prolou (uzori su
im Manet, Courbet, Daumier, itd.). Njihova opsjednutost
Manetom zarazila je i Kraljevia, koji je njegovu specinu crnu boju (njemu posebno blisku zbog iekivanja
skore smrti) i tzv. kavansku ikonograju unio u suvremena hrvatska strujanja. Svojim brzopoteznim slikarstvom
i snanim koloritom (u stilu Czannea) te prikazima nonog ivota (poput Maneta i Degasa) Kraljevi je snano
utjecao na novu generaciju umjetnika u Hrvatskoj. Njegove e slike meu prvima vidjeti pripadnici tzv. Prake
etvorice, koji upravo na tragu Kraljevieva stvaralatva
pokreu hrvatski ekspresionizam.

7 Najpoznatija djela

Prva samostalna izloba i smrt

Razuzdan pariki ivot ostavlja trag na mladom Kralje- 7.1 Slike

viu. Tuberkuloza mu se naglo pogorala i vraa se u
Hrvatsku. Sredinom listopada 1912. godine dolazi u Za1. Autoportret, 1905.
greb. Od rujna do poetka prosinca iste godine odra2. Paa, 1910.
na je umjetnikova prva samostalna izloba u Salonu Ulrich. Nakon povratka u Zagreb uglavnom slika u svom
3. Autoportret sa psom, 1910.
privatnom atelieru u Rokovom perivoju 9. U atelieru ga
esto posjeuju mlai umjetnici poput MIlivoja Uzelca,
4. Parc du Luxembourg, 1911.
Vladimira Varlaja,Marijana Trepea i Vilka Gecana. Poetkom 1913. godine stanje mu se naglo pogorava; umi5. Tetka Lujka u vrtu, 1911.
re 16. travnja u stanu u Medulievoj 3, okruen lanovi6. Tri gracije, 1911.
ma svoje obitelji.
7. ovjek u vrtu, 1912.

Stil i tematika

Kraljeviev opus moe se podijeliti na vie tematskih cjelina. Jednu od najveih i stilski najradikalnijih svakako
predstavlja njegov crte. Tu je znaajan njegov demonski
prikaz ene, s minimalnim portretnim karakteristikama
i senzualnim plastiki prikazanim tijelom (Kraljevi je
napravio i nekoliko skulptura). Od slika na platnu danas
najmodernije djeluju njegovi pejsai Slavonije i Luksemburkog parka u Parizu. U portretnom slikarstvu blii je
tradicionalnim akademistikim strujanjima, Na portretima pridaje posebnu panju rukama modela, na kojima se
jasno ocrtava karakter prikazane osobe. U autoportretima vidimo intiman prikaz slikareva emotivnog stanja te
moemo veoma jasno pratiti napredovanje njegove teke
bolesti, koja ga je potakla na upotrebu tamnijeg kolorita

8. Mrtva priroda s dinjom, 1912.

9. ene u prirodi (Odmaranje), 1912.
10. Most na Seini, 1912.
11. Pantheon, 1912.
12. U krmi, 1912.
13. U kavani, 1912.
14. Kokote, 1912.
15. Erotski prizor, 1912.
16. Preljubnica, 1912.
17. Bonvivant (Portret Arsena Masovia), 1912.

3
18. Veliki enski akt (Olympia), 1912.
19. Golgota, 1912.
20. Vive la joie, 1912.
21. Portret majke, 1912.
22. Autoportret s lulom, 1912.

7.2

Skulpture

1. Podvezica, 1910.

Literatura

Horvat Pintari, Vera. Miroslav Kraljevi, Zagreb: Globus, 1985. ISBN 86-343-0095-1

Vanjske poveznice
Miroslav Kraljevi

10

10
10.1

TEXT AND IMAGE SOURCES, CONTRIBUTORS, AND LICENSES

Text and image sources, contributors, and licenses

Text

Miroslav Kraljevi Source: http://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav%20Kraljevi%C4%87?oldid=4098424 Contributors: Robbot, Elephantus, Argo Navis, Edgar Allan Poe, Divna Jaksic, Sombrero, Duh Svemira, Roberta F., Flopy, Franko, SpeedyBot, Klarissae, CrniBot,
Treecko, Bracodbk, VolkovBot, Ven3kul, EmxBot, Man Usk, Prof saxx, CrniBot2, Jure Grm, Vatrena ptica, Mostarac, BodhisattvaBot,
Amirobot, Bon, eljugar, EleferenBot, Pumovci, Addbot i Anonymous: 8

10.2

Images

Datoteka:1910,_Miroslav_Kraljevic,_Autoportret_sa_psom,_ulje,_110x85,5,_Moderna_galerija_Zagreb.jpg
Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e3/1910%2C_Miroslav_Kraljevic%2C_Autoportret_sa_psom%2C_ulje%2C_
110x85%2C5%2C_Moderna_galerija_Zagreb.jpg License: Public domain Contributors: Book Painting in Yugoslavia Original artist:
Miroslav Kraljevi
Datoteka:1912,_Miroslav_Kraljevic,_Bonvivant.jpg Source:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3e/1912%2C_
Miroslav_Kraljevic%2C_Bonvivant.jpg License: Public domain Contributors: Book Painting in Yugoslavia Original artist: Miroslav
Kraljevi

10.3

Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0