INI BARONA TAMBURLANA

PRVI IN kua starog barona Tamburlana

Barun Tamburlano pozvao je fikalia (odvjetnika) Vrtirepa da mu pomogne. Naime, njegov
brati eli mu uzeti sva dobra (imetak, imanje). Vrtirep govori baronu da se ne brine, on e
njega braniti pred svakim sudom, na kraju krajeva njegov brati je jo mlad. Za Vrtirepa
njegov je brati od onih mladia koji vole biti pametni u svemu, misle da imaju iskustva, a jo
se na njima osjeti miris kolskih klupa. Stari baron se ne eli predati branit e svoje
bogatstvo. Vrtirep ga zatim upita da nije mod u meuvremenu pokrenuta parnica (ili proces,
spor) oko imanja. Baron mu odgovara da nije. Vrtirep ga tjei tako to mu govori da u Raguzi
svaki plemi moe svoj imetak troiti koliko hoe i nije nikome duan polagati raune (uti et
abuti koristiti i troiti = ova rije se baronu jako svidjela i odlui je zapamtiti). Baron se
slae s tom injenicom i vie se nee bojati svog bratia budui da zna izrei i znaenje izraza
uti et abuti. Odvjetnik savjetuje Tamburlanu da treba poveati trokove (nabaviti sluge, konje,
koije, to vie organizirati slavlja/gozbe) samo da razljute mladog barona. Tamburlanu se
svia ideja, ali se boji da e ljudi pomisliti da je poludio u stare dane. Vrtirep se na to ne
obazire i ve je osmislio dobru kamuflau za obilno troenje: u Carigradu se trai ablegat
(poslanik; izaslanik), on e raguzanskoj gospodi rei da je baron najprikladniji za taj posao jer
svi glasoviti trgovci trguju u Carigradu i od tamo dobavljaju poveu robu. Ali da bi se dobila
ta titula odnosno posao, treba se neto dati. Ako baron eli biti ablegat mora Vrtirepu platiti
pohvale koje e rei gospodi. Danas se i dobre rijei plaaju. Tamburlanu se sviaju ideje koje
iznosi Vrtirep, ali sumnja u to da e ga se gospoda sjetiti jer je on star. Vrtirep ga tjei, govori
mu da to nije njegova briga. Ako treba ii e od kue do kue dok ne uspije srediti da baron
postane ablegat. Prije nego to Vrtirep ode, Tamburlano ga pita, da otkad oni (misli na
raguzansku gospodu) njega oslovljavaju ekscelencijom jer on je ipak baron (prije je bio
oberlajtant i ima titulu kapetana). Odvjetinik mu govori da je on trebao biti general, ali razlog
zato ga se oslovljava ekscelencijom je taj to onaj tko ima reoastje (poasnu titulu) mora
imati uza sebe (uz tu rije) i pojam ekscelencija (visoanstvo). Tamburlano smatra da je
zaslueno trebao postati generalom jer dok je jednom bio u ratu protiv panjolaca, vidio je u
boju da vojnici padaju, on je povikao: junaki za menum!, i svi su posluali njegove rijei,
krenuli za njime u oblinju lou gdje ih neprijatelji nisu mogli napasti. Od svoje elje da
postane general nije ostalo nita jer su ga savjetovali da ide za domom (domovinom).
Tamburlano daje Vrtirepu zlatan sat za gospodu. im je Vrtirep dobio u ruke zlatan sat, postao
je zaslijepljen i oaran (kao da je dobio na Lotu ili jo bolje, kao da nikad u ivotu nije vidio
zlatan sat). Odlazi, pun elana i motivacije, srediti posao.
Tamburlano ostane sam i pone priati sam sa sobom. Istie kvalitete Vrtirepa ne poznaje
nijednog prijatelja koji je vrijedan, poten i plemenit poput njega (misli na odvjetnika) i kae
da takve prijatelje treba uvati. Odlui pozvati slugu Mika jer ga eli nauiti zvati njega
(barona) ekscelencijom kao i prefektua (nadstojnik gospodarskog imanja) i dvorskog
(upravitelj gospodarskog dvora) zbog potrebnih trokova koje im treba zadati da naprave.
Dolazi Miko. Tamburalano mu govori, da ga od sad treba zvati ekscelencija. Miko se malo
pravi lud (eli napraviti jednu malu noriju) pa dok njemu Tamburlano govori to treba rei, on
izvre rijei, pravi se glup. Tamburlano se ljuti, nije mu jasno kako ne moe nauiti jednu
rije. Kad on njemu kae: Miko!, on njemu treba odgovoriti: Kaj zapovedaju, nih
ekscelencija?. Ali im je je baron spomenuo da e imati veu plau i novu dotjeranu livreju
(odora za sluge) razgovor zapone u drugom smjeru. Miko odmah zapamti kako se treba
obraati prema svom gospodaru. Tamburlano zamoli Mika da pozove prefektua i dvorskog i
prije nego to ode, jo jednom baron zazove Mika samo da provjeri je li zaboravio ono emu
ga je nauio ili nije. Tamburlano ostaje sam i svjestan je da e imati neprilike s prefektuom i

dvorskim. Njih ne e moi nagovoriti da ga zovu ekscelencija. Iekuje dolazak odvjetinika i

skoranju vijest o ablegaciji u Carigradu. Ne zna je li pametno stvoriti si jo trokova dok ne
bude siguran odnosno, dok se ne potvrdi njegov novi posao (ne voli riskirati, najradije bi igrao
na sigurnu kartu). Tamburlano vidi kroz prozor da dolazi nadstojnik i upravitelj. Dok ta
dvojica sluaju to im Miko govori, Tamburlano postrance slua to Miko govori i njui
duhan (tabaka nofa moe znaiti da umrkava i burmut, ali ne zalazim u itateljevu matu
pa u u ovom kontekstu napisati da mirie duhan; uiva u mirisu duhana). Miko govori
prefektuu i dvorskom da od sad barona trebaju oslovljavati Nih ekscelencija, ako to ne uine
bit e batina. Prefektu se sloi (Tamburlano zadovoljan Mikom) i upita barona o
zapovijedima. Tamburlano im kae da je danas postao ablegat u Carigradu i zada im podosta
zadaa koje trebaju uiniti: po gradu treba pomesti pauinu, palau, kue i svaki kut u gradu
treba dovesti u red; treba otii do trgovca i donijeti raznorazne i najljepe materijale da se
ponovno obloi kua; stolar treba napraviti nove stolove, stolce, kanapee; za odoru sluge treba
kupiti platna i trake (zlatne i srebrne) i to e nositi 12 seljaka i koija; treba nabaviti tri koije
i 6 konja i to se sve treba danas uiniti. Uz to trebaju pokupiti zelje, repu, salatu, luk,
povrtnicu, grah, celer, ciklu i ostalo bilje iz vrta. Budui da mu smeta svo povre koje je
posaeno na vrtu, na tom mjestu zahtijeva da se posadi graberje, divlji kesten; eli imati hlada
kad se budu gospoda etali; stazice od draa trebaju se maknuti tako da se gospoda ne
popiknu. Prefektuu je sve to jasno, ali tko e sve to platiti. Prologodinji dohoci su bili
minimalni, a trokovi sve vei. Juer je u kasi bilo 500 forinti, ali dok je sve poplaao, ostalo
je svega 50 forinti. Dvorski navodi da teaci vie ne ele raditi jer od prole godine nisu dobili
plau i vie ne ele raditi. Svaki dan viu da e podignuti tubu. Tamburlano ne nasjeda na
takve prie, tovie, govori im da se prime posla, nego da jadikuju. Ono to je rekao treba se
napraviti. Tamburalanu nije sramota bti nekome duan. Dolazi fikali, Tamburlano se
razveseli (nada se dobroj vijesti) i otjera prefektua i dvorskoga.
Fikali govori Tamburlanu da je obiao sve lanove Velikog vijea (velikotolnanike) i svi su
mu posprdno rekli da im je dosta sluati elje gospodina Tamburlana, ali ga jo uvijek
uvjerava da nije sve izgubljeno. Tamburlano govori Vrtirepu da njegov brati ne smije saznati
za to jer bi mogao postaviti. Ipak ima prijatelje i veze. Fikaliu to ne zastrauje, ako mladi
baron ima jednog prijatelja, on ih ima deset. Sredti e on njega i ve e se on smijati mladom
baronu kad on i baron dobe diku, posao (kad im posao pone cvasti). Tamburlano daje
fikaliu kesu novca (100 cekinov), koju fikali sprema u dep. Dolazi mlado baron, fikali
ide kroz druga vrata jer se ne eli susresti s bratiem barona.
Mladi baron dolazi Tamburlanu, nadajui se da e susresti fikalia, ovjeka koji je unio toliko
nesloge u selu i uvijek kad ga se ignorira, on nae nekoga za koga se zalijepi i zezne ga.
Tamburlano ne trpi nikakva ogovaranja u kui, brani svog odvjetnika iz petnih ila. On njega
smatra osebujnim prijateljem i njegovo prijateljstvo jako cijeni. Mladi baron uo je u selu da
baron ponovno troi na gluposti i eli znati tko ga je na to uputio. Tamburalno eli ivjeti
gavalerskim ivotu (on je ipak gavaler) i on moe troiti kolika mu je volja. Zna da se to
njegovom bratiu ne svia i da bi brati najradije htio da on sjedi kao baba pred pei i da svo
bogatstvo danas sutra njemu pripadne. Govori mu da nee dobiti imanja i gospodarstvo dok je
on iv iako zna da mu brati eli to uzeti. Mladi baron govori o tome kako je steeno
bogatstvo i to pie u oporuci: njegov djed i od njega otac, imenom Felicijan, bio je trgovac
koji je trgovao itom (jedini u svoje vrijeme) i tako je skupio veliko bogatstvo. Kupio je zatim
imanja i kad je poslao cesarskoj vojsci 2 lae ita postao je baron. U oporuci je sastavio da
najstariji sin u obitelji treba odravti imanje i drugom bratu davati novce za trokove ivota s
time na imanju ne smije stvarati nikakve dugove. Ako bi ih imao, imanja mu se trebaju
oduzeti i predati nekom drugom u obitelji. Tamburalno se tomu smije; to njega ne plai jer i
on ima asa u rukavu uti et abuti (poziva se na objanjenje, zakon koji mu je rekao odvjetnik
na poetku). Mladi baron upozorava strica da e biti primoran uiniti sve samo da zatiti

imanje. Tamburlanu je dosta neka njegov brati ini to mu se prohtije, a on e initi to on

eli. Odlazi i ostavlja svog bratia samog. Mladi baron odlui jo danas srediti stvar oko
imanja. eli da se njegovom stricu oduzmu sva prava na imanje. Mladi baron mu ne eli zlo
naprotiv, on e se za njega brinuti do smrti, ali ne dozvoljava rasipavanje steenog bogatstva.
Za svu nesreu okrivljava fikalia Vrtirepa. Otkad je on stupio u kuu, sve je krenulo
nizbrdo. Mladi baron susree prefektua. Od njega saznaje da je stric naredio osoblju da ga
oslovljavaju ekscelencijom. Mladi baron e istraiti otkud je ideja krenula jer moe biti da e
mu to koristiti. Pita prefektua koje je zapovijedi njegov stric naredio i prefektu mu nabroji
zadae koje je trebao obaviti: za 12 djeaka saiti nove i kiene odore sa zlatnim i srebrnim
trakam; kupiti koije za svakog konja i 6 konja (zelenac, vranac i tamni riavci) itd. (sve ono
to je nabrojao na baron na poetku nabrojao). ali se mladom baronu kako je sve spalo na
njegova lea on mora moliti ljude za novce, mora se snai kako god zna i umije; mora svaki
posao obaviti. Mladi baron mu zahvaljuje na povjerenju, govori mu da samo nastavi obavljati
dunosti tako da Tamburlano nita ne posumnja. Uvjerava ga da e jo danas sve zavriti i da
e se od danas drugaije gospodariti. Prefektu to eli od sveg srca. Prisjea se djeda barona
Tamburlana kojemu je vjerno sluio. Kod njega nikad nije bilo dugova, ve dohotka. Nije on
kriv to su sad dohoci nikakvi, a trokovi poveani. Svatko govori da je svemu kriva njegova
lijenost i nepanja. Razmilja da ostavi se ovog posla i ode prositi, ali mladi baron ga uvjerava
da e on sve danas srediti i neka se ne brine. Prefetku odlazi, a mladi baron eli
porazgovarati s Mikom. eli znati otkud njegov stric eli da ga se zove ekscelencijom.
Miko mu govori da je jutros kod Tamburlana bio fikali Vrtirep i otkad je on otiao,
Tamburlano je svima zapovijedio da ga zovu ekcelencija. Mladom baronu je sve postalo jasno
i odlazi, no poruuje Miku da ne kae baronu o njihovom razgovoru.
DRUGI IN Tamburalnov vrt
Prefektu i dvorski (prefektu ga naziva Gapar) rade u vrtu. Dogovaraju se oko toga to treba
uiniti. Tijekom njihovog razgovora, prefektu govori dvorskom da e jo danas gospodar
imanja biti mladi baron i da e onda sve biti drugaije. Budui da je mladi baron iz malih
dohotka sebi stvorio kapital, prefektu se nada da e prvo naplatiti plau njima jer im
Tamburlano nije dao plau ve devet godina i naravno kmetovima. Dvorski pak strahuje da
Vrtirep ponovno ne uplete svoj prste. Prefektu ga smiruje govorei mu da i mladi baron eli
da se skona ova situacija koja je nastala dolaskom Vrtirepa. Nakon razgovora nastave se
brinuti o vrtu.
Tamburlano se takoer nalazi u vrtu jer ni u vlastitoj kui nema mira. Doao je na vrt
uvjebavai (uiti napamet) govor, nakolon i pozdravljanje za gospodu. Meu svim papirima
izabire trei govor. U njemu istie svoju titulu, sredstvo u kojem je doao, drugim rijeima
hvali samog sebe i naglaava svoje bogatstvo. Dolazi dvorski i upada u trenutku kad
Tamburlano ui govor napamet. Dvorski je doao s namjerom da mu kae da se ne razumije u
dvorske poslove, no Tamburlano misli da je doao vidjeti kako gospoda naklone ine.
Tamburlano mu pokazuje kako se on zna nakloniti i pone mu prezentirati svoj govor koji je
napola zaboravio. Zamoli dvorskog da se i on nakloni odnosno, da vjebaju naklon, ali sve na
kraju ispadne ivi promaaj. Prvo se sudare, udare se glavom jedno o drugo, Tamburlano ne
zna govor ba najbolje, jednom rijei CIRKUS od scene. Tamburlano zamoli dvorskog da
ode jer on ima drugog posla. Dvorski odlazi.
Tamburlano predbacuje samom sebi o tome kako mu sve to treba kad je previe dobar. Iz
milosti je htio dvorskom pokazati kako se rade nakloni tako da bi i on drugima u selu mogao
pokazati, a umjesto toga dobio je kvrge. U tom trenutku naie fikali koji mu govori da je
sve sreenno i da nikome ne bi ovu uslugu uinio za 300 cekinov. Tamburlano bi mu rado
platio, ali nema nita u blagajni. Fikali mu govori da ne vjeruje sve prefektuu. Kako moe

biti da je pored tolikih imanja blagajna prazna?! Savjetuje mu da ga makne iz slube jer jeve
prestar da radi svoj posao. Uz to fikali govori Tamburlanu da prefetku muti neto s mladim
baronom. Tamburlano ga ne eli otpustiti jer to bi drugi mislili o njemu. Fikali i za to ima
rjeenje: neka se zapovijedi prefektuu da njemu pokae raune, a on e njemu postaviti takve
smicalice da e se prefektu prepasti i to e biti uzrok zato je otjeran iz slube, a za drugog
prefektua neka se ne brine jer on ima jednog vrijednog, potenog i drenog ovjeka.
PROBLEM: Prefektu nema rauna, ali ni to fikaliu nije prepreka. Neka mu se podmetnu
drugi rauni, a on e uiniti da je prefektu kriv. Tamburlano ispria fikaliu svoju nezgodu s
dvorskim oko naklona. Odlaze u kuu da rijee stvar oko posla.
Peti prizor kua Pravdomeria, lana velikog vijea
Mladi baron doao je razgovarati (u kuu ga je uveo Gregur, sluga Pravdomeria) oko
situacije koja je nastala u kui barona Tamburlana. Pravdomeri ne moe vjerovati da se
toliko loe pria o baronu pria se da je malo prolupao. Mladi baron eli da se imanje uzme
njegovom stricu jer u oporuci pie da se onomu tko e samo troiti oduzme imanje i preda
nekome drugome. Volja oporuke se treba izvriti smatra Pravdomeri. Mladi baron govori
Pravdomeriu da bi najbolje bilo da se on uvjeri da je njegov stric rasipnik, nego da se sve
zasniva na rijeima. Postavlja uvjet: neka doe u kuu i provjeri jesu li tvrdnje koje je iznio u
pismu istinite. Ako se ispostavi da je istina, neka se izvri pravda, ukoliko bude sve la, on e
snositi (mladi baron) posljedice. Pravdomeria zanima koje nedostatke ima njegov stric.
Mladi baron navodi: slaba pamet pod stare dane, elja za dikom i velianstvom, uvijek se
zaplete u dugove, odvjetnik Lovrenc Vrtirep uvjerio ga je da se treba oslovljavati
ekscelencijom, obeao mu je da e biti ablegat u Carigradu, nagovorio je Tamburlana da
prefektu obavi neke zadae koje bi dodatno poveali trokove. Pravdomeri ne moe
vjerovati onomu to je uo. Iz ovih injenica bi se mogla napraviti komedija (IRONIJA U
DJELU). Pravdomeri odlui otii Tamburlanu za koji sat i vidjeti hoe li nai kakvo
dugovanje.
Prizor esti kua Tamburlana
Prefektu moli Mika da ga pusti k Tamburlanu. Mika zanima razlog, a Prefektu mu govori
o zapovijedi koju je dobio: sve raune od oficira mora pokupiti i pokazati, a to se ne moe
tako brzo napraviti. Miko mu govori da od toga ne bude nita jer je on prislukivao razgovor
Tamburlana i fikalia (uho je naslonio na kljuanicu) i sve zna. Prefektu ga moli da mu oda
razgovor, ali Miko smatra da bi time prekrio vjernost sluge prema gospodaru. Prefektu mu
pokae starinski novac na kojem se nalazi kri (kriovata kuda) i Miko pristane mu odati
(prodana dua!). Ispria mu razgovor izmeu Tamburlana i fikalia kako se oni ele rijeiti
njegove slube i dovesti novu. Prefektu mu zahvaljuje jer sad zna kako se treba postaviti.
Mladi baron dolazi do Prefektua i govori mu o dolasku velikovenika Pravdomeria koji e
danas ustanoviti jesu li tvrdnje koje je napisao u pismu istinite. Mladi baron predlae
prefektuu da se malo naale s Tamburlanom. Pronai e 3-4 ljudi i tursku odjeu. Andrea
egavec (sluga mladog barona) bit e turski savjetnik, a jedan od ovih ostalih trojica e biti
turski ablegat iz Carigrada koji dolazi s namjerom da od strane turskog cara treba predati red.
Prefektu pristane na tu ideju i bacaju se na posao.
Tamburlano susree mladog barona. Maladi baron govori Tamburlanu da je doao vidjeti to
sve pripravlja za put u Carigrad. Tamburlano mu govori da je njega fikali osigurao i upita ga
hoe li mu biti sekretar jer bi ga on rado uzeo. Mladi baron odbije ponudu navodei mu da se
boji Turaka i da je jo premlad i neka uzme fikalia za taj posao. Tambrulano ne eli fikalia
za sekretara jer e on upravljati imanjem (obavljati posao kod kue). Mladi baron mu predlae
da uzme fikalia sa sobom, a njega neka zadui za poslove oko gospodarstva. Tamburlano ne
eli dati vuku ovce pasti (pokivanje nepovjerenja prema vlastitom rodu; prije e povjeriti
strancu nego bratiu).

Tamburlano koji ima 70 godina ne vjeruje svom bratiu (20 godina) jer je on jo mladi. Dok
on spozna ono to Tamburlano zna treba godina i iskustva; Tamburlano misli da njegov brati
treba sazrijeti. Iako svijet trai da stariji ue od mladih, on ostaje pri svome. Slua sebe, ne
bratia.
U kuu barona Tamburlana dolazi tacunac Svilii, deti Dominga koji je doao naplatiti 3
let conto. Tamburlano mu kae neka ide prefektuu, ali Dominogo je ve bio deset puta kod
prefektua koji mu je rekao da je blagajna prazna. Tamburlano mu govori neka poeka, a na to
ovaj uzvrati da ve ekaju (on i njegov gospodar) 3 godine i da vie ne moe. Neka plati ili
neka vie ne kupuje. Tamburlano ga otjera, a Domingo odlazi moda e mu netko drugi
podmiriti dug (Tamburlano bi to bilo drago). Zatim dolazi Plaimirovi. Ista pria kao i s
Dominogom. Tamburlano prvo pomisli da je doao iz razloga da ga on brani u Carigradu, a
ovaj je doao naplatiti raun koji se trebao platiti prije 5 godina. Bio je kod prefektua
(razderao si je izme dok je iao k njemu) i saznao je da nema nita u blagajni. Tamburlano
biva bezobrazan prema Plaimiroviu rekao mu je da prieka dok se blagajna ne napuni i
otjera ga iz kue. Tamburlano je ponosan na sebe to zna zrelo govoriti i to zna svakoga
pogoditi u ivac. Tamburlano nareuje Miku da nikoga vie ne puta. Moe pustiti samo one
koji ele njegovu obranu u Carigradu, oni koji dolaze naplatiti raune ne dolaze u obzir.
Dolazi Vukovredec jer je uo da baron ide u Carigrad i eli se kod njega preporuiti.
Vukovredec daje mu pisamce, a zapravo mu uvaljuje raun koji mu je duan platiti.
Vukovredec je stolar i stolari moraju uvijek imati novca za drvo, budui da je vorc doao je
naplatiti dugove. Tamburlano ga alje prefetkuu, ali Vukovredec to ne eli. Tamburlano se
razljuti. Dosta mu je maltretiranj (jadnik, treba ih tuiti za duevne boli ). Ne eli mu platiti
dok mu ne napravi nove stolce, stolove. Budui da Vukovredec na to ne pristaje Tamburlano
zove Mika i zapovijedi mu da otjera Vukovredeca van i zapovijedi mu da vie ne puta
stepihlebe.
Dolazi egavec preruen u turskog tolnaa koji mu mu donosi vijest o dolasku carigradskog
ablegata od velikog turskog cara. Tamburalnu nita nije jasno on bi trebao poi k njemu u
Carigrad. egavec ga uvjerava da je ablegat na putu prema njemu. Tamburlano se uspanii
treba pripremiti govor, naklon; uzbuen je, boji se, ali najvie je uspanien. Miko se boji
ljudi koji su doli i odlui se sakriti. Tamburlano mu govori da je to samo turski ablegat koji
ga treba posjetiti, ali Miko svejedno pobjegne. Pojavljuje se egavec, Abarabala turski
ablegat i druga 2 muea Turina. Tamburlano ih pozdravlja i zaeli im dobrodolicu.
egavec i Abarabala razgovraju na ''turskom'' (egavec prevvodi sve to mu kae Abarabala).
Abarabala daje Tamburlanu lulu kao znak velikog prijateljstva. Abarabala je doao predati
veliki red po kojem se postaje maomuzi. Odlaze obui Tamburlana u tursku odjeu.
Tamburlano sav ushien dolaskom ''turskih ablegata'' cvate od sree. Osjea se uzvienim i
vanim.
TREI IN
Tamburlano je odjeven u turskoj odjei. S jednom rukom vue prefektua za vratni ruba, a
drugom ga rukom pudra. Govori mu da je danas u njegovoj kui veliki svetak i da mora biti
napudran. Prefektu to ne eli jer od kad gospodar slui slugi, treba biti obratno. Tambrulano
se sloi s tom reenicom i kae mu da ode do Mika. On e ga dotjerati, napudrati i sloiti
grivu u lijepu frizuru jer Tamburlano ne eli danas imati raupane oko sebe.
Tamburlano se gleda u ogledalu i divi se svojoj odjei. Smatra ju lijepom, ali vie ne bi mogao
podnijeti jo jednu tursku ceremeniju jer klopeju s kamiem po hrptu, a to njegove kosti ne
mogu podnijeti. Zadovoljan je injenicom da je on sad veliki maomuzi lijepa mu je rije, a
jo ljepa ast. Doziva Mika jer eli znati to e on rei o njegovoj odjei i siguran je da ga
ne bude prepoznao. Tako bijae. Miko im je doao prestraio se i pobjegao, ali kad je vidio

da je to Tamburlano, stane ga odmjeravati od glave do pete. Miko je isprva pomislio da se

radi o kafti. Mika zanima bi li on mogato nositi tu odjeu i postati maomuzi. Tamburlano mu
potvruje i navodi da je to velika ast koju moe turski car iz svoje velike milosti velikaima
dati. Njegovi konji, takoer smiju imati 3 repa (to su nek GMO konji). Tamburlano naredi
Miku da spremi konje jer eli ii u etnju. Miko odlazi to uiniti, no brzo se vrati jer je
sluga velikovenika Pravdomeria doao najaviti dolazak svog gospodra Tamburlanu.
Tamburlano poinje paniariti (opet), nije mu jasno zato dolazi, no ubrzo shvati, bolje reeno
sam sebi utuvi u glavu d on to dolazi zato to je on uo da je baron sad ekscelencija, uz to je i
veliki maomuzi, to Pravdomeri nije. Misli da ga eli posjeiti zato to je on sad netko i neto.
Nareuje Miku da ga lijepo doeka, da pazi na njega, a Tamburlano e uvjebati naklon jer
ipak je on tolniki velikovenik i oni uvijek trae i zahtijevaju mnogo. Tamburlano s ne eli
poniziti, to njegova ast ne doputa, stoga e on prvi poeti govoriti. Neka uvide tk je stari
Tambrulano.
Dolazi Pravdomeri s mladim baronom. Mladi baron estita stricu na novoj poasti koju je
dobio. Pravdomeriu nije jasno to treba znaiti turska odjea. Zar se Tamburlano poturio
pod stare dane? Tamburlano mu odgovara da je zbog milosti presvetog sultana postao
maomuzi. Tamburlano zove Mika i govori mu da donese stolce. Pravdomeri pita
Tamburlana to ima novoga, mladi baron ga preduhitri i kae mu da ide u Carigrad za
ablegata, a Tamburlano odmah odgovori da se to njegovom bratiu ne svia, budui da eli
sve uzeti i iz tog razloga Tamburlano eli sve potroiti kako ne bi morao sastavljati oporuku.
Tamburlano pretpostavlja da su gospoda ljubitelji glazbe, pa e im Tamburlano prirediti jednu
''muu'' (popevka pjesma) koju je on sam napisao. Tamburlano ipak dri do tradicije i starine
(prije se govorilo haec aqua ova voda, ali Tamburlana ne zanimaju tuice, ve ari narodnog
govora). Tamburlano zamoli Mika da mu donese popevke s ormara. Miko mu donese i sad
Tamburlano ne zna koju bi pjesmu izabrao, no na kraju se odlui na jednu lovaku. Kad je
izgovorio rijei pjesme, Pravdomeri ga prekine i kae mu da bi on rekao dolje u dolini/gore
na bregu (Tamburlano je rekao gore na dolini/dolje na bregu), ali Tamburlano istie da bi to
svatko rekao, no on kao pjesmoznanac mora zvuati poetski. Ponovno moli Mika da mu
donese tamburu jer e uz glazbu puno bolje biti. Tamburlano kad god ne bi mogao zaspati,
uzeo bi tamburicu i lupao po njoj (svirao) dok ne bi zaspao. im je uzeo tamburu, poeo je
svirati notu O sveti tri krali, a pjevao je pjesmu o zecu koji se nalazi u dolini, lovcu koji se
nalazi na brijegu; zec bre potri, lovac za njim; neka lovac ubije zeca jer e se njegovom
peenkom dobro gostiti. Tamburlano eli Pravdomeriu otpjevati jo jednu pjesmu, ali
Pravdomeri odgovara da ne treba jer mora ii svojim poslom. Tamburlanu je ao to nema
priliku sluiti mu jo. Pravdomeri i mladi baron odlaze.
Fikali se pojavljuje s druge strane zida (ne eli se sastati s mladim baronom). Tamburlano
namigne fikaliu, a fikali zastane i stane se uditi. Nije mu jasna turska odje koju
Tamburlano nosi. Tamburlano mu je ispriao o dolasku turskog ablegata imenom Abarabala.
Fikali mu govori da tomu ne vjeruje; ovu ludost (alu) je osmislio mladi baron jer u selu
nema nikakvog Turina, a kamoli ablegata. Fikali moli Tamburlana da skine odjeu prije
nego to doe Pravdomeri i to vidi, ali prekasno. Tamburlano kae fikaliu da je
Pravdomeri bio ovdje i da se lijepo s njim ophodio, vidio ga je u turskoj odjei i iskazao se
kao istinski prijatelj. Fikali smatra da je sve izgubljeno i da je vrijeme da ostavi slubu i
napusti kuu barona Tamburlana. Tamburlano se zaprepasti tom odlukom. Nakon to je uvijek
dobivao od njega nagrade za svoje usluge, on se usuuje napustiti svoju slubu. U cijelom
selu nastala bi zanimljiva pria. Fikali ustraje pri svojoj odluci, navodei mu da poznaje
mladog barona i da je sve to on osmislio: uiniti Tamburlana ludim i pokazati ga takvog
Pravdomeriu, njihovom ''kao'' najveem prijatelju. Tamburlano u to ne vjeruje i nitko ga ne
moe natjerati da svue tursku odjeu. Fikaliu ne preostaje nita drugo, nego napustiti
slubu. Prije nego to fikali ode, dolazi Miko. Govori d su prefektu i dvorski donijeli

raune i da vani ekaju. Budui da je fikali jo uvijek tu, Tamburlano mu predlae, da

pregleda raune na licu mjesta. Fikaliu se to ne svia i pokuava se izvui iz situacije
govorei mu d ima druge poslove initi, a da mu je ovaj neprilian. Moli Tamburlana da
nekom drugom prilikom pregledaju raune jer si ne eli stvoriti vie neprijatelja, no
Tamburlano inzistira da to napravi jer je to njegova dunost. Tamburlanu je sumnjivo
ponaanje fikalia, tovie, misli da se boji njegovog bratia ili da isto mute. Fikali to
opvrgava govorei mu da je dosad iskazao svoju vjernost i da nema potrebe sumnjati u njega,
iako zna da bi mu se moglo crno pisati.
Dolaze prefektu i dvorski. Tamburlano sjedne na stolac zvan grosfater, a fikali do njega.
Prefektu daje dva paketa pisama jedan paket je o dohotku imanja, a drugi o trokovima. I
sad fikali i prefektu pregledavaju i izraunavaju raune koji su se nakupili u posljenje tri
godine (od 1. sijenja 1799. do 1. sijenja 1802.). Fikaliu je unod to se nisu svaku godinu
rauni provjeravali i da je to prva oficirska prevara. Prefetku se brani tako to govori da je
svaku godinu nosio raune na provjeru, ali uvijek su ga odbili.
U prvom raunu (1799.) dohodak je iznosio fti (forinti) 20 537 + 58 novia. Fikali se pita
kako to da imanja nisu mogla vie pridonijeti. Prefektu mu pokae inventar kvijentacije i
kontrakvijentacije (priznanice) i na kraju se ispostavi da je vie potroeno nego dobiveno.
Drugi raun (1800.) fti 18.988 + 30 - manje nego u prvom raunu.
Trei raun (1801.) - fti. 17 899 + 50 - jo manji dohodak nego lani, no ove je godin vie
potroeno (razlog: obraivanje vrta i zidanje; zbog toga je gospodarstvo zaputeno).
Sveukupno je potroeno 26. 898 + 50. Kako su iz godine u godinu rasli novi dugovi u
blagajni nije bilo novca. Tamburlano govori: Ova se malovrednost mora platiti. , no dvorski
se brani. On nema to platiti jer to god je primio, dao je u blagajnu. Tamburlano im kae da
e se jo vidjeti tko e sve to platiti, ali sad neka odstupe dok se ne izree sentencija.
Tamburlano pita fikalia hoe li im podrezati rukave, a fikali mu odgovara da ne eli
nikome nakoditi. Budui da prefektu i dvorski ne mogu sve platiti, neka plate koliko mogu,
a ostalo neka im bude oproteno od srca. Tamburlano se ne slae time jer bi mu brati onda
rekao da je rasipnik. Zahtijeva da se napravi pravedna sentencija i otra konvikcija. Fikali
izrauna da prefektu i dvorski moraju platiti fti 22 573 + 47. Tamburlano se tim izraunom
slae i odmah obeaju fikaliu da e za svoj trud dobiti 2 000 forinti. Fikaliu odgovara ta
odluka i smatra da bi trebao biti unaprijed plaen. Odjednom se uje buka i na vratima se
pojave prefektu, dvorski, mladi baron, Pravdomeri i Miko koji je sve prislukivao.
Pravdomeri zahtijeva da mu se pokau rauni. Pravdomeri ita cenzuru i uvia da je Vrtirep
(naziva ga Hlepipenez) vukao starog barona za nos i govori baronu da se sva imanja predaju u
ruke njegovog bratia koji je duan poteno ih uzdravati. Tamburlano se eli izvui, on je
ipak gospodar imanja, ali uzalud. Na kraju se pomiri s injenicom da on vie nije gospodar
imanja. Pravdomeri govori fikaliu da zbog svojih prevara i ciganija koje je drugima inio,
treba poi na galiju 12 godina. Fikali trai pomilovanje jer e se on poboljati, a
Pravdomeri mu govori da je za njegovo poboljanje i dano 12 godina. Tamburlano zahtijeva
da mu Fikali vrati sve to mu je dao (cekine, zlatnu tabakeru, sat), no fikali je to sve
potroio. Jedino mu je ostao sat i to mu daje. Tamburlano prije nego to ode zahvaljuje
slavnom senatuu to mu je pruio skrb i neka drugima, koji vole troiti, bude primjer.
Nerazumno troenje nije dobro i svi odlaze.
Ostaje Miko koji zahvaljuje Bogu da je sve zavrilo legacija u Carigradu; otila je njegova
plaa, odora sa zlatnim trakama; nema vie ekscelencije niti e trebati ii meu Turke). Njemu
je najbolje ostati u Raguzi piti, veseliti se s prijateljima i piti dobro raguzansko vino. Adio!
Naklon se i otri prema van.
El fin (gracias a Dios) !