Prirucnik Za Simulacijske Vjezbe

SVEUILITE U SPLITU
POMORSKI FAKULTET U SPLITU
Prof. dr. sc. Danko Kezi
ENERGETSKA ELEKTRONIKA
PRIRUNIK ZA SIMULACIJU PRETVARAKIH SKLOPOVA
Split, 2007.
Autor:
Recenzenti:
Prof. dr. sc. Ante Muniti

Prof. dr. sc. Josip Kasum
Izdava:
Za izdavaa:
Urednik edicije:
Pomorski fakultet u Splitu

Tiskanje izdanja odobreno je na sjednici Povjerenstva za izdavaku

djelatnost Pomorskog fakulteta u Splitu srpanj, 2007 godine. Prirunik je prihvaen
odlukom Senata Sveuilita u Splitu na 25. sjednici pod brojem 01-1-25/21d-2008
koja je odrana 5.svibnja.2008. godine
web:
Naklada:
www.pfst.hr
elektronika
Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se preslikavati,

snimati ili na drugi nain umnoavati, spremiti u obliku pogodnom za umnoavanje ili
prenositi u bilo kojem obliku, elektronikim ili mehanikim putem, bez prethodne
dozvole autora.
CIP-Katalogizacija u publikaciji
Sveuilina knjinica u Splitu
KEZI, Danko
Energetska elektronika: Prirunik za simulaciju pretvarakih skolopova
: elektroniki oblik / Kezi Danko. Split : Pomorski fakultet Sveuilita, u
Splitu, 2007.
Bibliografija.
ISBN
978-953-6655-41-0
ISBN
978-953-6655-41-0
PREDGOVOR:
Prirunik za simulaciju sklopova energetske elektronike namijenjen je
studentima preddiplomskog studija Pomorske elektrotehnike i informatike
tehnologije Pomorskog fakulteta u Splitu za kolegij Energetska elektronika. U
priruniku je opisan vei broj sklopova energetske elektronike koji se zatim simuliraju
uz pomo programskog paketa PowerSim (PSIM), specijalnog alata prikladnog za
simulaciju sklopova energetske elektronike kojeg je razvila francuska tvrtka
POWERSYS. Na taj nain studenti na relativno lagan nain mogu razmatrati
kompleksne strujno naponske promjene u ovim sklopovima i detaljno se upoznati sa
funkcioniranjem energetskih elektronikih pretvaraa.
Razlog koji je autora motivirao na izradu ovog prirunika moe se objasniti u
nekoliko reenica. Naime sklopovi energetske elektronike su projektirani za relativno
visoke napone i struje, te su komponente ovih sklopova u pravilu veoma skupe. Iz tog
razloga esto nije pogodno da studenti izuavaju rad realnih sklopova, ve je
prikladnije simulirati rad sklopova uz pomo profesionalnih programa strogo
namijenjenih za ovakve sklopove. Na taj se nain studenti mogu lake upoznati sa
teorijom rada sklopova i predvidjeti njihovo ponaanje u razliitim reimima
eksploatacije ureaja. Mogu se simulirati razliiti scenariji koji su iz sigurnosnih
razloga teko izvodljivi u praksi (mogunosti oteenja sklopova, opasnosti od
strujnog udara). Stoga je raunarska simulacija danas nezamjenjiv alat koji se sve vie
koristi prilikom uenja i projektiranja sustava energetske elektronike. Naravno, vjebe
s realnim sklopovima su takoer nezaobilazan dio edukacije studenata
elektrotehnikih fakulteta, no ovakovi simulacijski programi su vrijedna i
nezaobilazna nadopuna. Ovaj prirunik je obuhvatio sve najvanije tipove statikih
energetskih pretvaraa koji se detaljno razmatraju u teorijskom dijelu kolegija
Energetska elektronika i predstavlja neophodnu prateu literaturu za izvoenje
vjebi.
Prirunik je podijeljen na sedam poglavlja. Prvo poglavlje Simulacijski

program Powersim je uvodno poglavlje i razmatra osnove rada s programom
Powersim. Drugo i tree poglavlje razmatraju jednostavne RLC sklopove u spoju s
poluvodikim ventilima, te komutaciju u jednostavnom ispravljakom sklopu.
Poglavlja etiri, pet, est i sedam razmatraju pretvarake sklopove koji se koriste u
energetskoj elektronici. Svako poglavlje poinje s kratkim repetitorijem i pripremnim
pitanjima, nakon kojih slijede simulacijske vjebe s opisom sklopova koje treba
simulirati tijekom izvoenja vjebi. Dio sklopova razmatranih u ovom priruniku su
djelo autora, a dio sklopova su preuzeti od proizvoaa simulacijskog programa.
Autor je preuzete sklopove teoretski obradio i simulirao.
U priruniku su tono definirani zadaci koji se moraju obaviti, te nain na koji
se simulacija izvodi. Nakon obavljene vjebe, student sainjava izvjetaj i pristupa
kolokviranju vjebe. Studentima se nadalje preporua da, koristei ovaj prirunik i
primjere zadane u njemu, samoinicjativno prouavaju sklopove na nain da pokuaju
mijenjati parametre danih sklopova i snimati strujno-naponske odzive sklopova, jer
e na taj nain kroz igru u potpunosti razumjeti rad ovih, inae vrlo kompleksnih,
sklopova.
Sve vjebe pripremljene za simulaciju u programu PSIM i koje su opisane u
ovom priruniku mogu se nai na web stranicama autora www.pfst.hr/~danko u *.sch
formatu. Priloene datoteke *.sch formata su namjenjene prvenstveno za Studentsku
verziju PSIM-a, koja se nalazi instalirana na raunalima Pomorskog fakulteta u Splitu.
No, vjebe je takoer mogue izvoditi i na besplatnoj DEMO verziji istog programa
koji se moe nai na web stranicama proizvoaa programa http://www.powersys.fr/.
Naravno, DEMO verzija ima odreena ogranienja koja se odnosi na broj
komponenata i na broj strujno naponskih valnih oblika koja se mogu istodobno pratiti,
no sve vjebe e besprijekorno raditi i na ovoj besplatnoj verziji programa.
Bilo bi mi izuzetno drago da ovaj prirunik poslui i studentima elektrotehnike
srodnih fakulteta. Za svaku korisnu primjedbu autor e biti vrlo zahvalan.
SADRAJ:
1. SIMULACIJSKI PROGRAM POWERSIM .................................................................. 1
1.1 UVOD .................................................................................................................. 1
1.1.1 Struktura ureaja energetske elektronike ................................................ 2
1.1.2 Definiranje parametara komponenata sklopa .......................................... 3
1.1.3 Simulacija sklopa .................................................................................... 4
1.2 PRIPREMNA PITANJA I ZADACI ................................................................... 5
1.3 SIMULACIJA JEDNOSTAVNOG SKLOPA .................................................... 6
Vjeba 1.1 - Poluvalni ispravlja s RC filtrom .............................................. 6
2. OTPORNIK PRIGUNICA I KONDENZATOR U KRUGU S ELEKTRINIM
VENTILOM ................................................................................................................... 8
2.1 UVOD .................................................................................................................. 8
2.1.1 Temeljne relacije pasivnih komponenata ................................................ 8
2.1.2 Pojave u RC, RL i LC sklopovima........................................................ 10
2.2 PRIPREMNA PITANJA I ZADACI ................................................................. 12
2.3 SIMULACISKE VJEBE ................................................................................. 13
Vjeba 2.1 - RC sklop .................................................................................. 13
Vjeba 2.2 - RL sklop .................................................................................. 14
Vjeba 2.3 - Poluvalni ispravlja s RL optereenjem .................................. 16
Vjeba 2.4 - Poluvalni ispravlja s istosmjernim protunaponom ................ 18
Vjeba 2.5 - Poluvalni ispravlja s RLC optereenjem ............................... 19
3. KOMUTACIJA NAPONSKIM IZVOROM................................................................. 21
3.1 UVOD ................................................................................................................ 21
3.3 SIMULACIJSKE VJEBE................................................................................ 24
Vjeba 3.1- Komutacija naponskim izvorom .............................................. 24
4. OSNOVNI SPOJEVI ISTOSMJERNIH PRETVARAA ........................................... 27
4.1 UVOD ................................................................................................................ 27
4.1.1 DC/DC pretvarai u propusnom spoju................................................ 27
4.1.2 DC/DC pretvarai u blokirnom spoju ................................................. 29
4.1.2.1 DC/DC pretvarai u blokirnom spoju bez invertiranja napona. 29
4.1.2.2 DC/DC pretvarai u blokirnom spoju s invertiranja napona..... 30
Vjezba 4.1 - Osnovni tipovi DC/DC pretvaraa .......................................... 32
Vjezba 4.2 - Automatska regulacija napona DC/DC pretvaraa.................. 34
Vjezba 4.3 - DC/DC pretvara sa galvanskim odvajanjem ......................... 36
5. ISPRAVLJAI I REGULATORI ................................................................................. 39

5.1 UVOD ................................................................................................................ 39
5.1.1 Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja .......................................... 39
5.1.2 Jednofazni punovalni ispravlja u mosnom spoju .............................. 43
5.1.3 Trofazni ispravlja u mosnom spoju................................................... 44
5.1.4 Utjecaj komutacije na izlazni napon ispravljaa................................. 46
Vjezba 5.1 - Jednofazni poluvalni ispravlja ............................................... 50
Vjezba 5.2 - Jednofazni ispravlja u mosnom spoju.................................... 54
Vjezba 5.3 - Trofazni poluupravljivi ispravlja u mosnom spoju................ 56
Vjezba 5.4 - Automatska regulacija napona trofaznog ispravljaa.............. 59
Vjezba 5.5 - Trofazni poluvalni ispravlja sa srednjom tokom ................. 61
Vjezba 5.6 - Serijski regulator napona......................................................... 64
Vjezba 5.7 - PWM ispravlja....................................................................... 66
6. IZMJENJIVAI I USMJERIVAI
6.1 UVOD ................................................................................................................ 69
6.1.1 Mreom voeni usmjeriva................................................................. 69
6.1.2 Jednofazni mreom voeni usmjeriva u mosnom spoju ................... 71
6.1.2.1 Ispravljaki reim rada.............................................................. 71
6.1.2.2 Izmjenjivaki reim rada........................................................... 73
6.1.3 Upravljaka karakteristika usmjerivaa .............................................. 73
6.1.3.1 Faktor snage usmjerivaa.......................................................... 75
Vjezba 6.1 - Jednofazni mreom voeni usmjeriva ................................... 76
Vjezba 6.2 - Autonomni izmjeniva u sklopu DC/DC pretvaraa............... 79
Vjezba 6.3 - Trofazni autonomni PWM izmjenjiva ................................... 82
7. IZMJENINI PRETVARAI I REGULATORI NAPONA........................................ 85
7.1 UVOD ................................................................................................................ 86
Vjezba 7.1 - Izmjenini regulator napona .................................................... 90
Vjezba 7.2 - Izmjenini pretvara optereen asinkronim motorom............. 92
Vjezba 7.3 - Ciklopretvara ......................................................................... 95
8. LITERATURA.............................................................................................................. 99
1. UVOD U SIMULACIJSKI PROGRAM POWERSIM

1.1 UVOD
PowerSim (PSIM) je program koji je namijenjen simuliranju elektronikih
sklopova energetske elektronike i razliitih elektronikih sustava za upravljanje
elektrinih strojeva. Pomou ovog programa mogue je simulirati rad veine
analognih i digitalnih elektronikih sklopova. Takoe je mogue simulirati razliita
troila i na taj nain unaprijed razmotriti veinu problema koji nastaju kod
projektiranja i realizacije sklopa. Program radi u Windows okruenju i koristi SPICE
modele za modeliranje linearnih i nelinearnih komponenata. Korisnik programa moe
birati izmeu idealnog i realnog modela elektronike komponente ili pak moe sam
kreirati svoj model.
Program PSIM se sastoji od tri osnovna modula.
Prvi se modul naziva Motor Drive Module i sadri modele svih elektrinih
strojeva, te omoguuje modeliranje razliitih mehanikih i elektrikih optereenja
strojeva.
Drugi modul Digital Control Module sadri modele sklopova za digitalno
upravljanje sklopova energetske elektronike. Ovaj modul sadri diskretne funkcijske
blokove kao digitalne filtre, sklopove za uzorkovanje signala, i slino.
Trei modul se naziva SimCoupler Module, omoguava povezivanje
modela sklopova razvijenih u PSIM-u s programskim paketom Matlab/Simulink.
Matlab/Simulink predstavlja jedan od najmonijih i najkompleksnijih simulacijskih
paketa i omoguuje simulaciju najrazliitijih tehnikih sustava. Povezivanjem modela
razvijenih u PowerSimu s Matlabom mogue je dobiti cjeloviti alat pogodan za
simulaciju i najsloenijih sustava energetske elektronike.
PowerSim program se sastoji od tri podprograma:
Potprogram za crtanje sheme (PSIM Shematic),
Potprogram za simulaciju (PSIM Simulator),
Potprogram za prikaz valnih oblika napona i struja sklopa (SIMVIEW).
Simulacija sklopova se izvodi redoslijedom koji je prikazan na slici 1.
Slika 1: Redoslijed simulacije sklopa

1.1.1 Struktura ureaja energetske elektronike
Ureaji energetske elektronike mogu se funkcionalno rastaviti na etiri dijela:
Energetski sklop (Power circuit), Sklop senzora (Sensors), Upravljaki sklop (Control
circuit) i Sklop za pobudu poluvodikih ventila (Switch kontroler). Funkcijski blokovi
su povezani na nain koji je prikazan na slici 2.
Slika 2: Sklop energetske elektronike rastavljen na funkcijske blokove

Energetski sklop se sastoji od razliitih poluvodikih ventila ili prekidaa
(dioda, tiristora, bipolarnih tranzistora, IGBT tranzistora, MOS tranzistora), RLC
komponenata, transformatora. Upravljaki sklop moe sadravati funkcijske blokove
za transformaciju signala u s i z domeni, logike sklopove, bistabile, nelinearne
sklopove kao npr. mnoila i dijelila, te sve ostale sline sklopove. Sklop senzora
mjeri napone i struje energetskog dijela sklopa i prosljeuje izmjerene vrijednosti
upravljakom sklopu. Upravljaki signali za pobudu poluvodikih ventila se
generiraju u upravljakom sklopu te se prikljuuju na poluvodike ventile iskljuivo
preko sklopova za pogon poluvodikih ventila.
1.1.2 Definiranje parametara komponenata sklopa

Prilikom crtanja elektronikog sklopa vrlo je vano znati pravilno definirati
parametre elektronike komponente u sklopu. Parametri komponente se podeavaju
preko dialog boxa Parametar (dvostruki klik na komponentu). Iznos parametara
moe biti brojna vrijednost ili matematiki izraz. Iznos otpora nekog otpornika se, na
primjer, moe izraziti na slijedei nain:
U PSIM-u su takoer dozvoljene slijedee kratice kojima se definira vrijednost

parametara:
Takoer su dozvoljene i slijedee matematike funkcije:
Sve komponente koje se koriste u PSIM-u su svrstane u tri grupe:

a) Energetski elementi - Power circuit components
b) Elementi upravljakih sklopova - Control circuit components
c) Ostale komponent Others components.
Energetski elementi Power circuit components sadrava pasivne
komponent (otpornike, induktivitete, kondenzatore), aktivne komponente (diode,
zener diode, diake, triake, BJT, MOS IGBT tranzistore i slino), jednofazne i trofazne
punoupravljive mostove, sve vrste transformatora, razliite elektrine strojeve
(istosmjerne, asinkrone, sinkrone ), razliite vrste optereenja strojeva i slino.
Elementi upravljakih sklopova Control circuit components sadrava sve
elemente i sklopove upravljakog dijela energetskih pretvaraa kao to su sklopovi
digitalne elektronike (logiki sklopovi, bistabili ..), blokovi prijenosnih funkcija,
matematiki blokovi, sklopovi za obradu signala i slino.
Ostale komponente Other components sadrava elemente kao to su
najrazliitiji izvori (naponski i strujni, izmjenini i istosmjerni, izvori najrazliitijih
valnih oblika), strujni i naponski senzori, mjerai snage, te sklopovi za pogon
poluvodikih ventila ( - kontroler ).
Detaljan opis svih ovih komponenata dat je u dokumentu PSIM User
manual.pdf .
1.1.3 Simulacija sklopa

Simulacija sklopa poinje startanjem programa PSIM. Program moe otvoriti
neku ve postojeu shemu koja je pohranjena na disku u fajlu oblika *.sch (naprimjer
shema istosmjernog pretvaraa - chop.sch). Takoer se u PSIM editoru moe nacrtati
elektronika shema novog sklopa. Nakon toga pokree se simulacija naredbom
Simulate Run PSIM.
Prije simulacije potrebno je podesiti parametre simulacije kao to su
vremenski korak simulacije Time _ step i ukupno vrijeme simulacije
Total _ time uz pomo naredbe Simulate Simulation Control.
Rezultati simulacije biti e pohranjeni u fajl *.txt, a eventualne greke u fajl
message.doc. Nakon to program izvri simulaciju sklopa, automatski se pokree
program SIMVIEW (ukoliko je u Option menu izabrana opcija Auto-run
Simview). U programu SIMVIEW nadalje je potrebno odabrati ispis eljenih napona
i struja sklopa, nakon ega se dobije grafiki prikaz odabranih strujno naponskih
valnih oblika.
1.2 PRIPREMNA PITANJA I ZADACI

Kao uvijet za pristupanju prve vjebe potrebno je prouiti uvodni dio vjebe.
Ova vjeba izuzetno je znaajna kako bi studenti stekli elementarno iskustvo u
koritenju PSIM programskog alata, a to je nuan preduvjet za uspjeno samostalno
obavljanje svih ostalih simulacijskih vjebi ovog praktikuma.
1.3 SIMULACIJA JEDNOSTAVNOG SKLOPA

Svrha ove vjebe je upoznavanje sa osnovama rada programa PSIM koji e se
koristiti tijekom svih simulacijskih vjebi.
Studenti e se tijekom ove vjebe upoznati sa osnovnim elementima
programa, modelima komponenata i mjernih instrumenata koji se u njemu koriste.
Studenti se posebno moraju upoznati s nainima podeavanje parametara
komponenata, te grafikog ispisa pojedinih elektrinih veliina.
Vjeba 1.1 - Poluvalni ispravlja s RC filtrom

Vjeba se izvodi na nain da nastavnik studentima prezentira cijeli postupak
simulacije sklopa na slici 3. Studenti, uz pomo nastavnika i jednog demonstratora,
samostalno kreiraju sklop na laboratorijskim raunalima, te izvode simulaciju.
Slika 3. Simulacija ispravljaa s RC filterom

Na slici 3 prikazan je jednofazni poluvalni ispravlja s RC filtrom te sa
diodom kao ispravljakim elementom. Na ulazu sklopa prikljuen je izmjenini
sinusni napon amplitude U izv = 12 V i frekvencije f = 50 Hz . Vrijednost kapaciteta
kondenzatora je C = 100 F , a otpora R = 100 . Dioda D vri poluvalno
ispravljanje ulaznog napona, a RC filtar dodatno gladi izlazni napon U d . U
simulaciji se zanemaruje pad napona izmeu anode i katode diode u propusnom
stanju, tako da za propusno stanje diode vrijedi U AK = 0 V . Prilikom definiranja
parametara komponenata, potrebno je postaviti vrijednost Current flag=1 za svaku
komponentu, jer se nakon simulacije ele promatrati i valni oblici struja kroz
komponente.
Nakon to se kreira sklop prikazan na slici 3, potrebno je pomou naredbe

Simulate Simulation Control odredit ukupno vrijeme simulacije Total
time= 80 ms i vremenski korak simulacije Time step=10 s .
Pokretanje simulacije izvesti naredbom Simulate Run Simulation, nakon
ega se automatski aktivira program Simview u kojemu treba definirati slijedee
napone i struje sklopa se eli promatrati:
1) graf: U izv - napon izvora
2) graf: U d - napon na troilu
3) graf: ir - struja kroz otpornik
4) graf: id - struja kroz diodu
5) graf: ic - struja kroz kondenzator
Na slici 4 prikazani su snimljeni valni oblici. Vrijednosti napona i struja na
ordinatama su izraene u V i A , a vrijeme u ms .
Slika 4. Valni oblici u sklopu na slici 3.

Nakon to se prikau grafikoni, mogue je koristiti funkcije programa
Simview za odreivanje srednje vrijednosti snimljenog valnog oblika ( x ), zatim
efektivne ( rms ) i apsolutne srednje vrijednosti valnog oblika ( x ), te izvriti
mjerenja na valnim oblicima dobivenim na slici 4. Na taj nain izmjerena srednja
vrijednost izlaznog napona na grafu 2 iznosi U d 0 = 6,84 V , a srednja vrijednost struje

kroz diodu I d 0 = 7,2 mA .
Nadalje je mogue izvriti precizna vremenska mjerenja na dobivenim valnim
oblicima. Primjerice, mogue je odrediti kut voenja diode mjerenjem vremena
voenja diode koristei relaciju:
360 tv
T
(1)
gdje je:
tv [s] vrijeme voenja diode
T [s] trajanje periode napona U izv
[ D ] kut voenja diode izraen u stupnjevima.

Mjerei tv iz valnog oblika struje id prikazane na slici 4, mogue je odrediti
tv = 5, 2 ms , pa je iz relacije (1) kut = 93, 6D .
Nadalje, zadatak studenata je izvriti simulaciju sklopa sa slike 3 kojemu je u
seriju s diodom D dodan induktivitet L = 10 mH . Za taj sklop potrebno je:
-
snimiti sve valne oblike kao na slici 4,

odrediti srednju vrijednost struje I do ,
odrediti kut voenja diode
odrediti vrijeme porasta struje kroz diodu D 1
Vrijeme porasta se mjeri od trenutka kada struja postigne 10% maksimalne vrijednost u stacionarnom
stanju do trenutka kada postigne 90% maksimalne vrijednost u stacionarnom stanju.
2. OTPORNIK PRIGUNICA I KONDENZATOR U

KRUGU S ELEKTRIKIM VENTILOM
2.1 UVOD
Energetski sklopovi ureaja energetske elektronike, kako je reeno u
prethodnom poglavlju, su djelovi ureaja energetske elektronike koji se u osnovi
sastoje iz naponskih izvora, pasivnih komponenata (transformatora, prigunica,
kondenzatora) i aktivnih komponenata - elektrinih ventila. Osnovna namjena
energetskih sklopova je povezivanje dvaju elektrinih sustava razliitih elektrikih
parametara (napona, struje, frekvencije, broja faza), te pretvorba parametara jednog
elektrinog sustava u drugi . Prigunice i kondenzatori slue u svrhu uskladitavanja
energije, dok elektriki ventili vre prekapanje strujnih krugova unutar sklopa.
Energetski sklopovi ureaja energetske elektronike su elektrine nelinearne
mree. Nelinearnost uzrokuju elektrini ventili u sklopovima. Primjerice dioda se u
energetskoj elektronici moe promatrati kao elemet sa dva stabilna stanja: stanje
voenja i stanje zapiranja. Idealna dioda ima u stanju voenja pad napona izmeu
anode i katode jednak nuli kod bilo koje struje, a u stanju zapiranja struju jednaku nuli
kod bilo kojeg reverznog napona.
Energetski sklopovi e u ovom praktikumu biti u fokusu razmatranja. Da bi se
moglo shvatiti osnovna naela rada ovih sklopova potrebno se u ovoj vjebi prisjetiti
temeljnih zakona i pojava u RLC sklopovima.
2.1.1 Temeljne relacije pasivnih komponenata

Otpornik R je pasivna komponenta u kojemu se elektrina energija pretvara u
toplinsku energiju. Koritenje otpornika se u naelu izbjegava u energetskim
sklopovima radi velike disipacije snage, koja je posljedica velikih struja i koja se na
otpornicima nuno razvija. No, ponekad nije mogue izbjei primjenu otpornika u
energetskim sklopovima.
Meusobnu ovisnost napona i struje otpornika R odreuje Ohmov zakon:
i=
u
[A]
R
(2)
Snaga toplinske disipacije na otporniku R na kojemu je narinut napon u

jednaka je:
u2
P = [W ]
R
(3)
Prigunica induktiviteta L predstavlja skladite elektrine energije. Energija

se skladiti u magnetskom polju prigunice protjecane strujom. Meusobnu ovisnost
napona i struje na prigunici odreuje jednadba:
u=L
di
[V ]
dt
(4)
U prigunici protjecanom strujom i uskladitena je energija Ei :
Ei =
Li 2
[Ws ]
2
(5)
Ako se integrira jednadba (4) dobije se struja kroz prigunicu:

t
1
i(t ) = udt + I 0
L t0
(6)
Iz jednadbe (6) slijedi da se struja kroz prigunicu ne moe trenutno

promijeniti. Ako bi eljeli trenutno promijeniti struju kroz prigunicu za i , onda bi
trebali na prigunicu narinuti napon iji integral u beskonano kratkom vremenu
iznosi Li (tj. napon oblika Diracove delta-funkcije).
Kondenzator kapacitivnosti C takoe predstavlja skladite elektrine energije.
Energija se skladiti u elektrinom polju kondenzatora. Meusobnu ovisnost napona i
struje odreuje jednadba:
i=C
du
dt
(7)
U kondenzatoru C nabijenom na napon u uskladitena je energija Ec :

Ec =
Cu 2
2
(8)
Ako se integrira jednadba (7) dobije se napon na kondenzatoru:

t
1
u(t ) = idt + U0
C t0
(9)
Iz (9) slijedi da se napon na kondenzatoru ne moe trenutno promijeniti. Ako

bi eljeli trenutno promijeniti napon na kondenzatoru za u , onda bi trebali narinuti
struju iji je integral u beskonano kratkom vremenu iznosi C u (tj. struju oblika
Diracove delta-funkcije).
Iz prethodnih relacija proizlaze dva osnovna pravila koja se ne smiju naruiti

prilikom preklapanja elektrikih ventila (jedno ime za uklapanje i isklapanje
elektrinih ventila):
1.U trenutku preklapanja, struja kroz prigunicu ne moe se trenutno promjeniti.
2.U trenutku preklapanja, napon na kondenzatoru ne moe se trenutno promijeniti.
2.1.2 Pojave u RC, RL i LC sklopovima

Zadatak ove vjebe je upoznavanje studenata sa radom sklopova sastavljenih
od otpornika, kondenzatora i induktiviteta s ili bez elektrikih ventila. Sklopovi su
prikljueni na istosmjerni izvor i promatraju se prelazne pojave koje nastaju u tim
sklopovima. Razumijevanje prijelaznih pojava je preduvijet za razmatranje
kompleksnijih sklopova energetske elektronike.
Elektrina shema RC sklopa (serijski spoj otpornika i kondenzatora) dana je
na slici 5.
Slika 5. RC sklop prikljuen na istosmjerni napon

Kad se RC spoj prikljui na istosmjerni napon napajanja U , kroz sklop
protjee struja nabijanja kondenzatora i . Nakon prijelaznog procesa, kondenzator se
nabije na puni iznos napona napajanja U c = U , a struja nabijanja i u tom trenutku
prestane tei. Prijelazni proces zavrava, sklop postie stacionarno stanje.
Zakon promjene napona U c te struje i za vrijeme prijelaznog procesa opisane
su relacijama:
U c = U (1 e )
10
(10)
U t
i = e
R
(11)
gdje je:
= R C [s] vremenska konstanta sklopa.

Elektrina shema RL sklopa dana je na slici 6.
Slika 6. RL sklop prikljuen na istosmjerni napon

Za RL sklop vrijede slijedee relacije:
t
i = (1 e )
R
UL = U e
(12)
(13)
gdje je:
L
[s] vremenska konstanta sklopa.
R
Iz relacija (10), (11), (12) i (13) vidljivo je da prijelazni procesi u sklopovima

na slikama 5 i 6 traju do vremenskog trenutka ts = 5 . Nakon vremenskog trenutka ts
nastupa stacionarno stanje sklopova na slikama 5 i 6, kada se naponi i struje vie ne
mijenjaju.
Na slici 7 prikazan je LC sklop spojen na istosmjerni napon U :
11
Slika 7: LC sklop spojen na istosmjerni naponski izvor U

S obzirom da se radi o nepriguenom titrajnom krugu, nakon prikljuenja
napona U struja i (t ) e se mijenjati po zakonu:
i (t ) =
U
L
sin t
(14)
gdje je:
1
LC
Analizom sklopa na slici 7 napon kondenzatoru se moe opisati izrazom:
uc ( t ) = U (1 cos t )
(15)

Na osnovu teoretskih razmatranja koja su dana u uvodu vjebe, prije
pristupanja simulacijskim vjebama potrebno je pismeno rijeiti slijedea 3 zadatka.
1. U trenutku t0 =0 prikljui se istosmjerni napon U = 100 V na serijski spoj
kondenzatora C = 10 F i otpornika R = 100 (sl. 5). Napisati izraz za struju
kruga, te izraze za napon na otporniku R i napona na kondenzatoru C . Na
milimetarskom papiru nacrtati valni oblik napona na kondenzatoru i struje kroz sklop
u ovisnosti od vremena t . Kolika je energija pohranjena u kondenzatoru C u trenutku
t = . Pretpostavljaju se nulti poetni uvjeti.
induktiviteta L = 100 mH i otpornika R = 1 (sl. 6). Napisati izraz za struju kruga,
napon na otporniku R i za napon na induktivitetu L . Na milimetarskom papiru
nacrtati napon na induktivitetu L i struju sklopa u ovisnosti od vremena t . Kolika je
12
energija pohranjena u induktivitetu L u trenutku t = . Pretpostavljaju se nulti

poetni uvjeti.
induktiviteta L = 10 mH i kondenzatora C = 10 F (sl. 7). Kolika e biti frekvencija
f sinusoidalne struje i te njena maksimalna amplituda? Za koliko e se vremena
kondenzator nabiti na iznos napona od 200 V ? Pretpostavljaju se nulti poetni
uvjeti.
2.3 SIMULACIJSKE VJEBE:

Vjeba 2.1 RC sklop
Zadatak ove vjebe je simulacija sklopa na sl. 5. Potrebno je snimiti napon na
kondenzatoru U c te struju kroz sklop i u prijelaznom stanju neposredno nakon
ukljuivanja napona napajanja.
Na slici 8 su prikazani valni oblici napona na kondenzatoru U c te struje i
kroz sklop neposredno nakon ukljuenja napona napajanja. Pri tome je napon izvora
U = 100 V , a vrijednosti komponenata R = 10 i C = 100 F .
Slika 8. Valni oblici napona U c i struje i za sklop na slici 5.

Poznavajui vrijednosti komponenata moe se izraunati RC vremenska
konstanta = R C = 10 100 106 = 1 ms . Prijelazno stanje sklopa traje 5 = 5 ms , i
do tog perioda traje nabijanje kondenzatora. Nakon 5 ms nastupa stacionarno stanje
13
sklopa kada je napon na kondenzatoru dostigao stacionarno stanje U c = 100 V , a

struja i = 0 A . Vrijednosti napona U c i struje i za vremena t = , t = 2 , t = 3
t = 4 i t = 5 prikazane su na pripadajuim grafikonima na slici 8 u obliku [x,y],
gdje x predstavlja vremenski trenutak, a y vrijednost prikazanog grafikona u tom
vremenskom trenutku.
Zadatak studenata je da izmjere vrijednosti napona na kondenzatoru U c i
struje i za razliite vrijednosti otpora R i kapaciteta C i za razliita vremena t
prema Tablici 2.1. Upisati izmjerene vrijednosti u Tablicu 2.1.
Vrijeme
t =
t = 2
t = 3
t = 4
t = 5
R = 100
C = 10 F
Uc
R = 10
C = 10 F
Uc
R = 100
C = 100 F
i
Uc
Tablica 2.1
Grafiki prikazati krivulje U c = f (t ) i i = f (t ) za razliite vrijednosti otpora
R i kapaciteta C prema rezultatima dobivenim u Tablici 2.1. Pismeno obrazloiti
dobivene rezultate.
Vjeba 2.2 RL sklop

Simulirati rad sklopa na sl. 6 pomou programa PSIM. Snimiti napone na
induktivitetu L i struje i kroz sklop u prijelaznom stanju neposredno nakon
ukljuivanja napona napajanja.
Na slici 9 su prikazani valni oblici napona na induktivitetu U L te struje i kroz
sklop neposredno nakon ukljuenja napona napajanja. Pri tome je napon izvora
U = 100 V , a vrijednosti komponenata R = 1 i L = 50 mH .
Poznavajui vrijednosti komponenata moe se izraunati RL vremenska
L 50 103
= 50 ms . Prijelazno stanje sklopa traje 5 = 0, 25 s , i do
konstanta = =
1
R
tog perioda traje akumuliranje energije u induktivitetu. Nakon 0, 25 s nastupa
stacionarno stanje sklopa kada je napon na induktivitetu L dostigao stacionarno
U
stanje U L = 0 V , a struja i = = 100 A .Vrijednosti napona U L i struje i za vremena
R
t = , t = 2 , t = 3 t = 4 i t = 5 prikazane su na pripadajuim grafikonima na
slici 9.
14
Slika 9. Valni oblici napona U L i struje i za sklop na slici 6
Zadatak studenata je da izmjere vrijednosti napona na induktivitetu U L za

razliite vrijednosti otpora R i induktiviteta L i za razliita vremena t . Rezultate
prikazati u Tablici 2.2.
Vrijeme
t =
t = 2
t = 3
t = 4
t = 5
R = 0,5
L = 100 mH
i
UL
R =1
L = 100 mH
i
UL
R = 0,5
L = 50 mH
i
UL
Tablica 2.2
Grafiki prikazati krivulje U L = f (t ) i i = f (t ) za razliite vrijednosti otpora
R i induktiviteta L prema rezultatima dobivenim u Tablici 2.2. Objasniti dobivene
rezultate.
15
Vjeba 2.3 Poluvalni ispravlja s RL optereenjem
U vjebi se razmatra rad jednostavnog poluvalnog neupravljivog ispravljaa

optereenog omsko-induktivnim optereenjem. Teoretsko razmatranje dinamike
promjene struje i kroz sklop te napona troila U d podrobno je objanjeno na
predavanjima. U uvodnom dijelu vjebe 5 , koja razmatra ispravljae i regulatore,
detaljno su objanjeni valni oblici slinog sklopa kao na slici 10 (umjesto diode u
sklopu se nalazi tiristor). S obzirom da je dioda ustvari tiristor koji ima kut
upravljanja = 0D , teoretska razmatranja su slina tako da se studenti upuuju na
uvodni dio vjebe 5.
U ovoj vjebi potrebno je simulirati rad sklopa na sl. 10 pomou programa
PSIM, te zatim snimiti valne oblike napona U d te struje i kroz RL optereenje za
vrijednosti otpora R = 1 i inuktiviteta L = 50 mH . Postaviti vrnu vrijednost
napona izvora U = 100 V , frekvenciju f = 50 Hz . Podesiti parametre simulacije
Time _ step = 10 s , Total _ time = 40 ms .
Slika 10. Serijski spoj diode sa omsko - induktivnim teretom

Na slici 11 prikazani su valni oblici napona U d te struje i kroz omsko
induktivno RL optereenje za vrijednosti otpora R = 1 i inuktiviteta L = 50 mH .
Analizom grafikona na slici 11 mogue je odrediti:
-
srednju vrijednost napona i struje tereta U d 0 = 5, 4 V

srednju struju tereta I 0 = 5, 4 A
kut voenja diode = 309, 6D
16
Slika 11. Napon U d i struje i kroz omsko induktivno RL optereenje

Studenti moraju samostalno izvriti simulacije sklopa na slici 10 za razne
vrijednosti iznosa otpora i induktiviteta tereta. Pokus A u Tablici 2.3 prestavlja isto
omsko optereenje, pokusi B-D omsko-induktivno optereenje, a pokus E skoro isto
induktivno optereenje poluvalnog ispravljaa.
Pokus
R []
L [ mH ]
A
B
C
D
E
10
10
1
0,1
0,01
1
10
50
50
50
U d 0 = [V ]
I 0 = [ A]
Tip optereenja
Priblino omsko
Omsko-indukt.
Omsko-indukt.
Omsko-indukt.
Priblino indukt.
Tablica 2.3
Nadalje, zadatak je nacrtati snimljene valne oblike za pokuse A-E. Izmjeriti
kutove voenja diode , srednju vrijednost napona i struje tereta U d 0 i I 0 , te upisati
u Tablicu 2.2. Nadalje treba objasniti dobivene rezultate i fizikalno objasniti razlog
zbog ega dioda vodi i za vrijeme negativne poluperiode izmjeninog signala u
sluaju omsko induktivnog tereta? to se deava naponom U d 0 i I 0 kada se tip
optereenja mijenja (pokusi A-E)?
17
Vjeba 2.4 - Poluvalni ispravlja s istosmjernim protunaponom
U vjebi 2.4 se simulira poluvalni neupravljivi ispravlja optereen serijskim

spojem otpornika R i istosmjernog naponskog izvora (akumulatora) napona U a
prikazanog na slici 12. Ovo je tipini spoj ispravljaa za punjenje akumulatora.
Slika 12. Serijski spoj diode, otpornika i istosmjernog naponskog izvora

Na slici 13 prikazani su valni oblici napona izvora uizv , napona akumulatora
U a te struje i kroz sklop. Vrijednost otpora R = 1 , a istosmjerni napon
akumulatora U a = 12 V . Efektivna vrijednost izmjeninog naponskog izvora
uizv = 12 V , to daje vrnu vrijednost napona izvora U izv = 2 12 17 V . Iz slike 13
se vidi da struja i moe tei samo za vrijeme pozitivne poluperiode u intervalu
t = 2,5 7,5 ms . Vrna struja kroz diodu iznosi I pp = 5 mA , a srednja struja diode
iznosi I sred = 0,826 mA . Kut voenja diode = 90D .
Zadatak vjebe je da studenti simuliraju sklop na slici 12 i da pri tome
promatraju kako se mijenja kut voenja diode , vrna struja I pp te srednja struja
I sred kroz diodu. Pri tome je potrebno mijenjati napon baterije U a prema Tablici 2.4.
Potrebno je snimiti oscilograme napona prema slici 13 i objasniti dobivene rezultate.
Pokus
a
b
c
d
Ua
I sred
9V
10V
11V
13V
Tablica 2.4
18
I pp
[ rad ]
Slika 13. Valni oblici napona i struje kroz sklop na slici 12
Vjeba 2.5 Poluvalni ispravlja s RLC optereenjem

Na slici 14 prikazan je sklop koji omoguava iskapanje energetske diode
prikljuene na istosmjerni naponski izvor U izv pomou LC titrajnog kruga.
Razumjevanje ovog sklopa je bitno za razmatranje teorije istosmjerno istosmjernih
pretvaraa realiziranih tiristorima (operi).
Slika 14. Serijski spoj diode i RLC kruga

Na slici 15 se vide valni oblici napona izvora U izv , napona na kondenzatoru
U C , napona na diodi U d , te struje kroz sklop i . Parametri sklopa su U izv = 100V ,
R = 1 , L = 10 mH i C = 20 F . Nakon ukljuenja izvora U izv , dolazi do
protjecanja pozitivnog sinusnog poluvala struje i u trajanju tv kroz sklop prema
relaciji (14). Nakon isteka vremena tv dioda prestaje voditi, a napon na diodi
19
U d = 100 V . Obratite panju na injenicu da bi nakon prikljuenja napona U izv i bez

LC titrajnog kruga dioda trajno ostala ukljuena bez mogunosti iskapanja.
Slika 15. Valni oblici sklopa na slici 14

Iz slike 15 je vidljivo da je vrna vrijednost struje I max = 4, 4 mA , a vrijeme
voenja diode tv = 1, 4 ms , to je u skladu s relacijom (14).
Zadatak ove vjebe je snimiti valne oblike kao na slici 15. Nacrtati valne
oblike uz vrijednosti induktiviteta L i kapaciteta C dane u Tablici 2.5. Izmjeriti
vremena voenja diode i maksimalnu struju diode I max . Napon izvora je U izv = 100V .
Provjeriti da li se rezulati slau s relacijama (14) i (15).
R []
L [ mH ]
C [ F ]
1
1
1
10
50
10
100
100
50
Vrijeme voenja diode tv [ s ]
Tablica 2.5
Nadalje, odspojiti diodu D iz sklopa, postaviti L = 1 mH , C = 20 F , te
snimiti i nacrtati valne oblike napona U c te struje i . Kako se mijenjaju valni oblici
ako se odstrani otpornik R = 1 iz sklopa? Pismeno obrazloiti dobivene rezultate.
20
3. KOMUTACIJA NAPONSKIM IZVOROM

3.1 UVOD
Definicija komutacije u sklopovima energetske elektonike glasi: Prijelaz
struje s jedne grane sklopa na neku drugu granu sklopa naziva se komutacija struje, a
trajanje prijelaza naziva se vrijeme komutacije tk .
Na slikama 16 i 17 prikazana je shema sklopa s pripadajuim valnim oblicima
napona i struje kroz sklop. Vremenska konstanta troila RL je vrlo velika u
usporedbi sa vremenom komutacije tk , tako da se troilo RL u razmatranjima procesa
komutacije moe slobodno promatrati kao istosmjerni strujni izvor konstantne struje
I d . Struja troila I d se ne moe promijeniti za relativno kratko trajanje vremena
komutacije tk .
Ako se izvri analiza sklopa na sl. 16 mogu se provesti slijedea razmatranja.
Uz pretpostavku da je do trenutka t0 napon izvora u2 (t0 ) = 0 , tada struja troila I d
tee od naponskog izvora u1 (t ) , preko induktiviteta Lk1 i diode D1 . Struja i1 (t0 ) = I d ,
a struja i2 (t 0 ) = 0 (vidi sliku 17).
Nadalje, ako se pretpostavi da je od trenutka t0 napon izvora u2 (t ) > u1 (t ) , od

trenutka t0 poinje se odvijati proces komutacije prelaska struje sa strujnog kruga
u1 (t ) Lk 1 D1 RL na strujni krug u2 (t ) Lk 2 D2 RL . Pri tom se struja
troila I d praktiki ne mijenja i jednaka je sumi struja i1 i i2 .
Slika 16: Primjer komutacije naponskim izvorom
21
Slika 17: Naponsko strujni odnosi u sklopu na sl. 10

Za vrijeme trajanja komutacije u vremenskom intervalu [t0 tk ] , diode D1 i
D2 vode, razlika napona u2 (t ) u1 (t ) uzrokuje porast struje i2 i istovremeno
opadanje struje i1 . Jednadbe krugova u vremenskom intervalu [t0 tk ] za vrijeme

komutacije su:
u2 (t ) Lk 2
i1 + i2 = I d
(16)
di2
di
= u1 (t ) Lk1 1
dt
dt
(17)
Iz relacija (16) i (17) mogu se izvesti relacije (18) i (19) za struje i1 i i2 :

t
1
u2 ( t ) u1(t) dt
i1 = I d
Lk1 + Lk 2 t0
(18)
1
u2 ( t ) u1 (t ) dt
i2 =
Lk1 + Lk 2 t0
22
(19)
Nakon isteka vremena tk zavrava komutacija, struja i1 (tk ) = 0 i i2 (tk ) = I d .

Daljnji rast struje i2 odnosno pad struje i1 nije mogu, jer dioda D1 ne dozvoljava
promjenu smjera struje i1 . Nakon uvrtenja u relaciju (19) dobije se:
tk
Id ( Lk1 + Lk 2 ) = u 2
(t )
t0
u 1 ( t ) d t
(20)
Iz jednadbe (20) slijedi da je za komutaciju struje s jedne grane na drugu

tk
potrebno da naponski integral
u ( t ) u
2
t0
( t ) d t bude jednak umnoku struje
troila I d i sume induktiviteta grana Lk 1 + Lk 2 . Dakle, trajanje komutacije je to krae

to je struja troila I d manja, to su induktiviteti grana Lk manji i to je vea razlika
napona u2 (t ) u1 (t ) . Ukoliko je napon u trenutku u1 ( t0 ) = U1 , a napon u2 ( tk ) = U 2 ,
tada se moe napisati relacija za izraun vremena komutacije tk :
tk =
I d ( Lk1 + Lk 2 )
(21)
U 2 U1
Napon na troilu U d jednak je naponu u1 ( t ) do trenutka t 0 . U intervalu
[t0 tk ] , tj. za vrijeme komutacije, napon U d

U d = u1 (t ) +[ u2 (t ) u1 (t ) ]
jednak je:
Lk 1
Lk 1 + L k 2
(22)
ili
U d = u2 (t ) - [ u2 (t ) u1 (t ) ]
Lk 2
Lk 1 + Lk 2
(23)
Nakon zavretka komutacije napon U d jednak je naponu u2 (t ) .

S obzirom da je est sluaj da su induktiviteti grana jednaki i tada se moe
napisat:
Ud =
1
[ u (t ) u1 (t ) ]
2 2
23
(24)
3.2 PRIPREMNA PITANJA I ZADACI:

a) U sklopu na slici 16 naponski izvor u2 (t ) se ukljuuje u strujni krug u trenutku t0 .
Ako je u1 (t0 ) = 200V , a u2 (tk ) = 320V , Lk1 = 30 H , Lk 2 = 60 H i I d = 100 A
potrebno je:
- nacrtati valni oblik napona U d te struje i1 i i2 .
- izraunati trajanje komutacije tk
b) Zadatak a) rijeiti za sluaj kada je:
- prigunica Lk 1 kratko spojena
- prigunica Lk 2 kratko spojena

Vjeba 3.1 Komutacija naponskim izvorom
Simulirati rad elektronikog sklopa na slici 18 pomou programa PSIM. Sklop

se sastoji od dvaju istosmjernih izvora U in1 i U in 2 koji napajaju troilo konstantnom
strujom I d = 100 A . Parametri sklopa su: naponi U in1 = 100 V , U in 2 = 120 V ,
Lk1 = Lk1 = 1 mH , diode su idealne.
Slika 18. Komutacijski sklop s diodom i tiristorom
24
Analizom valnih oblika na slici 19 moe se zakljuiti da se troilo u poetku

napaja s naponskog izvora U in1 . Nakon vremena od 2 ms, okida tiristor T , struja
troila komutira sa strujnog kruga U in1 Lk 1 D troilo na strujni krug
U in 2 Lk 2 T troilo . Za vrijeme komutacije struja I d pada na nulu, a struja I t
raste do iznosa struje troila I out (suma struja I d i I t uvijek je jednaka struji troila
I out = 100 A ). Nakon komutacije, struja troila I out u potpunosti prelazi na strujni
krug U in 2 Lk 2 T troilo . Na slici 19 prikazani su valni oblici napona troila
U out , te struja I d i I t .
Slika 19. Valni oblici napona troila i struja kroz diode

Zadatak studenata je snimiti valne oblike napona i struja sklopa za vrijednosti
komponenata sklopa navedenih u Tablici 3.1. Pri tome izmjeriti vremena komutacije
tk . Snimiti 5 zasebnih grafikona s valnim oblicima kako slijedi:
1) graf:
2) graf:
3) graf:
4) graf:
5) graf:
U in1 i U in 2 - naponi izvora

U d - napon na diodi
U t - napon na tiristoru
U out - napon na troilu
Id1 , Id 2 , Id
25
Pokus
a
b
c
d
U in1 [V ]
U in 2 [V ]
Lk1 [ mH ]
Lk 2 [ mH ]
I d [ A]
100
100
100
100
120
120
150
150
0,1
1
1
1
0,1
1
1
1
100
100
100
500
Tablica 3.1
Pismeno prokomentirati rezultate dobivene u pokusima.
26
tk [ s ]
4. OSNOVNI SPOJEVI ISTOSMJERNIH PRETVARAA

4.1 UVOD
Istosmjerni pretvarai (DC/DC pretvarai) su ureaji energetske elektronike
koji pretvaraju parametre istosmjerne energije jednog elektrinog sustava u
istosmjernu energiju nekog drugog elekrtinog sustava. Prema nainu prijenosa
energije iz izvora u troilo osnovna podjela istosmjernih pretvara je na :
- istosmjerne pretvarae u propusnom spoju,
- istosmjerne pretvarau u blokirnom spoju.
Rad istosmjernih pretvaraa koji se razmatra u ovoj vjebi podrazumjeva
kontinuiranu i neprekinutu struju potroaa uz zanemarljivu valovitost izlaznog
napona. Razmatrani su samo najosnovniji tipovi pretvaraa.
4.1.1 DC/DC pretvarai u propusnom spoju
Na slici 21. prikazan je shema DC/DC pretvaraa u propusnom spoju, gdje je

elektronika sklopka realizirana uz pomo IGBT tranzistora:
Slika 21. DC/DC pretvara u propusnom spoju

Kod DC/DC pretvaraa u propusnom spoju izlazni napon U d uvijek je manji
od ulaznog napona U izv i moe se odrediti iz slijedee relacije:
U d = U izv
(25)
gdje je :
U d - napon na troilu
U izv - napon izvora
27
tv
- faktor voenja
T
tv - vrijeme voenja sklopke
T- period prekapanja sklopke ( tv + t p )

t p - vrijeme nevoenja sklopke
Rad sklopa na slici 21 moe se ukratko opisati na slijedei nain. U

vremenskom periodu tv tranzistor IGBT vodi struju, izvor U izv predaje energiju
troilu R , a energija se skladiti u prigunici induktiviteta L i kondenzatoru
kapaciteta C . Struja kroz induktivitet L linearno raste i energija se uskladitava u
magnetskom polju prigunice. U vremenskom periodu kad IGBT tranzistor ne vodi
( t p ) , energija uskladitena u magnetskom polju prigunice se predaje troilu, struja
1
, gdje je
T
T = tv + t p . Struja kroz prigunicu na taj nain neprestano raste i opada iznad i ispod
kroz induktivitet linearno opada. Tranzistor prekapa frekvencijom f =
struje potroaa koja varira oko konstantne vrijednosti. Kondenzator C je takoer

spremite energije u sklopu i omoguava da izlazna struja sklopa bude priblino
konstantna i neovisna o promjeni struje kroz induktivitet L . Valni oblici napona U izv
U d i U ctrl ( U ctrl je napon na upravljakoj elektrodi IGBT tranzistora) u stacionarnom
stanju pretvaraa za frekvenciju prekapanja f = 5000 Hz i faktor voenja = 0,5 su
prikazani su na slici 22. Vrijednosti komponenata sklopa su pri tome U izv = 100V ,
L = 1 mH , C = 1000 F , R = 5 .
Slika 22. Naponi sklopa U izv U d i U ctrl na slici 21 u stacionarnom stanju za

f = 5000 Hz i = 0, 25
28
4.1.2 DC/DC pretvarai u blokirnom spoju
DC/DC pretvarai u blokirnom spoju se djele na:

- DC/DC pretvarae u blokirnom spoju bez invertiranja napona
- DC/DC pretvarae u blokirnom spoju s invertiranjem napona
4.1.2.1 DC/DC pretvarai u blokirnom spoju bez invertiranja napona
Na slici 23 prikazan je spoj DC/DC pretvaraa u blokirnom spoju bez

invertiranja napona realiziranog s IGBT tranzistorom.
Slika 23. DC/DC pretvara u blokirnom spoju bez invertiranja napona

Kod DC/DC pretvaraa u blokirnom spoju bez invertiranja napona (slika 23)
izlazni napon pretvaraa U d vei je od ulaznog napona U izv i moe se odrediti iz
relacije:
Ud =
1
U izv
1
(26)

vremenskom periodu kada je IGBT tranzistor zatvoren , kroz induktivitet L struja
linearno raste. Energija se akumulira u magnetskom polju prigunice L , a
kondenzator C se u tom periodu prazni i predaje energiju troilu R . U vremenskom
periodu kad IGBT tranzistor ne vodi struju, energija izvora zajedno sa uskladitenom
energijom u induktivitetu L se predaje troilu R i kondenzatoru C . U tom periodu
struja kroz induktivitet L linearno opada. Valni oblici napona U izv U d i U ctrl u
stacionarnom stanju pretvaraa za f = 5000 Hz i = 0,5 prikazani su na slici 24. Pri
tome su veijednosti komponenata identine onima na slici 22.
29
Slika 24. Naponi sklopa U izv U d i U ctrl na slici 23 u stacionarnom stanju za

f = 5000 Hz , = 0, 25
4.1.2.2 DC/DC pretvarai u blokirnom spoju s invertiranjem napona
Na slici 25. prikazan je spoj DC/DC pretvaraa u blokirnom spoju s

invertiranjem napona.
Slika 25. DC/DC pretvara u blokirnom spoju s invertiranjem napona

Kod DC/DC pretvaraa u blokirnom spoju s invertiranjem napona izlazni
napon U d je obrnutog polariteta od ulaznog napona U izv . Napon U d moe biti vei ili
manji od ulaznog napona U izv , te se moe odrediti po relaciji:
30
Ud =
(27)

vremenskom periodu kada IGBT tranzistor provodi struju, struja kroz induktivitet L
linearno raste te se akumulira energija u magnetskom polju induktiviteta.
Kondenzator kapaciteta C se u tom periodu prazni i predaje energiju troilu R . U
vremenskom periodu kada IGBT tranzistor ne vodi, magnetska energija uskladitena
u induktivitetu L predaje se troilu R i kondenzatoru C . U tom periodu struja kroz
induktivitet L linearno opada. Valni oblici napona U izv U d i U ctrl u stacionarnom
stanju pretvaraa za f = 5000 Hz i = 0,5 prikazani su na slici 26. Pri tome su
veijednosti komponenata identine onima na slici 22.
Slika 26. Naponi sklopa U izv U d i U ctrl na slici 25 u stacionarnom stanju

za f = 5000 Hz i = 0, 25

a) Izraunati izlazni napone U d u stacionarnom stanju sklopova na slici 21, 23 i 25
ako su vrijednost elemenata sklopova U izv = 100V , L = 10mH , C = 10 F , R = 5 .
IGBT tranzistor prekapa frekvencijom f = 5000 Hz . Vrijeme voenja tv = 50 s .
31

Vjeba 4.1 Osnovni tipovi DC/DC pretvaraa
U ovoj vjebi je potrebno simulirati sve vrste DC/DC pretvaraa opisane u

uvodu ( slika 21, 23 i 25 ). Pri tome su zadane slijedee vrijednosti komponenata
sklopa: U izv = 100V , L = 10mH , C = 10 F , R = 5 (za pretvarae na slikama 16 i
18 postaviti R = 100 ). IGBT tranzistor prekapa frekvencijom f = 5000 Hz . Pri
tome je potrebno mijenjati faktor , te mjeriti izlazni napon U d .
Podeavanje frekvencije preklapanja IGBT tranzistora i faktora vri se
podeavanjem sklop za upravljanje koji generira pravokutni napon i spojen je na vrata
IGBT tranzistora (vidi slike 21, 23 i 25).
Frekvencija prekapanja sklopa za upravljanje podeava se parametrom
Frequency , broj toaka prekapanja unutar jedne periode pravokutnog napona
parametrom No. _ of . _ points , a toke prekapanja definiraju se parametrom
Switching _ points .
Na slici 27 prikazan je pravokutni napon upravljakog sklopa sa podeenim
parametrima Frequency = 5000 Hz , No. _ of . _ points = 2 , Switching _ points = 0,90.
Iz slike se vidi da je period pravokutnog signala T = 0, 2ms ( f = 5000 Hz ) . Periodu
T = 0, 2ms odgovara kut od T = 360D . Unutar perioda T postoje dvije toke

preklapanja, jedna je 1 = 0D kada pravokutni napon mijenja stanje iz 0 u 1, i druga
2 = 90D kada pravokutni napon mijenja stanje iz 1 u 0 . Iz slike 27 se vidi da je tada

vrijeme voenja tv = 50 s , a vrijeme nevoenja t p = 150 s , pa je prema tome
= 0, 25 .
Slika 27. Pravokutni napon sklopa za upravljanje

Za DC/DC pretvara prikazane na slici 21, 23 i 25 snimiti i nacrtati valne
oblike napona izvora U izv , napona na vratima IGBT tranzistora i izlaznog napona U d
u prijelaznom i stacionarnom reimu rada. Za svaki pretvara potrebno je ispuniti
32
Tablicu 4.1. Izmjerene rezultate iz Tablice 4.1 treba zatim usporediti s raunski
dobivenim vrijednostima prema relacijama (25), (26) i (27).
Pokus
a
b
c
d
e
f
tv
tp
izmjereno U d
izraunato U d
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
Tablica 4.1
Na slici 28 prikazani su valni oblici napona izvora U izv i izlaznog napona U d

za DC/DC pretvara u propusnom spoju sa slike 25. Vrijednost komponenata
pretvaraa su date na poetku vjebe. Faktor = 0, 4 . Sklop za upravljanje treba
podesiti da generira upravljaki signal sa dvije preklopne toke. Prva preklopna toka
je u kutu 0D , a druga preklopna toka je u kutu 360D = 144D .
Slika 28. Naponi U izv i U d za DC7DC pretvara u propusnom spoju uz = 0, 4

Iz slike 28 se vidi da je vrijednost izlaznog napona U d nakon prijelaznog
procesa od 10 ms tono jednaka 40% vrijednosti napona izvora U izv , to se poklapa
sa relacijom (25).
33
Vjeba 4.2 Automatska regulacija napona DC/DC pretvaraa
Na slici 29 prikazan je DC/DC pretvara u propusnom spoju realiziran

pomou IGBT tranzistora. U pretvarau je ostvarena automatska regulacija izlazne
struje troila. Pretvara osigurava podeavanje konstantne srednje izlazne struje troila
R neovisno o promjeni otpora optereenja na nain da se neprestano regulira faktor
voenja upravljakog naponskog signala koji se dovodi na upravljaku elektrodu
IGBT tranzistora.
U carr
Parametri komponenata sklopa su U izv = 50V , L = 1mH , C = 47 F ,

= 1V pp , f carr = 20 KHz , PI gain = 1 , PITime _ Constant = 1ms . Time _ step = 2 s ,
Total _ time = 2ms . Na slici 30 prikazani su slijedei valni oblici.

-
gornji grafikon prikazuje napon U d i struju troila I R

srednji grafikon prikazuje pilasti napon U carr i napon U pulse
donji grafikon prikazuje pobudni signal U gate
Iz slike 30 se vidi da je faktor voenja napona U gate dostie = 0,5 nakon

t = 1, 25 ms to daje vrijednost izlaznog napona U d = 25 V . Napon U d = 25 tjera kroz
toilo R = 5 struju I R = 5 mA , kako je podeeno naponom U ref .
Slika 29. DC/DC pretvara u propusnom spoju s povratnom vezom po struji troila I R
34
Slika 30. Valni oblici napona i struja na slici 29

Regulacija izlazne struje troila I R pretvaraa vri se na nain da se
usporeuje razlika napon senzora izlazne struje sklopa U sen s naponom referentnog
napona U ref . Iznos referentnog napona od U ref u V definira eljenu vrijednosti
izlazne struje troila I R u mA . Razlika napona senzora U sen i referentnog napona
U ref dovodi se na ulaz PI regulatora s podeenim pojaanjem G i vremenskom
integracijskom konstantom Ti . Napon na izlazu PI regulatora U pulse dovodi se na +
ulaz komparatora, dok se na ulaz dovodi pilasti napon U carr frekvencije 20KHz .
Rezultat komparacije na izlazu iz komparatora je pravokutni napon U gate fiksne
periode od T = 50 s , ali promjenjivog trajanja pozitivnog i negativnog dijela
pravokutnog napona. Napon U gate se dovodi na upravljaku elektrodu IGBT
tranzistora preko pojaala za prilagodbu signala upravljanja, te se na taj nain
automatski mijenja vrijeme voenja tranzistora tv odnosno faktor ovisno o eljenoj
izlaznoj struji troila. Faktor utjee na izlazni napon U d , a time i na izlaznu struju
troila I R .
Vidljivo je da je na ovaj nain ostvarena negativna povratna veza po struji
troila I R . Primjerice, poveanje struje I R kroz troilo R poveava napon senzora
U sen , to rezultira smanjenjem faktora voenja IGBT tranzistora, a to direktno
utjee na smanjenje struje izlaznog napona U d i struje troila I R .
35
Zadatak vjebe je snimiti karakteristine valne oblike struje i napona za

DC/DC pretvara prikazan na slici 21. Potrebno je nacrtati valne oblike napona i
struja te odrediti vrijeme voenja tv i faktore za pokuse prikazane u Tablici 4.2:
1) graf: U izv , U d , I R
2) graf: U ref , U pulse , U sen
3) graf: U pulse , U carr , U gate
Pokus
a
b
c
d
R []
U reff [V ]
2
5
10
5
2,4
2,4
2,4
5
tv [ ms ]
Tablica 4.2
Pismeno obrazloiti dobivene rezultate.
Vjeba 4.3 DC/DC pretvara sa galvanskim odvajanjem
Na slici 30 prikazan je DC/DC pretvara realiziran s transformatorskom

vezom pomou MOSFET tranzistora. Pomou ovog pretvaraa mogue je ostvariti
bilo koji izlazni istosmjerni napon U d jer on ovisi ne samo o faktoru , ve i o
omjeru broja namotaja primara i sekundara.
Pretvara radi na frekvenciji f = 100 KHz . Parametri transformatora su
R p = Rs = 0,1m , L p = LS = 10 H , N p / N s = 100 / 8 . Napon izvora U izv = 100V ,
kondenzator
C = 47 F .
Total _ time = 500 s .
Parametri
simulacije
su
Time _ step = 0, 2 s ,
Slika 30. DC/DC pretvara s transformatorskom vezom
36
Na slici 31 prikazani su grafovi napona i struja sklopa na slici 30. Gornji

grafikon prikazuje napon sekundara transformatora U s i izglaeni napon potroaa
U d Srednji grafikon prikazuje pravokutni napon U gate , frekvencije 100 kHz uz faktor
voenja = 0,5 . Donji grafikon prikazuje struju uvoda MOSFET tranzistora.
Za DC/DC pretvara prikazan na slici 30 potrebno je snimiti slijedee valne
oblike za pokuse prikazane u Tablici 4.3. Pri tome mijenjati otpor potroaa R , omjer
broja zavoja primara i sekundara N p / N s te faktor voenja MOSFET tranzistora.
Grafiki prikazati slijedee valne oblike:
1) graf:
2) graf:
3) graf:
3) graf:
U izv
U s ,U d
I MOS , I D (postaviti current _ flag na MOSFET-u i diodi)
U gate
Slika 31. Valni oblici napomna i struja sa sklopa 30
37
Pokus
a
b
c
d
e
f
g
h
R []
5
5
5
5
10
10
10
10
N p / NS
0,5
0,5
0,75
0,75
0,5
0,5
0,75
0,75
Ud
100/8
100/20
100/8
100/20
100/8
100/20
100/8
100/20
Tablica 4.3
Pismeno obrazloiti dobivene valne oblike i rezultate mjerenja Tablice 4.3.
38
5. ISPRAVLJAI I REGULATORI
5.1 UVOD
Ispravljai su elektroniki pretvaraki sklopovi koji pretvaraju izmjeninu
energiju u istosmjernu, odnosno meusobno povezuju izmjenine i istosmjerne
elektrine sustave. Ispravljake sklopove moemo podijeliti prema nainu spajanja s
izmjeninom mreom, nainu koritenja energije iz izmjenine mree, karakteru
izlaznog napona i stupnju upravljivosti.
Prema nainu spajanja ispravljaa na izmjeninu mreu, razlikujemo
jednofazne, trofazne i viefazne ispravljake spojeve.
Prema nainu koritenja energije izmjenine mree, ispravljaki spojevi mogu
biti poluvalni i punovalni.
Kako prilikom ispravljanja na optereenju nastaje pulzirajui napon, koji u
sebi sadri istosmjernu komponentu, osnovni harmonik i vie harmonike
komponente, ispravljake spojeve razlikujemo prema broju pulzacija. Broj pulzacija
predstavlja odnos frekvencije osnovnog harmonika i frekvencije izmjenine mree. U
tom smislu postoje jednopulsni i viepulsni ispravljaki sklopovi.
Prema stupnju upravljivosti, razlikujemo neupravljive ispravljake sklopove u
kojima su poluvodike sklopke (ventili) diode, poluupravljive s diodama, tiristorima i
drugim upravljivim ventilima i upravljive samo sa upravljivim ventilima.
Kod neupravljivih ispravljaa promjena izlaznog napona se moe ostvariti
promjenom ulaznog izmjeninog napona ili promjenom optereenja. Kod
poluupravljivih ispravljaa izlazni napon se podeava promjenom kuta upravljanja
elektronikih ventila. Potpuno upravljivi ispravljai imaju mogunost promjene
polariteta izlaznog napona promjenom kuta upravljanja tiristora samo ako na izlazu
imaju prikljuen aktivni istosmjerni izvor. Takvi ureaji mogu pretvarati istosmjernu
energiju aktivnog izvora u izmjeninu i vraati energiju u mreu. O ovim ureajima
e biti vie rijei u narednom poglavlju.
5.1.1 Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja
Razmatranje ispravljaa treba poeti s najjednostavnijim primjerom

jednofaznog upravljivog poluvalnog ispravljaa optereenog omskim teretom koji je
prikazan na slici 32.
Tiristor povezuje izmjenini izvor U s s radnim otporom R . Za vrijeme
trajanja pozitivne poluperiode izmjeninog napona, struja je jednaka nuli do kuta
okidanja tiristora . Nakon to se na upravljakoj elektrodi tiristora za kut okidanja
= t narine kratak pozitivan strujni impuls, tiristor provede, napon U d na
otporniku R prati napon U s po amplitudi i po fazi ( uz zanemaritivanje pada napona
na tiristoru koji kod realnih tiristora iznosi 1 2V ). Kada nakon kuta zavri
pozitivna poluperioda, struja i pada na nulu. Tiristor ne vodi za vrijeme trajanja
39
negativne poluperiode. Napon potroaa za vrijeme negativne poluperiode je U d = 0 .

Za vrijeme cijele negativne poluperiode te dijela pozitivne poluperiode struja i ostaje
nula do kuta + , kada se ponovo dovodi impuls okidanja i poinje slijedei ciklus
voenja tiristora.
Slika 32. Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja s omskim teretom

Podeavanjem kut upravljanja moe se regulirati srednja vrijednost napona
potroaa. Napon izvora moe se napisati kao:
us (t ) = 2U s sin t
(28)
gdje je:
U s - efektivna vrijednos sinusnog napona us (t )
Za sluaj kada je kut upravljanja = 0 (sluaj kada tiristor radi kao dioda),
vrijede slijedee relacije:
Ud0 = 2
Us
0, 45U s
(29)
gdje je:
U d 0 - srednja vrijednost napona za = 0
I d 0( avg ) = 2
Us
R
(30)
gdje je:
I d 0( avg ) - srednja vrijednost struje tereta za = 0
I d 0( ef ) =
Us
R 2
(31)
40
gdje je:
I d 0( eff ) - efektivna vrijednost struje tereta za = 0
Za sluaj kada je kut upravljanja 0 vrijede slijedee relacije:

U d ( avg ) = U d 0 (1 + cos )
(32)
gdje je:
U d ( avg ) - srednja vrijednost napona
I d ( avg ) =
Ud 0
(1 + cos )
R
(33)
gdje je:
I d ( avg ) - srednja vrijednost struje tereta
I d ( eff ) =
Us
R
1
2
+ sin 2
2
(34)
gdje je:
I d ( eff ) - efektivna vrijednost struje tereta
Na slici 33 prikazan je jednofazni upravljivi poluvalni ispravlja optereen

omsko induktivnim optereenjem ( RL optetreenjem ). Takovo optereenje je
karakteristino za troila koji u sebi imaju magnetske komponente (elektromotori,
elektromagnetski releji i slino).
Razmatranje rada ovog ispravljaa poinje od kuta t = 0 do kuta okidanja
, u kojem periodu je izlazni napon troila U d = 0 . Nakon dovoenja impulsa
okidanja na upravljaku elektrodu tiristora, poinje voenje tiristora. Napon na RL
troilu je ud (t ) = us (t ) , a za napon na induktivitetu se moe napisati relacija:
uL (t ) = us (t ) uR (t ) = L
di
dt
(35)
gdje je:
uR (t ) = R i (t ) - napon na otporu R
Iz relacije (35) proizlazi da struja i kroz sklop raste od kuta 1 jer je

us (t ) > uR (t ) . Prigunica induktiviteta L se nabija magnetskom energijom, izvor tjera
struju u potroa, energija se prenosi od izvora ka potroau.
41
U periodu 1 struja kroz sklop poinje padati jer je us (t ) < uR (t ) . U

trenutku t = napon us (t ) = ud (t ) = 0 , no struja kroz sklop i dalje nastavlja tei sve
do kuta 2 . U tom trenutku se povrina A2 izjednaila sa povrinom A1 (te povrine
predstavljaju vremenski integral napona U L koji mora biti nula nakon jednog perioda
u stacionarnom stanju rada sklopa). Drugim rijeima, povrina A1 predstavlja energiju
koju je induktivitet uzeo od izvora i pohranio je u obliku magnetske energije (u
ovom periodu stuja i raste). Povrina A2 predstavlja energiju koju je induktivitet
vratio izvoru (u ovom periodu struja i opada). Tiristor ne moe prestati voditi dokle
god struja i ne padne na nulu.
Posljedica toga je da struja kroz sklop tee neko vrijeme (u periodu 2 ) i
nakon to us (t ) postane negativan. Dio energije se uzima iz izvora U s , a dio se vraa
u izvor U s . U periodu 2 snaga izvora je negativna (umnoak U d i ima negativni
predznak).
Slika 33. Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja s omsko induktivnim teretom

Iz ovih razmatranja vidljivo je da srednja vrijednost izlaznog napona
ispravljaa s RL troilom (slika 33) mora biti manja od srednje vrijednosti izlaznog
napona optereenog samo radnim troilom R (slika 32) za isti kut upravljanja .
Naime u primjeru na slici 33 vidljivo je da napon ud (t ) na RL troilu ima jedan
negativan dio, dok to nije sluaj sa naponom troila na slici 32.
Da bi se izbjeglo smanjenje srednje vrijednosti ispravljaa u praksi se esto
paralelno RL optereenju spaja energetska dioda D (nul dioda) prema slici 34.
42
Slika 34. Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja s nul diodom

Zadatak nul diode je sprjeavanje otjecanja jednog dijela energije natrag u
izvor, te sprjeavanje voenja tiristora nakon kuta . Kako uslijed djelovanja nul
diode D struja kroz troilo ne pada na nulu, protjecanje struje kroz troilo je
produeno a valovitost struje je smanjena. Pored toga, nul dioda D sprijeava pojavu
napona samoindukcije koji nastaje kao posljedica naglog prekida struje kroz troilo.
5.1.2 Jednofazni punovalni ispravlja u mosnom spoju
Na slici 35 prikazan je jednofazni punovalni ispravlja u mosnom spoju

realiziran s dva tiristora T1 , T3 i dvije diode D2 , D4 , te optereen omsko-induktivnim
RL teretom. Ovaj tip ispravljaa naziva se i poluupravljivi, jer mu se izlazni napon
U d moe mijenjati o nule do maksimalnog iznosa U do (kada je kut upravljanja
= 0D ).
Slika 35. Jednofazni punovalni upravljivi ispravlja u mosnom spoju optereen omsko
induktivnim teretom
Ako se razmatra isto radni teret R i ako se napon izvora uizv moe se napisati
kao:
43
uizv (t ) = 2U s sin t
(36)
gdje je:
U s - efektivna vrijednos sinusnog napona uizv (t )
Regulacija izlaznog napona U d ovog ispravljaa se vri regulacijom kuta

upravljanja obaju tiristora. Kut se moe mijenjati od 0 do 180 (u idealnom
sluaju). Ako je kut upravljanja tiristora = 0 (sluaj kada tiristori rade kao diode),
mogu se izvesti slijedee relacije:
Ud0 = 2 2
Us
0,9U s
(37)
gdje je:
U d 0 - srednja vrijednost napona neoptereenog ispravljaa
I d 0( fullavg ) = 2 2
Us
R
(38)
gdje je:
I d 0( fullavg ) - srednja vrijednost struje tereta
Za sluaj kada je kut upravljanja 0 vrijede slijedee relacije:

U d = U d 0 (1 + cos )
(39)
gdje je:
U d - srednja vrijednost napona neoptereenog ispravljaa
Id =
Ud 0
(1 + cos )
R
(40)
gdje je:
I d - srednja vrijednost struje tereta
5.1.3 Trofazni ispravlja u mosnom spoju
Na slici 36 prikazan je trofaznji punovalni ispravlja u mosnom spoju

optereen omsko-induktivnim RL teretom realiziranog sa tri tiristora T1 , T3 , T5 te s tri
diode D2 , D4 , D6 . Ovaj tip ispravljaa naziva se i poluupravljivi, jer mu se izlazni
napon U d moe mijenjati o nule do maksimalnog iznosa U do ( kada je kut upravljanja
= 0D ).
44
Slika 36: Trofazni poluupravljaivi ispravlja u mosnom spoju optereen omsko

induktivnim teretom
U trofaznom poluupravljivom ispravljau u mosnom spoju na slici 36 tri su
tiristora spojena u katodnu grupu, a tri diode u anodnu grupu. Pri radu sklopa struju
uvijek proputaju jedan od tiristora iz katodne grupe i jedna od dioda iz anodne grupe.
U bilo kojem trenutku u katodnoj grupi ukljui se onaj tiristor ija je anoda na viem
potencijalu od anoda drugih tiristora u grupi, a u anodnoj grupi ona dioda kojoj je
potencijal katode nii od potencijala katoda drugih dioda u grupi.
Kad je kut upravljanja tiristora = 0D , i ako je ispravlja optereen istim
radnim optereenjem R , srednja vrijednost ispravljenog napona iznosi:
Ud0 =
3 6
U s = 2,34 U s
(41)
Za ovaj ispravlja postoje dva pudruja upravljanja:

podruje upravljanja a) - kut upravljanja 0D < < 60D
podruje upravljanja b) - kut upravljanja 60D < < 120D
Maksimalni kut upravljanja iznosi max = 120D .
Srednja vrijednost ispravljenog napona za podruje upravljanja od 0 do 60 iznosi:
U d = U d 0 cos
(42)
Srednja vrijednost ispravljenog napona za podruje upravljanja od 60 do 120 iznosi:
U d = U d 0 1 + cos +
3
45
(43)
5.1.4 Utjecaj komutacije na izlazni napon ispravljaa
U ovom potpogalvlju razmatrat e se utjecaj komutacije na izlazni napon

jednofaznog isparavljaa u mosnom spoju. (komutacija je podrobno teoretski opisana
u vjebi 3). Slina razmatranja mogu se provesti i na primjeru trofaznih ispravljaa.
Na slici 37 prikazan je idealni jednofazni punoupravljivi ispravlja u mosnom
spoju s etiri tiristora optereen preteno induktivnim troilom. Takovo optereenje
moe se u prvoj aproksimaciji zamjeniti istosmjernim strujnim izvorom konstantne
struje, jer kratkotrajni procesi komutacije ne mogu utjecati na izlaznu struju troila.
Slika 37. Idealni jednofazni punoupravljivi ispravlja u mosnom spoju optereen

induktivnim troilom
Na slici 38 prikazani su valni oblici napona izvora us , napona potroaa ud te
struje izvora is pri kutu upravljanja = 0D .
Slika 38. Valni oblici napona izvora us , napona potroaa ud te struje izvora id pri
kutu upravljanja = 0D .
Ukoliko se kut upravljanja povea na 45D valni oblici napona se mijenjaju
kako je prikazano na slici 39. Iz slike je vidljivo da tiristori nastavljaju voditi struju i
za vrijeme negativne poluperiode ulaznog napona, dakle i za vrijeme kada su reverzno
polarizirani. Uzrok ove pojave je to troilo nastavlja gurati struju kroz tiristore i
oni ne mogu isklopiti iako je na njima prisutan reverzni napon. Do komutacije struje
46
moe doi jedino okidanjem narednog para tiristora. Komutacija struje sa jednog para
tiristora na drugi par tiristora je trenutana, vrijeme komutacije tk = 0 .
Kao to je istaknuto u relaciji (42) izlazni napon ovog ispravljaa ovisi o kutu
upravljanja i moe se dobiti rjeavanjem slijedee relacije:
Ud 0 =
2Us sin(t)d (t) =
2Us
((cos cos( + )) =
2 2Us
= 0,9Us cos
Slika 39. Valni oblici napona izvora us , napona potroaa ud te struje izvora is pri
kutu upravljanja = 45D .
Realni jednofazni ispravlja u mosnom spoju ima konano vrijeme komutacije
tk > 0 radi induktivnosti vodova i transformatora, pa se nadomjesna shema realnog
ispravljaa moe prikazati kao na slici 40.
Na slici 41 prikazani su valni oblici napona izvora us , napona potroaa ud te
struje izvora id pri kutu upravljanja = 45D ako je u sklopu prisutan induktivitet L .
Iz slike 41 je vidljivo da komutacija struje sa jednog na drugi par tiristora nije
trenutna nego se odvija za kut u = tk Za vrijeme trajanja komutacije sva etiri
tiristora su u stanju voenja. Dok struja kroz par tiristora T1 i T2 opada, struja kroz
drugi par tiristora T3 i T4 raste i obratno. Zbroj struja kroz sva etiri tiristora uvijek
mora biti jednak struji troila I d .
47
Slika 40. Jednofazni ispravlja u mosnom spoju sa serijski spojenim induktivitetom L

izvoru us
Slika 41. Valni oblici napona izvora us , napona potroaa ud te struje izvora is pri
kutu upravljanja = 45D uz induktivitet L .
Kut komutacije u se moe odrediti ako se postavi uvijet da se za vrijeme
komutacije 0 < t < u sav napon izvora nalazi na induktivitetu L . Tada je mogue iz
slijedee relacije napisati izvod:.
us = 2U s sin t = L
dis
d (t )
d (t )
48
(44)
Mnoenjem lijeve i desne strane s d (t ) dobije se:

2U s sin t d (t ) = Ldis
+u
(45)
Ukoliko se lijeva i desna strana integrira dobije se povrina Au :

t = + u
2U s
sin t d (t ) = L
t =
is = I d
dis = L ( I d ( I d ) ) = 2 LI d = Au
(46)
is = I d
Ako se uredi lijevi dio jednadbe (46) dobije se:

t = + u
2U s

t=
sin t d (t ) = 2U s [ cos t ]t =
t = + u
= 2U s ( cos cos ( + u ) ) (47)
Ako se jednadba (47) uvrsti u (46) moe se napisati:

2U s ( cos cos ( + u ) ) = 2 LI d
(48)
Iz relacije (48) proizlazi relacija za odreivanje kuta komutacije:
2 LI d
u = arccos cos
Us
(49)
Iz relacije (49) se vidi na koji nain kut komutacije ovisi o frekvenciji struje
, induktivitetu L i struji I d .
Na osnovu gornjeg razmatranja moe se napisati izraz za srednju vrijednost
napona na izlazu ispravljaa uz komutacijski induktivitet L kao:
U dk =
2U s sin(t ) d (t ) =
+u
U dk = 0,9U s cos
2U s sin(t ) d (t )
2 LI d
+u
2U s sin(t ) d (t ) =
(50)
Iz realcije (50) se vidi da je izlazni napon ispravljaa U dk jednak izlaznom

naponu idealnog ispravljaa 0,9 U s cos umanjenom za pad napona zbog
2 LI d
. Pad napona je vei to je vea frekvencija
komutacijskog induktiviteta
ulaznog napona , induktivitet L i jakost izlazne struje I d .
49

1. Za ispravlja na slici 35 odrediti srednju i efektivnu vrijednost struje optereenja, te
srednju vrijednost izlaznog napona U d za sluaj kada je = 0, 60,90,120,180D .
Pretpostaviti da je ispravlja isto omski optereen Ropt = 500 . Ostali parametri su:
U izv = 220 V , N1 / N 2 = 10 /1 .
2. Nacrtati vremenske dijagrame napona i struja trofaznog mosnog ispravljaa s
omskim optereenjem na slici 36. Analizirati njegov rad za razliite kutove
upravljanja. Nacrtati valne oblike za sluaj omsko-induktivnog optereenja.

Vjeba 5.1 Jednofazni poluvalni ispravlja
Za potpuno razumijevanje rada sklopa ovoj vjebi potrebno je najprije
objasniti rad alfa-kontrolera koji je prikazan na slici 42.
Slika 42. Alfa kontroler

Alfa kontroler je sklop koji generira okidake impulse koji se dovode na
tiristor ili grupe tiristora u ispravljakim mostovima. Za svaki alfa kontroler potrebno
je definirati slijedee parametre:
Frequency - frekvencija generiranih okidnih impulsa [ Hz ]
Pulse Width - irina generiranih impulsa [ stupnjevi ]
Da bi se dobili odgovarajui okidni impulsi na izlazu Gate , potrebno je na

alfa kontroler narinuti tri ulazna napona:
1. Sinkronizacijski napon U sin
2. Signal naponskog izvora Kut koji odreuje eljeni kut okidanja
3. Naponski signal Omoguci - logiki signal koji omoguava rad alfa
kontrolera
50
Alfa kontroler je omoguen ako je visoki naponski nivo na ulazu Omogui

(logiki 1), a onemoguen ukoliko je na ulazu niski naponski nivo (logika 0).
Prolaz sinkronizacijskog napona usinc kroz nulu (s nieg na vii napon)
odreuje trenutak koji odgovara kutu = 0D . Od tog trenutka se mjeri kut (definiran
naponskim signalom Kut ) nakon kojega nastupa generiranje okidnog impulsa na
izlazu Gate .
Na slici 43. prikazani su valni oblici napona usinc i U gate alfa kontrolera.
Vrijednosti napona su usinc = 50 Hz , 5 V pp , U kut = 90 V . Parametri alfa kontrolera su:
Frequency = 50 Hz , Pulse _ width = 20D . Iz slike 43 je vidljivo da se generirani

naponski impuls U gate pojavljuje fazno pomaknut za 90D od ishodita, te da njegova
irina iznosi 20D .
Slika 43. Valni oblici napona usinc i U gate alfa kontrolera

Na slici 44 prikazan je jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja s omsko induktivnim optereenjem koji e se razmatrati u ovoj vjebi. Pomou ovog
ispravljaa mogue je kontinuirano mijenjati napon na potroau U d od nule do
maksimalnog napona reguliranjem kuta upravljanja .
Parametri alfa kontrolera su Frequency = 50 Hz , Pulse _ with = 20D . Napon
izvora uizv = 2 220V ,50 Hz . Parametri napona Omogui su U step = 1 , Tstep = 0 , to
znai da se naponski signal od 1 V generira u ishoditu sinusoide (alfa kontroler je
odmah omoguen prilikom ukljuenja sklopa). Parametar simulacije
Time _ step = 0, 01 ms .
51
Slika 44. Jednofazni poluvalni ispravlja

Na slici 45 prikazani su valni oblici napona izvora uizv , napona upravljake
elektrode U gate , napona potroaa U d i struje kroz RL potroa I ( RL ) koji su poredani
odozgo prema dole uz kut okidanja = 90D . Parametri troila su R = 5 ,
L = 10 mH .
Slika 45. Naponi i struje u sklopu na slici 40

Iz slike 45 je vidljivo da je kut voenja tiristora 115D , te da je srednja
vrijednost izlaznog napona U d ( sred ) = 43 V .
Za ispravlja na slici 44 potrebno je snimiti slijedee valne oblike:
52
1) graf: U izv
2) graf: U gate
3) graf: U d , I D (postaviti current _ flag na RL troilu)
za kuteve upravljanja = 60D i = 120D te za troila prikazana u Tablici 5.1.
Pokus
a
b
c
RL troilo
5 / 0,1 H
5 /10mH
0, 01 /10mH
Karakter troila
omski
omsko-induktivni
induktivni
Tablica 5.1
Potrebno je zatim odrediti srednju vrijednost napona na troilu U d ( sred ) = U d ,
te kut voenja tiristora za razliite kutove upravljanja i karakter RL troila
prema tablici Tablici 5.2.
Kut
upravljanja
= 0D
= 60D
= 90D
= 120D
= 150D
= 180D
5 / 0,1 H
5 /10mH
0, 01 /10mH
U d ( sred ) ,
Tablica 5.2
Nadalje je potrebno postaviti troilo na RL = 0,5 /10mH te dodati nul diodu
D . Skicirati kako se mijenjaju valni oblici kada se mijenja kut upravljanja 1 = 45D ,
2 = 90D , 3 = 135D ? to se dogaa sa strujom RL potroaa? Pismeno obrazloiti

dobivene valne oblike i rezultate mjerenja.
53
Vjeba 5.2 Jednofazni ispravlja u mosnom spoju

Na slici 46 prikazan je jednofazni punoupravljivi ispravlja u mosnom spoju
koji se sastoji od 4 tiristora. Pomou ovog ispravljaa mogue je kontinuirano
mijenjati napon na potroau od nule do maksimalnog napona izlaza reguliranjem
kuta upravljanja . Ukoliko se na izlaz umjesto troila postavi aktivni istosmjerni
naponski izvor i kut upravljanja tiristora postavi na > 90 , mogue je postii
invertorski reim rada. U invertorskom reimu rada se istosmjerna energija pretvara u
izmjeninu i vraa u izvor (mreom voeni izmjenjiva), no o tom sklopu bit e rijei
u narednoj vjebi, a zasada emo se koncentrirati na ispravljae.
Parametri alfa kontrolera su Frequency = 50 Hz , Pulse _ with = 20D . Alfa
kontroler 1 generira okidne impulse za tiristore T1 i T2 a alfa kontroler 2 generira
okidne impulse za tiristore T3 i T4 . Napon izvora je uizv = 2 220V ,50 Hz .
Parametri signala Omogui su U step = 1 , Tstep = 0 . Parametar simulacije
Slika 46. Jednofazni poluupravljivi punovalni ispravlja u mosnom spoju
54
Na slici 47 prikazani su valni oblici napona izvora uizv , napona upravljakih

elektroda U gate1 i U gate 2 , napona potroaa U d i struje kroz RL potroa I ( RL ) koji su
poredani odozgo prema dole uz kut okidanja = 90D , R = 5 , L = 10 mH .
Iz slike 47 je vidljivo da je kut voenja svakog para tiristora 1,2 = 3,4 115D
to daje ukupni kut voenja sva etri tiristora 1,2,3,4 2 115D = 230D . Srednja
vrijednost izlacnog napona U d ( sred ) = 86 V .
Slika 47. Naponi i struje u sklopu na slici 46

Za ispravlja na slici 47 snimiti i nacrtati slijedee valne oblike
1) graf: U izv
2) graf: U gate1 , U gate 2
3) graf: U d , I D
Grafove iscrtati za kuteve upravljanja = 60D i = 120D te za troila
prikazana u Tablici 5.3
55
Pokus
A
B
C
RL troilo
5 / 0,1 H
5 /10mH
0, 01 /10mH
Karakter troila
omski
omsko-induktivni
induktivni
Tablica 5.3
Potrebno je nadalje odrediti srednju vrijednost napona na troilu U d ( sred ) i kut
voenja 1,2,3,4 sva etiri tiristora T1 za razliite kutove upravljanja i karakter troila
prema Tablici 5.4.
Kut
okidanja
= 0D
= 60D
= 90D
= 120D
= 150D
= 180D
5 / 0,1 H
5 /10mH
0, 01 /10mH
U d ( sred ) , 1,2,3,4
Tablica 5.4
Nadalje je potrebno postaviti troilo RL = 0,5 / 10 mH i dodati nul diodu
D paralelno troilu. Skicirati kako se mijenjaju valni oblici kada se mijenja kut
upravljanja 1 = 45D , 2 = 90D , 3 = 135D ? to se dogaa sa strujom RL potroaa.
Pismeno obrazloiti dobivene valne oblike i rezultate mjerenja.
Vjeba 5.3 - Trofazni poluupravljivi ispravlja u mosnom spoju

Na slici 48 prikazan je trofazni poluupravljivi punovalni ispravlja u mosnom
spoju koji se sastoji od 3 tiristora u anodnoj grupi i 3 diode u katodnoj grupi. Ovaj
ispravlja omoguuje promjenu izlaznog napona U d u rasponu kuteva upravljanja
= 0 120D za isto ohmsko optereenje te za = 0 90D za isto induktivno

optereenje.
Parametri alfa kontrolera su Frequency = 50 Hz , Pulse _ with = 20D . Alfa
kontroler 1 generira okidne impulse za tiristor T1 , alfa kontroler 2 generira okidne
impulse za tiristor T3 , a alfa kontroler 3 generira okidne impulse za tiristor T5 . Napon
izvora je uizv = 3 2 220 V , 50 Hz . Parametri napona Omogui su U step = 1 ,
Tstep = 0 . Parametar simulacije Time _ step = 0, 01ms .
56
Na slici 48 prikazani su valni oblici napona izvora ur , us , ut , ur ut , napona

upravljakih elektroda U gate1 , U gate 2 , U gate3 , napona potroaa U d i struje I d kroz
otporno troilo R = 5 . Valni oblici su poredani odozgo prema dole uz kut okidanja
= 0D . Na slici 48 se vidi esteropulsni izlazni napon srednje vrijednosti
U d 0 = 723, 6 V .
Slika 48. Trofazni poluupravljivi ispravlja u mosnom spoju

Zadatak studenata je da za ispravlja na slici 48 snimiti i nacrtati slijedee
valne oblike:
1) graf: U R , U S , U d
2) graf: U R T
4) graf: I D
Za pokus A (Tablica 5.5) postaviti kuteve upravljanja = 30, 60,90,110D . Za
pokuse B i C (Tablica 5.5) postaviti kutove upravljanja = 30, 60,90D .
57
Slika 49. Valni oblici trofaznog poluupravljivog punovalni ispravlja

Pokus
A
B
C
RL troilo
5 / 0,1 H
5 /10mH
0, 01 /10mH
Karakter troila
omski
Omsko-induktivni
induktivni
Tablica 5.5
Potrebno je nadalje odrediti srednju vrijednost napona na troilu U d ( sred ) i kut
voenja t sva T1 za razliite kutove upravljanja i karakter troila prema Tablici 5.6.
Odrediti srednju vrijednost napona na troilu AVG (U d ) i kut voenja T1 tiristora T1
za razliite kutove upravljanja i karakter troila prema Tablici 5.6. Pismeno
obrazloiti dobivene valne oblike i rezultate mjerenja.
58
Kut
okidanja
= 0D
= 60D
= 90D
= 110D
5 / 0,1 H
5 /10mH
0, 01 /10mH
U d ( sred ) , t
Tablica 5.6
Vjeba 5.4 Automatska regulacija napona trofaznog ispravljaa

Na slici 50 prikazan je trofazni punoupravljivi tiristorski ispravlja kojemu se
automatski vri podeavanje kuta upravljanja prema postavljenom referentnom
naponu U STEP . Na izlazu iz sklopa dobije se konstantan eljeni istosmjerni napon U d
koji odgovara referentnom naponu U STEP i neovisan je o struji troila I d .
Kut upravljanja generira se u alfa kontroleru ACTRL . Kut upravljanja
se podeava na nain da se izlazni napon U d (koji se dobije pomou naponskog
senzora SEN 2 ) usporeuje s naponom referentnog naponskog izvora U STEP , te se
njihova razlika dovodi na ulaz PI regulatora. Ako izlazni napon U d padne ispod
referentnog napona U STEP (npr. zbog pada napona na izlazu sklopa ili zbog promjene
referentnog napona U STEP ), izlazni napon PI regulatora U pi postaje pozitivan u
rasponu od 0 do 1 V . Ako se izlazni napon U d povea iznad referentnog napona U ref ,
napon U pi postaje negativan (od 0 do -1 V ). Funkcijski blok cos 1 pretvara napon
U pi (od -1 do 1 V ) u odgovarajui napon upravljanja U alfa koji se dovodi na alfa
kontroler ACTRL i time odreuje kut upravljanja u opsegu od 0 do 180. Na taj
se nain, neprestanim reguliranjem kuta upravljanja , izlazni napon U d odrava
konstantnim i neovisnim o iznosu optereenja te jednak zadanom naponu U STEP .
Vano je napomenuti da se kut upravljanja u trofaznom sustavu mjeri od
toke kada sinusni napon U R U T prelazi iz negativnog u pozitivni poluval. Za
detekciju toke sinkronizacije alfa kontrolera korist se senzor razlike napona SEN1 i
konparator COMP .
59
Slika 50. Regulacija izlaznog napona trofaznog ispravljaa

Alfa kontroler ACTRL generira okidne impulse za upravljanje tiristorskog
mosta. Parametri alfa kontrolera su Frequency = 50 Hz , Pulse _ width = 120D . Napon
izvora je uizv = 3 380 V , 50 Hz . Referentni naponski izvor treba definirati na nain
U step1 = 400 V , U step 2 = 50 V , TSTEP = 200 ms to znai da e u trenutku ukljuenja
referentni napon biti U step1 = 400 V da bi nakon TSTEP = 200 ms referentni napon pao
na U step 2 = 50 V . Parametri pasivnih komponenti su L = 100 mH , C = 400 F ,
R = 2 . Parametri napona Omogui su U step = 1 , Tstep = 0 . Parametri PI regulatora
su Gain = 0, 01 , TimeConstant = 0, 01 . Limiter koji slijedi iza PI regulatora
ograniava napon u rasponu od -0,99 V do 1 V. Parametri simulacije su
Time _ step = 5 105 s .
Na slici 51 prikazani su valni oblici napona izvora ur , us , ut , ur ut , napona

upravljakih elektroda U gate1 , U gate 2 , U gate 3 , te napona U pi , U alfa , U 0 , U d . Takoer je
prikazana struja kroz troilo I R .
Simulirati sklop te na temelju snimljenih valnih oblika pismeno opisati rad
ispravljaa za slijedee vremenske periode:
a)
b)
c)
d)
0 80 ms
80 200 ms
200 230 ms
230 350 ms
60
Slika 51. Valni oblici napona i struja na 51.

Izmjeriti kutove upravljanja za svaki od ovih vremenskih perida. Ponoviti
simulaciju i snimiti iste valne oblike za sluaj kad se vrijednost induktiviteta L
povea za 50 %. Koliki je prijelazni period potreban da se stabilizira izlazni napon i
izlazna struja?
Vjeba 5.5 Trofazni poluvalni ispravlja sa srednjom tokom

Zadatak vjebe 5.5 je prikazati utjecaj komutacije na srednju vrijednost
izlaznog napona U out trofaznog poluvalnog neupravljivog ispravljaa sa srednjom
tokom prikazanog na slici 52 koji u sebi sadri trofazni transformator u spoju
zvijezda-zvijezda. U vjebi se mijenjaju linijska vrijednost ulaznog napona urst i
izlazna struja troila I out , te induktivnost primara L p i sekundara Ls transformatora.
61
Slika 52. Trofazni poluvalni ispravlja sa srednjom tokom

Srednja vrijednost izlaznog napona ispravljaa se moe napisati kao:
U out =
3 urst
( cos U com )
2
(51)
gdje je:
- kut upravljanja ispravljaa

U com - pad napona uslijed komutacije
urst - linijska vrijednost ulaznog napona
Nadalje se moe napisati da je:
U com =
I out X com
(52)
urst 2
gdje je:
X com = ( Lp + Ls ) - induktivni otpor primara i sekundara
Za idealni transformator bez induktivnosti primara i sekundara U com = 0 , dok
je za realni transformator U com 0 .
62
Slika 53. Valni oblici napona i struja na slici 52

Na slici 53 prikazani su valni oblici napona izvora ur , us , ut , napona U out na
troilu koji se simulira strujnim izvorom konstantne struje, te valni oblici struja kroz
diode Dr , Ds i Dt . Pri tome je ulazni linijski napon trofaznog izvora urst = 110 V ,
induktivnosti transformatora Lp = Ls = 1 mH , te struja I out = 5 A . Iz grafikona je
vidljivo da je srednja vrijednost napona U out = 72, 76 V . Vrijeme komutacije moe se
odrediti iz srednjeg i donjeg grafikona i iznosi tk = 0,9 ms .
Studenti trebaju simulirati sklop na slici 52 te snimiti slijedee valne oblike:
1) ur , us , ut - naponi izvora
2) I r , I s , I t - struje kroz diode i struju tereta
3) U out , - izlazni napon
Skicirati snimljene oscilograme, odrediti srednje vrijednosti izlaznog napona
AVG (U out ) , izmjeriti vremena komutacije tk za vrijednosti komponenata sklopa
prikazane u Tablici 5.5:
63
Pokus
a
b
c
d
U rst [V ]
Lp = Ls [ mH ]
I out [ A]
110
110
100
220
1
1
5
1
10
20
10
10
tk [ s ]
AVG (U out )
Tablica 5.7
Pismeno prokomentirati razlike u izmjerenim vremenima komutacije tk . Zato
se struje I r , I s , I t ne mijenjaju linearno za vrijeme komutacije? Kako se mijenja
srednja vrijednost izlaznog napona promjenom frekvencije f ulaznog napona?
Usporediti vrijednost dobivene mjerenjem na grafovima nakon izvrene simulacije sa
vrijednostima dobivenim raunskim putem koristeci relacije (51) i (52).
Vjeba 5.6 Serijski regulator napona

Na slici 54 prikazan je serijski regulator napona realiziran uz pomo
bipolarnog tranzistora Q1 . Regulator napona odrava konstantan izlazni napon U d
neovisno o promjeni ulaznog napona U izv . i struje potroaa I d . U ovom sklopu
napon U izv predstavlja serijski spoj istosmjernog i izmjeninog napona ( U izv je
istosmjerni izvor sa superponiranom vrijednou izmjeninog napona).
Ovakvi regulatori napona koriste se samo u ureajima manjih snaga. Razlog
tomu je to tranistor Q1 radi u linearnom reimu rada a ne u sklopnom reimu kao to
obino rade aktivne komponente energetske elektronike. Naime, u linearnom reimu
rada je disipacija snage tranzistora poveana.
Napon izvora sklopa na slici 54 je U izv = 12V . Ostali elementi su:
R1 = R2 = 5 K ,
R3 = R4 = 20 K ,
R5 = 10 K ,
R = 50 K ,
C = 10 nF
Rt = 100 , Z = 2,5 V . Napajanje operacijskog pojaala VS + = 12 V , VS = 0 V .
Strujno pojaanje tranzistora Q1 je = 100 , a naponi U BE = 0, 7 V , U CEsat = 0, 2 V .
Parametar simulacije Time _ step = 5 105 s .
Na slici 55 prikazani su valni oblici napona i struja na komponentama
serijskog regulatora napona prikazanog na slici 54. Iz slike se vidi da regulator
osigurava stabilan iznos izlaznog napona U d = 5 V i izlazne struje I Rt = 50 mA , bez
obzira to ulazni napon varira U izv = 12 2 V . Trei grafikon na slici 55 prikazuje
snagu disipacije tranzistora to odgovara umnoku pada napona i struje kroz tranzistor
Pt = U ce I Rt [W ] . Srednja snaga disipacije tranzistora iznosi Pt = U ce I Rt = 0,362W
64
Slika 54. Serijski regulator napona
Slika 55. Valni oblici serijskog regulatora napona

Za regulator napona na slici 55 potrebno je snimiti i nacrtati slijedee valne
oblike:
1) graf: U izv , U d
2) graf: U z , U B
3) graf: (U izv U d ) I Rt - grafiki prikaz trenutne snage disipacije
4) graf I Rt
65
za slijedee sluajeve:
a) U izv = 12VDC
b) U izv = 12VDC 4V pp , f = 50 Hz
c) U izv = 12VDC + 8V pp , f = 50 Hz
U kojem je sluajevima poremeena stabilnost izlaznog napona i u kojem
vremenskom periodu? Odrediti kolika je maksimalna vrijednost izmjenine
komponente ulaznog napona za koju je zagarantirana stabilnost izlaznog napona? Za
sluajeve a, b i c odrediti srednju snagu disipacije tranzistora Pt = U ce I Rt Pismeno
obrazloiti dobivene valne oblike i rezultate mjerenja, te objasniti rad sklopa.
Vjeba 5.7 - PWM ispravlja

Na slici 56 je prikazan trofazni ispravlja koji radi na principu pulsno irinske
(PWM modulacije pulse width modulation). Upravljaki sklop ispravljaa generira
pravokutni pulsno irinski modulirani signal koji se dovodi na vrata MOS tranzistora i
na taj se nain ukljuuje i iskljuuje brze MOSFET tranzistore (frekvencija
prekapanja je tipino 1 kHz ). Tranzistorske MOSFET sklopke S1 - S3 su upravljane
pravokutnim naponom s faktorom voenja koji je upravo proporcionalan naponu
faze na koju su prikljueni. Tranzistori S4 - S6 su upravljani na nain na nain da
imaju faktor voenja obrnuto proporcionalan naponu faze na koju su prikljueni.
Faktor voenja se definira kao omjer izmeu vremena voenja tranzistora i perioda
prekapanja tranzistora prema relaciji (25). Posljedica toga je impulsno nabijanje
kondenzatora C2 na otprilike konstantn napon U d .
Na slici 57 prikazani su valni oblici sklopa na slici 56. Pri tome je linijski
napon izvora uizv = 3*110 V , f = 50 Hz . Ostali elementi su: RL = 0,5 / 1 mH ,
R = 5 , C = 2 mF . Naponski senzori VSEN imaju pojaanje Gain = 0, 01 .
Proporcionalni blokovi K imaju pojaanje Gain = 0, 6 . Parametri generatora pilastog
napona U carr su slijedei: V peak to peak = 2 V , Frequency = 1 kHz , Duty _ cycle = 0,5 ,
DCoffset = 1V . Parametar simulacije Time _ step = 1106 s .
66
Slika 56. Ispravlja koji radi na naelu pulsno irinske modulacije

Na slici 57 prikazani su grafikoni napona ur , us i ut . Nakon komparacije
napona ucarr i napona umr dobije se upravljaki napon koji se dovodi na upravljake
elektrode MOSFET tranzistora. Na grafu je prikazan napon u gr koji se dovodi na par
tranzistora S1 i S4 . Takoer su prikazane struje ir is i it kroz prigunice RL . Struje
su meusobno fazno pomaknute za 120D . Na grafu se vidi izlazni napon U d .
Da bi studenti u potpunosti razumjeli rad sklopa, potrebno je izvriti
simulaciju sklopa i nacrtati slijedee grafove:
1) graf: ur , us i ut
2) graf: ucarr , umr
3) graf: ir , is , it
4) graf: U d
Pismeno obrazloiti rad sklopa. to se deava ukoliko se smanji frekvencija
napona ucarr za 50% .
67
Slika 57. Valni oblici ispravljaa na slici 56
68
6. IZMJENJIVAI I USMJERIVAI
6.1 UVOD
Izmjenjivai (invertori) su elektroniki pretvarai koji omoguavaju pretvorbu
istosmjerne elekrine energije u izmjeninu. Usmjerivai su elektroniki pretvarai
koji omoguavaju i ispravljanje i izmjenjivanje, tj. pretvorbu izmjenine elektrine
energije u istosmjernu i istosmjerne u izmjeninu. Dakle, dok je kod izmjenjivaa tok
energije mogu iskljuivo u jednom smjeru (od istosmjerne ka izmjeninoj strani),
usmjerivai mogu pretvarati energiju u oba smjera, kao to je prikazano na slici 58.
Kada usmjeriva pretvara izmjeninu energiju u istosmjernu govorimo o
ispravljakom reimu rada usmjerivaa, a kada isti sklop pretvara istosmjernu u
izmjeninu energiju govorimo o izmjenjivakom ili invertorskom reimu rada.
AC
tok
energije
izmjenina strana
DC
istosmjerna strana
Slika 58. Tok energije u usmjerivakim sklopovima

Izmjenjivai mogu biti prikljueni na aktivnu ili pasivnu mreu. Aktivna
elektrina mrea u sebi posjeduje barem jedan aktivni izmjenini izvor koji diktira
frekvenciju mree, dok se pasivna mrea sastoji samo od pasivnih toila.
Ukoliko frekvenciju elektrine energije koju izmjenjiva generira odreuje
iskljuivo frekvencija prekapanja sklopki unutar takvog izmjenjivaa govorimo o
autonomnom izmjenjivau. Autonomni izmjenjivai su jednostavniji za razumijevanje
i biti e opisani i razmatrani u vjebama 6.2, 6.3, 6.4. U nastavku uvoda panja e se
posvetiti iskljuivo mreom voenim usmjerivaima, jer je studentima tee razumijeti
naela rada ovih sklopova.
6.1.1 Mreom voeni usmjerivai

Na slici 59a) prikazana je naelna blok shema mreom voenog usmjerivaa.
Mreom voeni usmjeriva prikljuen je s jedne strane na aktivnu izmjeninu
mreu - AC strana, te s druge strane na istosmjernu mreu. U AC mrei nalazi se
jedan ili vie izmjeninih izvora koji diktiraju frekvenciju aktivne mree. Slika 59)b
prikazuje U d I d diagram koji oznaava ispravljaki i izmjenjivaki (invertorski)
reim rada usmjerivaa. Za danu vrijednost napona izmjenine mree moe se
kontinuirano mijenjati srednja vrijednost napona U d na istosmjernoj strani.
Istosmjerna struja usmjerivaa I d ne moe mijenjati svoj smjer tako da usmjeriva
69
moe raditi samo u dva kvadranta U d I d dijagrama prvom ili ispravljakom

kvadrantu i treem ili izmjenjivakom kvadrantu, to se vidi iz slike 59b).
Slika 59. Blok shema mreom voenog usmjerivaa.

Ukoliko je napon U d i struja I d pozitivna, mreom voeni izmjenjiva je u
ispravljakom reimu rada, kada tok energije ide od izmjenine ka istosmjernoj strani.
Ukoliko napon U d postane negativan, a struja I d ostaje i dalje pozitivna, na
istosmjernoj strani mora postojati aktivni izvor (baterija ili istosmjerni generator Ed )
koji gura struju kroz sklop unato negativnom naponu U d . Tada sklop radi u
izmjenjivakom reimu rada i tada tok energije ide od istosmjerne ka izmjeninoj
strani. Energija se crpi iz istosmjernog izvora i predaje se izmjeninoj mrei. Pri tome
frekvencija rada izmjenjivaa mora biti strogo usklaena ili voena od strane aktivne
izmjenine mree, pa su po tome ovi izmjenjivai i dobili ime.
Vrijednost napona U d je limitirana konfiguracijom sklopa i ulaznim
izmjeninim naponom (oznaka 1 na U d I d dijagramu), a vrijednost struje I d je
ograniena samim strujnim karakteristikama poluvodikih ventila u usmjerivau koji
u naelu mogu voditi struju samo u jednom smijeru (oznaka 2 na U d I d
dijagramu). U kojem e se reimu rada usmjeriva nalaziti odreuje postavljeni kut
upravljanja tiristora , te postojanje i iznos napona aktivnog izvora Ed na
istosmjernoj strani.
Mreom voeni usmjerivai rade u izmjenjivakom reimu primjerice kod
elektrinog koenja istosmjernih strojeva koji se koriste u elektromotornim vunim
pogonima. Naime, istosmjerni motor u motorskom reimu rada se napaja
istosmjernom energijom iz mreom voenog usmjerivaa, koji tada radi u
ispravljakom reimu rada. Meutim, ukoliko se motor eli elektriki koiti, motorski
reim rada se prekrene u generatorski reim rada. Mreom voeni izmjenjiva
pretvara istosmjerni napon motora koji se sada nalazi u generatorskom reimu rada u
izmjenini napon. Mehanika energija koenja motora se pretvara u izmjeninu
elektrinu energiju, te se vraa u mreu (ukoliko u mrei postoji potroa koji tu
energiju moe apsorbirati). Pri tome se vri elektrino koenje istosmjernog stroja.
70
6.1.2 Jednofazni mreom voeni usmjeriva u mosnom spoju

Mreom voeni usmjeriva prikazan na slici 60 je prikljuen na jednofaznu
izmjeninu mreu napona uizv . Sklop se sastoji od etiri tiristora T1 T4 koji su
spojeni u mosnom spoju. Mosni spoj se najee koristi u praksi, jer su reverzni
naponi tiristora u mosnom spoju dvostruko manji nego u spoju sa srednjom tokom.
Slika 60. Jednofazni usmjeriva u mosnom spoju

U narednim podpoglavljima bit e podrobno opisan ispravljaki i
izmjenjivaki reim rada usmjerivaa.
6.1.2.1. Ispravljaki reim rada ( Ed = 0 , 0D < < 90D )

Razmatranje rada usmjerivaa treba poeti za ispravljaki reim rada. Valni
oblici napona U izv , U d , te struje troila I d za radno optereenje R prikazani su na
slici 61. Parametri sklopa su uizv = 2 220 V f = 50 Hz , kut okidanja = 45D ,
R = 5 L = 0 (otporno troilo). Iz slike se vidi da je napon na troilu 0 V do
trenutka t1 = 2,5ms (vrijeme poetka pozitivne poluperiode napona U izv ). U trenutku
t1 dovodi se upravljaki impuls na upravljake elektrode tiristora T1 i T2 . Od trenutka
t1 oba tiristora provode, struja I d protjee kroz radno optereenje R i po obliku
slijedi napon U izv do trenutka t2 = 10ms kada zavrava pozitivna poluperioda napona
izvora. U trenutku t2 = 10ms struja I d pada na nulu, tiristori iskljuuju. U
vremenskom intervalu od t2 = 10ms do t3 = 12,5ms ne vodi niti jedan tiristor. U
trenutku t3 dovodi se upravljaki impulsi na drugi par tiristora T3 i T4 koji okidaju i
vode u periodu od t3 = 12,5ms do t4 = 20ms .
71
Slika 61. Valni oblici napona U izv , U d , te struje troila I d za radno optereenje i za
= 45D
Za izraun struja i napona usmjerivaa u ispravljakom reimu rada za kuteve
upravljanja 0D < < 180D vrijede iste relacije kao i za poluupravljivi mosni ispravlja
(relacije 36 40).
Na slici 62 prikazani su valni oblici napona U d i struje troila I d nakon
prijelazne pojave u ispravljakom reimu rada usmjerivaa. Usmjeriva je optereen
preteno induktivnim teretom R = 1 , L = 100 mH , kut upravljanja je = 45D . Ako
se analizira slika 62, vidi se da je vrijeme voenja tiristora T1 i T2 produljeno i za
vrijeme trajanja negativne poluperiode napona uizv , te traje od trenutka t1 (kada se
dovode upravljaki impulsi na upravljake elektrode tiristora T1 i T2 ) do trenutka t2 .
U trenutku t2 dovodi se upravljaki impulsi na drugi par tiristora, T3 i T4 koji okidaju
i vode u periodu od t2 do t3 . Srednja vrijednost napona U d je pozitivna i pada na
nulu kod kuta upravljanja = 90D , tako da vrijedi relacija:
U d = U d 0 cos
(53)
gdje je:
U d 0 - srednja vrijednost izlaznog napona pri = 0
72
Slika 62. Valni oblici U izv , U d , I d za induktivno optereenje usmjerivaa za = 45D

6.1.2.2. Izmjenjivaki reim rada ( Ed > U izv , 90D < < 180D )
Na slici 63 prikazani su valni oblici napona U izv , U d i struje troila I d nakon

prijelazne pojave u izmjenjivakom reimu rada usmjerivaa kada je ukljuen
istosmjerni izvor Ed . Usmjeriva je optereen preteno induktivnim teretom R = 1 ,
L = 100 mH , kut upravljanja = 135D . Ako se analizira slika 63, vidi se da je
vrijeme voenja tiristora T1 i T2 traje od trenutka t1 (kada se dovode upravljaki
impulsi na upravljake elektrode tiristora T1 i T2 ) do trenutka t2 . U trenutku t2

dovodi se upravljaki impulsi na drugi par tiristora T3 i T4 koji okidaju i vode u
periodu od t2 do t3 . Iz slike 63 je vidljivo da je srednja vrijednost napona U d
negativna i maksimalna je za kut upravljanja = 180D (samo u idealnom sluaju) jer
vrijedi relacija 53.
6.1.3. Upravljaka karakteristika usmjerivaa

Upravljaka karakteristika usmjerivaa je krivulja koja pokazuje odnos
U
normaliziranog napona na izlazu usmjerivaa d u ovisnosti od kuta upravljanja .
Ud0
73
Ud
nazivamo se faktorom upravljanja Fu , tako da upravljaka karakteristika
Ud0
predstavlja ovisnost faktora upravljanja Fu od kuta upravljanja .
Odnos
Na slici 64 se vidi upravljaka karakteristika usmjerivaa za isto induktivan

teret.
Slika 63. Valni oblici U izv , U d , I d za induktivno optereenje usmjerivaa za
= 135D
Slika 64. Upravljaka karakteristika usmjerivaa
74
Iz slike 64 se da zakljuiti kako je srednja vrijednost izlaznog napona U d ( sred )

pozitivna i maksimalna pri kutu upravljanja = 0D , a vrijednost napona U d ( sred )
jednaka je nuli pri kutu upravljanja = 90D . Kad je kut upravljanja vei od 90,
srednja vrijednost napona izmjenjivaa U d ( sred ) je negativna i izmjenjiva vraa snagu
u izmjeninu mreu, uz uvjet da je prikljuen izvor Ed na istosmjernoj strani.
6.1.3.1. Faktor snage usmjerivaa
Faktor snage usmjerivaa moe se definirati kao:
P
S
(54)
gdje je:
S - prividna snaga izmjenine mree [VA]
P - radna snaga izmjenine mree [W]
Ako je P = S cos gdje je kut faznog pomaka izmeu struje i napona

potroaa, faktor snage je jednak = cos .
Na slici 65 prikazana je ovisnost prividne, jalove i radne (aktivne) snage o
kutu upravljanja .
Slika 65. Ovisnost radne i prividne snage o kutu upravljanja

U ispravljakom reimu rada, radna snaga P je najvea pri kutu upravljanja
= 0D , i smanjuje se kako se kut upravljanja blii = 90D . Za kut = 90D radna

snaga (aktivna snaga) jednaka je nuli. Prividna snaga S ostaje uvijek ista, kao i njezin
75
prvi harmonik S1 i ne ovise o kutu . Jalova snaga Q raste pri poveanju kuta
upravljanja , te pri = 90D postie svoj maksimum. U toj toki nema protoka radne
snage s izmjenine na istosmjernu stranu i obratno. Poveava li se kut upravljanja,
radna snaga P postaje negativna a jalova snaga Q pada. Negativna radna snaga znai
da se snaga crpi iz istosmjernog izvora i vraa u izmjeninu mreu. Teoretski bi pri
= 180D radna snaga P bila najvea, a jalova snaga Q pala na 0. U praksi kut od
180 je nemogue postii jer postoji granini kut izmjenjivanja, kojeg se ne smije
prei jer bi usmjeriva mogao naglo prei iz izmjenjivakog u ispravljaki reim rada
opasnost od unitenja tiristora.

1. Za usmjeriva na slici 60 odrediti i nacrtati valni oblik napona te odrediti srednju
vrijednost izlaznog napona U d ( sred ) za sluaj kada je = 0, 60,90,120,180D .
Pretpostaviti da su tiristori idealni. Napon izvora je uizv = 2 220 V f = 50 Hz .
Pretpostavite da je izlazna struja konstantna i jednaka I d = 100 A .
6.3 SIMULACIJSKE VJEBE

Vjeba 6.1 Jednofazni mreom voeni usmjeriva
U ovoj vjebi se razmatra jednofazni mreom voeni usmjeriva (prikazan na
slici 66) u ispravljakom i izmjenjivakom reimu rada. Ispravljaki reim rada je
kada se kut upravljanja tiristora postavi na 0D < < 90D , a izmjenjivaki za kuteve
90D < < 180D (u realnom izmjenjivau je max 170D jer tiristori nisu idealni kao u
ovom sklopu). Kada se usmjeriva nalazi u ispravljakom reimu rada troilo se moe
modelirati kao kao RL troilo bez aktivnog naponskog izvora na izlazu. Kada se
usmjeriva nalazi u izmjenjivakom reimu rada, potrebno je dodati aktivni naponski
izvor E kao na slici 66. Energija aktivnog istosmjernog izvora se tada pretvara u
izmjeninu energiju i vraa u mreu ukoliko je 90D < < 180D . Da bi se jasno vidjela
snaga i smjer toka energije, neposredno iza izmjeninog izvora umetnut je watmetar
koji mjeri iznos i smjer radne snage.
U step
Napon izvora je uizv = 2 220 V , f = 50 Hz . Parametri napona Omogui su

= 1 , Tstep = 0 . Naponski signal Pomak = 180 V odreuje fazni pomak izmeu
okidnih impulsa tiristora u sklopu, a napon Kut odreuje kut upravljanja .

Naponski izvor E = 500 V . Iznos otporno induktivnog troila iznosi R = 2 ,
L = 100 mH . Alfa kontroler 1 generira okidne impulse za tiristore T1 i T2 , alfa
kontroler 2 generira okidne impulse za tiristore T3 i T4 . Parametri alfa kontrolera su
Frequency = 50 Hz ,
Pulse _ width = 20D .
76
Parametar
simulacije
je
Slika 66. Jednofazni mreom voeni usmjeriva

Na slici 67 prikazani su valni oblici napona sklopa za kut upravljanja = 90D
Grafikoni su poredani odozgo prema dole. Prvi grafikon predstavlja sinusni napon uizv
i pravokutnu struju iizv na ulazu sklopa. Drugi grafikon prikazuje izlazni napon na
izlazu sklopa U d i njegovu srednju vrijednost AVG (U d ) . Trei i etvrti grafikon
pokazuju izlaznu stuju I d sklopa te snagu koju mjeri watmetar na ulazu sklopa W . Iz
slike 67 je vidljivo da je srednja vrijednost izlaznog napona AVG (U d ) te snaga
mjerena na ulazu u sklop priblino jednaka nuli.
Zadatak studenata je da za usmjeriva na slici 66 snime i nacrtataju slijedee
grafove za kuteve upravljanja usmjerivaa = 45D , = 135D .
1) graf: uizv , iizv
2) graf U d , AVG (U d )
3) graf: I d
77
Slika 67. Valni oblici usmjerivaa sa slike 66 za = 90D

Obratiti panju da se izvor E nalazi prikljuen samo ako se usmjeriva nalazi
u izmjenjivakom reimu rada.
Nadalje je potrebno odrediti srednju vrijednost napona na troilu AVG (U d ) i
srednju vrijednost radne snage mjerene na izmjeninoj strani AVG(W ) za razliite
kutove upravljanja (okidanja) prema Tablici 6.1.
Kut
okidanja
= 0D
= 30D
= 60D
= 90D
= 120D
= 150D
= 175D
AVG (W )
AVG (U d )
Tablica 6.1.
78
Grafiki prikazati rezultate mjerenja. Na temelju Tablice 6.1 nacrtati

upravljaku karakteristiku, te ovisnost radne snage o kutu upravljanja. Pismeno
obrazloiti sve dobivene rezultate mjerenja, valne oblike i grafike prikaze.
Vjeba 6.2 Autonomni izmjeniva u sklopu DC/DCpretvaraa

Na slici 68 prikazan je jedan istosmjerno-istosmjerni pretvara (DC-DC
pretvara) s galvanskim odvajanjem koji pretvara ulazni napon U izv u izlazni napon
druge naponske razine U d . Pri tome napon U d moe biti vei ili manji od napona
U izv , to ovisi o omjeru broja namotaja izmeu primara i sekundara transformatora.
Razlog zbog ega se ovaj istosmjerni pretvara razmatra u poglavlju posveenom
izmjenjivaima je to je autonomni izmjenjiva sastavni dio ovog pretvaraa.
Pretvara se naime sastoji od dva dijela. Prvi dio sainjava jednofazni
autonomni izmjenjiva koji pretvara istosmjerni napon u izmjenini napon
pravokutnog oblika. Nakon to se izmjenini napon transformira pomou
transformatora sa srednjom tokom, ispravlja se pomou jednofaznog neupravljivog
ispravljaa sa srednjom tokom.
Jednofazni autonomni izmjenjiva je realiziran s dva IGBT tranzistora u pushpull spoju. Na baze IGBT tranzistora se dovode pravokutni impulsi frekvencije od 10
kHz. Trazistori naizmjenino prekapaju i uzrokuju promjenu smjera primarne struje
kroz primarne namote transformatora. Omjer broja namotaja primarnih i sekundarnih
svitaka je N p / N s = 5 /1 . Izmjenini impulsni pravokutni napon primara
transformatora amplitude U p = 300 V se smanjuje na impulsni pravokutni napon
sekundara amplitude U sd = 60 V , koji se nadalje pretvara u istosmjerni napon
pomou punovalnog ispravljaa realiziranog sa 2 diode i LC filtrom.
Napon izvora je U izv = 300 V . Naponi U m = 1 V i U ref = 2,5 V . Pilasti napon
U pila ima iznos amplitude U pp = 5 V i frekvencije f = 10 kHz . Limiter LIM

ograniava na maksimalni napon U max = 2,5 V . Parametri transformatora Trafo s dva
primarna i dva sekundarna namota su R p = Rs = 1 m , L p = Ls = 0,1 mH ,
N p / N s = 5 /1 . Parametri filtera i troila su L = 0,5 mH ; R = 5 ; C = 50 F .

Parametar simulacije Time _ step = 0, 2 s .
79
Slika 68. DC/DC pretvara s galvanskim odvajanjem

Na slici 69 prikazani su valni oblici napona sklopa na slici 68 na grafikonima
poredanim odozgo prema dole. Prvi grafikon prikazuje tri napona: pilasti napon U pila ,
te napone koji se dovode na minus ulaze obaju komparatora U c1 i U c 2 . Drugi
grafikon prikazuje napone U g1 i U g 2 koji se dovode na upravljake elektrode IGBT
tranzistora. Trei grafikon prikazuje napon polunamota sekundara transformatora U s ,
a etvrti grafikon prikazuje napon ispravljake diode U sd , te izlazni napon na troilu
Ud .
Zadatak studenata je simulirati rad sklopa i snimiti slijedee valne oblike:
1) graf: U c1 , U c 2 , U pila
2) graf: U g1 , U g 2
3) graf: U s
4) graf: U sd , U d
Zadatak vjebe je mijenjati napon U m prema Tablici 6.2. i izmjeriti t gate1
(trajanje impulsa na vratima tranzistora IGBT1 ) te izlazni napon U d nakon
prijelaznog perioda od 1ms . Napon U ref = 2,5V . Objasniti dobivene rezultate.
80
Slika 69. Valni oblici DC-DC pretvaraa s galvanskim odvajanjem
Um
0,5V
1V
1,5V
2V
t gate1
Ud
Tablica 6.2
Nadalje, potrebno je mijenjati napon U ref prema Tablici 6.3 i izmjeriti t gate1 na
IGBT1 i t gate 2 na IGBT2 . Napon U m = 1V . U kojim sluajevima sklop radi stabilno ?

Pismeno obrazloiti rezultate mjerenja u Tablici 6.2 i 6.3
U ref
t gate1
t gate 2
1,5V
2V
3,5V
Tablica 6.3
81
Vjeba 6.3 Trofazni autonomni PWM izmjenjiva

Na slici 70 prikazan je trofazni autonomni izmjenjiva koji radi na naelu
pulsno irinske modulacije (PWM - puls width modulation) i koji se moe opisati na
slijedei nain.
Trofazni sinusoidalni napon urst se pomou dvaju komparatora usporeuje sa
trokutastim naponom ucarr = 1500 Hz , te se na njihovom izlazu generiraju pravokutni
signali sinusoidalno modulirane irine impulsa koji upravljaju preklapanjem 6
MOSFET tranzistora. Trazistori S1 i S4 naizmjenino prekapaju i generiraju
pravokutni pulsno irinski modulirani napon ur amplitude 450 V. Na slian nain
tranzistori S2 , S3 i S5 , S6 generiraju napone us i ut . Naponi ur us i ut su fazno
meusobno pomaknuti za 120D . Takovi naponi generiraju priblino sinusoidalne
struje kroz RL troilo.
Napon izvora je istosmjeran i iznosa U izv = 450 V . Napon urst = 0,9 V ,
frekvencije f = 50 Hz . Trokutasti napon ucarr ima iznos amplitude U pp = 2 V ,
frekvencije f = 1500 Hz , DCoffset = 1 V , Duty _ cycle = 0,5 . Parametri troila su
Lopt = 4 mH ,
Ropt = 0,1 .
Parametri
simulacije
su
Time _ step = 1 s ,
Total _ time = 100 ms .
Slika 70. Trofazni PWM autonomni izmjenjiva

82
Na slici 71 prikazani su valni oblici napona sklopa na grafikonima poredanim

odozgo prema dole. Prvi grafikon prikazuje sinusni napon ur ( ref ) i pilasti napon ucarr
koji se kompariraju na gornjem operacijskom pojaalu. Rezultat komparacije ovih
dvaju napona daje napon U gate14 koji se preko pobudnih stupnjeva dovodi na vrata
MOSFET tranzistora S1 i S 4 . Donji grafikon prikazuje pravokutni napon faze ur i
sinusoidalnu struju faze ir koja je fazno pomaknuta u odnosu na napon faze za kut
74D .
Slika 71. Valni oblici trofaznog PWM autonomnog izmjenjivaa

Zadatak koji trebaju izvriti studenti na vjebama je simulirati rad sklopa na
slici 70 i snimiti slijedee valne oblike:
1) graf: ucarr , ur ( ref ) , us ( ref ) , ut ( ref )
2) graf: U gate14
3) graf: U gate 25
4) graf: U gate36
5) graf: ur , ir
6) graf: us , is
7) graf: ut , it
Obrazloiti rad sklopa na temelju dobivenih valnih oblika. Nadalje je potrebno
promatrati valne oblike napona ucarr za: f1carr = 500 Hz , f 2carr = 1500 Hz i
83
f3carr = 3000 Hz . Pismeno obrazloiti razlike u valnim oblicima napona i struje

troila?
Slijedei zadatak je da se naini novi simulacijski sklop na nain da se
izmjenjivau sa slike 70 izbaci troilo RLopt i umjesto njega prikljui trofazni 6-polni
asinkroni motor optereem konstantnim momentom tereta od 40 Nm. Parametri 6polnog asinkronog motora su Rs = 0, 294 ; Ls = 1,39 mH ; Rrot = 0,156 ;
Lrot = 0, 74 mH ;
Lm = 41 mH ;
M inertia = 0, 2 kgm 2 . Napon izvora iznosi
U izv = 500 V . Parametri simulacije su Time _ step = 10 s , Total _ time = 0,5s .
Ovakav pogon je karakteristian za primjerice liftove. Slika 72 prikazuje
trofaznoi 6-polni asinkroni motor optereen konstantnim momentom tereta od 40 Nm,
koji na sebi ima prikljuen senzor broja okretaja.
Slika 72. Trofazni asinkronim motor optereen konstantnim momentom tereta

Potrebno je simulirati rad sklopa i snimiti valne oblike struje ir , is , it te
brzinu motora rpm za dvije frekvencija napona ucarr1 = 50 Hz i ucarr 2 = 60 Hz . Kako se
mijenjaju valni oblici kad se promjeni moment tereta s 40 na 80 Nm ? Izmjeriti
vrijeme zaleta motora za oba sluaja?
84
7. IZMJENINI PRETVARAI I REGULATORI

NAPONA
7.1 UVOD
Izmjenini pretvarai su ureaji energetske elektronike ija je namjena
pretvorba izmjenine energije jednih parametara u izmjeninu elektrinu energiju
drugih parametara. Ukoliko izmjenini pretvarai reguliraju samo izlazni napon
elektrine energije, a time i izlaznu izmjeninu snagu, govorimo o regulatorima
napona. Ukoliko pak pretvaraju neke druge parametre, kao primjerice frekvenciju
struje, govorimo o izmjeninim pretvaraima. U praksi izmjenini pretvarai
istodobno pretvaraju vie parametara elektrine energije, primjerice pretvarai
frekvencije koji reguliraju broj okretaja asinkronih ili sinkronih izmjeninih motora su
istodobno regulatori napona i pretvarai frekvencije.
Kao primjer regulatora napona bit e teoretski razmatran pretvara s triakom koji
se tipino primjenjuje u regulaciji jaine rasvjete i grijanja. Primjena triaka u
upravljanju snage troila jedna je od njegovih najvanijih funkcija. Najei i
najuinkovitiji nain ovog upravljanja je fazno upravljanje.
Kod faznog upravljanja pomou triaka, snaga izmjenine struje proputa se na
troilo u odreenim dijelovima periode izmjenine struje. Na ovaj nain triak
iskljuuje troilo iz strujnog kruga odreeni dio pozitivne i negativne poluperiode. U
trenutku okidanja, triak prelazi u stanje voenja, te ukljuuje strujni krug. Strujni krug
ostaje ukljuen za vrijeme trajanja preostalog dijela pozitivne ili negativne
poluperiode bez obzira na prisutnost napona na upravljakim vratima trijaka. U stanju
voenja, struja kroz triak ograniena je iskljuivo vanjskim elementima kruga, tj.
optereenjem koje je prikljueno na mreu napajanja. Na slici 73 prikazan je nain
faznog upravljanja triakom. Kut upravljanja, koji se esto naziva i kutem kanjenja d
(kut okidanja ili kut upravljanja), je kut za kojega triak ne proputa napon mree na
troilo. Za kuta voenja trijaka c napon troila jednak je naponu izvora.
Slika 73. Princip faznog upravljanja triacom
85
Na slici 74 prikazan je jedan sklop za fazno upravljanje snagom grijaa s

realnim elementima koji e se nadalje podrobno razmatrati.
unn
RH
50
R2
2 k
R3
20 k
R4
20 k
Ru
R1
0500 k
R5
D1
uC
BA157GP
D3
17
A2
Di
G
A1
un
220 V
50 Hz
Tr
2N5446
1N57558a
BA157GP
0,18 F
D2
D4
BA157GP
BA157GP
Slika 74. Sklop za fazno upravljanje snagom grijaa pomou triaka

Dio sklopa za okidanje triaka ine otpornici R1 R5, kondenzator C, diode D1 D4 i diak Di. Uvjet da bi triak proveo je da napon izmeu njegovih izvoda G i A1
dosegne pobudni napon UGT, kao i da struja upravljake elektrode G dosegne
vrijednost pobudne struje IGT. No, kako je u krugu upravljake elektrode triaka spojen
diak Di, potrebno je da najprije provede diak. Dijak provede kada napon na njegovim
izvodima dosegne napon praga provoenja US. U periodu kada nije dosegnut napon
US, kroz diak tee samo mala struja zasienja IS. Ista struja tee i kroz otpornik R5
(stvarajui na njemu pad napona U R5 = I S R5 ), te kroz dio GA1 triaka. Iz tog razloga
prije provoenja nije niti napon na upravljakoj elektrodi triaka U GD jednak nuli, ve
ima odreeni iznos manji od pobudnog napona trijaka U GD < U GT . Otpornik R5 je
zatitni otpornik, tj. njegova je uloga ogranienje struje kroz diak i upravljaku
elektrodu triaka.
Uvijet za provoenje diaca Di ispunjen je kad napon na kondenzatoru C dosegne
vrijednost uC = U CT = I S R5 + U S + U GD . Primjerice realni diak 1N57588a ima
elektrine parametre U S = 20 V , I S = 2,5 10 5 A , dok je napon U GD 0,78 V . Stoga
se moe napisati:
U CT = 2,5 103 17 + 20 + 0, 78 = 20, 78 V
(55)
Na slici 76. prikazan je tok struja u sklopu za sluaj kad napon na kondenzatoru C
jo nije dostigao vrijednost UCT, tj. uC < UCT, i to za pozitivnu poluperiodu napona
napajanja un.
86
unn
50
uss
R3
20 k
R2
2 k
R4
20 k
t
Ru
R1
0500 k
IX=IR3
ic=iRu
BA157GP
+
0,18 F
uC
D4
A2
Di
G
A1
Tr
2N5446
un
220 V
50 Hz
1N57558a
UR5
US = 20V
=IS*R5
=25 A*17
=425 V
UGD
0,78 V
uCT=ISR5+US+UGD 20,78 V
BA157GP
BA157GP
UX=UD2
17
D3
BA157GP
D2
R5
uC < UCT
D1
RH
Slika 76. Tijek struja u sklopu za sluaj uC < UCT, za pozitivnu poluperiodu napona un
Neka je u trenutku t = 0 kondenzator C prazan, tj. uC (0) = 0 V, i neka je u tom
trenutku vrijednost izmjeninog napona napajanja un (0) = 0 V. Porastom mrenog
napona un (pozitivna poluperioda) zatvaraju se dva strujna kruga: jedan kojim struja
tee preko RH (troilo), R2, R1 i C; i drugi kojim struja tee preko RH, R3 i D2. Strujni
krug ne moe se zatvoriti ni preko D3, ni preko D4, jer su obje diode nepropusno
polarizirane. Uz zanemarivu pogreku smatrat e se da je pad napona na diodi u stanju
voenja konstantan, tako da je u ovom sluaju napon u toki X jednak padu napona
na diodi D2: U X = U D2 = 0,7V . U tom sluaju dioda D1 propusno je polarizirana samo
u trenutku kad je uC = 0 V. Punjenjem kondenzatora, odnosno porastom napona uC
iznad 0 V, i dioda D1 postaje nepropusno polarizirana. Kako je
uC = 0 V samo u trenutku t = 0, to se moe smatrati da je D1 praktiki itavo vrijeme
nepropusno polarizirana dok je uC < UCT , odnosno kroz nju ne tee nikakva struja.
Dioda D2 osigurava da se kondenzator C ne moe nabijati za vrijeme pozitivne
poluperiode mrenog napona preko diode D1. Diode D3 i D4 su nepropusno
polarizirane i niti jedna od dioda nema utjecaja na proces nabijanja kondenzatora C.
Tijek struja u sklopu nakon provoenja triaka prikazan je na slici 77. Na slici
se vidi da se kondenzator C prazni preko tri strujna kruga: preko otpornika
Ru = R1 + R2 i triaca Tr (dok je uC > UT); preko diode D3, otpornika R4 i triaka Tr (dok
je uC > UD+UT); te preko otpornika R5, diaca Di, i diode GA1 triaca Tr (dok je uC >
UFG = 0,25 V). Slino razmatranje moe se provesti za negativnu poluperiodu
mrenog napona.
87
unn=UT=0,035 V
R3
20 k
R2
2 k
iRR+iR4
uss
R4
20 k
iH
RH
50
iT
UT
Ru
iY=iR4
R1
0500 k
iG
iRu
D1
BA157GP
D2
D3
ic +
-
0,18 F
R5
17
BA157GP
uC
Y
D4
A2
Di
G
A1
un
220 V
50 Hz
Tr
2N5446
1N57558a
uR5
UFDi 0V
= uC - (UFDi+UFG)
= uC - 0,25 V
UFG
=0,25 V
BA157GP
BA157GP
Slika 77. Tijek struja za pozitivnu poluperiodu napona un nakon provoenja triaca
Pri upravljanju pomou diaka i triaka javlja se u sklopu odreena histereza, tj.
nakon iskljuenja triaka (kut c = 180), kut ponovnog okidanje triaka d se mijenja i
vie ne odgovara kutu koji je postavljen pomou promjenljivog otpornika R1. Kako bi
se to izbjeglo, uporabljene su diode D1 - D4, ime se osigurava potpuno pranjenje
kondenzatora C. Na taj nain je znatno smanjena (praktiki uklonjena) histereza,
odnosno omogueno upravljanje snage praktiki od nule do maksimuma.
Prije nego se nastavi sa razmatranjem snage, potrebno se potsjetiti osnovnih
definicija snage. Trenutna vrijednost snage p(t ) = p dana je umnokom trenutnih
vrijednosti napona u (t ) = u i struje i(t ) = i :
p=ui
(56)
dok je srednja vrijednost snage P dana izrazom:

T
P=
1
u i dt
T 0
(57)
S obzirom da se ovdje radi o sinusnom valnom obliku (simetrine poluperiode),

jednaku srednju vrijednost snage daje i slijedei izraz:
T 2
2
P = u i dt
T 0
(58)
Kod fazne regulacije, struja kroz troilo ne tee od poetka poluperiode (uz
zanemarenu struju iC koja kroz RH tee dok je triak blokiran), tako da se mijenja donja
88
granica integriranja u izrazu (58) koja sada nije vie t = 0 , ve t = tT. Sada se moe
napisati izraz za snagu:
T 2
PH =
2
u i dt
T tT
(59)
S obzirom da je troilo RH omsko (grija), struja i napon su u fazi. Uz mreni

U
napon u = u n (t ) = U m sin ( t ) , bit e i = in (t ) = I m sin ( t ) = m sin ( t ) , tako da izraz
RH
(59) prelazi u:
PH =
2
T
T 2
tT
U m2
2 U m2
sin 2 ( t ) dt =
RH
T RH
Integral na desnoj strani

1
sin 2 ( t ) = [1 cos (2 t )] :
2
(60)
T 2
sin ( t ) dt
2
(60)
tT
rjeava
se
pomou
supstitucije
T 2
T 2
T 2
1 U m2 T 2 1

1 U m2
PH =
dt cos (2 t ) dt =
[t ]tT sin (2 t )
T RH tT
2
tT
T RH
tT
PH =
1 U m2 T
1
(sin (2 ) sin (2 tT ))
tT
T RH 2
2
PH =
sin (2 tT )
1 U m2 T
tT +
T RH 2
2
PH =
U m2
RH
1 tT sin (2 tT )
2 T +
4
(61)
Ukoliko se eli snagu na troilu raunati pomou kuta upravljanja d izraenog u
radijanima, potrebno je u (61) uvrstiti supstituciju tT = T d [rad ] , tako da e biti:

2
PH =
U m2 1 d [rad ] sin (2 d [rad ] )
RH 2
2
4
(62)
Ako se eli raunati s kutom upravljanja d izraenim u stupnjevima, izraz glasi:

PH =
U m2 1 d [ ] sin (2 d [ ] )
RH 2 360
4
89
(63)
Maksimalna snaga na troilu postie se za kut kanjenja d = 0 (kut voenja c =

180) i tada uzimajui u obzir vrijednost komponenata sklopa prema (63):
U2
PH = m
RH
1
0
sin (0) 1 U m2 1
+
=
=
2 360
4 2 RH 2
2 220V
50
= 968W
Kao zakljuak uvodnog dijela moe se izrei da ovdje prikazano fazno

upravljanje, osim dobrih osobina, ima i svojih nedostataka. Jedan od glavnih
nedostataka faznog upravljanja triakom je stvaranje elektromagnetskih smetnji. Svaki
put kada triak ukljui troilo, struja troila naglo raste od nule do maksimalne
vrijednosti ograniene otporom troila. Nastala nagla promjena di/dt stvara irok
spektar elektrinih smetnji koji zraenjem mogu ometati rad okolnih elektronikih
ureaja, ako se ne primjene odgovarajue metode zatite. Kada se radi o regulaciji
snage grijaa, ovaj nedostatak mogao bi se izbjei i na taj nain da se triak ukljuuje
pri prolasku mrenog napona kroz nulu. Snagom troila moe se upravljati pomou
omjera broja cijelih perioda voenja, odnosno nevoenja triaka. No, ovakva izvedba
zahtijeva dosta sloeniji sklop od ovdje uporabljenog.

1. Za sklop na slici 74 odrediti srednju snagu PH na radnom troilu RH = 5 ako je
uizv = 2 220V , f = 50 Hz i d = 0, 60,90,120,180D . Nacrtati valne oblike napona na
troilu za odgovarajue kuteve upravljanja.
7.3 LABORATORIJSKE VJEBE:

Vjeba 7.1 Izmjenini regulator napona
Na slici 78 prikazan je pretvara napona realiziran uz pomo trijaka.
Podeavanjem potenciometra R2 mogue je regulirati efektivnu vrijednost napona na
troilu Rh .
Napon izvora je uizv = 2 220 V , f = 50 Hz . Otpori Rh = 10 ; R1 = 100 ;
Rg = 10 a kondenzator C = 20 F . Reostat R2 moe mijenjati otpor u rasponu
0 6 K to se regulira parametrom Tap _ position = 0 1 (poloaj klizaa). Preklopni
napon
diaka je U diac = 15 V . Parametri simulacije su Time _ step = 10 s ,
Total _ time = 60ms .
Na slici 79 prikazani su valni oblici napona i struja u sklopu na slici 78 uz

Tap _ position = 0,5 .
90
Slika 78. Izmjenini regulator napona
Slika 79. Valni oblici napona i struja u sklopu na slici 78
91
Iz grafikona na slici 79 vidi se da su kutevi kanjenja uklapanja trijaka (kut

okidanja) d i kut voenja triaka c jednaki i iznose d = c = 90D za pozitivnu
periodu. Isto vrijedi i za negativnu. Efektivna vrijednost struje kroz troilo je
I eff ( rh ) = 15,51 A . Poznavajui kut d mogue je izraunati snagu grijaa PH prema
formuli (63).
1) graf: U izv , U t
2) graf: U izv U t napon na troilu Rh
2) graf: U c , U g
3) I ( rh ) - struja kroz troilo Rh
4) U c
5) U g
Kut upravljanja triaka mijenja se promjenom otpora R2 kako je prikazano u
Tablici 7.1. Nacrtati snimljene oscilograme i prikazati pripadne efektivne vrijednost
struje troila I eff ( rh ) te snage disipacije na troilu za pojedine kutove upravljanja d,
odnosno kutove voenja triaca c = 180 d. Nacrtati graf PH = f ( d ) .
R2 [Tap]
kut
upravljanja
d []
Kut
voenja
c []
I eff ( rh )
PH [W]
postotak od
PHMAX [%]
0,5
1
2
3
4
5
6
Tablica 7.1 Kutovi upravljanja d, kutovi voenja c, i pripadne snage disipacije

Vjeba 7.2 Izmjenini pretvara optereen asinkronim motorom
Na slici 80 prikazan je izmjenino-izmjenini pretvara koji se satoji od dva
dijela. Prvi dio je trofazni neupravljivi ispravlja u mosnom spoju s LC filterom koji
ispravlja izmjenini napon izvora uizv konstantne frekvencije u istosmjerni napon U dc .
Drugi dio pretvaraa je trofazni autonomni izmjenjiva koji koristi PWM modulaciju i
detaljno je razmatran u vjebi 6. Ovaj tip pretvaraa se esto koristi na brodu za
regulaciju brzine vrtnje asinkronog motora. Ovaj pretvara se sastoji od ispravljaa i
izmjenjivaa - pretvaraa koje smo izuavali u prethodnim vjebama.
Pretvarau na slici 80 moe se podesiti eljena frekvencija faznih struja
elektromotora, a time i broj okretaja podeavanjem frekvencije upravljakog signala
92
uref . Takoer, ukoliko se umjesto neupravljivog ispravljaa koristi upravljiv

ispravlja, mogue je podeavati i napon U dc , a time i izlazne struje motora ir , is i it .
Amplituda izlaznih struja direktno utie na moment motora to omoguava
upravljanje momentom motora.
Slika 80. Izmjenino-izmjenini pretvara
uref
Napon izvora u sklopu je uizv = 600 V , frekvencija f = 60 Hz . Naponi

= 0,9 V , f = 50 Hz . Induktivnost L = 1 mH , a kapacitet C = 500 F .
Trokutasti napon ucarr ima iznos amplitude U pp = 2 V , frekvencije f = 1500 Hz ,

DCoffset = 1 V , Duty _ cycle = 0,5 . Parametri 6-polnog asinkronog motora su
Rs = 0, 294 ;
Ls = 1,39 mH ;
Rrot = 0,156 ;
Lrot = 0, 74 mH ;
Lm = 41 mH ;
M inertia = 0, 4 kgm . Motor je optereen konstantnim momentom optereenja

2
M t = 64 Nm , te momentom inercije M i = 0, 4 kgm 2 . Parametri simulacije su

Time _ step = 10 s , Total _ time = 0,5 s .
Na slici 81 prikazani su valni oblici sklopa na slici 80. Grafikoni poreani
odozgo prema dolje prikazuju napone izvora uizv , napon na izlazu ispravljaa U dc ,
zatim struje faza motora ir , is i it . Struje motora su posljedica PMW napona kojeg
generiraju tranzistori IGBT1 - IGBT6 , a koji su detaljno prikazani na slici 71.
Predzadnji i zadnji grafikoni na slici 80 prikazuju promjenu broja okretaja rpm i
momenta motora M t .
93
Slika 80. Izmjenino-izmjenini pretvara sa slike 81

Potrebno je simulirati rad sklopa i snimiti slijedee valne oblike:
1) graf: uizv ,
2) graf: U dc
3) graf: ir , is , it
3) graf: rpm
4) graf M t - brzina i moment tereta motora
Uz napon izvora uizv = 600 V , poveavati moment tereta motora i odrediti
moment tereta M t kada nije vie mogu zalet motora. Na taj nain je mogue odrediti
i poetni potezni moment motora, jer je uvijet zaletanja motora M m > M t . Nadalje
postaviti M t = 200 Nm i poveavati ulazni napon uizv dok se ne postigne zaletanje
motora. Odrediti struje ir , is i it te vrijeme zaleta t z u prvom i u drugom sluaju.
Nadalje postaviti
M t = 64 Nm , te mijenjati moment inercije motora
M inertia1 = 0, 2 kgm 2 i M inertia 2 = 0, 6 kgm 2 . Usporediti razliku u vremenu t z za prvi i
94
drugi sluaj. Kako se mijenja brzina motora ako se frekvencija napona U ref mijenja sa
f1 = 60 Hz na f 2 = 50 Hz ?
Vjeba 7.3 - Ciklopretvara
Poslijednja vjeba iz podruja izmjenino-izmjeninih pretvaraa posveena je
ciklokonvertorima ureajima koji se koriste za upravljanje brzinom vrtnje najjaih
elektromotornih pogona (primjerice sinkronih elektromotora snaga reda veliine
nekoliko desetaka MW za propulziju velikih putnikih brodova). Naime, brzina vrtnje
izmjeninih motora direktno ovisi o frekvenciji izmjenino napona na stezaljkama
motora. Ciklokonverter je izmjeninoizmjenini pretvara koji iz trofaznog
izmjeninog napona sintetizira kvazi sinusoidalni izmjenini napon nie frekvencije.
Frekvencija izlaznog napona koji se dovodi na motor regulira se podeavanjem kuta
upravljanja tiristora. Ciklokonvertor se sastoji od velikog broja tiristora ( 6 tiristora po
fazi, to daje ukupno 18 tiristora). Sklopovi za upravljanje ovolikim brojem tiristora
ciklokonvertora su vrlo kompleksni.
Na slici 81 prikazana je elektrina shema ciklokonvertora. Jedna faza
ciklokonvertora sastoji se od dva trofazna mosta koja su prikazana kao bridge A i
bridge B. Oba mosta mogu raditi u izmjenjivakom i ispravljakom reimu radu pa
prema tome mogu generirati i pozitivan i negativan napon na zavojnici motora.
Naravno, svaki od mostova proputa struju samo u jednom smjeru (smjer struje
diktiraju tiristori u mostovima). Na slici 82 prikazani su valni oblici napona i struje
jedne faze na izlazu iz ciklopretvaraa koja se dovodi na jednu od tri zavojnice
motora. Vidljivo je da izlazni napon slii sinusoidalnom valnom obliku pa moemo
rei da je kvazisinusnog oblika i da je nastao sintetiziranjem odnosno
kombiniranjem anvelopa trofaznog ulaznog napona. Struja kroz zavojnicu nije
toliko nazubljena radi induktivnosti zavojnice. Takoe su na slici vidljivi periodi
invertorskog i ispravljakog reima rada mostova A i B.
U ovoj e se vjebi opisati nain rada sklopa za generiranje napona samo
jedne faze ciklokonvertora. Upravljanje ostalih tiristora u drugim fazama je slino, jer
su valni oblici sinusnih napona ostalih faza identini ali i meusobno pomaknuti za
120D .
Na slici 83 prikazan je ciklokonvertorski sklop za generiranje jedne faze kvazsinusnusoidalnog napona za napajanje jednog statorskog namota asinkronog ili
sinkronog izmjeninog motora. S obzirom da izmjenini motori imaju 3 statorska
namota, potrebna su tri ovakva sklopa koji generiraju tri kvazi-sinusoidalna napona
pomaknuta u fazi za 120D .
Rad sklopa se moe opisati na slijedei nain. Referentni naponski izvor uref
odreuje frekvenciju izlaznog napona ud tako da upravljaju alfa kontrolerima koji
generiraju kutove upravljanja za mostove DM 1 i DM 2 . Dva punoupravljiva
tiristorska mosta DM 1 i DM 2 mogu generirati pozitivan ili negativan napon
napajanja ud na zavojnici elektromotora ovisno o kutu upravljanja koje generiraju
95
alfa-kontroleri U alfa1 i U alfa 2 . S obzirom da napon i struja potroaa RL ne moraju biti

u fazi, potrebno je da strujni transformator snima izlaznu struju troila id i ukljuuje
mostove DM 1 i DM 2 ovisno o trenutnom smjeru struje (most DM 1 generira
pozitivnu struju troila, a most DM 2 generira negativnu struju troila).
Slika 81. Ciklokonvertor
Slika 82. Vremenski dijagrami napona i struje jedne faze ciklopretvaraa
96
Napon izvora je uizv = 3 2 220 V , frekvencije f = 50 Hz . Induktivnost

L pos = Lneg = L3 = L4 = 1 mH .
R p = Rs = 1 m ,
Parametri
Lp = Ls = 10 H ,.
transformatora
Troilo
su
RL = 1 , 10 mH .
Lm = 0,1_ H
Parametri
alfakontrolera ACTRL1 i ACTRL2 su frequency = 60 Hz , pulse _ with = 80D . Pojasni

filter signala napona izvora je podeen na center _ frequency = 60 Hz ,
passing_band = 20 Hz . Pojasni filter signala struje troila id je podeen na
center _ frequency = 10 Hz ,
passing_band = 10 Hz .
Naponi
uref = 0,8 V ,
f = 10 Hz , Phase _ angle = 90D . Napon koji odreuje fazni pomak je
Pomak = 180 V . Parametri simulacije su Time _ step = 50 s , Total _ time = 400ms ,
Print_time = 50ms , Print_step = 2 .
Slika 83. Sklop za generiranje jedne faze ciklopretvaraa

Na slici 83 prikazani su valni oblici sklopa na slici 82. Grafikoni poreani
odozgo prema dolje prikazuju napone izvora ur , us i ut . Drugi grafikon prikazuje
sinusoidalni signal frekvencije f = 10 Hz koji je fazno pomaknut za 90D i koji
odreuje frekvenciju izlaznog napona ciklopretvaraa. Funkcijski sklop cos 1 vri
pretvorbu naponskog signala u kutove upravljanja koji se dovode na ulaze alfa
kontrolera ACTRL1 i ACTRL 2 , koji zatim upravljaju tiristorskim mostovima DM 1 i
DM 2 . Poslijednja dva grafikona prikazuju izlazni napon ud i struju kroz troilo i( RL )
koja je fazno pomaknuta za naponom ud za 22D .
97
Slika 83. Valni oblici napona i struja sa slike 82

1) graf: ur , us , ut , ud
2) graf: uref
3) graf: kut1 , kut2 - kutevi upravljanja alfa-kontrolera
4) graf: ud , i( RL )
Objasniti kako se mijenjaju valni oblici ako se frekvencija napona U ref
promjeni na f1 = 5 Hz i f 2 = 15 Hz (pri tome je istodobno promijeniti parametar
pojasnog filtera signala struje troila center _ frequency )?
Vratiti frekvenciju napona uref na f = 10 Hz te postaviti RL = 1 , 1 mH na
preteno omsko optereenje. Pismeno obrazloiti dobivene valne oblike. Odrediti u
kojem tono periodima mostovi DM 1 i DM 2 rade u ispravljakom i izmjenjivakom
reimu rada?
98
8. LITERATURA:
[1] T. Brodi, Osnove energetske elektronike I dio Poluvodiki energetski ventili,

kolska knjiga, Zagreb, 2002.
[2] G. Kassakian, F. Shelecht, C. Verghese, Osnove energetske elektronike I dio
Topologije i funkcije pretvaraa, Graphis Zagreb, 2000.
[5] D. Kezi, Energetska elektronika, Interna skripta, Pomorski fakultet sveuilita u
Splitu, 2006.
[3] I. Kuzmani, Brodska elektrotehnika i elektronika, Pomorski fakultet sveuilita u
Splitu, 2007.
[4] N. Mohan, M. Underland, P. Robbins, Power electronics Converters,
Applications and Design, John Willey & Sons, 2000.
[5]... PSIM User's Guide, Powersim Inc, 2003, www.powersimtech.com
99

Prirucnik Za Simulacijske Vjezbe

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Simulacijske Vjezbe

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET U SPLITU

Prof. dr. sc. Danko Kezi

Prof. dr. sc. Danko Kezi

Prof. dr. sc. Ante Muniti

Pomorski fakultet u Splitu

Tiskanje izdanja odobreno je na sjednici Povjerenstva za izdavaku

Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se preslikavati,

Prirunik je podijeljen na sedam poglavlja. Prvo poglavlje Simulacijski

5. ISPRAVLJAI I REGULATORI ................................................................................. 39

1. UVOD U SIMULACIJSKI PROGRAM POWERSIM

Slika 1: Redoslijed simulacije sklopa

Slika 2: Sklop energetske elektronike rastavljen na funkcijske blokove

1.1.2 Definiranje parametara komponenata sklopa

U PSIM-u su takoer dozvoljene slijedee kratice kojima se definira vrijednost

Takoer su dozvoljene i slijedee matematike funkcije:

Sve komponente koje se koriste u PSIM-u su svrstane u tri grupe:

1.1.3 Simulacija sklopa

1.2 PRIPREMNA PITANJA I ZADACI

1.3 SIMULACIJA JEDNOSTAVNOG SKLOPA

Vjeba 1.1 - Poluvalni ispravlja s RC filtrom

Slika 3. Simulacija ispravljaa s RC filterom

Nakon to se kreira sklop prikazan na slici 3, potrebno je pomou naredbe

Slika 4. Valni oblici u sklopu na slici 3.

vrijednost izlaznog napona na grafu 2 iznosi U d 0 = 6,84 V , a srednja vrijednost struje

[ D ] kut voenja diode izraen u stupnjevima.

snimiti sve valne oblike kao na slici 4,

2. OTPORNIK PRIGUNICA I KONDENZATOR U

2.1.1 Temeljne relacije pasivnih komponenata

Snaga toplinske disipacije na otporniku R na kojemu je narinut napon u

Prigunica induktiviteta L predstavlja skladite elektrine energije. Energija

U prigunici protjecanom strujom i uskladitena je energija Ei :

Ako se integrira jednadba (4) dobije se struja kroz prigunicu:

Iz jednadbe (6) slijedi da se struja kroz prigunicu ne moe trenutno

U kondenzatoru C nabijenom na napon u uskladitena je energija Ec :

Ako se integrira jednadba (7) dobije se napon na kondenzatoru:

Iz (9) slijedi da se napon na kondenzatoru ne moe trenutno promijeniti. Ako

Iz prethodnih relacija proizlaze dva osnovna pravila koja se ne smiju naruiti

2.1.2 Pojave u RC, RL i LC sklopovima

Slika 5. RC sklop prikljuen na istosmjerni napon

= R C [s] vremenska konstanta sklopa.

Slika 6. RL sklop prikljuen na istosmjerni napon

Iz relacija (10), (11), (12) i (13) vidljivo je da prijelazni procesi u sklopovima

Slika 7: LC sklop spojen na istosmjerni naponski izvor U

Analizom sklopa na slici 7 napon kondenzatoru se moe opisati izrazom:

2.2 PRIPREMNA PITANJA I ZADACI

energija pohranjena u induktivitetu L u trenutku t = . Pretpostavljaju se nulti

2.3 SIMULACIJSKE VJEBE:

Slika 8. Valni oblici napona U c i struje i za sklop na slici 5.

sklopa kada je napon na kondenzatoru dostigao stacionarno stanje U c = 100 V , a

Vjeba 2.2 RL sklop

Slika 9. Valni oblici napona U L i struje i za sklop na slici 6

Zadatak studenata je da izmjere vrijednosti napona na induktivitetu U L za

Vjeba 2.3 Poluvalni ispravlja s RL optereenjem

U vjebi se razmatra rad jednostavnog poluvalnog neupravljivog ispravljaa

Slika 10. Serijski spoj diode sa omsko - induktivnim teretom

srednju vrijednost napona i struje tereta U d 0 = 5, 4 V

kut voenja diode = 309, 6D

Slika 11. Napon U d i struje i kroz omsko induktivno RL optereenje

Vjeba 2.4 - Poluvalni ispravlja s istosmjernim protunaponom

U vjebi 2.4 se simulira poluvalni neupravljivi ispravlja optereen serijskim

Slika 12. Serijski spoj diode, otpornika i istosmjernog naponskog izvora

Slika 13. Valni oblici napona i struje kroz sklop na slici 12

Vjeba 2.5 Poluvalni ispravlja s RLC optereenjem