PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

MEUNARODNO
FINANSIJSKO
PRAVO
PREDAVANJA

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Banka za meunarodne obraune
Meunarodna institucija za kompenzacije duniko povjerilakih odnosa
centralizovana pod nazivom BIS1. Osnovana je 1930. godine kada je nepovjerenje za
naplatu potraivanja doivjelo kulminaciju. Osnivaka konferencija je odrana u
Holandiji, ali je tada odreeno da sredite bude i Bazelu, gdje se i danas nalazi
sjedite BIS-a. lanice su utvrdile osnivaki kapital od 1500 miliona zlatnih franaka
(sa 600.000 dionica). Jedan zlatni franak valorizovan je sa 0,29 grama istog zlata.
1,94 dolara su bila jednaka jednom zlatnom franku. Ovaj odnos je uspostavljen kao
fiksan2 i prihvaen od strane Sjedinjenih Amerikih Drava kao mjera svih buduih
kompenzacija u dolarima. Problemi koji su godinama egzistirali u BIS-u jesu upravo
pritisak na uspostavljeni odnos zlatnog franka i prema klirinkom dolaru, ali i
prema drugim konvertibilnim valutama. Taj pritisak rezultira da se 2003. godine
odstupa od pravila klirinkog dolara i zlatnog franka, te se prava vlasnika dionica u
BIS-u prikazuju u specijalnim pravima vuenja3 (Rezolucija o specijalnim pravima
vuenja pod nazivom SDR4). Neposredno nakon osnivanja BIS-a dozvoljen je javni
upis kapitala. Tako su u poetku privatna fizika i pravna lica inila oko 14%
vrijednosti kapitala BIS-a sa podijeljenim pravima vuenja gdje su nedozvoljena
vlasnika prava, prava zarade, ali bez mogunosti prava glasa i prisustva na
Skuptini BIS-a. Nakon utvrivanja novog naziva dionice (SDR) usvaja se novi
amandman na Statut BIS-a koji zabranjuje privatniku da bude vlasnik SDR-a i
odreen rok u kojem se privatno vlasnitvo mora isknjiiti.lanice BIS-a koje nisu
bile do uvoenja SDR-a i iskljuenjem privatnog vlasnitva mogle su postati lanovi
BIS-a kupovinom dionica u tom periodu prodajom privatnih SDR-ova. Kada se
zavrila trgovina SDR-ova zemlje koje su eljele da budu lanice, a nisu to do tada
uinile, nisu imale nikakvu zabranu, ali su morale kupiti odreeni broj SDR-ova od
neke centralne banke koja ih eli prodati (tzv. specijalna prava vuenja). Zadatak
BIS-a je, prije svega, da obezbijedi korektnu saradnju izmeu centralnih banaka BISa5. Drugi osnovni cilj BIS-a je da zatiti meunarodni finansijski sistem , tj. da ga
odrava na to stabilnijem nivou ne dozvoljavajui galopirajuu inflaciju meu
lanicama BIS-a na ta utie odreenim mjerama kreditnih aranmana uz povoljnije
uslove6. Za BIS se kae da je centralna banka centralnih banaka, ali prema karakteru

BIS Banka za meunarodne (finansijske) obraune => pokriva monetarni sistem centralnih banaka i
najvie lanstvo; ona je ta kod koje se vjeruje da je najsigurnije imati novac (kada je kriza ne moe se u BIS
unijeti novac), dakle svjesno je prihvaena da vri kompenzacije, odnosno meusobne obraune; ona se
brine da ne bude dugova i neplaanja, kao i da ne bude nepotenih neplaanja izmeu drava (lanica); na
engleskom jeziku: Bank for International Settlements
2
fiksni kursevi => postoje plivajui i fiksni kursevi; znai ovaj kurs je prihvaen do slijedee konferencije
i dok ga konferencija ne promijeni ne moe se mijenjati, dakle bit e fiksan
3
specijalna prava vuenja => meunarodni izraz (novi finansijski izraz)
4
BIS od 2003. godine emituje jednu novu vrstu hartije od vrijednosti koja odstupa od dolara i zlatnog
franka pod nazivom SDR kod kojeg ne vidimo novac i zlato; SDR najvie imaju karakteristika obveznice,
odnosno najvie lie na obveznicu
5
dakle BIS ne d nesuglasice meu lanicama
6
BIS kae ''neete vi sada vraati taj kredit u ratama koji vam mi dajemo, ve kada se oporavite vratite ga u
cijelosti'', a provizija je samo manipulativni trokovi obrauna; dakle ako su sve lanice stabile, to znai da

WWW.BH-PRAVNICI.COM

institucije to se ne moe zadrati kao miljenje jer ni sve centralne banke nisu u BISu, ali ni kao centralna institucija ne utie na rad centralnih banaka pojedinih
zemalja, niti kreira monetarnu politiku zemlje dok to ne zatrai pojedinano
odreena centralna banka. Za
BIS-Bazel7 se kae da je najvee mjesto
trgovanja zlatom, te da BIS najvie utie na cijenu zlata na berzi. Razvoj finansijskog
trita BIS-Bazel razvija saradnju sa bankama Azije, Latinske Amerike i Afrike. Tako
je BIS osnovao predstavniku kancelariju u Hong Kongu8. Preko 140 centralnih
banaka dri svoje devizne rezerve u BIS-Bazelu sa ukupnom masom od oko 140
milijardi SDR-ova. BIS-Bazel je registrovan i za davanje kredita, ali samo centralnim
bankama. Uslovi kreditiranja (cijena kredita) su uveani za manipulativne trokove
u odnosu na kamatu koju BIS plaa centralnim bankama. Prije godinje Skuptine
BIS-Bazela, BIS insistira od lanica da podnesu izvjetaj o procjeni stabilnosti
monetarnog trita u zemlji i prijedlog eventualnih mjera o kojima treba odluivati
BIS, a koje bi mogle doprinijeti stabilnosti.

Finansijski instrumenti objavljivanje i prezentacija

Meunarodnim raunovodstvenim standardima propisani su uslovi u prezentaciji i
objavljivanju finansijskih instrumenata u meunarodnim finansijskim tokovima. Od
finansijskog toka treba razlikovati finansijska kretanja u konsolidovanim drutvima,
finansijska kretanja u pridruenim pravnim licima, finansijska kretanja u
zajednikim poduhvatima (povezanim pravnim licima). Sve prethodno navedene
transakcije su kapitalno i interesno vezane tako da u meusobnim ugovorima su
regulisana njihova finansijska prava bez obzira da li se nalaze u jednoj dravi ili
kapital prelazi granice jedne drave. Kod konsolidovanih pravnih lica moe biti
registrovano meusobno finansijskih transakcija, ali nee initi konsolidovani bilans
jer se to smatra internim finansijskim transakcijama. Meunarodne finansijske
tokove karakterie odreena finansijska dokumentacija, a kao osnovni finansijski
instrument je ugovor kojim nastaju odreena finansijska sredstva, finansijske
obaveze ili vlasniki instrumenti. Prema meunarodnoj terminologiji, finansijska
sredstva obuhvataju:
1. novac;
2. vlasnike instrumente drugog pravnog lica (mjenice, ekove, garancije,
akreditive);
nema nesuglasica u plaanju, zato BIS hoe da odrava kondiciju stabilnog monetarnog sistema i dalje pod
povoljnim uslovima plaanja (dakle BIS primjenjuje neto slino kao to je i grejs period)
7
BIS-Bazel => to je slogan
8
centralna banka koja je lan BIS-a ne mora imati kancelariju, a kada BIS ima potrebu da negdje osnuje
kancelariju osniva je radi ispitivanja trita;
postoje izrazi: banka, podrunica banke i kancelarija banke

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. ugovorno finansijsko pravo (oblik potraivanja kao sredstvo).
Ugovorno finansijsko pravo podrazumijeva da vlasnik potraivanja primi novac ili
drugo sredstvo od pravne osobe dunika ili da se razmjena finansijskih sredstava
obavi za finansijske obaveze s drugom pravnom osobom. Ovakva transakcija
sredstava i obaveza je dozvoljena samo pod uslovom da je dozvoljavaju u lokalni
propisi i primaoca i davaoca. U duniko povjerilakim odnosima meunarodnih
finansijskih transakcija vano je provjeriti nadlenost suda, odnosno drave koja je
navedena na finansijskom instrumentu, jer to znai da je meunarodni finansijski
okvir uslovljen lokalnim propisima te drave. Finansijske obaveze u meunarodnim
finansijskim transakcijama predstavljaju ugovorenu obavezu koja kao prilog moe
da ima odreeni finansijski akt izvrenja, ali i ne mora. Finansijska obaveza moe
biti registrovana i u formi vlastitog vlasnikog instrumenta i prilikom ugovaranja
vano je razlikovati da li je obaveza u izmirenju prihvaena kao vlasniki instrument
ili obaveza kao finansijski instrument (obaveza iz ugovora). Vlasniki instrument je
svaki ugovor kojim se dokazuje vlasniki udio u pravnom licu. Vlasnikim
instrumentima se mijenja struktura dosadanjih vlasnika to je u svakoj dravi
regulisano posebnim propisom. Prema meunarodnim propisima potrebno je
prilikom ugovaranja razlikovati pojam finansijske obaveze od vlasnikog
instrumenta, jer se finansijska obaveza plaa u novcu ili u drugom obliku sredstava
koje povjerilac prihvati, dok se vlasniki instrument realizuje na tritu vrijednosnih
papira. U meunarodnim finansijskim tokovima prilikom ugovaranja vlasnikih
instrumenata posebno treba obratiti panju da li vlasniki instrument nosi karakter
povlatena dionica ili obina dionica. Meunarodnim propisima povlatena
dionica sa sobom nose karakteristiku isplate obavezne naknade kao dividende na
godinjem nivou, dok obina dionica eka finansijski rezultat poslovanja da bi se
moglo procijeniti hoe li biti zarade. Kod finansijskih instrumenata potrebno je
razlikovati tzv. derivatne i nederivatne finansijske instrumente. Derivatni
finansijski instrumenti su izvedeni instrumenti kao posljedica primarne emisije
priznate kao korist ili dodatna vrijednost, a nederivatni instrumenti su primarni
finansijski instrumenti ili osnovni. Zbog toga je vano znati njihovu funkciju
prilikom ugovaranja, jer primarni instrument je i ugovor i vlasniki instrument, dok
su derivatni instrumenti dokumentacija iz koje proizilazi kamata ili druga dodatna
naknada, a kod primarnih dividenda kao naknada. Kada pravno lice ponovo kupi
svoje dionice, tj. vlasnike instrumente, tada ih vie ne moe pustiti na kotaciju, tj. na
trgovanja na berzi. Takve dionice u meunarodnoj terminologiji nose naziv
trezorske dionice. U finansijskim meunarodnim tokovima postoji upozorenje na
tzv. trini rizik koji u sebi podrazumijeva tri rizika: valutni rizik, rizik fer
vrijednosti kamatnih stopa, cjenovni rizik. Pod pojmom valutnog rizika se
podrazumijeva rizik od promjene kurseva valuta u kojima se nalaze nai vlasniki
odnosi koje mogu padom vrijednosti nanijeti gubitke vlasnicima. Promjena fer
vrijednosti kamatne stope podrazumijeva da bi finansijski instrumenti mogli
poprimiti novu vrijednost i time izazvati gubitak za investicije. Cjenovni rizik je
odnos promijene cijena investiranja, to se takoer smatra rizikom koji treba pratiti.
Ovakva pojava trinog rizika izaziva gubitke koji se manifestuju kroz kreditni rizik,
kroz rizik likvidnosti i kroz rizik kamatne stope.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Meunarodna banka za ekonomsku saradnju (MBES)9

Meunarodna banka za ekonomsku saradnju (MBES) osnovana je 1964. godine sa
ciljem podsticaja i uveavanja robne razmjene sa mogunou bilateralne ili
klirinke naplativosti.10 lanovi Meunarodne banke za ekonomsku saradnju
(MBES) su kao osnivai Rusija, Poljska, ehoslovaka, Bugarska, Rumunija,
Maarska, Njemaka i Mongolija. Kasnije, sa eljom znaajnog mjesta u ueu trai
i dobiva Kina i Vijetnam. Sistem saradnje najprije je uspostavljen na osnovama
meusobne pomoi koja se uglavnom odvijala na opratanju odreenih zastarjelih
potraivanja ili nenaplativih potraivanja sa znatno dugim rokovima naplativosti.
Zadaci MBES-a su bili:
1. da obavlja po potrebi kliring kao nain plaanja i izmeu lanica, ali i sa
dravama van lanstva;
2. kreditira spoljnotrgovinski promet lanica;
3. obezbjeuje sredstva za sezonske kredite u poljoprivredi;
4. organizuje ininjering i provodi politiku uspjenog kreditiranja proizvodnje i
trgovine sa eljom da podigne nivo potronje bez velikog zahtjeva da to bude
sa znaajnom ostacima dobiti.
MBES ima socijalnu komponentu zatite domae proizvodnje ukoliko je treba
plasirati zapadnom tritu. MBES lanicama otvara tri vrste rauna: tekui raun,
kreditni raun i depozitni raun11, u zavisnosti od vrste poslova koje lanice ele
razvijati. Kamata za kreditne plasmane nije prelazila 5%, a visina kamate je zavisila
od stepena razvijenosti (razvijenije su plaale veu kamatu). Uslove za nii kamatu
sticale su zemlje koje su imale vei izvoz (promet) sa zemljama unutar lanstva
MBES-a. lanarina koja se plaala je zavisila iskljuivo od izvoza. Po jednom
koeficijentu izvoz lanicama MBES-a, a po drugom stroijem koeficijentu izvoz
vanlanstva. MBES-om upravlja Savjet i Uprava. Upravu ine tri lana iz svake
lanice. Savjet ini po jedan lan iz svake lanice. Svaki lan ima (vrijedi) jedan glas.
Na prijedlog Savjeta Uprava potvruje lanove revizorskog odbora koji ima za cilj da
u kontinuitetu rjeava eventualna sporna pitanja, ali i dalje miljenje na godinji
izvjetaj. Savjet ima svog predsjednika. Mandat predsjednika Savjeta i Uprave je pet
godina. Kamatnu politiku vodi Savjet. Savjet je donio odluku da klirinka rublja (ili
9

ili Banka ekonomskog povjerenja

dozvoljena je razmjena samo lanicama, a to znai da nee kliring vaiti za lanice koje su u sistemu;
tako se i rublja uvrstila brzo kao jedna stabilna valuta regije, a inae sama za sebe, niti je tada bila
konvertibilna na zapadnom tritu
11
ima lanica MBES-a koje ele da bilateralno prodaju i kupuju i njima se otvara tekui raun sa svaki
njihov meusobni promet (razmjenu); neke lanice ele imaju zahtjev za kredit ne daje im na redovni raun
kredit, nego im daje obavezu da otvore kreditni raun poseban iro raun samo za kredite da se to ne bi
mijealo sa redovnim prometom (ovo je radi lake kontrole odnosno revizije prometa); a za one koje imaju
vika sredstava njima je reeno da ta sredstva ne dre na redovnom raunu, ve da otvore depozitni raun, a
depozitni rauni slue za tednju (premjetanje i oroavanje sredstava koja nisu u redovnom prometu)
10

WWW.BH-PRAVNICI.COM
obraunska rublja) bude priznata kao 0,987412 grama istog zlata 12. Jedan dolar je
isto to i 0,9 obraunskih rublji ili 0,888591 grama zlata.

Meunarodni monetarni odnosi

Preko razliitih trita novca ili hartija od vrijednosti u meunarodnim monetarne
odnose su ukljuena i fizika i pravna lica. Meunarodni monetarni odnosi za
meusobna plaanja primijenjuju sredstvo kursne liste osim ako nisu u sistemu
kliringa. Kursna lista je sistem uspostavljene robnonovane vrijednosti na
odreenom zaokruenom tritu gdje je sve mjereno uspostavljenom vrijednou
zlata. Prije hiljadu godina Evropa je bila monetarno nerazvijena u odnosu na
islamski svijet. Ve tada je islamski svijet imao zlatni dinar kao konvertibilno
sredstvo plaanja. U meunarodnom rjeniku su ga nazivali kao PEN i vrijedio je 1,7
grama istog srebra. U ta doba kovanice su bile privatne, jer je i putanje novca u
opticaj u ta doba bilo zatieno feudalnim pravom. Zarade na kovanju novca su bile
znatno velike. Poele su se otvarati kovanice i stvarati konkurenciju, to je otealo
kontrolu kvaliteta novca. Mnogo kasnije Evropa poinje sa razvojem valutnog trita
i razvija se vie valutnih podruja koje su titei svoje trite kroz historiju mijenjale
ulogu dominacije, ali uglavnom Italija, Njemaka, Francuska i Engleska su se
mijenjale u konanoj obraunskoj jedinici bilateralnih prometa13. Prilikom odnosa
uspostavljenih na meunarodnom monetarnom tritu pojavljuju se tzv. fiksni i
plivajui kursevi. Fiksni kurs se smatra odnos prema zlatu, a plivajui su odnosi
konvertibilnih (promjenjivih) valuta po zajedniki prihvaenim standardima, ali to
ne znai da nisu raspoloivi za konverziju. Plivajui kurs najvie remeti promet
srebra.

Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD)14

Tridesetih godina dvadesetog stoljea dolazi do tzv. svjetske krize izvoza kapitala i
ulaganja kao osnove drugih kriza proizvodnje, prometa i raspodjela najprije na
lokalnom (dravnom) nivou, a potom i meunarodnom, to joj daje karakter
svjetske krize. Ekonomska kriza tridesetih brzo se iri tridesetih brzo se iri na
meunarodnom nivou zbog toga to je ve tih godina meunarodni robni promet
uvezao zemlje i zbog toga to nije bilo meunarodnih bankarskih institucija u toj
mjeri da su svojim poslovanjem ''uslovno prelazile granice'', to je jedan od razloga
osnivanja IBDR-a. U to doba jo uvijek drava nije garantovala za meudravne
12

sve obraunske jedinice od zlata do strane valute glase na est decimala (to je meunarodni standard)
dakle, stalno su se meusobno nadmetale ove etiri zemlje i uvijek se uspostavljala ravnotea
14
engl. International Bank for Reconstruction and Development
13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

investicije. Nastala je bila kriza potronje i zapoljavanja paralelno sa ovom krizom.

U takvoj situaciji naglo se smanjuje proizvodnja i interes za proizvodnju, a nastoji se
rasprodati postojea zaliha. Firme poinju prijavljivati steaje, to prati otputanje
radnika. Ovakve situacije prati iscrpljivanje postojeih akumulacija, kako u privredi
tako i kod stanovnitva. Poinju zastoji u plaanju izmeu firmi i izmeu drava, to
dovodi do naruavanja meudravnih odnosa to za posljedicu ima sukob (rat).
Pojavljuje se prijedlog u SAD-u efa tima za rjeenje (u 1941. godini) Harry White-a,
koja je potpisala memorandum pod nazivom Prijedlog za stabilizaciju fonda
ujedinjenih i pridruenih naroda. Taj projekat usvaja vlada SAD-a i taj e
memorandum biti osnova za osnivanje IBRD-a. U Velikoj Britaniji se ne slau sa SAD,
pa predlagaju i formiraju svoj krizni tab 1942. godine na prijedlog Dona Kejnsa i
usvajaju memorandum za formiranje Meunarodne klirinke unije. lanice su
odredile uslove poslovanja.

Meunarodni finansijski standardi penzionog osiguranja

U skladu sa meunarodnim finansijskim standardima pitanje penzionih fondova za
zemlje koje su prihvatile meunarodne standarde omogueno je da se tretira na tri
razliita naina:
- kao plan doprinosa;
- plan preuzetih naknada u paualnom iznosu kroz formu odreenog dravnog
organa; i
- izdvajanja kroz formu osiguravajuih drutava.
Koji od ovih principa e biti primijenjen u odreenoj dravi, to e zavisiti od politike
te drave prema doprinosu za PIO. Ukoliko se zakonodavac opredijeli za jednu,
drugu ili treu varijantu formiranja penzionog plana, duan je da od nadlenih
organa za isplatu penzije zahtjeva da transparentno predoe politiku penzionog
fonda kako bi finansijska prava bila transparentna. U skladu sa finansijskim
meunarodnim standardom o penzionim fondovima izmeu sudionika i penzionog
drutva, odnosno fonda, potpisuje se ugovor koji definie princip obaveze isplate
finansijskog prava u jednokratnom iznosu ili u godinjim iznosima odreeni broj
godina. Standard propisuje obavezu poslodavca da je duan uiniti transparentnim
izdvajanje doprinosa kako bi se moglo provjeriti da li je i predoeni iznos i
izdvojen.15 Obaveza primaoca doprinosa jeste da se brine da vrijednost uplaenih
doprinosa ne gubi na svojoj pojedinanoj vrijednosti, te je omogueno penzionim
fondovima da se ponaaju kao ulagaki (investicioni) fondovi. Obaveza primaoca
doprinosa (institucija) koje ubiru doprinose za PIO jeste da svake tri godine
najmanje jedanput provjeri usklaenost iznosa i vremena prenzionih davanja.
Standard propisuje da je obaveza primaoca doprinosa da ostatak neiskoritene
vrijednosti isplati ugovorenom ili nasljednom licu. Standard propisuje obavezu
15

I u BiH je to transparentno i svaki radnik moe u PIO-u provjeriti da li mu se plaaju doprinosi. Dakle, i
BiH zadovoljava taj meunarodni standard.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
pojedinane (analitike obrade) penzionog fonda svakog sudionika. Procjena
oekivane koristi od penzionog fonda se ne moe zasnivati na inflatornom dejstvu
kao obavezi fonda da povea penziju za procenat inflacije. Fer vrijednost penzionog
fonda mijenja se pod dejstvom trita i promjene vrijednosti uloga koji su ostvareni
na tritu. Penzioni investicioni fondovi u meunarodnim okvirima nemaju karakter
finansijskih fondova koje osnivaju graani ili druga preduzea. Ovakvi fondovi
(penzioni investicijski fondovi) mogu se pojaviti na berzi direktno, a mogu i
posredstvom odreene banke. Zbog toga standard regulie pitanje solidarne
odgovornosti ukoliko fond ulae sredstva u dionice posredstvom banke, jer time
dijele zaradu, ali dijele i rizik. Ulaganja direktno na tritu hartija od vrijednosti
fondove obavezuje da imaju uposlenog investicijskog savjetnika koji preuzima
odgovornost prijedloga ulaganja, a ukoliko je ulaganje posredstvom banke tada je
banka obavezna da ima uposlenog najmanje jednog investicijskog savjetnika.

Meunarodno kretanje kapitala

Pod pojmom meunarodnog kretanja kapitala podrazumijevamo:
a) promet roba i usluga;
b) promet hartija od vrijednosti;
c) promet kapitala.
S obzirom da se navedeni prometi obavljaju po razliitim procedurama i razliitim
sredstvima u finansijama se govori o tzv. reagibilnosti finansijskih instrumenata.
Najvii stepen reagibilnosti (elastinosti) imaju finansijski kapitali, a najnii
koeficijent imaju robe. Kod meunarodnog finansijskog toka specifian odnos se
priznaje kod mjenica i garancija zbog toga to im je nastanak uslovljen prethodno
prometom, pa im se zbog toga meugranini promet ne mora posebno
evidentirati.16 U meunarodnom kretanju kapitala postoje instrumenti kojima se
trguje, ali se ne prenose, osim ukoliko njihova trgovina nije povjerena nerezidentu.
Takav sluaj su dionice i obveznice. Ukoliko se dionicama trguje na domaem tritu
i ako je kupac iz inostranstva, to e se tretirati kao poveanje platne bilanse. Ako je
kupac iz zemlje, to nema takvu posljedicu. Razlog za ovakvo tumaenje jeste to to
16

Promet roba je svakako uslovljen i transportom i prelaskom granice. Zbog toga je reagibilnost u
koeficijentu cijena obrauna dabina sa najniim koeficijentom, jer dok se promijene uslovi robe plaanja
prevoza i carinjenja to je mnogo lake uraditi kod finansijskih transakcija ili eventualno i usluga. Kod
hartija od vrijednosti tu je opet specifina situacija. Nikad se hartija od vrijednosti ne izdaje dok prethodno
nije nastao odreeni promet kupovina, odnosno izvrenja usluge ili robe. Dakle, hartija od vrijednosti je
jedan pomoni instrument koji slui kao sredstvo naplate za ono to je ve uraeno, odnosno ve izvreno i
bilo bi pogreno shvatiti da sada promet mjenica treba posebno evidentirati kao dupli promet, jer drava ne
mora znati da je mjenica otila iz BiH u Njemaku, ali mora znati sutra kada doe do prenosa sredstava iz
jedne banke uvoznika u banku izvoznika i obrnuto ta je osnova priznavanja tih vrijednosti. Mjenica moe
otii i avionom sa slubenim licem da je ne mora vidjeti niko na granici, ali kad doe u banku koja je gore
uvoznik, a za nas e to biti banka korespodent, onda e se ona evidentirati kao sistem plaanja. Zato se
evidentira samo jedanput transfer sredstva, odnosno usluge, tj. ugovor ili faktura. U ovom odnosu, ono to
je takoer vano jeste da imamo vie drava s kojima komuniciramo i vie valuta, pa se uvijek bilansira i
kursni priliv i odliv, jer ne znai da ako na dolarnom podruju dobivamo da na podruju funti gubimo.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

podloga vrijednosti dionice ne izlazi sa teritorije rezidenda, a ukoliko bi dolo do

toga da se protuvrijednost dionice iznese van granice rezidenda, takva finansijska
transakcija bi odgovarala meudravnom prometu roba, tj. bila bi klasina
kupovina dobara. Razvoj informatike tehnologije pomogao je da se bre razvija
finansijsko robno trite i da se vrijednosti multipliciraju. Ovakav brz razvoj
finansijskog trita omoguio je i vei broj greaka, multiplikaciju greaka, kao i tei
sistem otkrivanja, odnosno tzv. upad u platni sistem koji je, i kada se otkrije, vrlo
teko sankcionirati. Portfolio u meunarodnim finansijskim transakcijama
podrazumijeva vrijednost sve imovine u koju je rezidend uloio svoj kapital kod
nerezidenda na odreeni dan. Ta se vrijednost portfelja, odnosno portfolia mjeri po
troku sticanja ili po fer vrijednosti (ta je vie). Domaa tednja plus zaduenja
priznaju se kao vrijednost investicije. Ukoliko je tednja jednaka investiciji, to
znai da nema potrebe za zaduenjima. Ako je tednja vea od investicije, to znai da
se stvara osnova za izvoz kapitala. Taj izvoz kapitala ukoliko ne nastane imae za
posljedicu rast kamatnih stopa na tednju, to e inspirisati investitore za
investiranje jer su kamate smanjene na kredite koje dobiju iz takve tednje. Ukoliko
se viak novca ne potroi u investiciju bilo u zemlji ili inostranstvu moe izazvati
posljedicu nekontorlisane potronje i nenamjenske potronje, to dovodi naglo
do inflacije. Tako se moe dogoditi da iz jednog deflatornog stanja kao reakciju
dobijemo inflatorno stanje. Kod procjene fer vrijednosti portfelja u meunarodnim
finansijskim tokovima potrebno je obratiti panju izmeu imovine i sredstava.
Prilikom finansiranja pozicije kojima su istekli rokovi mogu se nai u arbitrai i
treba ih iskljuiti iz meunarodnog bilansa. Zbog toga meunarodna platna bilansa
mjeri samo plaene iznose i primljene iznose. To znai da se moe razlikovati
meunarodni bilans od meunarodnog platnog bilansa. 17 U uslovima plasmana i
primanja sredstava izmeu rezidenda i nerezidenda treba voditi rauna da su i
pozicije tipa donacija takoer kategorije koje se meunarodno bilansiraju kao da su
plaene. Ova pozicija se priznaje po fer dogovorenoj vrijednosti.18 Pojam
optimalnog portfelja prihvata se kao portfelj sa minimalnim rizikom (rizik nula).
Medravni finansijski promet danas se najee obavlja telegrafskim ekom ili
swiftom, a swift je brza elektronska pota koja je umreena samo izmeu banaka
lanica swifta.19 To je zatiena elektronska pota namijenjena samo elektronskom
plaanju izmeu banaka, a ne i za druge svrhe. Danas se uglavnom 90% i vie posto
procenata plaanja obavlja swiftom u meunarodnim tokovima. Neto je malo
17

Meunarodni bilans ima za obavezu da sve transakcije koje prelaze granicu i sve transakcije koje ulaze
u granicu da se evidentiraju. Dakle, ne vodi se rauna kad e biti plaeno, hoe li biti plaeno, hoe li biti
naplaeno, kad e biti naplaeno. Znai meunarodni bilans ima za obavezu da sve to pree granicu se
evidentira. Zato traba razlikovati meunarodni bilans od meunarodnog platnog bilansa. Ovdje je grubi
statistiki popis prodaje i grubi statistiki popis nabavke preko granice. Zato meunarodni platni bilans
evidentira samo plaanje. Dakle, razlika se ogleda u tome da ono to je nastalo kao promet, ali nije zavrilo
kao naplata ili plaanje, jer nije to suficit ili deficit. Oni su tui parametri. Ovo su nenaplaena potraivanja
iz inostranstva ili neplaene obaveze prema inostranstvu.
18
S obzirom da ni u jednu dravu ne moe nita proi legalnim tokovima da se ne identira onda i donacija
kada dolazi iz inostranstva prema meunarodnim pravilima predstavlja priliv koristi iz jedne zemlje u
drugu.
19
Znai pod strogom je kontrolom zatite ifri i ne bi se smjelo provaliti u taj sistem. Jedna od zatita
swifta jeste i promjena ifri nakon odreenog vremena (npr. mjeseno).

WWW.BH-PRAVNICI.COM
skuplji od obinog platnog prometa, ali zato postie se vrijeme, a vrijeme je novac.
Dakle, postie se brzina vremena. Zato se swift zaivio kao mehaniki sistem
plaanja.

Meunarodna finansijska prava u konsolidovanom finansijskom

izvjetaju
Pod pojmom konsolidovanog finansijskog izvjetaja podrazumijevamo izvjetaj
odreene grupe pravnih lica koje su dune podnijeti izvjetaj o poslovanju kao da je
u pitanju jedno pravno lice. Pojedine zemlje (drave) imaju u okviru svojih zakona
regulisana dodatna pitanja konsolidacije izvjetaja, a ukoliko ih nemaju vai
meunarodni standard o konsolidaciji. Konsolidacija u finansijskom izvjetaju
podrazumijeva izvjetavanje radi rezultata zajednikog kapitala ili zajednikog
upravljanja rezultatima poslovanja. Ovim standardom je rijeeno pitanje kontrole
nad pravnim licem i pitanje manjinskih interesa. Kada je u pitanju kontrola radi
konsolidacije stie se sa veinskim pravom kapitala, veinskim pravom u
postavljanju nadzornog i drugih kontrolnih organa i veinskim pravom u
zaustavljanju provoenja odreenih odluka koje su suprotne grupi kontrole. Prema
meunarodnom standardu konsolidovani izvjetaj mjeri se efekat ulaganja na
osnovu konsolidovane grupe, a zanemaruje se pojedinano poslovanje ili poslovanje
internog karaktera udruenih lica u konsolidovano tijelo. Konsolidovani izvjetaj ne
priznaje interno kruenje sredstava, niti priznaje interne prihode niti rashode, a
prihod konsolidacije prihvata ako je prihod ostvaren i naplaen i pod uslovom da je
naplaen nakon obrauna. Prikazana dobit u konsolidovanom finansijskom
izvjetaju ne moe biti predmet raspodjele, ali jeste predmet obrauna i moe po
sistemu matice i podrunica biti predmet pokria gubitka. Za razliku od
pojedinanog pravnog lica koje svoju dobit rasporeuje u skladu sa zakonom na
nivou lokalne zajednice (svake drave pojedinano) jer meunarodni standardi ne
ulaze u politiku raspodjele dividende niti poresku politiku pojedinih zemalja koje su
prihvatile meunarodne standarde. Rezultat ostvarene konsolidacije ne podlijee
poreskoj obavezi, jer se porezi prilagoavaju pojedinanim pravnim licima. U skladu
sa pomenutim standardom ne postoji konsolidovani poreski bilans. Konsolidovani
izvjetaj potrebno je sainiti, uiniti ga dostupnim, usvojiti najdalje do poetka
drugog polugodita tekue godine za prethodnu godinu. U BiH konsolidovane
izvjetaje pravna lica su duna sainiti i predati do kraja maja tekue godine za
prethodnu godinu20. Konsolidovani finansijski izvjetaj se razlikuje od zbirnog po
tome to zbirni sadri zbir pojedinanih izvjetaja, a konsolidovani samo informacije
o poslovanju sa licima vankonsolidovane grupe i sa sredstvima koja ne pripadaju
drugim licima u konsolidaciji.
20

meunarodni standard ''kae'' moe i do kraja juna, ali mi smo ograniili da se konsolidovani izvjetaji
moraju predati do kraja maja tekue godina za prethodnu godinu

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Meunarodni platni bilans

Meunarodni platni bilans je zamiljena kategorija vie opisnog karaktera koja
svoju aktivu i pasivu posmatra kroz uvoz i izvoz, prijem donacija i davanja donacija,
prijem avansa i kredita i davanje avansa i kredita, posmatran kroz evidentirani
promet preko legalnih organa u sistemu. Meunarodni platni bilans nema dobit i
gubitak, niti rezultat koji bi bio podvrgnut oporezivanju, ve je to jednostavno spisak
ukupnog prometa uvoza i izvora odreenih vrijednosti, tj. ulaska odreene
vrijednosti u odreenu zemlju i izlaska odreene vrijednosti. Meunarodni
platni bilans jedne zemlje je pregled svih pojedinanih bilansa sa svim zemljama ili
svih zemalja sa kojima se obavlja platni promet po bilo kom prethodno navedenom
osnovu.

Leasing u meunarodnim standardima

Meunarodni standardi leasing (najam) razdvajaju na dvije vrste: operativni
(opti) i finansijski (kapitalni). Operativni i finansijski se razlikuju po tome da li
se koristi i tete prenose na najmoprimca. Ukoliko se ne prenose tete niti koristi
nad sredstvom, takav ugovor ima tretman operativnog leasing-a. Prilikom
definisanja uslova leasing-a posebno meunarodnim ugovorima vano je obratiti
panju na vrstu leasing-a, kao i posljedice koje propisuje meunarodni standard
prilikom uvoza sredstava iz leasing-a. Postupak obrauna carine i PDV-a je razliit
za operativni leasing i finansijski leasing. Kod operativnog nema carine i poreza na
sredstvo, ali ima porez na leasing provizije. Kod finansijskog leasing-a plaamo i
carinu i porez uz razliite uslove da li je pravo regulisano na vlasnitvom u
momentu potpisivanja ugovora ili u skladu sa otplaenim ratama leasing-a. U skladu
sa carinskim Zakonom finansijski leasing moe biti rasporeen u najvie 24 rate, bez
obzira koliko rok bude leasing-a. Ukoliko se finansijski rizik plaa u ratama i tako
isto stie pravo na sredtvom, porez se plaa u skladu sa odlukom o plaanju carina.

Osiguranje
kroz
meunarodne
finansijske
(meunarodni finansijski odnosi u osiguranju)

standarde

U skladu sa meunarodnom finansijskom praksom postoji meunarodni

finansijski standard koji regulie osnovne principe osiguranja i pored toga to je
za svaku dravu omogueno da ima poseban zakon o osiguranju. Zemlje koje
prihvataju meunarodne standarde obavezne su da usklade svoj zakon o osiguranju
sa meunarodnim standardom o osiguranju. Meunarodni standard o osiguranju
jedinstven je za osiguranje i reosiguranje. Ovaj standard ne regulie pitanja
osiguranja finansijskih instrumenata ili osiguranje potraivanja u smislu zatite
naplativosti kao i propozicije u osiguranju kod leasing-a. Ovaj finansijski standard

WWW.BH-PRAVNICI.COM
daje okvir zajednikih pravila osiguranja imovine i lica, kao i pravila sainjavanja
polise osiguranja, tj. posebnih ugovora o osiguranju. Ovaj standard takoer ne
obrauje pitanja dobivanja koristi od penzionog i slinih osiguranja, ve ulazi samo
u pitanja ivotnog osiguranja u takvim uslovima osiguranja. Osiguranje koristi od
doprinosa takoer nije predmet standarda o osiguranju, jer je to regulisano drugim
standardima (standardi o penzionom osiguranju i standardi primanja zaposlenih).
Prilikom provoenja provjere prava iz osiguranja potrebno je najprije provesti u
skladu sa standardom test o pouzdanosti osiguranja (test o adekvatnosti
obaveza). Ovim testom meunarodni standard omoguuje da se lica upoznaju da li
je finansijsko pravo sa jedne strane jednako finansijskoj obavezi sa druge strane, te
da li su obezbjeena sredstva za isplatu takve obaveze. Obaveza u skladu sa
standardom prestaje u tri sluaja: isplatom, istekom ili otkazom. Isplata
podrazumijeva isplatu tete, ali i isplatu obaveze po premiji. Istek vremena
podrazumijeva prestanak obaveze o brizi na sredstvima osiguravatelja i prelaskom
te brige na osiguranika. Odustajanjem tj. otkazom prema ovom standardu ne mogu
se zanimati ili ne moe se zanimati samo jedna strana ako obaveze do otkaza nisu
izmirene. Finansijska prava prema meunarodnom standardu iz osiguranja ne
zastarjevaju (to su trajna prava do izmirenja obaveze)21. Sredstva iz reosiguranja
prema meunarodnom standardu i obaveze iz osiguranja se ne mogu prebijati
(kompenzirati). Prihodi i rashodi reosiguranja ne mogu se kompenzirati sa
prihodima i rashodima iz osiguranja, jer je to zabranjeno u skladu sa finansijskim
standardom o kompenzacijama i finansijskim standardom o konsolidaciji. Razlozi
zato je zabranjena kompenzacija sredstava reosiguranja i obaveza osiguranja jeste
prije svega to to moe doi do promjene osnovica osiguranja ili reosiguranja, a da
promjena nije blagovremeno prijavljena kao to su sluajevi otuenja imovine bez
prijavljivanja osiguranju. Prilikom meunarodnih ugovaranja u osiguranju standard
upozorava da je potrebno ugovoriti tekui troak kamate kao promjenjivi faktor
polise osiguranja, te postavlja odgovornost ugovornim stranama da odaberu jednu
od varijanti priznavanja trokova kamate kao dodatak na polisu: kamatu dunika,
kamatu povjerioca ili prosjenu kamatu. Prema meunarodnom standardu
realno je da finansijsko pravo s jedne strane odgovara finansijskoj obavezi s druge
strane, to potvruje prethodno navedenu injenicu da briga o kamati kao cijeni
kapitala je najbolja mjera realnosti ugovora u odnosu na vrijednost polise
osiguranja. Meunarodni standard upozorava da stranke prilikom sainjavanja
ugovora moraju voditi rauna o adekvatnosti u osiguranju kako obaveze tako i
koristi, te da su obavezne ukljuiti faktor opreznosti u ugovor kao zatitu ugovora
od nepropadanja, raskidanja ili drugih problema koji mogu izazvati nesporazume u
osiguranju. Meunarodni standard o osiguranju podrava tzv. diskreciju
participacije. Osiguranje je obavezno objaviti (uiniti transparentnim) svoje
politike osiguranja koje su iste za sve klijente, kao to su: procenti premije, rokovi
osiguranja, ime kue reosiguranja, procenat naplativosti tete, procenat tete od
osigurane imovine itd. Finansijski rizik prema ovom standardu od osiguranja mjeri
se samo rizikom kamatne stope. Kamatni rizik (finansijski rizik) osiguravajue
21

Ulazimo u kategoriju privatnog prava, alias meunarodni standardi kau da je to trajno pravo; dakle ovo
su prava ko ne zastarjevaju osim steenih prava, ni onda kada istekne ugovor o osiguranju.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

drutvo prema meunarodnom standardu treba procijeniti i ukalkulisati ga u kvotu

rezervisanja kako ne bi u sluaju isplate tete to predstavljalo vanredni rashod.
Prilikom sainjavanja ugovora o osiguranju meunarodni standard o osiguranju
pored ostalih uslova upozorava da ugovor treba da sadri klauzule o buduem
dogaaju i njegovoj neizvjesnosti. Druga klauzula koju meunarodni standard
insistira u ugovoru jeste da se definie nain plaanja (novcem, ekvivalentim novca
ili plaanje u naravi). Trei uslov koji treba ugovoriti jeste da stranke ugovore rizik
osiguranja, tj. ta se moe poduzeti u uslovima nemogunosti adekvatne isplate
tete. Slijedea klauzula u ugovoru jeste da se jasno vidi predmet osiguranja.
Prilikom ugovora strankama se dozvoljava da definiu znaajnost rizika osiguranja,
te da uestvuju solidarno u odreenim procentima znaajnosti u smanjenju
trokova osiguranja.