Tehnicka Mehanika 2 Cvrstoca I Dinamika

K
Boris Kulisic
TEHNICKA
MEHANIKA
Nauka o cvrstoci
i dinamika
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
udzbenik za 2. razred
strojarskih tehnickih s kola
K
RA
JE
RIM
IP
DN
LE
OG
Intelektualno je vlasnistvo, poput svakog drugog vlasnistva, neotudivo,

zakonom zasticeno i mora se postovati. Nijedan dio ove knjige ne smije se
preslikavati ni umnazati na bilo koji nacin, bez pismenog dopustenja
nakladnika.
ISBN 978-953-197-341-0
RA
Boris Kulisic
JE
TEHNICKA
MEHANIKA
RIM
I DINAMIKA
NAUKA O CVRSTO
CI
1. izdanje
OG
LE
DN
IP
udzbenik za 2. razred strojarskih tehnickih

skola
Zagreb, 2013.
Urednica
Sandra Gracan, dipl. ing.
JE
Recenzenti
Zdravko Blazevic, prof.
Irena Topic, prof.
RA
c Boris Kulisic, prof., 2013.

RIM
Lektorica
Dunja Apostolovski, prof.
Slog i prijelom
Natasa Jocic, dipl. ing.
Crtezi
ELEMENT d.o.o.
DN
IP
Dizajn
Edo Kadic
OG
LE
Nakladnik
ELEMENT d.o.o., Zagreb, Menceticeva 2
tel. 01/ 6008-700, 01/ 6008-701
faks 01/ 6008-799
www.element.hr
element@element.hr
Tisak
ELEMENT d.o.o., Zagreb
PREDGOVOR
RA
- prema novom Nastavnom programu iz predmeta Tehnicka meUdzbenik je izraden

hanika za drugi razred smjera Racunalnog tehnicara za strojarstvo koji je stupio na
snagu 13. lipnja 2011. g. odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o Izmjenama i dopunama posebnog strucnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje
Racunalni tehnicar za strojarstvo u obrazovnom sektoru strojarstvo, brodogradnja i
metalurgija.
JE
Udzbenik je nastao od Nauke o c vrstoci s vjezbama i Kinematike i dinamike s vjezbama koji su do sada koristeni u ovom zanimanju s neznatnim izmjenama u smislu
skracivanja i prilagodavanja
gradiva smanjenoj satnici.
OG
IP
LE
DN
U Virovitici, travanj 2013.
RIM
Metodicka koncepcija udzbenika ostala je nepromijenjena, tako da, kao i u ranijim

- primjeri i zadatci za vjezbanje u
izdanjima, nakon teorijskog izlaganja slijede izradeni
okviru vjezbi iz ovog predmeta.
Na kraju, zahvalio bih svima koji su pomogli da ovaj udzbenik izade.
Autor
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA

SADRZAJ
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
NAUKA CVRSTO
CI
1. Osnove c vrstoce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.1. Pojam i vrste opterecenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.2. Pojam i vrste naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.3. Pojam cvrstoce i deformacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.4. Dijagram: naprezanje relativno produljenje . . . . . . . . . . .
1.5. Dopusteno naprezanje i koeficijent sigurnosti . . . . . . . . . . . .
1.6. Hookeov zakon proporcionalnosti i modul elasticnosti . . . . . . .
1.7. Naprezanje na vlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.8. Naprezanje na tlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.9. Povrsinski tlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.10. Naprezanje zbog promjene temperature . . . . . . . . . . . . . . .
1.11. Naprezanje na odrez ili smik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.12. Dimenzioniranje elemenata izlozenih naprezanju na odrez ili smik
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
RIM
JE
RA
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
LE
DN
IP
2. Momenti inercije i otpora ploha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2.1. Pojam i vrste momenata inercija i otpora ploha . . . . . . . . . . . .
2.2. Steinerov poucak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3. Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha . . . . . . . . . . . . .
2.4. Momenti inercije i otpora slozenih (sastavljenih) i oslabljenih ploha
2.5. Momenti inercije i otpora sastavljenih standardnih profila . . . . . .
2.6. Naprezanje pri savijanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.7. Elasticna crta (polumjer zakrivljenosti, kut nagiba i progib) . . . . .
2.8. Naprezanje pri uvijanju ili torziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.9. Naprezanje pri izvijanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.10. Dimenzioniranje elemenata izlozenih izvijanju . . . . . . . . . . . .
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
OG
3. Slozena naprezanja . . . . . . . . . . . . . . .
3.1. Temeljni pojmovi i vrste slozenih naprezanja
3.2. Ekscentricni vlak i tlak . . . . . . . . . . . .
3.3. Savijanje i vlak. Savijanje i tlak . . . . . . .
3.4. Dimenzioniranje teskih vratila . . . . . . . .
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
DINAMIKA CESTICE
. . . . . . . . .
4. Temeljni pojmovi i zakon dinamike
4.1. Newtonovi zakoni . . . . . . . .
4.2. Zadatci dinamike . . . . . . . . .
4.3. Inercijalne sile . . . . . . . . . .
Zadatci . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1
3
3
6
9
12
14
19
22
25
28
30
33
37
41
45
45
49
51
54
58
64
69
79
88
93
96
99
99
99
102
105
109
111
113
114
117
117
120
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Mehanicka energija . . . . . . . . . . . . .
7.1. Potencijalna energija ili energija polozaja
7.2. Kineticka energija ili energija gibanja . .
7.3. Snaga i koeficijent korisnog djelovanja .
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . .
RA
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
JE
6. Impuls sile i velicina gibanja

6.1. Mehanicki rad . . . . . .
Zadatci . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
IP
RIM
DINAMIKA KRUTOG TIJELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

8. Moment tromosti ili dinamicki moment inercije . . . . . . . . .
8.1. Moment tromosti osnovnih geometrijskih tijela . . . . . . . . .
8.2. Moment tromosti ili dinamicki moment inercije slozenih tijela
8.3. Steinerov poucak za odredivanje
momenta tromosti
ili dinamickog momenta inercije . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.4. Radijus inercije i reducirana masa . . . . . . . . . . . . . . . .
8.5. Glavna dinamicka jednadzba rotirajuceg tijela . . . . . . . . .
8.6. Mehanicki rad i snaga pri rotacijskom gibanju . . . . . . . . .
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. Trenje . . . . . . . . . . . . . . . .
9.1. Trenje na horizontalnoj podlozi
9.2. Kut trenja i konus trenja . . . .
9.3. Trenje klizanja na kosini . . . .
9.4. Trenje klizanja na klinovima . .
9.5. Trenje kotrljanja (valjanja) . . .
9.6. Trenje uzeta . . . . . . . . . . .
9.5. Pojasne kocnice . . . . . . . . .
Zadatci . . . . . . . . . . . . .
141
141
142
144
149
151
153
155
157
158
160
162
165
169
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
196
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
RJESENJA
ZADATAKA . . . . . . . . . . . . . . . .
1. Osnove cvrstoce . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Momenti inercije i otpora ploha . . . . . . . . .
3. Slozena naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . .
4. Temeljni pojmovi i zakon dinamike . . . . . . .
5. DAlambertovo nacelo . . . . . . . . . . . . . .
6. Impuls sile i velicina gibanja . . . . . . . . . .
7. Mehanicka energija . . . . . . . . . . . . . . . .
8. Moment tromosti ili dinamicki moment inercije
9. Trenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
197
198
198
199
199
200
200
200
200
201
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
202
OG
Literatura
131
133
139
171
171
172
176
180
183
187
189
194
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
DN
LE
Tablica koristenih grckih simbola
121
121
124
129
5. DAlambertovo nacelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.1. DAlambertovo nacelo za pravocrtno gibanje . . . . . . . . . . . .
5.2. Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja jednadzba gibanja s trenjem
Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kazalo pojmova
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
203
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
NAUKA O
CVRSTO
CI
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
1.1. Pojam i vrste opterecenja
RA
Osnove cvrsto
ce
JE
1.
Nauka o cvrstoci proucava utjecaj vanjskih sila i momenata na ponasanje cvrstih

(realnih) tijela.
RIM
Djelovanje vanjskih sila i momenata na tijelo naziva se

opterecenje.
Proizvoljno opterecenje tijela moze zahtijevati slozenu analizu naprezanja i deformacija, stoga se opterecenja svode na
osnovna opterecenja,
IP
a tijelo koje se promatra je s tap sa svojom uzduznom osi koja je ujedno i njegova
tezisna os.
DN
Ovisno o tome kako opterecenje djeluje u odnosu na os s tapa postoje ove

osnovne vrste opterecenja:
OG
LE
1. osno ili aksijalno opterecenje:

djeluje u osi s tapa;
Sl. 1.1.
2. opterecenje na odrez ili smicno:

djeluje okomito na os s tapa i z eli ga prerezati;
Sl. 1.2.
1. Osnove c vrstoce
RA
Sl. 1.4.
RIM
5. opterecenje na izvijanje:
Sl. 1.3.
JE
4. opterecenje na uvijanje ili

torzija:
zakretanjem oko uzduzne osi s tapa
u suprotnim smjerovima nastaje
uvijanje (sukanje) s tapa;
3. opterecenje na savijanje ili

fleksija:
zakretanjem oko osi x nastaje
savijanje s tapa;
Sl. 1.5.
IP
pri sabijanju dugackih s tapova male povrsine presjeka u odnosu na njegovu duzinu
nastaje izvijanje.
Navedene vrste opterecenja mogu se pojaviti u trima oblicima:
DN
a) statickom ili mirnom;

b) dinamickom jednosmjernom obliku ili pulsiranju;
c) dinamickom dvosmjernom obliku ili osciliranju.
LE
Staticko ili mirno opterecenje nastaje kada sile ili momenti tijekom vremena
zadrzavaju svoju velicinu pa je:
F = konst.
M = konst.
OG
U dijagramu: opterecenje (F, M) vrijeme ( t ) (sl. 1.6) predstavljeno je ravnom

crtom.
Sl. 1.6. staticko ili mirno opterecenje
1.1. Pojam i vrste opterecenja
Takvo opterecenje materijali najlakse podnose, pa ono moze biti za 1/3 vece od
dinamickog jednosmjernog i 2/3 od dinamicki dvosmjernog opterecenja.
RA
Primjer statickog opterecenja su razliciti prednaponi: kao opterecenje postolja

stroja uslijed vlastite tezine, opterecenje osovine prikolice zbog vlastite tezine
prikolice, sabijena opruga amortizera itd.
F = konst.
M = konst.
smjer + ili = konst.
JE
Dinamicko jednosmjerno opterecenje ili pulsiranje tijekom vremena mijenja

velicinu, a zadrzava isti smjer:
DN
IP
RIM
- miniIz dijagrama: opterecenje vrijeme vidi se da opterecenje koleba izmedu

malne i maksimalne vrijednosti, a smjer je ostao pozitivan (sl. 1.7).
Sl. 1.7. Prikazano je dinamicki jednosmjerno opterecenje: a) neprekidno, b) periodicno.
LE
Pulsiranje materijali teze podnose, pa ono iznosi 2/3 statickog opterecenja. Primjer neprekidnog pulsiranja je opterecenje vratila stepenastog mjenjaca koje rotira
uvijek u jednom smjeru. Primjer periodicnog pulsiranja je uze ili lanac pri dizanju
tereta u radnim ciklusima.
OG
Dinamicko dvosmjerno opterecenje ili osciliranje tijekom vremena mijenja velicinu i smjer:
F = konst.
M = konst.
smjer + ili = konst.
Promjena velicine i smjera opterecenja vidi se iz dijagrama na slici 1.8.

Oscilatorno opterecenje je najnepovoljnije, jer najvise zamara materijal, pa on
moze podnijeti svega 1/ 3 velicine statickog opterecenja.
RA
1. Osnove c vrstoce
Sl. 1.8. dinamicki dvosmjerno opterecenje
RIM
1.2. Pojam i vrste naprezanja
JE
To je tipicno opterecenje lisnatih i zavojnih torzijskih opruga, vitalnih dijelova

- pri radu, dijelova motora s unutarnjim izgaranjem itd.
strojeva i uredaja
OG
LE
DN
IP
i F
.
Stap
na slici 1.9 opterecen je vlacnim silama +F
Sl. 1.9. s tap opterecen aksijalnim vlacnim opterecenjem normalno naprezanje
s tapa (sl. 1.9a)) javit c e se unutar s tapa

Uslijed opterecenja F
n
unutarnja sila F
n drzi u statickom smislu
kao reakcija na vanjsko opterecenje. Unutarnja sila F

ravnotezu s vanjskom silom F (sl. 1.9b)) pa je:
=F
n.
F
1.2. Pojam i vrste naprezanja
RA
n jednaka je
Maksimalna velicina sile F
velicini kohezijskih sila
izmedu atoma i molekula materijala s tapa. U slucaju da vanjske sile nadvladaju
unutarnje (koheziju), tj. kada je velicina
F > Fn ,
doci c e do deformacije ili loma s tapa na najslabijem mjestu poprecnog presjeka
A.
JE
Smisao je cvrstoce da se uspostavi ravnoteza vanjskih i unutarnjih sila i da ne

- do trajne deformacije (loma).
dode
Vanjske sile opterecuju s tap, a unutarnje vrse naprezanje u materijalu s tapa.
IP
RIM
n jednakomjerno rasporedila po povrsini

Ako se zamisli da se unutarnja sila F
poprecnog presjeka A, cija se velicina matematicki moze izraziti kvocijentom
Fn
,
A
dobije se naprezanje s tapa (sl. 1.9b)). Kod aksijalnog opterecenja naprezanje
je okomito (normalno) na povrsinu presjeka A (sl. 1.9c)) i oznacava se grckim
(sigma).
slovom
Kako je velicina sila
Fn = F,
DN
stoga je konacan izraz aksijalnog ili normalnog naprezanja:

F
.
A
Jedinica za naprezanje proizlazi iz jednadzbe naprezanja:
1N
= 1 MPa (megapaskal)
1 mm2
LE
=
N
.
m2
Ukoliko vanjske sile djeluju okomito na os s tapa i z ele ga prerezati (sl. 1.10a))
n koja je paralelna s poprecnim presjekom A. Podjelom
javit c e se unutarnja sila F
unutarnje sile s povrsinom poprecnog presjeka dobije se
tangencijalno naprezanje
s tapa (sl. 1.10b)), koje se oznacava grckim slovom (tau):
1 Pa = 1
OG
1 MPa = 106 Pa (paskal),
Fn
F
=
/MPa/.
A
A
Tangencijalno naprezanje lezi u ravnini poprecnog presjeka (sl. 1.10c)):
RIM
JE
RA
1. Osnove c vrstoce
Sazetak
IP
Sl. 1.10. s tap opterecen smicnim opterecenjem tangencijalno naprezanje
DN
Vanjske sile i momenti vrse opterecenje s tapa.

Sile u s tapu su unutarnje sile. Javljaju se kao reakcija na vanjske i predstavljaju kohezijsku silu materijala s tapa.
LE
Unutarnje sile vrse naprezanje s tapa.

- unutarnje sile i povrsine poprecnog presjeka.
Naprezanje je kvocijent izmedu
OG
Kod normalnog naprezanja unutarnja je sila okomita na povrsinu poprecnog

presjeka:

F
N
A.
=
ili MPa F
A
mm2
Kod tangencijalnog naprezanja unutarnja sila je paralelna s povrsinom poprecnog presjeka:

F
N
A.
=
ili MPa F
A
mm2
1.3. Pojam c vrstoce i deformacije
U skladu s opterecenjem u s tapu javit c e se sljedeca vrsta naprezanja:
1. normalno ili aksijalno (vlacno i tlacno),

2. tangencijalno ili smicno (odrez).
RA
Pri ostalim opterecenjima javljaju se kombinacije normalnog i tangencijalnog naprezanja pa treba rabiti terminologiju:
JE
naprezanje pri savijanju s ;

naprezanje pri uvijanju u ;
naprezanje pri izvijanju i .
RIM
1.3. Pojam cvrsto
ce i deformacije
Stap
pocetne duljine l0 i poprecnog presjeka A0 na
gornjem kraju je ucvrsc en, a na donjem opterecen si (sl. 1.11a)) te se isteze.
lom F
DN
IP
tijekom vremena raste i mjeri se,

Vrijednost sile F
tako da je u svakom trenutku vremena poznata velicina opterecenja s tapa. Uslijed opterecenja s tap c e
t produse u nekom vremenu t za vrijednost sile F
- mjeri
ljiti za odredenu velicinu l , koja se takoder
pa se tocno zna njezina velicina za vrijednost sile
(sl. 1.11b)).
Sl. 1.11. vlacno opterecenje s tapa rastucom

silom F u tijeku vremena t
OG
LE
Produljenje s tapa l /mm/ naziva se

apsolutno produljenje.
Opterecenje s tapa i u skladu s njim produljenje, traje sve do njegovog loma.
Opisani pokus moze se prikazati dijagramom

opterecenje F /N/ apsolutno produljenje
l /mm/ (slika 1.12). U njemu su oznacene
tocke koje imaju sljedece znacenje:
O
T
M
L
pocetak opterecenja;
granica tecenja;
maksimalno opterecenje;
lom s tapa.
Sl. 1.12. dijagram opterecenja F i

apsolutnog produljenja l
1. Osnove c vrstoce
RA
Iz dijagrama F l vidi se da do tocke T (granice tecenja) apsolutno produljenje raste puno sporije od opterecenja. Kada opterecenje dosegne vrijednost vecu
od unutarnjih kohezijskih sila u materijalu, dolazi do popustanja pa c e apsolutno
produljenje od tocke T do M rasti brze od porasta opterecenja. U tocki M je
opterecenje doseglo svoju najvecu vrijednost Fmax , te nakon toga slijedi njegov
pad do tocke L kada c e se s tap i fizicki razdvojiti (slomiti).
maksimalno opterecenje
pocetna povrsina poprecnog presjeka
RIM
cvrstoca materijala =
JE
Cvrsto
ca s tapa odredena
je kvocijentom maksimalnog opterecenja i pocetne povrsine poprecnog presjeka s tapa, a oznacava se velikim slovom R i
indeksom m (Rm 1 ) :
Fmax N
Rm =
.
A0
mm2
Za primjenu materijala jako je vazno znati njegovu

cvrstocu na granici tecenja:
IP
RT =
N
,
mm2
FT
A0
DN
gdje je:
N
RT
cvrstoca na granici tecenja 2 ;
mm2
FT / N/ opterecenje na granici tecenja;
A0 / mm2 / pocetna povrsina poprecnog presjeka.
LE
Stap
c e u opisanom pokusu imati
uzduznu i poprecnu deformaciju.
OG
Uzduzna deformacija se ocituje u njegovom produljenju pocetne duzine l0 na

neku konacnu l , za neku vrijednost l :
l = l l0
/mm/.
U cvrstoci se uzduzna deformacija cesto izrazava kao kvocijent apsolutnog produljenja i pocetne duljine, te naziva
relativno produljenje:
1
2
10
ranija oznaka M
ranija oznaka R
l
.
l0
1.3. Pojam c vrstoce i deformacije
Relativno produljenje (epsilon) nema dimenzije, a moze se izraziti postotkom:
l
100 % .
l0
Vrijednost A je apsolutno suzenje poprecnog presjeka s tapa.
RA
Poprecna c e se deformacija ocitovati u smanjenju povrsine poprecnog presjeka.

Pocetna povrsina A0 c e se smanjiti za vrijednost A na konacnu povrsinu presjeka A :
A = A0 A /mm2 /.
RIM
JE
Konacno, povrsina presjeka A uzima se na mjestu prijeloma s tapa. Poprecna

deformacija moze se izraziti kao relativna deformacija (relativno suzenje ili
kontrakcija):
A
A =
,
A0
ili u postotku:
A =
A
100 % .
A0
IP
Duzinske i poprecne deformacije mogu se javiti u

elasticnom i plasticnom podrucju
DN
dijagrama ispitivanja F l . Ta podrucja dijeli granica tecenja T, pa su sve deformacije od tocke:

OT elasticne deformacije;
TL plasticne deformacije.
OG
LE
Elasticne i plasticne deformacije prikazuje slika 1.13a) i b).
Sl. 1.13. elasticna i plasticna deformacija
11
1. Osnove c vrstoce
Iz slika 1.13a) i b) slijedi:
Kod elasticne deformacije s tap nakon rasterecenja poprima svoj prvobitan

oblik i velicinu.
RA
Kod plasticne deformacije s tap nakon rasterecenja trajno mijenja oblik i velicinu.
JE
- tocaka OT
Elasticni materijali c e u dijagramu F l imati velik razmak izmedu
(granice tecenja) i pogodni su za
konstrukcije,
npr., mostova, dizalica, brodova, naftnih i plinskih platformi, strojeva, prometala
itd.
RIM
Plasticni materijali imaju kraci razmak od tocke O do T, tj. granice tecenja, pa

su pogodni za
plasticnu obradu metala,
kao kovanje, valjanje, duboko izvlacenje, vucenje i sl.
IP
1.4. Dijagram: naprezanje relativno produljenje
DN
Pri ispitivanju cvrstoce Rm materijala, svojstva materijala mogu se zorno vidjeti

iz dijagrama: naprezanje relativno produljenje ( ) (sl. 1.14).
OG
LE
Ispitivanje je standardizirano medunarodnim

ISO normama. Iz materijala cija se
cvrstoca ispituje izradi se epruveta standardnog oblika i dimenzija i pricvrsti u ki- koji iscrta
dalicu. Aktiviranjem kidalice pocne ispitivanje 3 . Kidalica ima uredaj
dijagram ispitivanja.
Sl. 1.14. dijagram za mekani c elik

3
12
Za mekani celik dijagram ispitivanja

ima oblik kao na slici 1.14.
O pocetak ispitivanja;
P granica proporcionalnosti;
E granica elasticnosti;
T gornja granica tecenja ili
c vrstoca na granici tecenja;
T donja granica tecenja;
M maksimalno naprezanje ili
c vrstoca materijala;
L lom epruvete (stapa).
- se u predmetu Tehnicki materijali

Nacin ispitivanja cvrstoce materijala obraduje
1.4. Dijagram naprezanje relativno produljenje
Znacenje karakteristicnih tocaka u dijagramu

Oznaka granicnog naprezanja
P = granica
proporcionalnosti
Do te tocke naprezanje je
proporcionalno deformaciji. Za
koliku se vrijednost poveca sila
u proporcionalnom odnosu,
povecat c e se i produljenje.
Do te tocke vrijedi Hookeov 4
zakon proporcionalnosti.
P =
E = granica
elasticnosti
Do ove tocke materijal zadrzava

svoju elasticnost. Nakon
rasterecenja poprimit c e pocetnu
duljinu l0 i oblik.
5
E = 0,01
=
T = gornja
granica tecenja
- li se tocka E , materijal
Prijede
c e vrlo brzo popustiti te
c e do donje granice tecenja T
deformacija rasti i kada
naprezanje pada. Nakon
rasterecenja materijal vise
nece imati pocetnu duljinu l0 ,
vec c e biti trajno produljen
(deformiran).
IP
DN
Prelaskom tocke T dolazi do

ojacavanja materijala te je za
njegovo daljnje deformiranje
potreban porast opterecenja.
Ono raste do tocke M , a zatim
pada, jer je na mjestu buduceg
presjeka povrsina A sve manja.
OG
LE
M = cvrstoca
materijala
Sl. 1.15. usporedni dijagram za neke

materijale
4
5
Ponasanje materijala
RA
sila na granici P
pocetna povrsina presjeka
sila na granici E
JE
RIM
Tocka
6 =
T = 0,2
sila na granici T
ranija oznaka R
Rm =
maksimalna sila
ranija oznaka m
Za svaki se materijal ispitivanjem moz e dobiti dijagram pa se njegovom usporedbom mogu odrediti svojstva i primjena. Na slici 1.15 prikazan je dijagram za materijale
koji se najcesc e koriste.
OT elasticne deformacije
TL plasticne deformacije
izg. Hukov
Granice elasticnosti je tesko odrediti pa se uzima tehnicka granica elasticnosti. Ona nastaje pri
opterecenju u kojem nastaju trajne deformacije u vrijednosti 0,01 do 0, 05 % u odnosu na prvobitnu
duljinu epruvete l0 , pa je naprezanje na granici elasticnosti oznaceno s 0,01 .
6 Donja granica te
cenja je odredena
naprezanjem pri kojemu nastaje trajno produljenje od 0, 2 %
prvobitne duzine s tapa pa je oznaka naprezanja na granici tecenja 0,2 .
13
1. Osnove c vrstoce
Iz dijagrama se vidi da celik visoke cvrstoce nije pogodan za plasticnu obradu,

npr. valjanjem, jer je granica tecenja T vrlo visoko, a podrucje plasticnih deformacija kratko. No, zato on ima vrlo veliko podrucje elasticnih deformacija, pa je
pogodan za primjenu u konstrukcijama.
RA
Meki bakar ima granicu tecenja T vrlo nisko i veliko podrucje plasticnih deformacija pa je pogodan za plasticnu obradu, ali se ne smije primijeniti za konstrukcije,
jer mu je cvrstoca mala.
JE
1.5. Dopusteno
naprezanje i koeficijent sigurnosti

Svaki dio strojarske konstrukcije zadrzava svoju funkciju ako je opterecen do
granice elasticnosti.
RIM
- li se ta granica, strojni dio c e se trajno deformirati ili c e nastupiti njePrede

gov lom. Stoga je temelj za dimenzioniranje elemenata svake konstrukcije manje
naprezanje od cvrstoce na granici tecenja RT ili cvrstoce materijala Rm .
LE
DN
IP
Naprezanje koje je manje od cvrstoce RT i Rm naziva se

dopusteno naprezanje,
ili to je ono naprezanje koje c e u konstrukciji uzrokovati samo elasticne deformacije, a nosi oznaku za naprezanje:
na vlak: vdop
pri savijanju: sdop
na tlak: tdop
pri uvijanju: udop
na smik: odop
pri izvijanju: idop .
Dopusteno naprezanje za
RT
elasticne materijale s
dop =
;
= 1, 2 i 2,1
izrazitom granicom tecenja:

Dopusteno naprezanje za
krte materijale:
dop =
Rm
;
= 2, 0 i 5,0
OG
Dopusteno naprezanje je manje od cvrstoce RT ili Rm za vrijednost

koeficijenta sigurnosti (mi).
Veci koeficijent sigurnosti treba odabrati kada su elementi visoko optereceni i prijeti opasnost od loma te kada opterecenja ne mogu do kraja biti jasno definirana.
Vrijednosti dopustenih naprezanja za neke materijale navedena su u tablici na
sljedecoj stranici. U tablici su rimskim brojevima oznacena opterecenja:
I. staticko
II. dinamicko jednosmjerno
III. dinamicko dvosmjerno.
14
1.5. Dopusteno naprezanje i koeficijent sigurnosti
Cvrsto
ca materijala
Rm / N/ mm2 /
celik
celicni
lijevano
lijevana strojarska
lijev
z eljezo
bronca
300500 500700 360600
135175
bronca
mjed
valjana
celik
Materijal
200250 180220 200300
90150
120180
60120
3035
vd /MPa/
60100
80120
4080
2023
III.
3050
4060
2040
1012
Tlak
I.
90150
120180
90150
90100
td /MPa/
II.
60100
80120
60100
6066
2733
2027
2740
Specifican
I.
80100
100150
80100
7080
3040
2535
3045
pritisak
II.
5367
70100
5367
4753
2027
1723
2730
p /MPa/
III.
2733
3550
2733
2327
1013
812
1315
I.
90150
120180
75120
3040
4050
6090
4060
II.
60100
80120
5080
2733
4060
2740
III.
3050
4060
2540
ovisi o obliku
presjeka
1317
2030
1320
I.
72120
96144
4896
3035
45-70
3248
II.
4880
6496
3264
2023
3047
2132
III.
2440
3248
1632
1012
1523
1116
I.
60120
90144
4896
2035
3040
4570
3248
II.
4080
6096
3264
2027
3047
2132
III.
2040
3048
1632
ovisi o obliku
presjeka
1013
1523
1116
vd /MPa/
Uvijanje
ud /MPa/
3040
4060
2733
2027
2740
1317
1013
1320
4050
3040
4060
JE
RIM
Smik
IP
sd /MPa/
DN
Savijanje
4050
RA
I.
II.
Vlak
LE
Tablica 1. dopustena naprezanja
OG
Iz tablice je vidljivo da lijevano z eljezo (sivi lijev) nema visoku cvrstocu na vlak,
ali zato ima veliku tlacnu cvrstocu. Zbog toga su dopustena tlacna naprezanja
tri puta veca od vlacnih. Razlog tome je veliki sadrzaj ugljika izlucen u obliku
grafitnih listica ili zrnaca (sl. 1.16).
Sl. 1.16. grafitna zrnca SL daju krtost
- vidljivo da za staticko opterecenje z ilavih materijala ( celika)

Iz tablice je takoder
15
1. Osnove c vrstoce
vrijedi:
vdop = tdop ,
dop = (0, 4 0, 6)Rm
N
mm2

.
a odnos dopustenih naprezanja i cvrstoce je:
JE
RA
Cvrsto
ce aksijalnih naprezanja Rm i tangencijalnih naprezanja m stoje u medusobnom odnosu:
za celik: m = 0, 85Rm
za SL: m = 1, 1Rm .
Utjecaj utora i naglih promjena presjeka
OG
LE
DN
IP
RIM
, naprezanje c e se
Na dovoljnoj udaljenosti od djelovanja koncentrirane sile F
po citavoj povrsini presjeka rasporediti jednoliko s prosjecnom vrijednosti n kao
na slici 1.17a).
Sl. 1.17. usporedba naprezanja
16
1.5. Dopusteno naprezanje i koeficijent sigurnosti
Ako je s tap izveden s utorom kao na slici 1.17b), tada raspored naprezanja na
mjestu presjeka gdje je izveden utor nece biti ni priblizno jednolik, bez obzira na
kojoj se udaljenosti od djelovanja koncentrirane sile utor nalazi. Iz dijagrama na
slici 1.17b) se vidi da c e se na dnu utora naprezanje visestruko povecati, a iduci
prema sredisnjoj osi presjeka ono c e se parabolicno smanjivati.
RA
To visestruko povecanje naprezanja na dnu utora naziva se koncentracija naprezanja, max . Tako velika naprezanja mogu prekoraciti dopustena i dovesti do
loma ili trajne deformacije strojnog dijela ili konstrukcije.
JE
Ispitivanja su pokazala da se koncentracija naprezanja na dnu utora smanjuje ako utor nema ostre bridove.
RIM
Utor na slici 1.17c) je izveden s nekim radijusom r . Za isto opterecenje s tapa

koncentracija naprezanja max ovdje c e se smanjiti. Isti efekt postize se pri postupnom prijelazu s manjeg na veci promjer kod osovina, vratila i ostalih strojnih
dijelova i kucista.
Iz slika 1.17a) i b) vidi se da se naprezanje na dnu utora povecalo i ono iznosi
max = k n dop ,
gdje je:
Zamor materijala
DN
IP
k konstruktivni faktor dobiven ispitivanjima,

n naprezanje u dijelu s tapa bez utora.
Kod ostrih rubova konstruktivni faktor se krece u granicama:
k = 6, 20 do 6, 5.
LE
Dinamicka opterecenja, a posebno dinamicka dvosmjerna ili oscilatorna opterecenja imaju nepovoljan utjecaj na materijale. Takvo opterecenje dovodi do zamora
materijala s to rezultira lomom i kod naprezanja koja su bitno manja od njegove
cvrstoce Rm .
OG
Smanjenje cvrstoce materijala uslijed oscilatornog opterecenja nazivamo zamorom materijala.

Sposobnost materijala da se opire lomu uslijed dinamickih oscilatornih opterecenja zove se dinamicka izdrzljivost materijala.
Ispitivanja su pokazala da pri oscilatornom opterecenju lom nastaje u 10 do 20 %
slucajeva zbog preopterecenja, a vecinom zbog pukotina koje nastaju zbog nehomogenosti strukture materijala. Te pukotine nazivamo pukotinama zamora.
17
1. Osnove c vrstoce
Slika 1.18 nam pokazuje karakteristicni izgled

loma uslijed zamora materijala.
RA
Dinamicku izdrzljivost materijala ispitivao je

inz. Wohler (izg. Veler). On je ispitivanjem
odredio granicu zamora materijala, s to se vidi
na dijagramu (sl. 1.18).
JE
Sl. 1.18. izgled loma uslijed zamora materijala
DN
IP
RIM
Iz njega je vidljivo mjesto gdje krivulja

prelazi u pravac. To je granica zamora. Ona je razlicita za razlicite materijale. Iza granice zamora nastupa dinamicka izdrzljivost te on vise ne puca ni
nakon visemilijunskih periodicnih opterecenja.
- je vidljivo da je dinamicka izTakoder
drzljivost ordinata do ravnog dijela Wohlerove krivulje, D .
OG
LE
Sl. 1.19. Wohlerov dijagram dinamicke izdrzljivosti materijala
Sl. 1.20. Smithov dijagram dinamicke c vrstoce materijala
18
Na osnovu Wohlerovih dijagrama konstruiraju se dijagrami dinamicke cvrstoc e materijala koji su poznati pod nazivom Smithovi (izg. Smitovi) dijagrami, slika 1.20.
Rm cvrstoca materijala
0,01 naprezanje na granici elasticnosti
a amplitudno naprezanje
sr srednje naprezanje
Krivulja abc je gornja granica dinamickog
naprezanja, a donji dio krivulje c, d, e, f daje donju granicu dinamickog naprezanja.
Podrucje unutar krivulja abc i cdef predstavlja podrucje izbora opterecenja, koje kod
materijala izlozenog oscilatornom opterecenju nece dovesti do loma.
1.6. Hookeov zakon proporcionalnosti i modul elasticnosti
RA
Receno je da se u pocetku naprezanja (elasticno podrucje) materijal ponasa tako

da je sve do granice proporcionalnosti P deformacija proporcionalna naprezanju .
IP
RIM
= E ,
gdje je faktor proporcionalnosti.
JE
Tu pojavu je ispitivao Hooke 7 (izg. Huk), koji je uspostavio temelj teorije elasticnosti. Po njegovom zakonu deformacije koje nastaju u nekom elasticnom tijelu
su
linearno proporcionalne
s naprezanjem koje ih je izazvalo (sl. 1.21), s to se moze izraziti jednadzbom:
DN
Sl. 1.21. Do tocke P deformacija je linearno proporcionalna naprezanju.
OG
LE
Otprilike 100 godina nakon s to je Hooke dosao do formulacije zakona proporcionalnosti, Young 8 (izg. Jang) je definirao faktor proporcionalnosti kao
koeficijent:
1
= ,
E
gdje je E Youngov broj ili modul elasticnosti, a mjeri se kao i naprezanje u
N/mm2 = MPa .
Modul elasticnosti E je ono naprezanje pri kojem bi se s tap rastegnuo za
cijelu svoju duzinu ili 100 %.
Uvrstavanjem =
7
8
1
u jednadzbu Hookeova zakona = E konacno slijedi:
E
1
= = E /MPa/.
E
Robert Hooke engleski fizicar (1635. 1703.)

Thomas Young engleski znanstvenik i prirodoslovac (1773. 1829.)
19
1. Osnove c vrstoce
Dobivena jednadzba predstavlja Hookeov zakon proporcionalnosti prema kojem

je
naprezanje jednako produktu deformacije i modula elasticnosti.
RA
Hookeov zakon proporcionalnosti vrijedi samo do tocke P, tj. u elasticnom podrucju deformacija.
Podatci za modul elasticnosti ili E -modul pronalaze se ispitivanjem. U tablici 2.
nalaze se vrijednosti E -modula za neke materijale pri temperaturi 20 C .
Alcisti
Allegirani
RIM
bakar
N
mm2
64 000 70 000
E -modul u
JE
Materijal
66 000 83 000
122 000 123 000

107 000 113 000
celik za opruge
205 000 215 000
celik konstrukcijski
196 000 215 000
celik lijevani nelegirani
196 000 210 000
IP
bronca
78 000 98 000
nikal
127 000 130 000
novo srebro
122 000 125 000
DN
mjed
14 000 17 000
sivi lijev
73 000 102 000
LE
olovo
Tablica 2. modul elasticnosti pri 20 C
OG
Ako se jednadzba Hookeova zakona razvije, dobije se:
= E
F
Fl
l
=
E l =
A
l
AE
/mm/
Dobivena jednadzba predstavlja Hookeov zakon u drugom obliku, a prema njemu

Hookeov zakon glasi:
Apsolutno produljenje s tapa je upravo proporcionalno sa silom i pocetnom
duzinom s tapa, a obrnuto proporcionalno s povrsinom poprecnog presjeka i
modulom elasticnosti.
20
Primjer 1.
RA
JE
E =?
/MPa/ :
F
3 104
naprezanje na vlak: = =
= 600 MPa ;
A
50
l
0, 2
relativno produljenje: =
=
= 0, 004 ;
l0
50
600
modul elasticnosti: E =
= 150 000 MPa = 150 GPa .
0, 004
Iz izraza = E E =
RIM
A = 50 mm2
l0 = 50 mm
F = 3 104 N
l = 0, 2 mm
Koliki je modul elasticnosti materijala ako se epruveta duljine l0 = 50 mm , presjeka A = 50 mm2

pri opterecenju silom od 3 104 N produlji za l = 0, 2 mm ?
Primjer 2.
a) Iz Hookeova zakona l =
F l0
slijedi:
AE
F l0
/MPa/ ;
A l
povrsina presjeka epruvete:
DN
d0 = 12 mm
l0 = 120 mm
F = 100 kN = 105 N
l = 120, 54 mm
F1 = 60 kN = 6 104 N
IP
Na kidalici pri ispitivanju vlacne cvrstoce materijala, epruveta promjera d0 = 12 mm i duljine

l0 = 120 mm , pri djelovanju sile od F = 100 kN produzi se na l = 120, 54 mm . Izracunajte:
a) modul elasticnosti E ;
b) za djelovanje sile od F1 = 60 kN : naprezanje 1 , apsolutno produljenje l1 , relativno produljenje 1 .
d02
122
=
= 113, 04 mm2 ;
4
4
apsolutno produljenje:
l = l l1 = 120, 54 120 = 0, 54 mm ;
modul elasticnosti:
105 120
.
E=
= 196 592 MPa = 196, 6 GPa .
113, 04 0, 54
OG
LE
a) E = ?
b) 1 = ?, l1 = ?, 1 = ?
E=
A=
b) Naprezanje za F1 = 6 104 N :
apsolutno produljenje l1 :
relativno produljenje 1 :
F1
6 104
=
= 530, 78 MPa;
A
113, 04
F1 l0
6 104 120
=
= 0, 32 mm;
AE
113, 04 196 592
l1
0, 32
1 =
=
= 0, 00266.
l0
120
l1 =
21
1. Osnove c vrstoce
1.7. Naprezanje na vlak
RIM
JE
RA
Slika 1.22 prikazuje dva vlacno opterecena s tapa koji imaju razlicitu povrsinu pre ciji je pravac djelovanja okomit
sjeka A1 i A2 . Na oba s tapa djeluje ista sila F
na povrsinu poprecnog presjeka A .
IP
Sl. 1.22. vlacno naprezanje s tapa razlicite povrsine presjeka
Prema definiciji stvarno naprezanje u s tapu je:
DN
naprezanje na vlak v =
opterecenje F
.
povrsina poprecnog presjeka A
LE
Stvarno naprezanje mora biti manje ili jednako dopustenom naprezanju, jer bi u
protivnom stvarno naprezanje moglo prijeci granicu tecenja i nastupila bi trajna
deformacija. Stoga je:
F
v = vdop .
A
OG
Ako su dimenzije presjeka s tapova na slici 1.22 a1 = 5 mm i a2 = 10 mm , a

opterecenje je F = 1 600 N , tada su naprezanja:
N
F
F
1 600
1 600
v1 =
= 2 =
=
,
= 64
A1
52
25
mm2
a1
N
F
F
1 600
1 600
=
16
v2 =
= 2 =
=
.
A2
102
100
mm2
a2
Rezultat pokazuje da je naprezanje v2 s tapa vece povrsine presjeka A2 mnogo
manje od naprezanja prvog s tapa kojem je povrsina poprecnog presjeka manja,
pa slijedi zakljucak:
22
1.7. Naprezanje na vlak
u najmanjim povrsinama poprecnog presjeka Amin djeluje najvece naprezanje

vmax i obrnuto.
- dopustena granica napZa provjeru je li cvrstoca s tapa dovoljna da se ne prijede

rezanja vd , potrebno je znati materijal od kojeg je s tap izraden.
RIM
JE
RA
Ako se uzme da su s tapovi na slici 1.22 izradeni

iz SL 25, tada se iz tablice 1.
dopustenih naprezanja za vlacno naprezanje i staticko opterecenje ocita:
N
vdop = 80 . . . 100
.
mm2
Srednja vrijednost dopustenog naprezanja je:
N
80 + 100
180
,
vdop =
=
= 90
2
2
mm2
pa je:
N
N
,
v1 = vmax = 64
<
=
90
vdop
mm2
mm2
s to znaci da cvrstoca s tapova zadovoljava.
IP
Dimenzioniranje elemenata izlozenih vlacnom
naprezanju
U jednadzbi naprezanja
F
vdop
A
povrsina presjeka A sadrzi trazenu dimenziju.
Iz jednadzbe (1.1) slijedi:
(1.1)
DN
v =
F
/mm2 /.
vdop
LE
A=
OG
Za poznatu povrsinu presjeka lako se izracunaju dimenzije kao s to slijedi.

4A
d2
A=
d=
/mm/
Sl. 1.23. puni

kruzni presjek
A = (D2 d2 )
4
Sl. 1.24. s uplji

kruzni presjek
D =
4A
(1 2 )
d = D
23
1. Osnove c vrstoce
A = a2
a=
/mm/
Sl. 1.25. kvadratni presjek
A= bh
poznato h
Sl. 1.26. pravokutni presjek
A
b
A
b=
h
RA
poznato b
h=
/mm/
Primjer 1.
RIM
JE
Sve izracunane dimenzije treba svesti na standardne vrijednosti i nakon toga provjeriti cvrstocu.
Stap
pravokutnog poprecnog presjeka dimenzija a b = 10 15 mm opterecen je vlacnom silom
F = 80 kN . Koliko je naprezanje s tapa?
Primjer 2.
N
F
F
80 000
=
=
= 160
A
ab
10 50
mm2
IP
LE
v =?
v =
DN
F = 80 kN = 80 000 N
a = 10 mm
b = 50 mm
OG
Kolikom naprezanju je izlozena celicna uzad dizala ako se uslijed opterecenja produze za 0,012 %?
N
.
Broj uzadi je 6, a modul elasticnosti E = 210 000
mm2
N
= 0, 012 % = 0, 00012
v = E = 0, 00012 210 000 = 25, 2
mm2
n=6
opterecenje jednog uzeta:
N
E = 210 000
v
25, 2
N
mm2
v1 =
=
= 4, 2
6
6
mm2
v =?
24
1.8. Naprezanje na tlak
Primjer 3.
Plosnata z eljezna s ipka provrtana po sredini provrtom d = 8 mm opterecena je silom F = 20 kN

N
?
(sl. 1.27). Kolika treba biti s irina a s ipke ako je dopusteno naprezanje vdop = 60
mm2
JE
RA
F = 20 kN = 20 000 N
N
vdop = 60
mm2
d = 8 mm
b = 6 mm
a =?
Iz bokocrta
standardizirano 9 : a = 65 mm .
RIM
F
20 000
F
=
A=
= 333, 33 mm2
A
vdop
60
A= abbd
a b = A + b d/ : b
333, 33 + 6 8
A+bd
=
= 63, 55 mm
a=
b
6
IP
Iz vdop =
Sl. 1.27. Za dimenzioniranje s irine a treba uzeti

najslabiji presjek (na mjestu provrta presjek
1 1 ).
F
F
=
,
A
b(a d)
20 000
N
20 000
N
v =
< vdop = 60
,
=
= 58, 47
6(65 8)
342
mm2
mm2
pa cvrstoca zadovoljava.
DN
Provjera naprezanja: v =
LE
OG
Proracun tlacnog naprezanja (sl. 1.28) i dopusteno naprezanje po smislu je istovjetno naprezanju na vlak. Ipak, razlika je u tome s to c e s tap smanjiti svoju
duzinu l za vrijednost skracenja l , a poprecni presjek c e se povecati za +A .
Proracun naprezanja s tapa na tlak t i dopustenog naprezanja tdop je isto kao i
pri naprezanju na vlak:
naprezanje =
9
opterecenje
povrsina poprecnog presjeka
t =
F
A
N
;
mm2
vidi: Bojan Kraut, Strojarski prirucnik Plosnati celik vruce valjan
25
1. Osnove c vrstoce
za krte materijale:
tlacna cvrstoca
koeficijent sigurnosti
Rtm
RA
za z ilave materijale:
N
;
mm2
cvrstoca na granici tecenja

tdop =
RT
N
.
mm2
IP
RIM
JE
dopusteno naprezanje =
tdop =
dopusteno naprezanje =
Sl. 1.28. naprezanje na tlak
DN
Postupak dimenzioniranja strojnih elemenata je isti kao i kod vlacnog naprezanja.

Primjer 1.
OG
LE
Stupac iz sivog lijeva (sl. 1.29) poprecnog presjeka A = 142 mm2 opterecen je tlacnom silom
F = 4, 15 kN . Koliko iznosi naprezanje stupa?
Sl. 1.29.
26
A = 142 mm2
F = 4, 15 kN = 4 150 N
t =?
F
4 150
N
t = =
= 29, 22
A
142
mm2
Primjer 2.
RA
Slika 1.30 prikazuje stup promjera D = 20 mm s poprecnim provrtom d = 6 mm . Dopusteno

N
. Kolikom se silom moze opteretiti ovaj
tlacno naprezanje materijala stupa iznosi tdop = 12
mm2
stup?
D = 20 mm
d = 6 mm
N
mm2
JE
tdop = 12
Fdop =?
D2
202 3, 14
dD=
6 20
4
4
= 314 120 = 194 mm2
Fdop
A
Fdop = tdop A = 12 194 = 2 328 N
IP
Iz tdop =
Sl. 1.30. Za proracun Fdop treba

uzeti najslabiji presjek.
RIM
A=
Primjer 3.
F = 87 kN
OG
Amin =?
N
mm2
LE
tdop = 65
DN
Spremnik s tekucinom oslanja se na elasticnu podlogu (sl. 1.31) koja moze podnijeti tlacno naN
prezanje tdop = 65
. Kolika mora biti povrsina elasticne podloge ako je pritisnuta silom
mm2
F = 87 kN ?
Iz tdop =
Amin =
F
Amin
Amin =
F
tdop
87 000
= 1 338, 46 mm2
65
Sl. 1.31.
27
1. Osnove c vrstoce
1.9. Povrsinski tlak
Dakle,
RA
Na slici 1.32 je prikazan cep vratila u posteljici kliznog

, cep c e tlaciti
lezaja. Uslijed opterecenja cepa silom F
zakrivljenu plohu posteljice. Posljedica toga je pojava povrsinskog tlaka na dodirnoj povrsini.
On moze izazvati nagnjecenje i deformaciju dodirnih ploha, te ga je potrebno poznavati kako bismo mogli pravilno
odabrati materijale i dimenzionirati dodirne plohe.
RIM
Sl. 1.32. poprecni ili radijalni c ep u

posteljici kliznog lezaja
JE
povrsinski tlak je tlak koji se javlja na

dodirnim povrsinama dvaju tijela.
IP
Povrsinski tlak je izrazen kvocijentom djelujuce sile F / N/ na vanjsku povrsinu

A /m2 / , tj.:
F
p = pd /Pa/ ili /MPa/.
A
Primjer 1.
DN
Da ne bi nastupila deformacija uslijed povrsinskog tlaka, on se uvijek racuna

i provjerava za meksu dodirnu povrsinu. Stvarni tlak p mora biti manji ili u
granicnom slucaju jednak dopustenom tlaku pd .
OG
LE
Lamela na slici 1.33 spaja cvrstim dosjedom dvodijelni vijenac zamasnjaka. Treba provjeriti hoc e li doci do nagnjecenja vijenca ako ga lamela
- je od celipritisc e silom F = 180 kN , a izraden
cnog lijeva dopustenog povrsinskog tlaka pdop =
30 MPa .
F = 180 kN
Sl 20
p =?
28
F
p= 2 =
A
Sl. 1.33.
F
N
180 000
=

= 25
h
2 40(120 30)
mm2
2b r
2
p = 25 MPa < pdop = 30 MPa zadovoljava
1.9. Povrsinski tlak
Primjer 2.
RA
Stapajica motora SUI 10 prema slici 1.34 prenosi silu F = 20 kN koja se razlaze na komponentu u
s i komponentu F
n okomitu na papucu krizne glave. Treba odrediti njenu dimenziju ako
ojnici F
je poznato:
omjer s irine i duzine h : b = 5 : 3 ;
- papuce i klizaca pd = 0, 4 MPa ;
dopusteni tlak izmedu
kut koji zauzima ojnica u odnosu na put krizne glave = 20 .
JE
F = 20 kN = 20 000 N
h:b=5:3
pd = 0, 4 MPa
= 20
RIM
h =?
b =?
Sl. 1.34.
normalna sila:
Fn
Fn = F tg = 2 104 tg 20 = 2 104 0, 3639 = 7 278 N ;
F
Fn
7 278
Fn
povrsina papuce: iz pd =
=
A=
= 18 195 mm2 ;
A
pd
0, 4
dimenzije povrsine papuce:
b h = 18 195
(1.2)
DN
IP
iz osjencanog trokuta tg =
h:b=5:3
(1.3)
OG
LE
5
Iz (1.3) 3h = 5b h = b, supstitucijom u (1.2) je:
3

5
b b = 18 195 3 : 5
3

18 195 3
b=
= 104, 48 mm,
5
usvojeno:
b = 105 mm,
kontrola: p =
10
Fn
pd ,
A
5
5
h = b = 105 = 175 mm;
3
3
p=
Fn
7 278
=
= 0, 39 MPa < pd = 0, 4 MPa , zadovoljava.
bh
105 175
motori s unutarnjim izgaranjem
29
1. Osnove c vrstoce
1.10. Naprezanje zbog promjene temperature
RA
Dovede li se s tapu odredena

kolicina topline +Q , tada c e se njegova pocetna temeratura T1 povecati na
temperaturu T2 . Pocetna duljina l c e se produljiti za
vrijednost l isto kao da je na njega djelovala neka
aksijalna vlacna sila (sl. 1.35).
Sl. 1.35.
Povecanje duzine ili produljenje s tapa uslijed njegova zagrijavanja iznosi:

/mm/,
JE
l = t (T2 T1 ) l
(1.4)
RIM
gdje je: t linearni koeficijent rastezanja materijala;

T2 = t2 C + 273 / K/ konacna temperatutra s tapa;
T1 = t1 C + 273 / K/ pocetna temperatura s tapa;
l / mm/ pocetna duljina.
Ukoliko se s tapu odvodi toplina ( Q ), odnosno poth- se, on c e se skratiti za vrijednost l (sl. 1.36).
laduje
Sl. 1.36.
IP
Apsolutna vrijednost skracenja iznosi:

l = t (T1 T2 ) l
/mm/.
(1.5)
DN
Koeficijent toplinskog rastezanja t smatra se konstantnom velicinom pri malim promjenama temperature. Npr. t = konst . za interval T = 100200 C .
Vrijednosti koeficijenata rastezanja t za neke materijale nalaze se u tab. 3.
OG
LE
Materijal
/1 / K/ 106
ugljicni celik
12,5
legirani celik
10 13
sivi lijev
10,4
bakar
16
bronca
17,5
mjed
18
aluminij i legure
24
magnezij i legure
26
olovo
29
staklo
beton
0,11
Tablica 3. koeficijenti toplinskog rastezanja
30
1.10. Naprezanje zbog promjene temperature
Ako se s tapu omoguci slobodno istezanje odnosno skracivanje, u njemu nece nastati nikakva dodatna naprezanja. Naprezanje u s tapu c e se dogoditi tek ako nije
osigurana slobodna diletacija.
RA
- dva nedeNa slici 1.37 je postavljen izmedu

formabilna zida, pa mu je dovodenjem
topline onemoguceno istezanje. Stoga c e se na
i F
koje
mjestu ucvrsc enja javiti reakcije F
se opiru istezanju i z ele ga stlaciti.
Sl. 1.37.
JE
i F

Da se odredi naprezanje u s tapu pretpostavi se da su ga nastale reakcije F
stlacile za istu vrijednost za koju bi se produljio uslijed dovodenja topline, pa je:
ls = lt .
(1.6)
ls =
RIM
Kako je prema Hookeovom zakonu:

F l0
/mm/,
AE
izraz (1.6) postaje:
(1.7)
IP
Fl
= lt .
AE
DN
Ako se u izraz (1.7) uvrsti za lt izraz (1.4), slijedi:

Fl
= t (T2 T1 ) l : l E
AE

F
= t E(T2 T1 ) l : l E
A
LE
= t E(T2 T1 )
/MPa/
ili za T = T2 T1 je:
= t ET
/MPa/.
(1.8)
OG
Jednadzba (1.8) je za naprezanje uslijed promjene temperature. Iz nje slijedi

Naprezanje uslijed promjene temperature ovisi o linearnom koeficijentu rastezanja, modulu elasticnosti i razlici temperature, a ne ovisi o duzini s tapa
niti o povrsini njegova presjeka.
Prema slici 1.37, s tap c e dovodenjem
topline biti opterecen na tlak, a pri odvodenju topline na vlak.
31
1. Osnove c vrstoce
Primjer 1.
RA
- je u betonski zid pri temperaturi od 20 C . Izracunajte:

Nosac -profila, duzine l = 4 m ugraden
a) naprezanje nosaca ako se temperatura poveca na 60 C ;
b) produljenje l ako bi nosac na jednom kraju mogao slobodno diletirati;
c) naprezanje ako bi se temperatura snizila na 12 C ;
d) skracenje pri temperaturi 12 C .
a) t = t E T = t E(T2 T1 ) / MPa/ .
Iz tab. 3 za ugljicni celik ocitavamo: t = 12, 5106 1/ K .
Iz tab. 2 za ugljicni celik: E = 200210 GPa ;
usvojeno E = 210 103 MPa ,
T1 = 20 C + 273 = 293 K ,
T2 = 60 C + 273 = 333 K ,
T = T2 T1 = 333 293 = 40 K ,
t = 12, 5 106 210 103 40 = 105 MPa ;
t =?
l =?
v =?
l =?
RIM
a)
b)
c)
d)
JE
l = 4m
t1 = 20 C
t2 = 60 C
t2 = 12 C
b) l = t (T2 T1 ) l = 12, 5 106 40 4 000 = 2 mm ;
T = T1 T2 = 293 261 = 32 K ,
IP
c) v = t E T /MPa/
T1 = 293 C , T2 = 12 + 273 = 261 K ,
v = 12, 5 106 210 103 32 = 84 MPa ;
Primjer 2.
DN
d) l = t (T2 T1 ) l = 12, 5 106 (32) 4 000 = 1, 6 mm .
OG
LE
- dva nepomicna i nedeformabilna

cni s tap 22-profila, duzine l = 3 m uklijesten je izmedu
Celi
zida. Izracunajte:
a) naprezanje za povecanje temperature T = 50 C ako je poznato E = 210 GPa i =
12, 5 106 1/ K ;
b) aksijalnu silu.
l = 3 m = 3 000 mm
E = 210 GPa
= 12, 5 106 1/ K
a) =?
b) F =?
32
a) = t E t = 12, 5 106 210 103 50 = 131, 25 MPa ;

b) iz tab. 9 za
jeka:
c) iz =
22-profil ocitavamo povrsinu poprecnog presA = 3 740 mm2 ;
F
F = A = 3 730 131, 25 = 490 875 N .
A
1.11. Naprezanje na odrez ili smik
RIM
JE
RA
Kod tangencijalnog naprezanja opterecenje je djelovalo paralelno s ravninom

presjeka. Ista pojava javlja se u tijelu zakovice na slici 1.38 uslijed djelovanja
sila u limovima.
IP
Sl. 1.38. naprezanje na odrez zakovice
OG
LE
DN
F opterecenje zakovice (sila u limu)

Ft tangencijalna sila unutar tijela zakovice (reakcija)
F = Ft ; FFt
0 naprezanje na odrez
Sile u limovima su medusobno
paralelne i svojim djelovanjem z ele prerezati struk
t , koje c e na svakoj jedinici
zakovice. Tome se opiru sile unutar struka zakovice F
povrsine A izazvati naprezanje na odrez:
sila unutar tijela
opterecenje
naprezanje na odrez =
=
povrsina presjeka
povrsina presjeka

F
N
0 =
.
A
mm2
Naprezanje na odrez je kvocijent sile odreza i povrsine presjeka koji se opire
odrezu.
- cvrstoca na
Za z ilave materijale kao npr., celik, vrijedi sljedeci odnos izmedu
odrez i vlacne cvrstoce:
.
m0 = 0, 8Rm .
33
1. Osnove c vrstoce
RIM
JE
RA
U svim konstrukcijama naprezanje na odrez na smije prijeci granicu tecenja, pa

je:
cvrstoca na granici tecenja
dopusteno naprezanje na odrez =
.
T
0dop = v .
Kod naprezanja na odrez cesto se dogada da opterecenje ne djeluje u ravnini

presjeka, nego na nekom kraku l0 (sl. 1.39).
Sl. 1.39. sile odreza su razmaknute za vrijednost l0
IP
U tom slucaju nastaje par sila koje c e svojim momentom MS = F l0 prouzrokovati dodatno opterecenje na savijanje. Time je naprezanje u materijalu postalo
slozeno (odrez i savijanje), pa jednadzbe za odrez ne vrijede.
DN
Ukoliko je l0 vrlo malen, maleno je i savijanje, koje se tada moze zanemariti.

Uvecanjem bliskog razmaka l0 , slika 1.39 b) vidi se da je tocka C pomaknuta za
vrijednost l , dosla u polozaj C.
LE
Pomak l naziva se
apsolutni pomak.
OG
Prema slici to je iznos za koji se jedan presjek pomaknuo prema drugome na

razmaku l0 . Njemu odgovara
kut smika .
na slici 1.39 b):

Vrijednost kuta smika odredi se iz pravokutnog trokuta AC
l
tg = .
l0
Kako je vrlo mali kut, vrijedi tg = , pa je
34
l
l0
/rad/.
RA
Ako se usporedi dobivena jednadzba kuta smika s jednadzbom relativnog produljenja

l
=
l0
vidi se da je on ekvivalentan relativnom produljenju. Prema recenom kut je
relativno smicanje
te sluzi kao mjera deformacije pri naprezanju na odrez.
= G
/MPa/,
JE
Mjerenjem je utvrdeno
da tangencijalno naprezanje ovisi o produktu deformacije (kuta smika ) i modula smika (klizanja) G , tj.:
RIM
s to predstavlja Hookeov zakon za tangencijalno naprezanje koji se moze usporediti s Hookeovim zakonom za normalno ili aksijalno naprezanje:
= E /MPa/.
11
Modul klizanja G je modul elasticnosti pri smiku.
Vrijednosti modula klizanja G za neke materijale nalaze se u tab. 4.
Modul klizanja G / GPa/
ugljicni celik
8081
legirani celik
bakar
bronca
mjed
8081
45
4049
DN
lijevano z eljezo
IP
Materijal
4042
3537
2627
magnezij i legure
17
olovo
staklo
22
OG
LE
aluminij i legure
Tablica 4. modul klizanja ili modul smika za materijale

koji se najcesc e javljaju u konstrukcijama
Prilikom izrade razlicitih proizvoda iz lima

probijanjem
takoder se javlja naprezanje na odrez (sl. 1.40).
11
U literaturi se rabi i izraz modul smika.
35
RA
1. Osnove c vrstoce
JE
Sl. 1.40. Probijanjem se mora savladati smicna c vrstoca m .
mora savladati smicnu cvrstocu lima m :

U tom slucaju sila probijanja F
/ N/ sila probijanja.
RIM
F = m As
Maksimalna povrsina smicanja se odredi iz smicne cvrstoce lima:
m =
F
Asmax
Asmax =
F
m
/ mm2 /.
IP
Iz nje se moze izracunati najveca debljina lima s koji se moze isijecati silom
:
F
DN
za kruznu povrsinu poznatog promjera d

iz Asmax = d s
smax =
Asmax
d
/ mm/,
za kvadratnu povrsinu poznate stranice a
LE
iz Asmax = 4a s
smax =
Asmax
4a
/ mm/.
OG
Najveci promjer probijanja dobije se iz dopustenog tlacnog naprezanja probijaca, jer je on prilikom probijanja opterecen na tlak:

4Fmax
F
F
dmax =
/ mm/.
iz tdop = = 2
A
tdop
d
4
Za probijanje kvadratne plohe najveca stranica kvadrata amax je:

F
F
F
amax =
/ mm/.
iz tdop = = 2
A
a
tdop
36
1.12. Dimenzioniranje elemenata izloz enih naprezanju na odrez ili smik
1.12. Dimenzioniranje elemenata izlozenih

naprezanju na odrez ili smik
RA
Proracun
spojeva sa zakovicama i svornjacima
To su karakteristicni spojevi kod kojih se pored odreza mora provjeravati i povrs inski tlak (gnjecenje).
RIM
JE
Promjer zakovice d se odredi iz dopustenog naprezanja:

F
F
0d =
=
,
ikA
d2
ik
4
a odavde:

4F
d=
/mm/,
i k 0d
IP
gdje je: F / N/ opterecenje zakovicnog spoja,

i broj zakovica u spoju,
k broj rezova,
0d /MPa/ dopusteno naprezanje na odrez materijala zakovica.
OG
LE
DN
- brojem povrsina struka zakovice koje su izlozene napBroj rezova k je odreden

rezanju na odrez. Prema slici 1.41a) spoj je jednorezan k = 1 , slici b) dvorezan
itd.
Sl. 1.41. broj rezova zakovicnog spoja
Kontrola na gnjecenje ili specificni tlak 12 vrsi se za provrt u limu. Vec je poznato
da je specificni tlak:
p=
12
F
F
=
pd
A
d1 s
/MPa/,
povrsinski tlak
37
1. Osnove c vrstoce
promjer struka d / mm/

Promjer provrta
1,4 1,7
2,6
3,5
RA
Sitne zakovice
gdje je: F / N/ sila koja otpada na jednu zakovicu,

d1 / mm/ promjer provrta u limu, tab. 5;
s / mm/ debljina lima.
7
Normalne zakovice
promjer struka d / mm/
Promjer provrta
d1 / mm/
31
34
37
JE
1,1 1,5 1,8 2,2 2,8 3,2 3,7 4,3 5,3 6,4 7,4 8,4 9,5
d1 / mm/
10
13
16
19
11
14
17
20
22
35
38
23
25
26
28
29
32
RIM
Tablica 5. standardni promjeri c elicnih zakovica s pripadajucim provrtom
- dopustenog naprezanja na gnjeIspitivanjima je dokazan sljedeci odnos izmedu

cenje i dopustenog naprezanja na vlak:
pd = (1, 7 do 2, 2)vd .
IP
Na isti nacin se proracunavaju spojevi svornjacima i zaticima.
Proracun
zavarenih spojeva na odrez
DN
Niz prednosti spajanja elemenata zavarivanjem gotovo je u potpunosti istisnulo

zakivanje kao tehnoloski postupak spajanja cvrstih nerazdvojivih spojeva.
OG
LE
Zavarivanje je brze, ekonomicnije i cesto puta ne zahtijeva dopunsku obradu. Proracun zavarenih spojeva se svodi na odredivanje
duljine zavara, a izvodi se za
najslabiji presjek zavara (prema slici 1.42 to je presjek A A ).
Sl. 1.42. preklopni zavareni spoj
38
Njegova povrsina iznosi:
A = lk a /mm2 /,
(1.9)
JE
RA
gdje je: lk = l 2a / mm/ korisna duljina zavara,

.
a = 0, 7s debljina zavara,
s / mm/ debljina lima.
Za zavar na slici 1.42 slijedi:
F
0 =
(1.10)
0d .
2A
U jednadzbi (1.10) u nazivniku je brojka 2 zbog toga s to se prema slici 1.42 dvije
povrsine zavara opiru odrezu. Stvarno naprezanje ne smije prekoraciti dopusteno,
stoga je:
F
0d =
.
(1.11)
2A
Stvarna duzina zavara je:
F
2aod
/mm/.
IP
lk =
RIM
Uvrstavanjem (1.10) u (1.11), jednadzba dopustenog naprezanja postaje:

F
0d =
,
2 lk a
a odavde korisna duljina zavara iznosi:
/mm/.
DN
l = lk + 2a
LE
Ako se radi o ceonom zavaru kao na slici 1.43, tada se debljina zavara a uzima jednakom debljini zavarivanog lima, tj.:
a=s
/mm/,
pa je povrsina zavara:
OG
A = l a /mm2 /,
a naprezanje:
0 =
Sl. 1.43. c eoni zavareni spoj
F
F
=
0d .
A
la
(1.12)
Iz izraza (1.12) moze se odrediti maksimalno naprezanje zavara koje iznosi:

Fmax = l a 0d
/N/.
39
1. Osnove c vrstoce
Vijak M18 prema slici 1.44 opterecen je silama F = 20 kN . Kolikom naprezanju na odrez je izlozeno tijelo vijka? Trenje izmedu
ploca zanemarite.
RA
F
F
4 20 000
4F
= 2 = 2 = 2
A
d
18 3, 14
d
4
80 000
N
=
= 78, 63
1 017, 36
mm2
Primjer 1.
Sl. 1.44.
RIM
JE
0 =
Primjer 2.
OG
LE
DN
IP
Dvije celicne plosnate trake debljine s = 8 mm treba spojiti dvjema zakovicama tako da mogu
izdrzati opterecenje F = 26 kN (sl. 1.45). Izracunajte:
a) promjer struka zakovice ako je vlacna cvrstoca njihovog materijala Rm = 340 N/mm2 , a koeficijent sigurnosti treba biti = 1, 5 .
b) s irinu celicne trake ako je dopusteno vlacno naprezanje vdop = 90 N/mm2 .
Sl. 1.45.
b) Iz vdop =
F
A
A=
Iz A = b s b =
40
vdop
N
a) mv = 0, 8Rm = 0, 8340 = 272
,
mm2
m
272
N
0dop = v =
.
= 181
1, 5
mm2
F
26 000
F
=
A=
2A
2 0dop
2 181
2
= 71, 82 mm .

4A
4 71, 82
d2
=
Iz A =
d=
4
3, 14
= 9, 56 mm ,
standardizirano: d = 10 mm .
Iz 0dop =
26 000
= 288, 88 mm2 .
90
A
288, 88
=
= 36, 11 mm , standardizirano: b = 40 mm .
s
8
Zadatci
Hookeov zakon proporcionalnosti
i modul elasticnosti
6. Dizalicom se s pomocu lanca dize teret od
RA
G = 14 kN . Koliki je promjer poprecnog

presjeka karike (sl. 1.47) ako dopusteno na- iznosi
prezanje celika iz koje je lanac izraden
vdop = 68 N/mm2 ?
1. Koliko je apsolutno produljenje celicne z ice
duljine 3 m , promjera 1 mm , ako je opterecena silom od 1 000 N , E = 200 GPa ?
JE
2. Standardna normalna epruveta mjerne duzine
a) naprezanje u s tapu ,
b) apsolutno produljenje s tapa l ,
c) relativno produljenje .
RIM
l0 = 180 mm i promjera 18 mm opterecena

je silom 65, 50 kN ; E = 210 GPa . Izracunajte:
3. Kolikom naprezanju je izlozena bakrena z i-
IP
ca koja se s pocetne duzine l0 = 800 mm

produlji za l = 10, 9 mm ?
Napomena. Za Cu uzeti srednju vrijednost
E.
DN
Naprezanje na vlak
4. Koliko je vlacno naprezanje s tapa opterece-
nog silom F = 2, 8 kN ako je njegov promjer d = 12 mm ?
LE
5. Stapovi
poprecnog presjeka kao na slici 1.46
OG
optereceni su na vlak silom F = 60 kN . Izracunajte naprezanje u s tapovima.
Sl. 1.46.
Sl. 1.47.
7. Koliku vlacnu silu moze prihvatiti s tap iz ce-
licnog 14-profila ako je cvrstoca na granici

tecenja RT = 235 N/mm2 i potreban koeficijent sigurnosti = 2, 4 ?
Uputa za rjesavanje. Iz tablice 9 za celicne -profile, vruce valjane, i za 14-profile
treba ocitati pripadajucu povrsinu poprecnog
presjeka A.
Naprezanje na tlak
8. U jednoj dijagonali resetkastog nosaca iz celicnog profila 40 40 4 djeluje tlacno
sila F = 11 kN . Koliko je tlacno naprezanje
dijagonale?
9. Kratki cijevni nastavak nazivnog promjera

DN100 sluzi kao oslonac (sl. 1.48). On
je opterecen na tlak silom F = 120 kN .
Granica gnjecenja materijala oslonca iznosi
N
280
.
mm2
a) Kolikom je tlacnom naprezanju izlozen cijevni nastavak?
41
1. Osnove c vrstoce
12. Provjerite tlak u kliznom lezaju prema slici 1.51 ako je posteljica od bijele kovine, a
opterecenje lezaja F = 3 000 N . Ostali podatci prema slici, d = 40 mm , l = 50 mm .
RA
b) Kolika je sigurnost protiv plasticne deformacije?
Sl. 1.48.
Sl. 1.51.
cna greda
13. Celi
20-profila sluzi kao nosac

oslonjen na betonsku podlogu (sl. 1.52). Potrebno je odrediti duzinu a (sl. 1.52b)) za
oslonac A i B ako je greda opterecena silom
F = 15 kN , a dopusteni povrsinski tlak za
beton pd = 1, 5 MPa . Ostali podatci su kao
na slici.
Sl. 1.49.
Povrsinski tlak
d = 360 mm
DN
D = 400 mm,
IP
RIM
- njih je brtva
M16 60 (sl. 1.49). Izmedu
N
koja ima granicu gnjecenja Rtv = 20
.
mm2
Kolikom se maksimalnom silom smije prite- do nagnjecenja
gnuti svaki vijak da ne dode
brtve?
JE
10. Cijevi su spojene prirubnicama sa 16 vijaka
11. Koliki je povrsinski tlak valjka na dodirnu
OG
LE
N
povrsinu (sl. 1.50), ako je poznato = 78, 5 3 ,
m
d = 1, 2 m , l = 1, 8 m . Provjerite moze li
se za taj povrsinski tlak odabrati drvena podloga.
Sl. 1.50.
42
Sl. 1.52.
Naprezanje zbog promjene temperature

14. Dijelovi neke celicne konstrukcije stegnuti su
u toplom stanju pri 70 C s pomocu vijaka

promjera 42 mm , dugih 600 mm . Izracunajte:
a) skracenje vijaka kada se ohlade na 20 C ,
= 12 106 1/ K ,
b) naprezanje u vijcima ako je E = 210 GPa ,

c) aksijalnu silu koja djeluje na vijak.
18. Mjenjac koji smije prenijeti maksimalni ok-
retni moment od 240 Nm zasticen je na ulaznom vratilu spojem cilindricnog zatika i glavine vratila pogonskog stroja (sl. 1.55). Cilindricni zatik kao sigurnosni element izra- je iz celika cvrstoce Rm = 470 N/mm2 .
den
Koliki mora biti promjer zatika?
15. Jedan dio pruge montiran je na temperatu-
RA
ri t = 15 C . Ako je najveca temperatura ljeti tmax = 55 C , a zimi najmanja

tmin = 30 C , treba odrediti:
- tracnica za dilea) potreban razmak izmedu
tiranje ako je duljina tracnice 10 m i =
11, 5 106 1/ K ,
b) koliki ce taj razmak biti pri najnizoj temperaturi.
Sl. 1.55.
- Rm =
19. Iz celicnog lima cvrstoce izmedu
RIM
z aj prema slici 1.53, ako je razmak l =

220 mm , temperatura montaze 20 C , radna temperatura 80 C , a materijal vratila je
ugljicni celik. Izracunajte silu kojom bi lezaj
djelovao na kuciste ako se pri montazi lez aja izostavi zazor l . Promjer cepa iznosi
d = 40 mm .
JE
16. Odredite potrebnu montaznu zracnost za le-
IP
DN
Sl. 1.53.
N
N
i Rm = 560
, i debljine
410
2
mm
mm2
s = 4 mm treba isijecati plocice promjera
d = 26 mm (sl. 1.56). Kolika je sila isijecanja?
Dimenzioniranje elemenata izlozenih

naprezanju na odrez ili smik
LE
17. Svornjak s glavom prema slici 1.54 opterecen
OG
je uzduznom silom F = 60 kN .
Sl. 1.56.
Uputa. Pri rjesavanju uzeti vecu cvrstocu.
20. Odredite potrebnu duljinu l zavara prema slici 1.57, ako je debljina zavara a = 4 mm ,
dopusteno vlacno naprezanje lima vd =
160 MPa , a sila u limu F = 200 kN .
Sl. 1.54.
Odredite njegov promjer d i visinu glave h

ako je vd = 70 MPa .
Sl. 1.57.
43
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
RA
2.
Momenti inercije
i otpora ploha
JE
2.1. Pojam i vrste momenata inercija i otpora ploha
RIM
Iz dosadasnjeg razmatranja aksijalnih naprezanja s tapova moze se uociti da izme- ostalog naprezanje i krutost ovise o velicini povrsine poprecnog presjeka
du
A. Medutim,
naprezanje kod savijanja i uvijanja s tapova, velicina i raspored naprezanja te krutost s tapova ne ovise samo o velicini povrsine poprecnog presjeka
A, vec i o njegovom obliku.
LE
DN
IP
Ovisnost naprezanja i krutosti o obliku povrsine poprecnog presjeka pri opterec enju na savijanje vidi se ako nosac pravokutnog presjeka b h savijamo oko
manje stranice b , a potom istim opterecenjem F oko vece stranice h , slike 2.1a)
i b).
OG
Sl. 2.1. naprezanje grede na savijanje
U oba slucaja opterecenja povrsina presjeka A = bh je ista. Vec iz iskustva je

poznato da c e greda u slucaju a) biti kruca i moci c e podnijeti veca opterecenja,
nego u slucaju b).
Stoga je potrebno poznavati momente inercije razlicitih oblika poprecnog presjeka da se mogu odrediti odgovarajuci momenti otpora koje ta povrsina pruza
odredenom
naprezanju i cini tijelo vise ili manje krutim.
U zavisnosti od polozaja osi oko koje c e se vrsiti deformacija povrsine poprecnog
presjeka, postoje ovi momenti inercija:
45
2. Momenti inercije i otpora ploha
1. aksijalni odnose se na neku os koja je u ravnini presjeka, npr. os x

ili y , slike 2.2a) i b);
RA
2. polarni odnose se na neku os koja je okomita na povrsinu presjeka, a prolazi kroz odabrani pol (najcesc e teziste plohe), kao npr. os x ,
slika 2.2c);
RIM
JE
3. centrifugalni odnose se uvijek na dvije osi istovremeno, npr. osi x i

y , slika 2.2d).
Sl. 2.2. plohe i osi u odnosu na koje se vrsi odredivanje

momenta inercije
DN
IP
Ako os u odnosu na koju odredujemo

moment inercije plohe prolazi kroz njeno
teziste, kao na slici 2.2a), tada se aksijalni moment inercije naziva
centralni i vlastiti moment inercije.
U strojarskoj praksi najcesc e se koriste aksijalni i polarni momenti inercije.
LE
Aksijalni i polarni momenti inercije
OG
Povrsina A poprecnog presjeka nekog tijela prema slici 2.3 razdijeljena je na male
elementarne povrsine A1 , A2 , A3 ,. . . , Ai s tezistima T1 , T2 , T3 ,. . . , Ti .
Koordinate tih tezista s obzirom na koordinatni sustav s ishodistem O postavljenim u teziste T presjeka A su: x1 , y1 ; x2 , y2 ; x3 , y3 ;. . . ; xi , yi .
Mnozenjem svake elementarne plohe A s kvadratom koordinate od pojedine osi

x ili y i njihovim zbrajanjem slijedi:
za os x :
A1 y21
+ A2
y22
+ A3 (y3 ) + . . . + Ai (yi) =
n

i=1
46
Ai y2i , (2.1)
za os y :
A1 x21
+ A2 (x2 ) + A3 (x3 ) + . . . + Ai
x2i
n

Ai x2i . (2.2)
RIM
JE
RA
i=1
Sl. 2.3. povrsina presjeka A s elementarnim povrsinama A
Suma produkta elementarnih povrsina mnozena s kvadratom udaljenosti njihovih tezista do promatrane osi naziva se aksijalni moment inercije, pa je
Iy =
i=1
n

i=1
Ai y2i
Ai x2i
aksijalni moment inercije za os x ;
(2.3)
IP
DN
Ix =
aksijalni moment inercije za os y .
(2.4)
LE
Dimenzija momenta inercije proizlazi iz izraza (2.3) i (2.4):

A1 /mm2 /,
y21 /mm2 / /mm2 mm2 / = /mm4 /,

Ix /mm4 /, Iy /mm4 /.
tj.:
OG
Iz jednadzbi (2.3) i (2.4) vidi se da velicina momenta inercije ovisi samo o

dimenzijama poprecnog presjeka.
- s obzirom na jednu tocku koja se zove
Ako se moment inercije povrsine odreduje
pol, odnosno s obzirom na os koja prolazi kroz pol O i okomita je na povrsinu
presjeka A (sl. 2.4) tada je to
polarni moment inercije.
Na slici 2.4 pol je ishodiste koordinatnog sustava O koje je postavljeno u teziste
T presjeka A .
47
JE
RA
Sl. 2.4. pol u ishodistu koordinatnog sustava s osi okomitom na ravninu presjeka
RIM
Polarni moment inercije s obzirom na odabrani pol je suma umnozaka elementarnih povrsina s kvadratom udaljenosti njihovih tezista do odabranog pola, tj.:
Ip =
i=1
Ai ri2
/mm2 /.
(2.5)
IP
Iz OATi na slici 2.4 proizlazi:
ri2 = x2i + y2i ,
DN
pa supstitucijom u (2.5) slijedi:

n
n
n

Ai (x2i + y2i ) =
Ai x2i +
Ai y2i = Iy + Ix .
Ip =
i=1
i=1
i=1
Odnosno, konacno:
Ip = Ix + Iy .
(2.6)
LE
Iz jednadzbe (2.6) se vidi da je polarni moment inercije neke plohe jednak

zbroju aksijalnih momenata inercije s obzirom na dvije okomite osi koje se
sijeku u polu.
OG
Momenti otpora
Dijeljenjem momenta inercije s najvecom udaljenosc u od osi za koju vrijedi moment inercije do ruba presjeka dobije se moment otpora 13 plohe W (sl. 2.5).
Prema recenom je:
Wx =
13
48
Ili modul presjeka.
Ix
ymax
/mm3 / moment otpora za os x ,
2.2. Steinerov poucak
Iy
xmax
/mm3 / moment otpora za os y .
RA
Wy =
JE
Sl. 2.5. maksimalne udaljenosti od osi x i y do ruba presjeka A
Ip
ymax
/mm3 /.
IP
Wp =
RIM
Dimenzija momenta otpora presjeka proizlazi iz jednadzbi za momente otpora

Wx i Wy :
Ix /mm2 /
W /mm3 /.
ymax /mm/
Za polarni moment otpora se uzima:
DN
2.2. Steinerov 14 poucak
Dosad je moment inercije ravne plohe odredivan

s obzirom na osi koje prolaze
kroz njezino teziste. To su
centralni ili vlastiti momenti inercije.
OG
LE
Cesto
puta je potrebno odrediti moment inercije za osi koje ne prolaze kroz teziste
kao s to je to slucaj na slici 2.6.
Sl. 2.6. osi x i y izvan tezista plohe

14
Jakob Steiner (izg. Stajner),

(1796. 1863.), njemacki matematicar.
49
Na slici 2.6 osi x i y su postavljene izvan tezista T plohe A . U tom slucaju se

za odredivanje
momenta inercije primjenjuje Steinerov poucak. On daje odnos
izmedu vlastitog momenta inercije koji se odnosi na osi x i y s to prolaze kroz
teziste plohe A i momenta inercije s obzirom na osi x i y s to ne prolaze kroz
teziste plohe A .
i=1
Ix =
n

Ai (y2i + 2yi a + a2 ),
i=1
Ai y2i
n

RIM
n

JE
Ako se izraz (2.7) dalje razvije, slijedi:
RA
Prema definiciji moment inercije plohe A na slici 2.6 u odnosu na os x je:

n

Ix =
Ai (yi + a)2 .
(2.7)
Ix =
+ 2a
i=1
Ai yi + a
n

i=1
Ai .
(2.8)
i=1
i=1
n

i=1
n

Ai yi
staticki moment povrsine s obzirom na os x ,
Ai = A
ukupnu povrsinu plohe.
DN
i=1
IP
U izrazu (2.8) pojedini clanovi predstavljaju:

n

Ai y2i = Ix vlastiti moment inercije plohe A za os x ,
LE
Buduci da je staticki moment povrsine jednak nuli, tj.:

n

Ix =
Ai yi = 0,
i=1
jer svakoj vrijednosti +y odgovara simetricno po vertikali ista velicina suprotnog

predznaka y , momenti se elementarnih ploha ponistavaju.
OG
Na taj nacin izraz (2.8) postaje:

Ix = Ix + 2a 0 + a2 A,
Ix = Ix + Aa2
/mm4 /.
(2.9)
Iy = Iy + Ab2
/mm4 /.
(2.10)
Analogijom je:
Izrazi (2.9) i (2.10) predstavljaju Steinerov poucak koji glasi:
50
2.3. Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha
RA
Moment inercije ravne plohe s obzirom na os koja ne prolazi kroz njeno tez iste, a paralelna je s osi koja prolazi kroz teziste, jednak je zbroju vlastitog
momenta inercije i produkta povrsine plohe s kvadratom udaljenosti izme- osi koja prolazi kroz teziste i osi u odnosu na koju odredujemo
du
moment
inercije.
Steinerov poucak vrijedi i za polarni moment inercije.
JE
2.3. Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha
RIM
Iz opcih jednadzbi momenata inercije i otpora izvode se jednadzbe momenata

inercija i otpora jednostavnih ploha. Ovdje ih ne izvodimo vec su u gotovom
obliku navedeni u tablici 6.
AKSIJALNI
MOMENT INERCIJE
Iy =
hb3
12
Ix =
bh3
3
Iy =
hb3
3
IP
bh3
12
LE
PRAVOKUTNIK
Ix =
POLARNI
MOMENT INERCIJE
Ip = Ix + Iy
Ip = Ix + Iy
DN
PLOHA
Ix = Iy =
a4
12
OG
a4
Ix = Iy =
6
Ip =
MOMENT
OTPORA
Wx =
bh2
6
Wy =
hb2
6
Wx =
bh2
3
Wy =
hb2
3
Wx = Wy =
a4
3
Wx = Wy =
a3
6
a3
3
KVADRAT
TROKUT
Ix =
bh3
36
Ix =
bh3
24
Wx =
bh2
24
Wx =
bh2
24
51
d
64
Ip =
MOMENT
OTPORA
Wx = Wy =
d
32
Wp =
KRUG
KRUZNI
VIJENAC
BH 3
64
HB3
Iy =
64
D4
(1 4 )
Ip =
32
IP
Ix =
JE
4
(D d4 )
64
4
(D d4 )
Ip =
32
RIM
Ix = Iy =
d3
32
d3
16
RA
Ix = Iy =
POLARNI
MOMENT INERCIJE
AKSIJALNI
MOMENT INERCIJE
PLOHA
3
D (1 4 )
32
d
D
Wp =
3
D (1 4 )
16
BH 2
32
HB2
Wy =
32
Wx =
DN
Wx = Wy =
ELIPSOID
Tablica 6. momenti inercije i otpora jednostavnih ploha
LE
Primjer 1.
Odredite momente inercije i otpora pravokutnika dimenzija b h = 60 100 mm za osi x i x

prema slici 2.7.
OG
b = 60 mm
h = 100 mm
Ix = ?, Wx = ?
Ix = ?, Wx = ?
60 1003
bh3
=
= 5 106 mm4 ,
12
12
bh2
60 1002
Wx =
=
= 100 000 mm3 ,
6
6
Ix =
Sl. 2.7.
h 2 bh3
bh
h2
bh3 bh3
bh3 + 3bh3
4bh3
Ix = Ix + A a2 =
=
+

bh
+ bh
=
+
=
=
12
2
12
4
12
4
12
12
3
52
bh3
3
60
1003
3
= 20 106 mm4 ,
Wx =
Ix
Ix
20 106
=
=
= 200 000 mm3 .
ymax
h
100
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
DINAMIKA
CESTICE
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
RA
4.
Temeljni pojmovi
i zakon dinamike
Dinamika
RIM
JE
Gibanje klipa u cilindru motornog mehanizma nije jednoliko (sl. 4.1), jer se njegova brzina krece od 0 u gornjoj mrtvoj tocki do neke maksimalne vrijednosti na
priblizno pola puta svog hoda, pa se opet smanjuje do nulte vrijednosti u donjoj
mrtvoj tocki. Kao posljedica se javlja ubrzanje +a i usporenje a . Posljedi i u motornom mehanizmu koje ga dodatno
ca ubrzanja su opet inercijalne sile F
opterecuju.
IP
Dinamika uzima sve to u obzir pa se dobije realna slika opterecenja koje je vazno
za dimenzioniranje strojnog dijela.
LE
DN
GMT gornja mrtva tocka

DMT donja mrtva tocka
s hod klipa
F sila akcije (opterecenje)
Fin sila inercije
a ubrzanje klipa
a usporenje klipa
v brzina klipa
DINAMIKA sile akcije, sile
inercije, brzine i ubrzanja
OG
Sl. 4.1.
Prema izlozenom proizlazi definicija:

Dinamika je dio tehnicke mehanike koja proucava gibanja tijela, sile koje su
to gibanje proizvele i sile koje se javljaju kao posljedica gibanja.
Prilikom razmatranja gibanja tijela uslijed djelovanja vanjskih sila, dimenzije tijela nisu bitne, pa se njegova masa zamjenjuje cesticom mase. U daljnjem tekstu
c e se umjesto tijela rabiti izraz cestica.
113
Prvi Newtonov zakon (zakon inercije)
4.1. Newtonovi zakoni
JE
RA
Da se pokrene bilo koje tijelo koje miruje, treba upotrijebiti silu. Silu takoder
treba upotrijebiti ako se z eli zaustaviti tijelo koje se giba. Dakle, u oba slucaja
tijelo nastoji zadrzati stanje u kojem se nalazi (mirovanje ili gibanje). Svojstvo
tijela da nastoji zadrzati stanje u kojem se nalazi zove se
tromost, ustrajnost ili inercija.
Prema recenom prvi Newtonov zakon glasi:
RIM
Svako tijelo ili cestica mase ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja
po pravcu sve dok neka vanjska sila to stanje ne promijeni.
IP
Iz ovog zakona proizlazi da cestica mase ne moze sama sebi izmijeniti stanje, a
ukazuje i na osnovno svojstvo materije, a to je da nastoji zadrzati stanje u kome
se nalazi.
DN
Prema ovom zakonu za cesticu koja miruje ili na koje djeluje sustav sila u ravnotezi vrijedi:
a = 0
v = konst. ili za mirovanje v = 0.
LE
Drugi Newtonov zakon
OG
Prema prvom Newtonovu zakonu cestica se odupire svakoj promjeni stanja mirovanja ili gibanja. Da se savlada otpor cestice pri promjeni stanja, potrebno je na
R = 0 ). Drugi Newtonov
nju djelovati silom ili neuravnotezenim sustavom sila ( F
zakon upravo definira odnos velicine (modula) sile i promjene stanja cestice.
Npr. ako na istu cesticu djeluje dva puta veca sila, ona c e imati dva puta vece
ubrzanje. Tri puta veca sila dat c e toj cestici tri puta vece ubrzanje itd. Buduci
da je svaka cestica predstavljena svojom masom, iz recenog proizlazi:
sila je upravo razmjerna s masom m 24 i ubrzanjem a
pa je njena velicina
F =ma .
24
114
Da bi se oznaka za masu razlikovala od oznake za metar, ona ce biti otisnuta kurzivom.
4.1. Newtonovi zakoni
Izraz predstavlja drugi Newtonov zakon prema kojemu je za promjenu stanja

cestice potrebna sila.
JE
Odnos izmedu
sile i ubrzanja
RA
Razmatrajuci ovaj zakon mogu se izraziti sljedeci odnosi:

- sile i ubrzanja,
odnos izmedu
- mase i tezine.
odnos izmedu
Sila je produkt mase i ubrzanja.
RIM
Giba li se cestica jednoliko i pravocrtno, tada c e ona prema prvom Newtonovu

zakonu, zadrzati svoje stanje sve dok na nju ne djeluje neka sila. Ako na tu cesticu
= konst.) u smjeru gibanja, ona c e se gibati jednoliko
djeluje neka stalna sila ( F
ubrzano. Pritom znamo da c e ubrzanje biti to vece s to je veca sila. Odnosno,
ubrzanje cestice mase m je proporcionalno sili
F1
a1
=
.
F2
a2
IP
pa je
za m = konst.
DN
Odnos izmedu
mase i tezine
LE
Tezina je sila kojom cestica tlaci na svoju podlogu, a javlja se kao posljedica
sile teze kojom Zemlja privlaci svaku cesticu. Zbog toga svaka cestica ima svoju
tezinu. Cestica
vece mase imat c e i vecu tezinu i obrnuto, pa je
tezina razmjerna s masom.
odavde:
OG
Znamo da sila teza daje svakoj masi pri slobodnom padu ubrzanje g = 9, 81 ms2 .
sila, i za nju vrijedi drugi Newtonov zakon mehanike pa
Buduci da je tezina G
je njena velicina:
G = m g /N/,
m=
G
g

kg ms2
N
=
= |1 kg|.
ms2
ms2
Jedinica za masu m u ISO sustavu je 1 kilogram. Buduci da gravitacija nije

stalna velicina, moze se zakljuciti da je
tezina cestice ili tijela promjenjiva velicina, a njena masa stalna velicina.
115
RA
Ipak moramo reci da postoji slucaj kada se masa cestice mijenja. Prema Einsteinovoj (izg. Ajnstajn) teoriji relativnosti, masa se mijenja promjenom brzine
gibanja po izrazu:
m0
m=
,
v2
1 2
c
JE
gdje je:
m0 masa cestice u stanju mirovanja,
v brzina gibanja tijela,
c brzina svjetlosti.
RIM
Ako bi se cestica gibala brzinom svjetlosti, tj. v = c , tada bi prema jednadzbi za

promjenu mase ona bila beskonacno velika, tj.:
m0
= .
m=
0
U tehnickoj praksi gdje su velicine brzina ogranicene, promjena mase je zanemariva.
IP
Treci Newtonov zakon
DN
Ovaj zakon poznat nam je pod nazivom zakon akcije i reakcije:

Akciji je uvijek suprotna reakcija, odnosno, uzajamna djelovanja dviju cestica
uvijek su jednaka i suprotnog su smjera.
OG
LE
To je navedeno kao jedno od nacela statike. No, zakon akcije i reakcije ima opce
znacenje i ne vrijedi samo u slucaju staticke ravnoteze aktivnih sila u vezama,
vec i u slucajevima kada se brzina tijela pod djelovanjem vanjskih sila mijenja.
1 , onda istovremeno masa
Npr. ako masa A djeluje na masu B, slika 4.2, silom F

B djeluje na masu A silom F2 , pa je:
1 = F
2 .
F
Sl. 4.2.
116
4.3. Inercijalne sile
Ove dvije sile nisu u statickoj ravnotezi, jer mase na koje sile djeluju, mijenjaju
stanja svoga gibanja. Kako je:
a1
m2
=
.
a2
m1
RA
Za F1 = F2 m1 a1 = m2 a2 , slijedi:
F 1 = m1 a 1 ,
F 2 = m2 a 2 .
JE
Ubrzanja koja medusobno

izazivaju dvije cestice obrnuto su proporcionalna
masama tih cestica. Iz toga proizlazi da je masa cestica uzrok otporu cestice
prema promjeni gibanja, odnosno masa je uzrok tromosti ili ustrajnosti tijela.
IP
4.2. Zadatci dinamike
RIM
Cestica
ima to vecu masu s to se vise opire promjeni stanja tijela (mirovanja ili
gibanja stalnom brzinom). Cestica

se jednako opire promjeni gibanja u svim
smjerovima pa je masa skalarna velicina.
DN
Zadatci dinamike mogu se svesti na dva osnovna.
LE
1) Na osnovi poznatog zakona gibanja materijalne tocke ili tijela zadane

mase, treba odrediti sile koje prouzrokuju gibanje.
2) Poznate su sile koje djeluju na cesticu mase m , pa treba odrediti zakon
gibanja.
OG
Sila kojom se cestica mase m suprotstavlja svakoj promjeni stanja mirovanja

ili gibanja je inercijalna sila. Ona je
prividna sila koja je nastala kao posljedica izvodenja
cestice iz ravnoteze, a
nestat c e cim se cestica uravnotezi.
117
Odredena
je kao i svaka sila po drugom Newtonovu zakonu
Fin = m a
/ N/ ,
gdje je:
masa cestice
ubrzanje cestice.
m / kg/
a / m/ s 2 /
RA
Njezin vektor je uvijek na pravcu gibanja s orijentacijom suprotnom od ubrzanja.
JE
Inercijalne sile u pravocrtnom akceleriranom sustavu
RIM
Promotrimo gibanje klipa motornog mehanizma, sli . Gibanju

ka 4.3. Preko stapajice prenosi se sila F
t . Rezultanta tih
stapa suprotstavlja se sila trenja F
dviju sila
R = F
F
t
F
Sl. 4.3.
daje ubrzano gibanje klipa s ubrzanjem a , pa je njena velicina:

FR = m a.
DN
IP
Zakon inercije (prvi Newtonov zakon) kaze da cestica koja je u stanju mirovanja
ili jednolikog gibanja po pravcu ostaje u tome stanju ako na njega ne djeluje
R , on
sila. Buduci da se klip giba s ubrzanjem a kao posljedica djelovanja sile F
se nalazi u pravocrtnom
akceleriranom sustavu.
LE
U njemu ne vrijedi prvi Newtonov zakon (zakon inercije), jer je akcelerirani

sustav
neinercijski sustav
OG
u kojem na cesticu djeluju prividne sile (prividne u smislu definicije), koje nisu
posljedica djelovanja nekog drugog tijela, nego njegove tromosti. Te prividne sile
nazivamo
inercijalnim silama.
in jednaka je rezultanti F
R , tj.
Po zakonu akcije i reakcije inercijalna sila klipa F
sili koja izaziva ubrzanje a , pa je:
Fin = FR = m a.
Smjer inercijske sile je uvijek suprotan od smjera u kojem se akcelerira neinercijski sustav, odnosno uvijek je suprotan od ubrzanja a .
118
R suprotAko je djelovanje rezultante F

no od gibanja, tada tijelo usporava svoje gibanje, pa inercijalna sila djeluje u
smjeru gibanja, odnosno suprotno od
ubrzanja (sl. 4.4).
RA
Sl. 4.4.
Iz recenog proizlazi da su
JE
akcelerirani sustavi oni u kojima se tijela gibaju ubrzano ili usporeno u odnosu na inercijski sustav. Inercijski sustav je sustav u kojemu vrijedi zakon
inercije ili tromosti (prvi Newtonov zakon).
RIM
Primjer 1.
Slobodna cestica mase 600 g giba se pravocrtno ubrzanjem 50 cm/s2 Odredite velicinu i smjer
inercijalne sile (sl. 4.5).
m = 600 g = 0, 6 kg
a = 50 cm s2 = 0, 5 ms2
Fin = ?
IP
Sl. 4.5.
DN
Primjer 2.
velicina sile inercije:

Fin = m a = 0, 6 0, 5
= 0, 3 N;
- je vektorom na
in odreden
smjer F
slici 4.5 (suprotan od ubrzanja).
Fin = m a =
OG
G = 2 500 N
a = 0, 2 ms2
LE
Vagoncic tezine 2 500 N , giba se pravocrtno s ubrzanjem 0, 2 ms2 (sl. 4.6). Odredite velicinu i
smjer vektora sile inercije.
Fin = ?
Fin =
G
a
g
2 500
0, 2
9, 81
Fin = 50, 96 N
Sl. 4.6.
Predznak znaci da vektor sile

in ima suprotan smjer od
inercije F
ubrzanja, a ucrtan je na slici 4.6.
119
Zadatci
3. Dopunite: Smjer inercijalne sile je uvijek

od smjera
DN
IP
4. Ucrtajte vektor inercijalne sile za gibanje tijela prema slikama 4.7 i 4.8.
LE
Sl. 4.7.
Sl. 4.8.
5. Na koje tijelo djeluje sila inercije?
OG
a) Na tijelo koje se giba.

b) Na tijelo koje je izazvalo gibanje.
6. U rudnik se spusta kosara s ubrzanjem a =
4 ms2 . Tezina kosare je 2 kN. Odredite silu kojom je nategnuto uze za koje je vezana
kosara.
120
RA
JE
RIM
a) Ako se giba jednoliko po pravcu.

b) Ako se giba jednoliko ubrzano ili usporeno.
c) Ako miruje.
- pojma sile u inercijskom sus2. Razlika izmedu
tavu i inercijalne sile je:
a) u inercijalnom sustavu sila je posljedica
djelovanja drugog tijela, a u neinercijskom
sustavu se javlja kao posljedica tromosti tijela;
b) nema razlike jer u inercijskom sustavu djeluju sile po Newtonovim zakonima koje su
prema njemu dobile naziv inercijalne sile.
1. Kada je promatrani sustav neinercijski?
DAlambertovo nacelo
RA
5.
JE
Prema ovom nacelu sustav sila koji djeluje na materijalnu tocku, dodavanjem
inercijalne sile, svodi se na sustav sila u ravnotezi. To je
dinamicki ravnotezni sustav sila.
RIM
Na taj se nacin zadatci iz podrucja dinamike mogu svesti na zadatke iz statike pa

c emo dinamicku ravnotezu racunati kao i staticku ravnotezu.
Pritom treba imati na umu da materijalna tocka pod navedenim sustavom sila nije
u ravnotezi, jer inercijalna sila nije vanjska sila koja djeluje na tocku, vec prividna
sila otpora materije promjeni stanja gibanja. Kada bi materijalna tocka ili tijelo
bilo u ravnotezi, tada se inercijalna sila ne bi ni pojavljivala.
IP
DAlambertovo nacelo kao metoda rjesavanja zadataka naziva se jos

kinetostaticka metoda
DN
koja je pogodna za rjesavanje velikog broja zadataka, a posebno za odredivanje

dinamickih reakcija u vezama.
LE
Primjenu DAlambertova nacela pokazat c emo pri razmatranju pravocrtnog gibanja, jednolikog pravocrtnog gibanja s trenjem, gibanja s trenjem na okomitom
putu i gibanja s trenjem na kosini.
OG
5.1. DAlambertovo nacelo
za pravocrtno gibanje
koja uzrokuje njeno pravocrtno
Na cesticu mase m prema slici 5.1, djeluje sila F
gibanje s ubrzanjem a .
Sl. 5.1.
Sl. 5.2.
121
5. DAlambertovo nacelo
F Fin = 0,
ili
RA
F + (m a) = 0 .
i sa smjerom
Uslijed ubrzanja a javit c e se na pravcu ubrzanja inercijalna sila F
suprotnim od ubrzanja, velicine: Fi = m a . Prema DAlambertovom nacelu
i F
in moraju biti u ravnotezi, pa je dinamicka ravnoteza:
velicine sila F
Ako na materijalnu tocku mase m djeluje sustav sila kao na slici 5.2, opet je
velicina sila inercije u ravnotezi s velicinom rezultante aktivnih sila, tj.:
FR + Fi = 0 .
JE
Djeluju li na materijalnu tocku osim aktivnih sila i otpori, npr. trenje, tada je:
FR + Fi + Ft = 0 .
RIM
Jednadzbe predstavljaju dinamicke jednadzbe ravnoteze.

Primjer 1.
LE
DN
IP
Na uzetu visi teret tezine G = 20 kN (sl. 5.3, 5.4 i 5.5). Kolikom je silom optereceno uze:
a) u stanju mirovanja,
b) pri jednolikom ubrzanom dizanju s ubrzanjem 4 ms2 ,
c) pri jednolikom ubrzanom spustanju s ubrzanjem od 4 ms2 ?
Sl. 5.3.
Sl. 5.4.
Sl. 5.5.
OG
a) U stanju mirovanja je: F = G = 20 kN , pa je sila u uzetu F = 20 kN .

b) Pri ubrzanom dizanju tijelu se mora dodati sila inercije Fi = m a suprotno od smjera gibanja
(sl. 5.4), pa je uvjet dinamicke ravnoteze:

Fy = 0 F G m a = 0
20 000
4 = 20 000 + 8 154, 9 = 28 155 N.
9, 81
Prema rezultatu, kod ubrzanog dizanja tereta sila u uzetu veca je za 8 155 N u odnosu na stanje
mirovanja.
F = G + m a = 20 000 +
122
5.1. DAlambertovo nacelo za pravocrtno gibanje
c) Pri ubrzanom spustanju tereta treba dodati silu inercije suprotno od gibanja (sl. 5.5), pa je iz
uvjeta dinamicke ravnoteze:

Fy = 0 F + ma G = 0
F = G m a = 20 000 8 155 = 11 845 N.
RA
Kada se teret supsta ubrzano, uze je optereceno manjom silom nego u stanju mirovanja.
Primjer 2.
Reakcije:
masa tereta: m =
RIM
Dizalica prema slici 5.6 dize teret od 1 100 N ubrzanjem 0, 5 ms2 . Treba odrediti reakcije u osloncima
A i B te stabilnost dizalice.
JE
Ako je spustanje tereta s ubrzanjem a = 9, 81 ms2 = g , tada je: F = G m g =

20 000 20 000 = 0 , pa bi teret padao slobodnim padom, a uze bi bilo neoptereceno.
G
1 100
=
= 112 kg
g
9, 81
DN
IP
inercijalna sila: Fin = m a = 112 0, 5 = 56 N

Sl. 5.6.

Fy = 0 Fin G GR Gu GD + FA + FB = 0

MA = 0 G 4 Fin 4 GR 0, 5 + GD 1 FB 2 + Gu 3 = 0.
(5.1)
(5.2)
G 4 Fin 4 GR 0, 5 + GD 1 + Gu 3
2
1 100 4 56 4 500 0, 5 + 4 000 + 1 500 3
= 1 813 N
FB =
2
Iz (5.1) FA = FB + Fin + G + GR + Gu + GB = 1 813 + 56 + 1 100 + 500 + 1 500 + 4 000
FA = 5 343 N.
OG
Stabilnost:
LE
Iz (5.2) FB =
Dizalica ima mogucnost prevrtanja oko kotaca A, pa je:

a) moment stabilnosti:
Ms = GD 1 + Gu 3 = 4 000 1 + 1 500 3 = 4 000 + 4 500 = 8 500 Nm.
b) moment prevrtanja:
Mp =G 4 + Fin 4 + GR 0, 5 = 1 100 4 + 56 4 + 500 0, 5 = 4 400 + 224 + 250 = 4 874 Nm.
Kako je Ms > Mp , dizalica se nece prevrnuti dizuci teret G ubrzavanjem 0, 5 ms2 .
123
5.2. Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja

jednadzba gibanja s trenjem
RA
Jednoliko pravocrtno gibanje s trenjem
RIM
JE
Sila trenja uvijek je suprotstavljena smjeru gibanja s to se vidi iz primjera na slikama 5.7 i 5.8, pa je primjenom DAlambertovog nacela za ubrzano i usporeno
gibanje mase m dinamicka ravnoteza:
Sl. 5.7.
Fx = 0 F FT m a = 0
IP
Sl. 5.8.
Fx = 0 FT + m a Fk = 0
F sila ubrzanja
Fk sila kocenja
DN
Osnovni pojmovi o trenju nalaze se u poglavlju 9.
OG
LE
Gibanje s trenjem na okomitom putu

Slika 5.9 prikazuje dizalo za vrijeme gibanja
prema gore. Ono s to se odmah moze zamijeti , s to
ti jest da je uzeta u obzir ukupna tezina G
je pravilo kada se promatra gibanje na okomitom putu.
Prema DAlambertu treba sumu svih vertikalnih sila izjednaciti s nulom, pa je:
Sl. 5.9.
F m a G FT = 0.
Iz toga slijedi sila u uzetu ili sila dizanja:

F = m a + G + FT
124
/N/ sila dizanja.
5.2. Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja jednadz ba gibanja s trenjem
Primjer 1.
10 kN
1 cm
RIM
JE
MF =
RA
Za dizalo na slici 5.10 nacrtajte poligon sila u usvojenom mjerilu i napisite jednadzbu za silu dizanja za sljedeca gibanja dizala ako je ukupna tezina dizala s teretom G = 16 kN , trenje FT = 4 kN ,
m
masa m = 1630, 988 kg i ubrzanje a = 4, 29 2
s
a) jednoliko prema gore;
b) jednoliko usporeno prema gore;
c) jednoliko ubrzano prema dolje;
d) jednoliko usporeno prema dolje.
Sl. 5.10.
Primjer 2.
DN
IP
Izracunajte pogonsku silu automobila (sl. 5.11) za uvjete:

a) bez otpora voznje;
- kotaca
b) s otporom voznje ako je koeficijent trenja izmedu
i ceste = 0, 2 . Masa automobila iznosi m = 2000 kg , a
za vrijeme od 18 sekundi postigne brzinu v = 110 km/h .
Sl. 5.11.
LE
v
30, 55
m
a) v = 110 km/h : 3, 6 = 30, 55 m/ s ; a = =
= 1, 697 2
t
18
s
F = m a = 2 000 1, 697 = 3 394 N
OG
b) F = m a + FT ; FT = FN = FG = m g = 2000 9, 81 0, 2 = 3 924 N ;
F = 2000 1, 697 + 3924 = 7 318 N .
Primjer 3.
Automobil iz 2. primjera pocinje s kocenjem pri brzini od v = 180 km/h i zaustavi se za t = 20 s .

Kolika je sila kocenja Fk ako se u obzir uzme i trenje?
Sila trenja i kocenja imaju isti smjer, pa je: Fk + FT = m a Fk = m a FT . v = 180 km/h :
v
50
m
3, 6 = 50 m/ s a = =
= 2, 5 2 . Fk = 2000 2, 5 3924 = 1076 N .
t
20
s
125
FH = G sin
/N/ sila niz kosinu
FN = G cos
/N/ normalna sila.
RA
na kosini se rastavi u komTezina tijela G

ponente cije velicine su (sl. 5.12):
Gibanje s trenjem na kosini
Sl. 5.12.
JE
Na pravcu kosine na kojem c e se odvijati

H koja djeluje niz kosigibanje stoji sila F
nu. Nju treba uzimati u obzir pri promatranju gibanja. Prema tome:
RIM
Pri primjeni DAlambertova nacela za gibanje na kosini u obzir treba uzeti

H na pravcu kosine.
silu F
Nagib kosine prema slici 5.12 je:
h
l
nagib kosine.
DN
IP
N = tg =
Pod nagibom kosine podrazumijeva se omjer njezine visine h s duzinom l

baze.
OG
Primjer 4.
LE
Ako se jednadzba nagiba pomnozi sa 100, dobije se nagib izrazen u postotcima.
Jedna ulica duljine 120 m ima visinsku razliku 6 m. Izracunajte:

a) nagib N u postotcima,
b) kut kosine .
a) N =
h
6
=
= 0, 05 100 = 5 % ;
l
120
b) tg = 0, 05 = 2, 862 = 2 51 44 .
126
Sila na kosini pri uzlaznom gibanju
RA
Prema DAlambertovu nacelu njihov zbroj treba izjednaciti s nulom, pa je:
Pri gibanju tijela uz kosinu (sl. 5.13) vucna

treba svladati silu niz kosinu F
H , silu
sila F
T .
tromosti mase m g i silu trenja F
Sl. 5.13.
F FH m g FT = 0,
a odavde:
(5.3)
JE
F = FH + FT + m g
Ako se u jednadzbu (5.3) uvrste ranije dobivene vrijednosti za FH i FT , slijedi:
Sila na kosini pri silaznom gibanju
/N/ vucna sila uz kosinu.
RIM
F = G sin + FG cos + m a
IP
Ako se tijelo giba niz kosinu, kao na slici 5.14

i sila niz kosinu F
H imaju
tada aktivna sila F
isti smjer, a sila tromosti mase m g i trenje
suprotan. DAlambertova jednadzba je:
F FH + m a + FT = 0,
Sl. 5.14.
DN
a odavde:
F = FT FH + m a
ili konacno:
Primjer 5.
/N/ vucna sila niz kosinu.
LE
F = FG cos G sin + m a
OG
Tijelo klizi niz kosinu koja je prema horizontali nagnuta za = 45 . Nakon s to je tijelo preslo put
- tijela i kosine?
od s = 3, 6 m , dobilo je brzinu v = 2 m/ s. Koliki je keoficijent trenja izmedu
v2
22
4
m
=
=
= 0, 55 2 . Ako tijelo samo od sebe klizi niz kosinu, tada
2s
2 3, 6
7, 2
s
je prema DAlambertovu nacelu:
F
F
+
ma
=
0 ma = FH FT = G sin G cos =
T
H

m g sin m g cos : m
g sin a
9, 81 sin 45 0, 55
=
= 0, 92 .
a = g sin g cos , a odavde: =
g cos
9, 81 cos 45
Iz v2 = 2as a =
127
Primjer 6.
RA
Vucna sila lokomotive je F = 170 kN . Trenje vlaka iznosi FT = 40 N po 10 kN. Tezina vlaka je
G = 6 MN . Koliko je ubrzanje a vlaka:
a) na horizontalnoj pruzi;
b) na pruzi uspona sin = 1 : 70 ?
6 000 kN
146 000 m
= 24 000 N . m a = F FT = 170 24 = 146 kN a =
.
10 kN
m
s2
G
6 000 103
146 000
m
m= =
= 611 620, 795 kg = 611 621 kg ; a =
= 0, 238 2 .
g
9, 81
611 621
s
JE
a) FT = 40 N
RIM
1
b) F = FH +FT +ma . F = Gsin + Gcos +ma . Gsin = 6 000
= 85, 714 kN . Za
70
male kutove cos = 1 , pa je FG cos = G = 24 kN . 170 = 85, 714 + 24 + 611, 621 a
m
170 000 109 714
= 0, 098 2 .
a=
611 621
s
Primjer 7.
IP
Porinuce broda vrsi se na putu s 10 % pada. Otpor trenja = 0, 03 . Izracunajte ubrzanje koje
c e imati brod ako je njegova masa m = 105 kg (sl. 5.15).
LE
DN
FH = m a + FT
FH FT
G sin G cos
a=
=
m
m
m g(sin cos )
=
= g(sin cos ),
m
10
N = 10 % =
= 0, 1 tg = 0, 1 = 5, 72 ,
100
sin = 0, 0997,
cos = 0, 995,
m
a = 9, 81(0, 0997 0, 03 0, 995) = 0, 685 2 .
s
OG
Sl. 5.15.
128
Zadatci
DAlambertovo nacelo
za pravocrtno gibanje
masa vitla je mV = 300 kg . Odredite reakcije oslonaca resetkastog nosaca ako teret
dizemo ubrzanjem a = 1, 8 ms2 .
RA
1. Dizalica podize teret od 30 000 N brzinom
RIM
JE
v = 1, 8 ms1 . Jednoliko ubrzano gibanje

5
u pocetku traje t = s . Kolika sila optere4
cuje uze na koje je objesen teret (sl. 5.16)?
IP
Sl. 5.16.
2. Slika 5.17 prikazuje nosac s pokretnim ko-
OG
LE
DN
licima dizalice nosivosti m = 104 kg . Odredite dodatne dinamicke reakcije oslonaca

nosaca za pokazani polozaj kolica ako maksimalni teret podizemo s ubrzanjem a =
6, 5 ms2 ?
Sl. 5.17.
3. Na simetricnom resetkastom nosacu nalazi
se vitlo koje dize teret mase mt = 2 000 kg

(sl. 5.18). Masa resetke je mR = 1 200 kg ,
Sl. 5.18.
Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja

jednadzba gibanja s trenjem
4. Automobil ima masu 1000 kg. Za vrijeme
gibanja na automobil djeluje trenje koje iz1

nosi
njegove tezine. Kolika je vucna sila
10
motora automobila ako se giba:
a) jednoliko;
m
b) stalnim ubrzanjem 2 2 ?
s
5. Vlak tezine 2 MN giba se po horizontalnom
m
kolosijeku s ubrzanjem od a = 0, 02 2 , a
s
trenje iznosi 2800 N po 1 MN njegove tezine. Kolika mora biti snaga lokomotive nakon
20 s ako je pocetna brzina vlaka 10 m/ s?
6. Kabina dizala prema slici 5.19 visi na uzetu
koje je optereceno silom G = 29 430 N . Kabina ce na putu s = 1 m prema gore postici
129
RIM
Sl. 5.19.
Gibanje s trenjem na kosini
7. Po kosini nagiba h : l = 1 : 3 spusta se
IP
brod tezine 80 kN. Duljina kosine je 50 m, a

= 0, 05 . Kolika je brzina broda na kraju
kosine i koliko je proteklo vremena?
8. Automobil tezine 5 kN vozi po cesti nagiba
DN
4 brzinom od 5 m/ s. Koliki je koeficijent

trenja ako je snaga automobila 3,8 kW?
9. Koliki mora biti minimalni koeficijent trenja
LE
- ceste i automobilskog kotaca da bi

izmedu
se automobil mogao penjati uz cestu nagiba
30 ubrzanjem od 0,6 m/ s?
10. S vrha kosine duge 10 m i visoke 5 m pocinje
OG
se spustati tijelo bez pocetne brzine. Koliko ce se dugo tijelo gibati niz kosinu ako je
koeficijent trenja 0,2? Kolika c e biti brzina
tijela na dnu kosine?
130
RA
JE
m
brzinu v = 90
.
min
a) Ucrtajte na sliku vektore brzina, ubrzanja i sila koje djeluju na kabinu i izracunajte opterecenje uzeta uzimajuci u obzir trenje
FT = 186 N .
b) Izracunajte silu u uzetu kada kabina uspom
rava s a = 2 2 .
s
Impuls sile i velicina

gibanja
RA
6.
Mnozenjem jednadzbe s masom m cestice, dobije se:
RIM
mv = mv0 + ma t.
JE
u
Ako na cesticu koja se giba jednoliko nekom brzinom v0 djeluje neka sila F
odredenom vremenskom intervalu t , njeno gibanje c e postati jednoliko ubrzano,
a brzina joj je:
v = v0 + a t.
Prema drugom Newtonovu zakonu je m a = F , pa je:

mv = m v0 + F t
F t = m v m v0
IP
F t = m(v v0 ) .
Ako je pocetna brzina v0 = 0 , tada je gornji izraz konacno:
DN
F t = m v .
Lijeve strane jednadzbi predstavljaju
impuls sile I = F t ,
a desne
LE
velicinu gibanja
B= mv
.
B = m(v v0 )
OG
Umnozak sile F i intervala vremena t u kojem sila djeluje zove se impuls

sile I , a umnozak mase m i brzine v zove se velicina gibanja B.
Iz jednadzbi slijedi poucak o impulsu.
Impuls sile za neki interval vremena t jednak je promjeni velicine gibanja
u tome intervalu.
Promatrajuci izraze moze se zakljuciti da dugotrajno djelovanje male sile na tijelo
moze izazvati iste posljedice kao i kratkotrajno djelovanje velike sile. Isto tako,
131
6. Impuls sile i velic ina gibanja
tijelo male mase, a velike brzine moze imati iste ucinke kao i tijelo velike mase,
a male brzine. Dakle, masa i brzina su dva vazna obiljezja gibanja tijela, jer o
njima ovisi djelovanje tijela pri sudaru s drugim tijelom.
a za velicinu gibanja:
B
RA
Impuls sile i velicina gibanja su vektorske velicine. Impuls ima smjer sile, a
velicina gibanja smjer brzine. Jedinica za impuls je:

I /Ns/ = kgm s2 s = kgms1 ,

kgms1 .
JE
Impuls sile i velicina gibanja imaju istu dimenziju. Iz jednadzbe impulsa i velicine
gibanja moze se izraziti sila:
m (v v0 )
.
t
RIM
F=
Prema izrazu sila je jednaka promjeni velicine gibanja u odredenom

vremenskom intervalu.
Primjer 1.
Primjer 2.
DN
I =?
v =?
I = F t = 20 0, 03 = 0, 6 kgms1
F t
I
0, 6
Iz F t = m v v =
= =
m
m
0, 2
v = 3 ms1 .
LE
m = 200 g = 0, 2 kg
F = 20 N
t = 0, 03 s
IP
Na cesticu mase 200 g djeluje sila F = 20 N u vremenu t = 0, 03 s . Koliki je impuls sile i

brzina cestice poslije prestanka djelovanja sile ako je cestica prethodno mirovala?
OG
Odredite silu koja djeluje na cesticu mase 200 g te c e joj nakon 10 sekundi djelovanja dati brzinu
od 6 ms1 .
m = 200 g = 0, 2 kg
t = 10 s
v = 6 ms1
F =?
132
Iz F t = m v
mv
0, 2 6
F=
=
= 0, 12 N .
t
10
6.1. Mehanicki rad
Primjer 3.
F=
JE
F =?
m(v0 v)
2(11 5)
=
= 6 N.
t
2
RA
t = 2 s
m = 2 kg
v0 = 11 ms1
v = 5 ms1
Koja sila promijeni u 2 sekunde cestici mase 2 kg brzinu od 11 ms1 na 5 ms1 ?
Primjer 4.
RIM
Vlak se giba pravocrtno brzinom od 72 kmh1 . Zatim koci silom od 0, 1 tezine vlaka. Koliko je
- put za vrijeme kocenja?
vrijeme kocenja i prijeden
v0 = 72 kmh1 = 20 ms1
F = 0, 1G = 0, 1mg
t = ?
s =?
konacna brzina vlaka: v = 0

m v m v0 = 0, 1mg t

m 0 + m v0 = 0, 1mgt : m
IP
v0 = 0, 1g t
v0
20
t =
=
= 20, 38 s .
0, 1g
0, 1 9, 81
0, 1gt2
0, 1 9, 81 20, 382
= 20 20, 38
= 407, 6 203, 7 = 203, 9 m
2
2
LE
s = v0 t
DN
- put za jednoliko usporeno gibanje:

prijedeni
6.1. Mehanicki
rad
OG
Covjek
na slici 6.1 gura ormar nekom silom. Nece ga pomaknuti zbog prepreke
koja se nasla na putu pokusaja premjestanja. No, ipak c e se on nakon nekog vremena umoriti. Pitamo se je li covjek izvrsio rad. U svakodnevnom z ivotu to bi
predstavljalo neki rad, ali u tehnici se to
ne smatra radom jer nije izvrsen nikakav
pomak, pa djelovanje sile nije mjerljivo.
Sl. 6.1.
Sl. 6.2.
133
Tek kada se ukloni prepreka kao na slici 6.2, ormar c e se moci premjestiti. Pre T koju treba svladati na putu s . Time je
mjestanju se suprotstavlja sila trenja F

djelovanje sile F postalo mjerljivo.
U skladu s recenim moze se zakljuciti:
RA
U fizikalnom smislu rad se obavlja kada sila djeluje uzduz prevaljenog puta.
Primjenjujuci recenu definiciju, mehanicki rad se opisuje jednadzbom:
JE
W = F s /Nm/ mehanicki rad

|W| = |F| |s| = /N/ /m/ = /Nm/.
Jedinica za mehanicki rad je njutnmetar ili, prema SI-sustavu jedinica:
RIM
Kada sila od 1 N od tocke djelovanja u smjeru sile izvrsi pomak tijela od

1 m, tada je izvrsen rad od jednog dzula (1 J).
IP
Ekvivalentna jedinica za elektricni rad je vatsekunda (Ws), pa je:

1 /J/ = 1 /Nm/ = 1 /Ws/.
Buduci da se u nauci o toplini za kolicinu topline koristi jedinica dzul, u mehanici
se rad u pravilu racuna u njutnmetrima. Time je povucena jasna granica izmedu
nauke o toplini, elektrotehnike i mehanike.
DN
LE
Sl. 6.3.
- mehanickog
Ipak, treba jasno razgraniciti fizikalnu razliku izmedu
rada i okretnog momenta jer imaju istu jedinicu, Nm. Djelovanje
na
momenta sile vidi se na slici 6.3. Usporedbom djelovanja sile F
djeluje paralelno s
slikama 6.2 i 6.3, vidi se da na slici 6.2 sila F
putom s , a na slici 6.3 okomita je na krak l .
OG
Pod mehanickim radom podrazumijeva se samo rad sile koja je paralelna s

putom.
Ako se to pravilo primijeni za primjer na slici 6.4, tada je izvrsen rad za
premjestanje kolica:
W = F cos s /J/
rad kose sile.
Sl. 6.4.
Komponenta F sin okomita je na put pa ne cini rad na putu s . Ona c e na kraku

l ciniti moment M = F sin l , koji c e nastojati podici kolica.
134
6.1. Mehanicki rad
Graficki
prikaz mehanickog
rada
Jednadzba rada opisana je jednadzbom W = F s . Ako se sila nanese na ordinatu y , a put na apscisu koordinatnog sustava (sl. 6.5), vidi se da produkt F s
predstavlja osjencanu povrsinu, koja je graficki prikaz rada W .
RA
Dakle:
RIM
JE
U F , s dijagramu osjencana povrsina plohe ispod linije sile predstavlja mehanicki rad.
Sl. 6.5.
Sl. 6.6.
IP
Kada sila na svojem putu nije konstantna velicina, tada je linija sile razlomljena
kao s to pokazuje F , s dijagram na slici 6.6. U tom slucaju ukupni rad se moze
izracunati zbrajanjem povrsina pojedinih ploha, pa je:
/J/ ukupan rad.
DN
Wuk = W1 + W2 + W3 + . . .
OG
LE
Rad na kosini i zlatno pravilo mehanike
Sl. 6.7.
Na kosoj plohi (sl. 6.7) vitlom se podiz e teret mase m . Pritom treba savladati
H na putu s , za s to je potreban
silu F
rad:
(6.1)
W = FH s = G sin s.
Nakon prijedenog
puta s , savladana je
- puvisinska razlika h . Odnos izmedu
ta s i visine h dobije se iz pravokutnog
trokuta na slici 6.7, pa je:
h
h
. (6.2)
s=
sin =
s
sin
Uvrsti li se (6.2) u (6.1), dobije se:

h
W = G sin
W =Gh
sin
/J/ rad na kosini.
(6.3)
135
Iz jednadzbe (6.3) moze se zakljuciti:
RA
Prema recenom pravilu rad dizanja na putu s ,

prema slici 6.8, bio bi jednak produktu tezine
i visinske razlike h .
G
Pri dizanju rad ne ovisi o obliku prevaljenog puta nego samo o visinskoj
razlici koju masa prelazi.
FH
h
=
G
s
Sl. 6.8.
JE
Izjednacavanjem jednadzbi (6.1) i (6.3) slijedi:

FH s = G h
zlatno pravilo mehanike.
RIM
Zlatno pravilo mehanike za kosinu bi znacilo za s to manju silu dizanja

potrebna je duza kosina.
IP
Ova zakonitost ne vrijedi samo za kosinu nego i za sve radne strojeve. Najjednostavniji stroj je poluga koja se u raznim oblicima javlja kod slozenijih strojeva
kao dizalice, vitla, koloture itd. gdje je moguce velike terete dizati malom silom.
Koliko puta je manja sila, toliko puta je veci put dizanja.
LE
DN
Rad sile trenja
OG
Sl. 6.9.
Da bi se pomaknuo sanduk na slici 6.9, treba savladati silu

T koja je usmjerena suprotno od smjera gibanja. Iz
trenja F
fizike su poznate jednadzbe trenja:
FT0 = FN 0 /N/ sila trenja mirovanja
FT = FN /N/ sila trenja gibanja
0 koeficijent trenja mirovanja
koeficijent trenja gibanja.
Za pomak sanduka za neki put s izvrsen je rad trenja klizanja koji iznosi:
WT = FN 0 s
rad sile trenja za pokretanje sanduka
WT = FN s
rad sile trenja gibanja.
Kada bi sanduk bio postavljen na valjke i tako premjestan za neki put s , javilo
bi se trenje valjanja i trenje voznje, pa je rad trenja:
WT = FN R s
136
rad sile trenja valjanja
6.1. Mehanicki rad
WT = FN V s
rad otpora voznje.
Rad sile trenja pri pokretanju tijela bit c e veci od rada trenja gibanja jer je
0 > . Isto tako, rad trenja valjanja bit c e manji od rada trenja klizanja jer
je R < 0 < .
RA
Primjer 1.
JE
Covjek
okrece rucicu polumjera r = 0, 6 m (sl. 6.10) rucnom silom od F = 200 N i okrene je 90 puta. Izracunajte:
a) Kolika je velicina okretnog momenta?
b) Koliki je rad izvrsio covjek?
c) Prikazite rad dijagramom F , s .
Sl. 6.10.
RIM
a) M = F r = 200 0, 6 = 120 Nm .
b) W = F s = F d i = 200 1, 2 3, 14 90 = 67 824 J
Sl. 6.11.
DN
Primjer 2.
IP
c) prevaljeni put s = d i = 1, 2 3, 14 90 = 339, 12 m

MF : 100 N = 10 mm Ms = 100 m = 10 mm . Za konstantnu
rucnu silu F = 200 N i prevaljeni put s = 339 m , dijagram (F, s)
je prikazan na slici 6.11.
- sanduka i
Radnik vuce sanduk mase 50 kg po hrapavoj povrsini gdje koeficijent trenja izmedu
podloge iznosi = 0, 4 . Koliki je rad obavio radnik ako je premjestao sanduk 20 metara?
LE
Sila trenja iznosi: FT = m g = 50 9, 81 0, 4 = 196, 2 N .

Sl. 6.12.
OG
Povlaceci sanduk radnik je savladavao silu trenja pa je:

W = F s = FT s = 196, 2 20 = 3 924 J .
Primjer 3.
Covjek
tjelesne mase m = 80 kg ide s 2. na 4. kat zgrade i sa sobom nosi teret od G = 200 N .
Visina jednog kata je h = 3, 2 m . Koliki je rad izvrsio covjek?
Ovdje je rijec o radu dizanja gdje je mjerilo puta visinska razlika, pa je: W = Gh = (G1 +G2 )h =
(m g + G2 ) h = (80 9, 81 + 200) 2 3, 2 = 6 302, 72 J .
137
Primjer 4.
Na slici 6.13 prikazana je dvokraka neuravnotezena poluga kojom treba podici teret G = 80 kN .
Silom F treba podici teret G . Koliko treba biti dugacak krak poluge l1 ako teret z elimo podici
silom F = 300 N . Krak l2 = 0, 3 m .
RA
Zadatak se moze rijesiti primjenom zlatnog pravila mehanike:

W1 = W2
F s1 = G s2 .
(6.4)
Sl. 6.13.
RIM
JE
Iz slicnosti osjencanog trokuta na slici 6.13 proizlazi:

l1
s1
l2
=
s2 = s1 .
(6.5)
l2
s2
l1
l2
G l2
F l1 = G l2 l1 =
Uvrstavanjem (6.5) u (6.4) je: F s1 = G s1
;
l1
F
80 000 0, 3
l2 =
= 0, 8 m .
300
IP
Napomena: Do istog rezultata moze se doci izjednacavanjem momenata sila za tocku O:

G l2
80 000 0, 3
F l1 = G l2 l1 =
=
= 0, 8 m.
l1
300
DN
Primjer 5.
LE
S pomocu brodske dizalice (sl. 6.14) izvlaci se brodica mase m1 = 30 000 kg . Masa kolica iznosi m2 =
10 000 kg . Kosina ima nagib 15 % i visinu h = 6 m .
Otpor trenja voznje m1 + m2 je v = 0, 01 . Izracunajte:
a) rad dizanja WH ;
b) rad sile trenja WT ;
c) ukupni rad W .
Sl. 6.14.
OG
a) WH = G h = (m1 + m2 ) g h = (30 000 + 10 000) 9, 81 6 = 2 354 400 Nm = 2 354, 4 kJ .

15 %
b) WT = FN v s , tg =
= 0, 15 = 8, 531 .
100
h
6
h
sin =
=
s=
= 40, 458 m
s
sin 8, 531
0, 1483
FN = G cos = (m1 + m2 ) g cos = (30 000 + 10 000) 9, 81 cos 8, 531 = 388 058, 386 N .
WT = 388 058, 386 0, 01 40, 458 = 157 000, 662 Nm = 157 kJ .
c) W = WH + WT = 2 354 400 + 157 001 = 2 511 401 J .
138
6.1. Mehanicki rad
Zadatci
Impuls sile i velicina
gibanja
2. Na automobil mase m = 1200 kg djeluje sila

F = 2700 N . Pritom se automobilu poveca
brzina s v1 = 72 km/ h na v2 = 90 km/ h .
Koliki je put pritom presao automobil?
Sl. 6.16.
6. Teret tezine G = 600 N dize se dizalom du-
ljine s = 7, 5 m na visinu h = 4 m . Kolika

je sila dizanja i koliki je pritom izvrsen rad?
RIM
3. Kojom silom kocenja treba kociti automobil
RA
granata tezine G2 = 70 N brzinom v2 =

500 ms1 . Kolikom brzinom top trgne unatrag?
JE
1. Iz topa tezine G1 = 3 500 N ispaljena je
ga radnici trebaju gurati i koliki pritom izvrse

rad?
mase 1 200 kg da mu smanjimo brzinu od

8 ms1 u intervalu t = 6 s ?
Mehanicki
rad
IP
4. Viljuskarom na slici 6.15 se podize teret ma-
Sl. 6.17.
7. Teret se ukrcava na teretni vagon putem ko-
sine duljine s = 4, 8 m , silom F = 650 N

na visinu h = 1, 2 m .
a) Koliko iznosi tezina G tereta?
b) Koliki je izvrseni rad?
LE
DN
se m = 300 kg .
a) Koliki je mehanicki rad potreban da bi se
teret podigao na visinu h = 2 m ?
b) Kolika je potencijalna energija tereta na
visini h = 1, 8 m ?
OG
Sl. 6.15.
cna bacva mase m=12 kg ispunjena je s

5. Celi
Sl. 6.18.
kg
.
200 l ulja specificne mase = 0, 92
dm3
Treba je utovariti na transporter s pomocu
kosine na visinu h = 1, 6 m .
a) Koliko duga treba biti kosina ako dva
radnika guraju bacvu ukupnom silom F =
950 N ?
- trebaju utovariti aparat za zab) Oni takoder
varivanje tezine G = 700 N . Kojom silom
139
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
DINAMIKA
KRUTOG TIJELA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
RA
8.
Moment tromosti ili

dinamicki
moment inercije
Ova pojava se iskoristava npr. kod zamasnjaka (sl. 8.1) gdje je

zamasna masa vijenca povecana, jer se nalazi na vecoj udaljenosti r od osi rotacije pa c e imati veci dinamicki
moment.
IP
Sl. 8.1.
RIM
JE
Za translacijska gibanja i sve s to je s tim u vezi energija,

rad, snaga vazna je masa tijela. Medutim,
za rotacijska je
gibanja vazno na kojemu se mjestu nalazi ta masa. Ona moze
biti blize ili dalje od osi rotacije, pa c e kolicina energije u rotirajucem sustavu obiljezavati
moment tromosti mase ili dinamicki moment inercije.
Dovedeni mehanicki rad rotirajucoj masi c e razmjerno povec ati njezinu kineticku energiju, a ona c e biti to veca s to je veca
udaljenost r mase od osi rotacije.
DN
Dinamicki moment inercije ili moment tromosti cestice mase moze

se odrediti promatranjem gibanja cestice mase m na slici 8.2. Ona
rotira na razmaku r oko sredisnje tocke M , konstantnom obodnom
i kutnom brzinom v = konst. , = konst. , pa je kutno ubrzanje
= 0.
Sl. 8.2.
OG
LE
Kineticku energiju koju cestica mase m ima odredi se analogijom iz jednadzbe

za kineticku energiju mase pri translaciji:
v2
Ek = m
kineticka energija mase pri translacijskom gibanju,
2
zamjenom linearne brzine v obodnom . Kako je: v = r v2 = r2 2 ,
dobije se:
2
Ek = m r 2
energija rotirajuce mase.
(8.1)
2
U jednadzbi (8.1) produkt mase m i kvadrata udaljenosti r2 njezina tezista od
osi rotacije naziva se moment tromosti ili dinamicki moment inercije. Dakle:
Produkt mase s kvadratom udaljenosti njezina tezista od osi rotacije naziva
se moment tromosti ili dinamicki moment inercije.
153
On se obiljezava velikim slovom I s indeksom d (Id ) , pa je:

moment tromosti ili dinamicki moment inercije.
Id = m r2
Jedinica za moment tromosti proizlazi iz njegove jednadzbe:
RA
|Id | = |m| |r2 | = /kg m2 /.
JE
Izvedena jedinica za moment tromosti u SIsustavu mjera jest kgm2 .
Ek =
Id
2
2
RIM
Sredivanjem
jednadzbe kineticke energije rotirajuce mase, dobije se:
/Nm ili J/
kineticka energija rotirajuce mase.
IP
Kineticka energija rotirajuce mase jednaka je produktu polovine momenta

tromosti i kvadrata kutne brzine.
DN
Primjer 1.
LE
Tijelo mase m = 10 kg rotira s n = 60 min1 s razmakom tezista od osi rotacije:

a) r = 1 m ;
b) r = 2 m .
Za oba slucaja izracunajte kineticku energiju mase rotacijskog gibanja. Komentirajte rjesenja!
OG

Id
m r12 n 2 10 12 3, 14 60 2
2
a) Ek1 = =
=
= 197 kgm2
2
2
30
2
30
10 22
b) Ek2 =
2
3, 14 60
30
2
= 788, 768 kgm2 .
Kako je 788, 768 : 197 = 4 i r22 = 22 = 4 , znaci:

energija rotirajuce mase proporcionalna je s kvadratom udaljenosti tezista mase od osi rotacije.
154
8.1. Moment tromosti osnovnih geometrijskih tijela
8.1. Moment tromosti osnovnih geometrijskih tijela
RA
Masa realnih tijela sastoji se od vrlo mnogo cestica masa s razlicitim razmacima
od osi rotacije. Zbroj svih cestica mase cini realno tijelo, stoga:
JE
Moment tromosti ili dinamicki moment inercije rotirajuceg tijela izracuna se

tako da se zbroje svi produkti cestica masa s kvadratom njihovih udaljenosti
r od osi rotacije.
RIM
Prema recenom pravilu proizlazi jednadzba:

Id = (m r2 ) /kg m2 / opci izraz za moment tromosti
ili dinamicki moment inercije.
IP
Tocno izracunavanje momenta tromosti mase po gornjoj jednadzbi za konkretno geometrijsko tijelo moguce je samo primjenom integralnog racuna. Ovdje c e
biti pokazan izvod s pomocu jedne metode koja daje dovoljno tocan rezultat na
primjeru s ipkastog tijela (stap ili paok remenice, zamasnjaka, zupcanika i sl.)
DN
Moment tromosti ili dinamicki

moment inercije ravnog stapa
Stap
duljine r i mase m (sl. 8.3) rotira oko tocke M .
LE
Za odredivanje
dinamickog momenta inercije za tocku M treba razdijeliti s tap na broj jednakih dijelova, npr. tri, kao na
m
slici. Svaki dio ima masu
. Udaljenosti tezista T1 , T2 , T3
3
od tocke rotacije M iznose:
OG
l
3
5
r1 = r, r2 = r, r3 = r.
6
6
6
Prema definiciji dinamickog momenta inercije je:

(m r2 ) = m1 r12 + m2 r22 + m3 r32
Id =
m r 2 m 3 2 m 5 2
Id =
+
r +
r
3 6
3 6
3 6
m r2 1
9
25 35 m r2
Id =
+
+
=
.
3
36 36 36
36
3
Sl. 8.3.
155
m r2
Da je s tap razdijeljen na beskonacno mnogo dijelova, tada bi koeficijent uz
3
bio jednak jedinici, pa je konacan izraz dinamickog momenta inercije za tocku M :
/ kgm2 / moment tromosti rotirajuceg s tapa.
m r2
3
RA
Id =
Moment tromosti ili dinamicki

moment inercije ostalih vaznijih geometrijskih tijela
RIM
JE
Momenti tromosti drugih geometrijskih tijela izracunavaju se istom metodom kojom je izracunan moment tromosti rotirajuceg s tapa. Zbog ogranicenja prostora
udzbenika ovdje c e biti navedene gotove jednadzbe momenta tromosti za pet najcesc ih tijela koja se pojavljuju u tehnickoj praksi.
Opis tijela
Izgled
Moment
tromosti

kgm2
Id =
m 2
l
3
Tanki s tap tocka rotacije na sredini
Id =
m 2
l
12
Puni valjak
Id =
DN
IP
Tanki s tap tocka rotacije na kraju
Kugla
2
Id = m R2
5
OG
Primjer 1.
LE
Suplji
valjak debela stijenka
Suplji
valjak tanka stijenka
m 2
r
2
m
Id = (R2 + r2 )
2 2
Id = m rm
Izracunajte kineticku energiju rotirajuceg tijela zamasnjaka prema slici 8.4 ako je poznato: D = 1, 8 m , d = 1, 6 m , povrsina presjeka vijenca Av = 140 cm2 , povrsina presjeka palca Ap = 46 cm2 .
Zanemariti glavinu. Materijal zamasnjaka je SL sa specificnom
masom = 7, 4 kg/dm3 . Broj okretaja je n = 480 min1 .
Sl. 8.4.
156
8.2. Moment tromosti ili dinamicki moment inercije sloz enih tijela
2
2 za valjak tankih stijenki, r
; Id = Idv + 4Idp . Vijenac: Idv = m rm
Ek = Id
m =
2
D+d
1, 8 + 1, 6
=
= 0, 85 m . mv = Av 2 rm = 1, 4 2 8, 5 3, 14 7, 4 = 553 kg .
4
4
2
Idv = 553 0, 85 = 399, 54 kgm2 .
RA
m 2
D
1, 8
r , r = =
= 0, 9 m .
3
2
2
30, 636
mp = Ap r = 0, 46 9 7, 4 = 30, 636 kg . Idp =
0, 92 = 8, 272 kgm2
3
Palci: Idp =
Kutna brzina: =
n
3, 14 480
1
=
= 50, 24 .
30
30
s
JE
Ukupni moment tromosti: Id = 399, 54 + 4 8, 272 = 432, 63 kgm2 .
RIM
2
50, 242
Kineticka energija: Ek = Id
= 432, 63
= 545 991, 52 J . Ova energija odgovara
2
2
545 991, 52
545 991, 52 Ws =
= 0, 15166 kWh .
3, 6 106
IP
Primjer 2.
DN
Elektromotor rotira s n = 700 min1 . Na plocici elektromotora oznacen je moment tromosti koji
iznosi Id = 17, 5 kgm2 . Koliko elektricne energije u kWh mora biti dovedeno, ako se zanemari
trenje, da bi motor postigao taj broj okretaja?
LE
2
n
73, 252
3, 14 700
1
Ek = Id
; =
=
= 73, 27 ; Ek = 17, 5
= 46 970 J : 3 600 000 =
2
30
30
s
2
0, 013 kWh .
OG
8.2. Moment tromosti ili dinamicki

moment inercije
slozenih tijela
Vec se izracunavanjem kineticke energije rotirajuceg tijela zamasnjaka u prethodnom primjeru vidjelo da se on sastoji od vise dijelova i da se izracunavanje
momenta tromosti vrsilo po sljedecem pravilu:
Ukupni moment tromosti tijela koje je sastavljeno od vise pojedinacnih tijela
izracunava se kao suma momenata tromosti svih pojedinacnih dijelova tijela.
157
RA
Na slici 8.5a) sastavljeno je tijelo od dvaju valjaka 1 i 2

cija se tezista poklapaju s osi rotacije. Tada je rijec o
koncentricnom smjestaju.
Na slici 8.5b) vidi se da je teziste valjka 2 izvan osi rotacije, pa je rijec o
ekscentricnom smjestaju.
Nezavisno od tih razlika, primjenom pravila je:

Id = Idi = Id1 + Id2 + . . . ukupni moment tromosti.
Ukupni moment tromosti za ekscentrican smjestaj, slika 8.5b)
bit c e veci od momenta s koncentricnim smjestajem na slici 8.5a).
JE
Sl. 8.5.
RIM
To je zbog toga jer se masa 2 nalazi na vecoj udaljenosti r od osi rotacije. Takav slucaj izracunavanja momenta tromosti obuhvacen je Steinerovim teoremom
pomaka Steinerovim pouckom.
IP
8.3. Steinerov poucak

za odredivanje
momenta tromosti
ili dinamickog
momenta inercije
DN
Dakle, kada je potrebno odrediti dinamicki moment inercije tijela s obzirom na

os koja ne prolazi kroz njegovo teziste, primjenjuje se
Steinerov poucak.
OG
LE
Na slici 8.6 je presjek nekog tijela cije je teziste u

tocki T. Treba pronaci dinamicki moment inercije
za os koja prolazi kroz tocku O i na udaljenosti a
od tezista T. Osi polozene kroz O i T medusobno
su paralelne i okomite na ravninu slike.
Dinamicki moment inercije s obzirom na os kroz
tocku O pronademo
po definiciji:

Id0 =
mi i2 .
(8.2)
Iz pravokutnog trokuta OAB prema slici slijedi:
i2 = (a + xi )2 + y2i
Sl. 8.6.
i = a2 + 2axi + x2i + y2i .

Kako je prema slici
x2i
y2i
ri2 ,
izraz (8.3) postaje:
i = a2 + 2a xi + ri2 .
158
(8.3)
(8.4)
8.3. Steinerov poucak za odredivanje

momenta tromosti ili dinamic kog momenta inercije
n

mi xi = m xi = m x0 = 0, jer je udaljenost osi y od tezista T x0 = 0,
i=1
mi ri2 = Id
i=1
vlastiti dinamicki moment inercije

(za os koja prolazi kroz teziste T).
JE
n

RA
Supstitucijom (8.4) u (8.2) dobije se:

Ido =
mi (a2 + 2axi + ri2 ) =
mi a2 +
mi 2a xi +
mi ri2

Ido = a2
mi xi +
mi ri2 .
(8.5)
mi + 2a
Clanovi
u izrazu (8.5) predstavljaju sljedece:

mi = m masa cijelog tijela,
Stoga izraz (8.5) postaje:
moment tromosti za
(8.6)
ekscentrican smjestaj masa.
RIM
Id0 = a2 m + Id Id0 = Id + m a2
Jednadzba (8.6) je Steinerov teorem pomaka ili, krace, Steinerov poucak izraz en u matematickom obliku. Izrazen rijecima, on glasi:
Primjer 1.
DN
IP
U odnosu na promatranu os rotacije koja ne prolazi kroz teziste tijela dinamicki moment inercije Id0 izracunava se kao vlastiti moment tromosti Id
- osi rotacije
uvecan za produkt mase m tijela i kvadrata razmaka a2 izmedu
i tezisne osi.
LE
Odredite kineticku energiju valjka na slici 8.7 koji rotira oko osi z1 s n = 250 min1 . Valjak ima
dimenzije prema slici i specificnu masu = 7 500 kg/m3 .
2
/J/ kineticka energija rotirajucih tijela,
2
Idz1 = Idz + m a2 moment inercije za os z1 , a = R
1
Idz = m R2 vlastiti moment inercije,
2
m = V = R2 h = 7 500 0, 12 3, 14 0, 3 = 70, 65 kg
1
Idz = 70, 65 0, 12 = 0, 353 kg m2
2
Idz1 = 0, 353 + 70, 65 0, 12 = 1, 059 kg m2
n
3, 14 250
1
=
=
= 26, 16
30
30
s
26, 162
Ek = 1, 059
= 362, 36 J .
2
OG
Ek = Idz1
Sl. 8.7.
159
Primjer 2.
S obzirom na os y , koliki je moment inercije tijela koje je sastavljeno od s tapa duljine 900 mm
tezine G1 = 40 N i kugle promjera 500 mm, tezine G2 = 120 N (sl. 8.8)?
RA
Idy = Idkugle + Idstapa

Idykugle = Id + m2 a2
JE
2
= m2 R2 + m2 (R + l)2
5
F G2
120
m2 =
=
= 12, 23 kg
g
9, 81
2
Idykugle = 12, 23 0, 252 + 12, 23(0, 25 + 0, 9)2 = 16, 479 kg m2
5
l2
FG1 l2
40 0, 92
32, 4
Idystapa = m1 =
=
=
= 1, 1 kg m2
3
g
3
9, 81
3
29, 43
Idy = 16, 479 + 1, 1 = 17, 579 kg m2 .
RIM
Sl. 8.8.
DN
IP
8.4. Radijus inercije i reducirana masa
OG
LE
Radijus inercije
Sl. 8.9.
Ako se prstenu mase m (sl. 8.9), ciji dinamicki moment inercije iznosi:
Id = m r2 /kg m2 /
cijela masa koncentrira u tocki A koja se nalazi na
udaljenosti i od osi rotacije O tako daleko da se dinamicki moment inercije prstena nije promijenio, tada
izraz postaje:
Id = m i2 ,
a odavde:

Id
i=
/m/ .
m
Radijus inercije i je udaljenost tocke od osi rotacije u kojoj je koncentrirana

cijela masa tijela, a da pritom dinamicki moment inercije ostaje isti.
160
8.4. Radijus inercije i reducirana masa
Reducirana masa
Rotira li prsten na slici 8.9 oko osi O odredenom

kutnom brzinom , tada je
kineticka energija prstena:
2
/J/ .
2
Ako se masa prstena m koncentrirana u tocki A zamijeni nekom masom mx na
nekoj udaljenosti rx od osi rotacije O tako da kineticka energija Ek ostane ista,
tada reducirana masa mx ima svoju kutnu brzinu x i svoju kineticku energiju
Ekx . Buduci da su kineticke energije ostale iste, moze se pisati:
RA
Ek = Id
JE
x2
2
= Id
.
2
2
Kako je u prakticnim zadatcima vecinom x = , slijedi:
2
2 2
mx rx2
= Id
. 2
2
2
mx rx2 = Id , a odavde:

Id
Id
mx = 2
reducirana masa;
rx = ix =
radijus inercije.
rx
mx
IP
RIM
mx rx2
Primjer 1.
DN
Reducirana masa mx je masa koja na nekoj udaljenosti rx od osi rotacije i

pri nekoj kutnoj brzini x ima kineticku energiju kao i zadana masa.
OG
LE
Na vretenastoj presi kugle imaju promjer d =

150 mm i nalaze se na udaljenosti R = 0, 5 m
od osi vrtnje z (sl. 8.10). Ove kugle treba zamijeniti kuglama koje imaju za polovinu manju
masu. Na kojoj udaljenosti Rx = ix treba staviti kugle da njihova energija, odnosno moment
inercije ostane isti?
Sl. 8.10.
Dinamicki moment inercije kugle s obzirom na

- se po Steinerovu poucku: Id = Id + m R2 = 2 m r2 + m R2 . Kuglama treba
os z nade
z
5
m
2
reducirati masu na vrijednost mx =
, pa je: Idz = mx R2x ; m r2 + m R2 = mx R2x ,
2
5

4 2
4
m 2
2
2
2
m r + m R = Rx Rx = ix =
r + 2R2 =
0, 0752 + 2 0, 5 = 0, 71 m .
5
2
5
5
161
Primjer 2.
RA
Sl. 8.11.
JE
Reducirana masa mx mora imati istu kineticku energiju kao i zadana. Ako je kutna
brzina zadane mase, onda je x kutna brzina reducirane mase, tj.: Ekx = Ek , odnosno
2
2
Idx x = Id
.
2
2
2
2
mx R2x x = Id
.
(8.7)
2
2
Motor od 11 kW cini n = 1 450 min1 i ima zamahni moment 25 GD2i = 6 Nm2 (sl. 8.11).
Motorom se tjera bubanj promjera D = 400 mm i cini n1 = 40 min1 . Kolika je reducirana masa
na obodu bubnja?
DN
IP
RIM
0, 4
D
=
= 0, 2 m .
Buduci da masu treba reducirati na obod bubnja promjera D , slijedi: Rx =
2
2
n1
3, 14 40
1
Kutna brzina reducirane mase x je i kutna brzina bubnja: x =
=
= 4, 2 .
30
30
2 s
G
Di
Dinamicki moment inercije pogonskog motora izracuna se iz izraza: Id = m i2 =
=
g
2
G D2i
6
6
=
=
= 0, 152 kg m2 , gdje je Di promjer inercije. Kutna brzina motora:
4g
4 9, 81
39, 24
n
3, 14 1 450
1
=
=
= 151, 7 = 152 . Uvrstavanjem dobivenih vrijednosti u izraz (8.7)
30
30
s
4, 22
1522
= 0, 152
izracuna se trazena reducirana masa mx na obod bubnja: mx 0, 22

2
2
mx = 4 977 kg .
LE
8.5. Glavna dinamicka

jednadzba rotirajuceg tijela
OG
1 , F
2 , F
3 ,. . . , F
i koje
Na tijelo prema slici 8.12 djeluje sustav vanjskih sila F
z . Zbog toga nastaje rotacija tijela
u odnosu na os z stvaraju zakretni moment M
oko nepomicne osi z , odnosno nastaje jednoliko ubrzano kruzno gibanje s kutnim ubrzanjem . Svaka cestica mase toga tijela m1 , m2 , m3 ,. . . , mi imat c e
tangencijalno ubrzanje at1 , at2 , at3 ,. . . , ati , a u suprotnom smjeru c e djelovati
T , F
T ,. . . , F
T . U smjeru radijusa
in
in
in
tangencijalne komponente sile inercije F
i
1
3
r1 , r2 , r3 ,. . . , ri rotacije cestica masa djeluju normalne komponente sile inerciN
N
N
in
in
in
je F
, F
,. . . , F
. Normalne komponente sile inercije su centrifugalne sile
i
1
3
N

(Fini = Fc1 ) koje u odnosu na os rotacije z ne cine momente jer njihovi pravci
prolaze kroz os z .
25
162
Zamahni moment rotirajuce mase je produkt tezine s kvadratom promjera inercije (Di = 2ri ) .
8.5. Glavna dinamicka jednadz ba rotirajuceg tijela
Tangencijalne komponente sila inercije stvaraju moment

s obzirom na os rotacije jer djeluju na odgovarajucem
kraku ri .
Izraz (8.8) moze se napisati u obliku:
RIM
Mz = m1 at1 r1 +m2 at2 r2 +m3 at3 r3 +. . .+mi ati ri .

(8.10)
Kako je at1 = r1 , at2 = r2 , at3 = r3 ,
ati = ri , izraz (8.10) postaje:
JE
koji s obzirom na os rotacije z mora biti u ravnotezi s

momentom sila inercije:

T
Mi =
Fin
ri .
(8.9)
i
RA
Prema DAlambertovu nacelu ukupni zakretni moment

vanjskih sila iznosi:

Fi r i ,
(8.8)
Mz =
Mz = m1 r12 + m2 r22 + m3 r32 + . . . + mi ri2 ,

Mz =
mi ri2 Mz =
Ako se izraz (8.9) napise u obliku:
IP
odnosno:
mi ri2 .
Sl. 8.12.
(8.11)
Mi = mi at1 r1 + m2 at2 r2 + m3 at3 r3 + . . . + mi ati ri ,
LE
DN
uvrstavanjem izraza za tangencijalno ubrzanje at = r u gornji izraz i sredivanjem dobije se:

Mi =
(8.12)
mi ri2 .

U izrazima (8.11) i (8.12)
mi ri2 predstavlja dinamicki moment inercije Id ,
s obzirom na os rotacije z , pa je Mz = Mi = Id , odnosno zakretni moment
vanjskih sila je:
Mz = Id
/Nm/ zakretni moment.
(8.13)
OG
Izraz (8.13) predstavlja glavnu dinamicku jednadzbu rotirajuceg tijela koja

glasi:
Moment vanjskih sila jednak je umnosku kutnog ubrzanja i dinamickog momenta inercije s obzirom na os rotacije.
Jednadzba (8.13) je analogna osnovnoj dinamickoj jednadzbi za materijalnu tocku:
F = m a.
163
Iz jednadzbe (8.13) kutno ubrzanje je:

1
Mz
=
Id
s2
kutno ubrzanje.
(8.14)
RA
Izraz (8.14) predstavlja fizikalni smisao momenta inercije mase tijela i karakterizira inertnost tijela pri rotaciji. Odnosno, to znaci:
je veci moment inercije tijela, to je potrebno privesti veci zakretni moment
Sto
da bi tijelo dobilo odgovarajuce kutno ubrzanje.
JE
Prema tome, moment inercije mase tijela moze se shvatiti kao mjera inertnosti krutog tijela pri rotacijskom gibanju oko nepomicne osi, jednako kao s to
nam masa tijela sluzi za mjeru inertnosti cestice pri translacijskom gibanju.
RIM
Ako tijelo rotira jednoliko ( = konst.), onda je = 0 , pa je zakretni moment:

Mz = 0 Id = 0,
s to znaci da se tijelo okrece samo zbog inercije.
IP
Zakretni moment i moment trenja
DN
Rotira li tijelo samo zbog inercije i pritom djeluje moment sile trenja Mt koji je
suprotnog smjera od smjera rotacije, onda pri jednolikoj rotaciji zakretni moment
mora biti jednak momentu sile trenja, tj.:
Mz = Mt .
Rotira li tijelo jednoliko ubrzano ( = konst.) i pritom mora savladati moment
sile trenja, tada je zakretni moment:
LE
Mz = Id + Mt
/Nm/ zakretni moment pri ubrzavanju rotacije + .
Ako tijelo rotira jednoliko usporeno, tj. s kutnim usporenjem , onda je:
Mz = Id Mt
/Nm/ zakretni moment pri usporavanju rotacije .
OG
Prema analogiji translacije u odnosu na rotaciju proizlazi:
Velicina translacije F = m a
164
Jedinica
Velicina rotacije M = Id
Jedinica
Sila F
Okretni moment M
Nm
Masa m
kg
Dinamicki moment inercije Id
kgm2
Ubrzanje a
m
s2
Kutno ubrzanje
1
s2
8.6. Mehanicki rad i snaga pri rotacijskom gibanju
Primjer 1.
Zamasnjak, prema slici 8.4, treba za t = 10 s povecati broj okretaja s n0 = 80 min1 na

nt = 180 min1 . Pritom se javlja moment trenja koji iznosi Mt = 68 Nm . Koliki je za to
potreban zakretni moment bez trenja i s trenjem?
nt n0
3, 14
1
. =
=
(180 80) = 10, 466 .
t
30
30
30
s
10, 466
= 557, 36 Nm .
10
JE
Zakretni moment bez trenja: Mz = 532, 516
RA
Mz = Id = Id
Ukupni zakretni moment Muk = Mz + Mt = 557, 36 + 68 = 618, 516 Nm .
IP
Mehanicki
rad pri rotacijskom gibanju
RIM
8.6. Mehanicki
rad i snaga pri rotacijskom gibanju
DN
Prema definiciji mehanickog rada, rad kons s

tantnog zakretnog momenta koji cini sila F
obzirom na os O (sl. 8.13) je sljedeci:
Wrot = F s.
(8.15)
Prijedeni
put s , pri zaokretu tijela za kut ,
LE
odgovara luku AB , pa je:
Sl. 8.13.
s = R .
(8.16)
OG
Supstitucijom (8.16) u (8.15) slijedi:
Wrot = F R .
(8.17)
Kako je F R = M , izraz (8.17) postaje:

Wrot = M /Nm = J/
Dakle:
rad pri rotacijskom gibanju.
(8.18)
Rad rotacijskog gibanja izrazava se kao produkt zakretnog momenta i zakretnog kuta.
165
RA
Taj se produkt moze izraziti dijagramom

(zakretni moment, zakretni kut) ili krace
M , dijagramom (sl. 8.14). U njemu je
osjencana povrsina plohe ispod linije momenta rad rotacijskog gibanja.
Sl. 8.14.
Primjer 1.
RIM
JE
Pri stezanju vijka moment se povecava priblizno linearno od M1 = 30 Nm na M2 = 90 Nm pri

zakretnom kutu od = 280 .
a) Nacrtajte dijagram M , .
b) Izracunajte potreban rad pri stezanju.
a) MM : 30 Nm = 5 mm ; M : 70 = 5 mm (sl. 8.15).
Sl. 8.15.
IP

M1 + M2
30 + 90
b) Wrot = Msr ; Msr =
=
= 60 Nm ;
2
2
= 280
= 2, 442 rad ; Wrot = 602, 442 = 146, 52 Nm .
360
DN
Mehanicka
snaga pri rotacijskom gibanju
LE
Prema definiciji snaga je:

W
P=
/W/ opca jednadzba snage.
t
Ako se u (8.19) uvrsti izraz za rad rotacijskog gibanja dobije se:
OG
Kako je
(8.19)
P=
M
.
t
= , izraz (8.20) postaje:

t
P = M /W/ snaga pri rotacijskom gibanju.
(8.20)
(8.21)
Dakle:
Mehanicka snaga pri rotacijskom gibanju jednaka je umnosku zakretnog momenta i kutne brzine.
Ako se u izraz (8.21) uvrsti vrijednost kutne brzine:

n
=
,
30
166
gdje je n broj okretaja tijela u minuti, dobije se:
n
.
30
(8.22)
P=M
Iz izraza (8.22) zakretni je moment:
P
30 P
M = 9, 55
n
n
moment u ovisnosti
/Nm/ zakretni
snage i broja okretaja
(8.23)
RA
M=
gdje je:
broj okretaja n u
1
min
JE
snaga P u /W/
RIM
Iz jednadzbe (8.23) vidi se kako se uz konstantnu snagu P mijenja zakretni moment M u ovisnosti o broju okretaja n . Smanjenjem broja okretaja raste
zakretni moment i obrnuto, pa se moze zakljuciti:
IP
Zakretni moment mijenja se proporcionalno sa snagom, a obrnuto proporcionalno s brojem okretaja.
Primjer 2.
LE
DN
Zato je pri kretanju vozila i pri savladavanju uspona mjenjac u nizem stupnju prijenosa. Tada se uz istu snagu koju razvija motor dobiva veci zakretni moment koji
moze svladati otpore. Ta spoznaja koristi se i pri drugim tehnickim rjesenjima,
npr. dizanju velikih tereta i slicno.
OG
Vratilo pri n = 2800 min1 prenosi okretnu snagu P = 42 kW . Izracunajte:

a) djelujuci okretni moment;
b) zakretni kut za vrijeme gibanja od t = 3 minute.
a) P = M = M
n
30P
30 42 000
M=
=
= 143, 31 Nm .
30
n
3, 14 2800
n
3, 14 2800
t =
3 60 = 52 752 rad. Podijeli se s 2 , tada je
b) = t =
30
30
razmjeran s 8 400 okretaja.
167
Primjer 3.
RA
Na zamasnjak djeluje par sila ciji je zakretni moment Mz = 0, 5 kNm . Ravnina djelovanja para
sila okomita je na os osovine. Tezina zamasnjaka je FG = 100 kN , a radijus inercije i = 1 m .
Izracunajte nakon koliko sekundi od pocetka gibanja zamasnjak postigne n = 120 min1 i koliki
je za to utrosen rad?
RIM
JE
Mz = 0, 5 kNm 103 = 500 Nm ; FG = 100 kN 103 = 105 N . Iz Mz = Id =

Mz
Mz
9, 81 500
1
Mz
n
=
= g
=
= 0, 04905 2 . Iz = t t =
=
=
Id
m i2
FG i2
100 000 12
s
30
3, 14 120
2
FG 2 100 000 2
kg
= 256 s ; W = Ek = Id
; Id = m i2 =
i =
1 = 10 193, 68 2 ;
30 0, 04905
2
g
9, 81
m
n
3, 14 120
1
12, 562
=
=
= 12, 56 . W = 10 193, 68
= 804 044, 85 J .
30
30
s
2
Primjer 4.
IP
Brusna ploca ima promjer D = 900 mm , a debljinu b = 120 mm i specificnu masu =

3, 5 kg/dm3 i cini n = 840 min1 . Izracunajte:
a) snagu za pogon te ploce ako ona mora postici normalni broj okretaja za 15 sekundi;
b) za koje c e vrijeme ploca stati ako je prepustena samoj sebi, promjer osovine d = 80 mm , a
= 0, 09 ?
OG
LE
DN
D = 900 mm = 9 dm ; b = 120 mm = 1, 2 dm . a) Dinamicki moment inercije brusne ploce:

R2
D2
0, 452
92 3, 14
Id = m ; m = V =
b = 3, 5
1, 2 = 267 kg ; Id = 267
= 27 kgm2 .
2
4
4
2
n
n
3, 14 840
1
Zakretni moment: Mz = Id ; =
= 30 =
=
= 5, 86 2 ;
t
t
30 t
30 15
s
n
=
Mz = 27 5, 86 = 158, 22 Nm . Snaga za pokretanje brusne ploce P = Mz ; =
30
3, 14 840
1
= 87, 92 ; P = 158, 22 87, 92 = 13 910, 7 W = 13, 9 kW .
30
s
Id
. Moment trenja MT = FT r =
MT t =
t
Mz + MT
FG r = m g r = 0, 09 267 9, 81 0, 04 =
9, 43 Nm . Vrijeme zaustavljanja brusne ploce
27 87, 92
t=
= 14, 16 s .
158, 22 + 9, 43
b) Iz Mz = Id MT = Id
168
Zadatci
3 m i debljine 15 cm koja cini 100 o/min

ako je specificna masa ploce = 7, 5 kg/m3 ?
2. Izracunajte kineticku energiju valjka prom-
jera 500 mm i duljine 2000 mm ako cini

40 o/min , = 7, 85 kg/m3 .
3. Cilindrican brus promjera 400 m, debljine

70 mm ima specificnu masu = 4 kg/dm3 .
skom rucicom cija je os yy udaljena od osi

x x oko koje rotira ploca za a = 30 mm .
Materijal ploce i rucice je celik cija specificna masa iznosi = 7, 85 kg/dm3 . Ostale
mjere prema slici. Izracunajte:
a) moment inercije Idx za osi rotacije x x ;
b) reduciranu masu na promjer ploce mredd ;
c) radijus inercije i .
IP
Moment tromosti slozenih tijela.

Radijus inercije i reducirana masa
5. Slika 8.17 prikazuje kruznu plocu s pogon-
RIM
Izracunajte:
a) masu brusa;
b) njegovu tezinu;
c) dinamicki moment inercije s obzirom na
os rotacije.
RA
1. Kolika je kineticka energija ploce promjera
b) njihovu tezinu;
c) momente inercije navedenih dijelova s obzirom na os rotacije;
d) radijus inercije zamasnjaka;
e) reduciranu masu s obzirom na obod zamasnjaka;
f ) kineticki moment ako zamasnjak rotira s
n = 120 min1 ;
g) zamahni moment.
JE
Moment tromosti osnovnih geometrijskih tijela
4. Na slici 8.16 predocen je zamasnjak s tance.
OG
LE
DN
Vijenac i glavina spojeni su punom plocom

debljine 40 mm. Specificna masa lijevanog
z eljeza je = 7, 2 kg/dm3 .
Sl. 8.17.
6. Osovina tezine G = 500 N rotira s n =
120 min1 . Koliki ce biti broj okretaja oso1

vine ako se os rotacije 0 - 0 pomakne za
R
10
od osi osovine x - x , uz uvjet da pritom kineticka energija osovine ostane ista (sl. 8.18)?
Sl. 8.16.
Izracunajte:
a) masu vijenca, ploce, glavine i ukupnu masu zamasnjaka;
Sl. 8.18.
169
Mehanicki
rad i snaga pri rotacijskom gibanju
RIM
svoje geometrijske osi. Izracunajte:

a) tezinu valjka;
b) moment inercije s obzirom na os rotacije;
c) kutno ubrzanje ako valjak iz stanja mirovanja poslije dvije sekunde cini 400 min1 ;
d) linearno ubrzanje;
e) obodnu silu F0 ;
f ) kineticku energiju valjka pri 40 min1 ;
g) snagu koju trebamo upotrijebiti da bismo
ga zaustavili.
RA
8. Valjak promjera 900 mm, duljine 3 500 mm,

specificne mase = 7, 85 kg/m3 rotira oko
JE
4 m , unutarnji d2 = 3 m , debljinu b =
300 mm i specificnu masu = 7500 kg/m3 .
Izracunajte:
a) moment inercije prstena;
b) za koje se vrijeme dobije prsten 180 min1
zbog zakretnog momenta od 120 Nm.
7. Neki celicni prsten ima vanjski promjer d1 =
9. Koliki je zakretni moment potreban da vi-
OG
LE
DN
IP
jenac zamasnjaka prema slici 8.19 postigne iz stanja mirovanja n = 250 min1 za
t = 50 s ako je specificna masa materijala
vijenca = 7200 kg/m3 , i to
a) bez obzira na trenje;
b) ako se uzme u obzir trenje na cepu koji
ima promjer d = 80 mm , a = 0, 07 ?
Sl. 8.19.
170
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RA
K
K
RA
OG
LE
DN
IP
RIM
JE
RJESENJA
ZADATAKA

RJESENJA
ZADATAKA
l = 19, 1 mm .
= 257, 53 MPa ; l = 0, 22 mm ;
= 0, 0012 .
3. = 1 457, 87 MPa .
N
.
4. v = 24, 769 = 24, 8
.
mm2
1.
2.
15.
JE
N
mm2
N
za kvadratni presjek:
v = 66, 67
mm2
N
za s esterokutni presjek: v = 76, 98
;
mm2
uputa za izracunavanje povrsine:
opseg s esterokuta: O = 6 a , gdje je a
stranica s esterokuta koja se izracuna iz trokuta
v = 84, 92
za kruzni presjek:
16.
17.
18.
19.
20.
RIM
5.
14.
.
FA = F1 = 5 kN ; a1 = 44, 44 mm =
.
45 mm ; FB = F2 = 10 kN ; a2 = 88, 88 =
90 mm .
a) l = 0, 36 mm ; b) = 126 MPa ;
c) F = 174 477 N .
a) l = 4, 6 mm ;
b) l = 5, 2 mm , lmax = 9, 8 mm .
l = 0, 165 mm ; F = 197 820 N .
d = 33 mm ; h = 10, 3 mm .
d = 5, 2 mm .
.
F = 146 298, 88 N = 146, 5 kN.
.
l = 204 mm .
13.
RA
1. Osnove cvrsto
ce
1.
2.
3.
Or
s
, gdje je r =
2
2
za kvadratnu cijev:
7.
8.
9.
10.
11.
12.
198
d = 11, 45 standardizirano d = 13 mm
(Strojarski prirucnik celicni lanci).
.
F = 179 175, 3 N = 179 kN.
N
t = 35, 71
.
mm2
N
a) t = 72, 79
, b) = 3, 8 .
mm2
.
Fmax = 27 kN.
p = 0, 00014 MPa , moci ce se rabiti drvena
podloga jer je p = 0, 00014 pd = 25
c-drvo.
p = 1, 5 MPa < pd = 56 MPa zadovoljava.
OG
6.
N
mm2
N
v = 132, 69
mm2
5.
6.
v = 104, 16
LE
za okruglu cijev:
DN
povrsina: A =
IP
4.
7.
8.
Wp = 12 265, 625 mm3 .

Ix = 66 500 000 mm4 , Wx = 650 000 mm3 .
Ix =5 719 166, 67 mm4 , Wx =75 166, 66 mm3 ,
Iy =2 689 166, 67 mm4 , Wy =69 166, 67 mm3 .
a) Ix =. 3736 104 mm4 , Wx = 34 .104 mm3 ;
b) Ix = 40 042 104 mm4 , Wx = 200, 2
104 mm3 ;
.
c) Ix = 58 442 104 mm4 , Wx = 221, 6
4
3
10 mm .
Ix = 676 023 mm4 , Wx = 21 454 mm3 .
a) Ix = 7317 104 mm4 , Wx = 60, 975
104 mm3 , Iy = 83 662 033 mm4 ,
.
Wy = 288 490 mm3 ;
b) Ix = 2950,.35 104 mm4 , Wx = 32, 7817
104 mm3 , Iy = 5894 104 mm4 ,
Wy = 420 980 mm3 ;
.
c) Ix = 7480104 mm4 , Wx. = 679 999 mm3 ,
Iy = 9935 104 mm4 , Wx = 685 166 mm3 .
a) d = 242, 6 mm , dstand. = 245 mm ;
b) b = 111, 1 mm , bstand. = 115 mm ,
h = 287, 5 mm ;
c) za kruzni presjek: f A = 1, 4 mm , A =
0, 0168 rad = 0 5 47 , B = 371 222 mm ;
za pravokutni presjek: f A = 1, 089 mm ,
A = 0, 01306 rad = 0 4 29 ,
B = 478 243, 8 mm .
a) d = 251, 9 mm , dstand. = 255 mm , f =
0, 793 mm , = 605 058 mm , A = B =
0, 00099 rad = 0 3 24 ;

RJESENJA
ZADATAKA
13.
14.
RA
= 106, 15 > g = 100 dimenzioniranje po Euleru zadovoljava.

18. F = 18 692 N , = 192, 5 > g = 105
izvijanje je u elasticnom podrucju pa primjena Eulerove jednadzbe vrijedi.
19. = 61 .
3. Slozena naprezanja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
DN
IP
15.
a = 197, 88 mm , standardizirno: a = 200 mm ,
JE
12.
17.
max = A = 200 MPa > vd = 120 MPa ,
B = 100 MPa . Cvrsto

ca s tapa ne zadovoljava.
s =4v ; max =5v ; granicno naprezanje
je pet puta vece od osnovnog naprezanja na
vlak.
A = max = 9, 34 MPa ;
B = tmax = 14, 29 MPa .
dC = 61 mm , standard. dC = 63 mm .
d1 = 99 mm , standard. d1 = 100 mm .
a) Mt = 66, 25 Nm ;
b) Fo = 662, 5 N ;
c) Fn = FR = 1 987, 5 N ;
d) FA = 914, 25 N ;
e) Ms = 247 Nm ;
f ) Mek = 765 Nm ;
g) d = 57 mm , standard. d = 60 mm .
RIM
9.
10.
11.
b) D = 272, 9 mm , Dstand. = 275 mm , d =

183, 3 mm , f = 0, 730 mm , = 656 860 mm ,
A = B = 0, 000913 rad = 0 3 8 ;
c) b = 84, 3 mm , bstand. = 85 mm , h =
340 mm , f = 0, 591 mm , = 812 009, 7 mm ,
A = B = 0, 000738 rad = 0 2 32 .
24, s = 79, 44 MPa .
F = 12 229 N .
d = 70, 46 mm standardizirano: d =
75 mm .
Wx = 21, 25 103 mm3 iz tab. profila
za Wx = 26, 5 103 mm3
10
N
N
s = 96, 22
< sdop = 120
2
mm
mm2
cvrstoca nosaca 10profila zadovoljava.
dB = 13, 861 mm , standardizirano dB =
14 mm ; dA = 9, 481 mm , standardizirano
dA = 10 mm .
D = 233, 7 mm , standardizirano D = 240 mm ,
d = 230, 4 mm .
Modul smika G : C.0645

spada u ugljicne
celike pa iz tab. 12 je G = 80 GPa ;
a) promjer vratila d :
Mu
Mu
=
Iz d =
GIp
G d4
32

32Mu
32 150
d= 4
= 4
,
Gd
80 109 3, 14 0, 003
OG
LE
d = 0, 0502 m = 50, 2 mm , standardizirano:

d = 55 mm ;
b) kut uvijanja :
Mu
150 000
=
=
=
3 0, 1 554
80
10
4
G
d
32
0, 000002 rad/ mm = 0, 002 rad/ m < =
0, 03 rad/ m zadovoljava.
Iz = = l = 0, 000002 800 =
l
180
= 0, 09 .
0, 0016 rad
16. a) d = 153 mm , standardizirano d = 155 mm ;

b) d = 153, 73 mm , standardizirano D =
155 mm , d = 51, 6 mm ;
c) usteda 11, 56 % .

1.
2.
3.
4.
b).
a).
. . . suprotan . . . ubrzanja.
a)
Sl. 4.1.
199

RJESENJA
ZADATAKA
b)
RIM
1. F = 34 400 N .
2. FA = 135 917 N , FB = 27 183 N .
3. FA = 24 928 N , FB = 13 007 N .
4. a) F = 981 N ; b) F = 2 981 N .
5. P = 100 645, 68 W .
6. a) Fu = 32 991 N ; b) Fu = 23 616 N .
7. v = 16, 21 m/ s , t = 6, 16 s .
8. = 0, 083 .
9. = 0, 506 .
10. t = 2, 48 s , v = 8, 08 m/ s .
JE
5. b).
6. Fu = 1, 185 kN.
RA
Sl. 4.2.
3. a) h = 1, 679 m ;
b) Ep = 738, 76 Nm ;
c) Ek = 738, 76 Nm ;
d) v = 5, 74 m/ s .
4. Ep = Ek = 282 528 000 000 Nm ili
J = 78 480 kWh .
5. Ukupan stupanj iskoristivosti: uk = p
L2 = 0, 73 0, 982 = 0, 7 ; snaga na izlaznom
Piz
Piz = uk Pul =
vratilu: iz uk =
Pul
0, 7 4 500 = 3 150 W .
6. Piz = 11 256 975 W .
7. Pul = 172, 594 W .
8. PB = 7, 2 kW , PEM = 8, 323 kW .
9. Fot = 19 615 N .
10. PRS = Piz = 2, 5296 kW .
IP
DN
6. Impuls sile i velicina
gibanja
OG
LE
1. v1 = 10 ms1 .
2. s = 50 m .
3. Fk = 1 600 N .
4. a) W = 58 860 Nm ;
b) Ep = W = 52 974 Nm .
5. a) s = 3, 238 m ;
b) F = 345, 892 N , W = 1 120 Nm ili J.
6. F = 320 N , W = 2 400 Nm ili J.
7. a) FG = 2 600 N ; b) W = 3 120 Nm .
7. Mehanicka
energija
v = 8, 858 m/ s ; Ek = 1 995 986 Nm ili J.

kgm
2. m v = 409, 536 2 , Ek = 82 296 Nm ,
s
Ep = 45 095 Nm .
1.
200
8. Moment tromosti ili dinamicki
moment inercije
1. Ek = 489 Nm ili J.
2. Ek = 0, 0918 Nm ili J.
3. a) m =
35, 2 kg ;
b) FG =
345 N ;
kg m
c) Id = 0, 704 2 .
s
4. a) mv = 230, 4 kg , mp = 79, 2 kg ,
mg = 10, 8 kg , m = 320, 4 kg ;
b) FGv = 2 260 N , FGp = 777 N ,
FGg = 106 N , FG = 3 143 N ;
c) Idv = 33, 69 kgm2 , Idp = 3, 73 kgm2 ,
Idg = 0, 0276 kgm2 , Id = 37, 44 kgm2 ;
d) i = 0, 341 m ;
e) mx = 184, 88 kg ;
kgm2
f ) Mk = 470, 24
;
s
2
g) FG Di = 1469, 14 Nm2 .
5. a) Idx = 0, 0016103 kgm2 ;
b) mredd = 0, 64412 kg ;
c) i = 35, 1 mm .
6. nx = 118, 75 min1 .
7. a) Id = 38 636, 72 kgm2 ;
b) t = 6 077, 41 s = 101, 29 min .

RJESENJA
ZADATAKA
JE
RA
8. a) FG = 171, 380 N ;
b) Id = 1, 7688 kgm2 ;
1
c) = 20, 93 2 ;
s
m
d) at = 9, 4 2 ;
s
e) F0 = 82, 26 N ;
f ) Ek = 15, 51 Nm ;
g) P = 1 549 W .
9. a) Mz = 340, 7 Nm ;
b) Mz = 313 Nm .
OG
LE
DN
IP
1. P = 593, 46 W .
2. = 0, 16
3. a) F0 = 15 007 N ;
b) FN = 100 046, 67 N ;
c) Fv = 16 674, 5 N .
4. FT = 981 N .
5. = 0, 452 .
6. a) F = 13, 371 kN ;
b) F = 14, 54 kN .
7. F = 25 322 N , F = 19 333 N .
8. FG = 278 N .
9. < 17, 06 = 17 3 36 .
10. F = 140 562, 5 N .
11. F = 343, 7 N .
12. F = 343, 7 N .
13. Fd = 1 278 N , Fs = 281, 69 N .
14. Fs1 = 115 N .
15. F = 10, 95 kN , FT = 3, 987 kN .
16. a) F0II. = 1003 N ;
b) F0I. = 2 417 N .
17. F = 960 N .
RIM
9. Trenje
201
LITERATURA
RA
LITERATURA
[1] DAVORIN BAZJANAC , Nauka o c vrstoci, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1973.
[2] HORST HERR, Technische Mechanik, G. Auflage, Verlag Europa Learmuttel,

Nourney, Vollmer Gmbh & Co., 2002.
JE
[3] VELIMIR KRUZ , Tehnicka mehanika, VII. ispravljeno izdanje, Skolska

knjiga,
Zagreb, 1975.
[4] Z ELJKO JAKOPOVIC , VJERA LOPAC , Fizika 1, Skolska

knjiga, Zagreb, 1996.
OG
LE
DN
IP
RIM
[4] ZORISLAV SAPUNAR , MIRKO KRPAN , Dinamika, Sveuciliste u Zagrebu, Rijeka,

1973.
202
KAZALO POJMOVA
KAZALO POJMOVA
JE
c isto savijanje, 65, 66

cvrstoca, 10, 12, 13, 18
cvrstoca na granici tecenja, 10
RIM
centralni moment inercije, 46, 49
IP
dijagram naprezanja, 12
dijagram opterecenja, 9
dinamicka ravnoteza, 121
dinamicke jednadzbe ravnoteze, 122
dinamicki moment
inercije, 153, 155, 156, 157
dinamicko dvosmjerno opterecenje, 5
dinamicko jednosmjerno opterecenje, 5
dinamika, 113
DN
dzul, 134
kineticka energija, 141, 142, 156

kinetostaticka metoda, 121
koeficijent korisnog
djelovanja, 145, 146, 147, 177, 178
koeficijent sigurnosti, 14, 92
koeficijent toplinskog rastezanja, 30
koeficijent trenja gibanja, 172
koeficijent trenja mirovanja, 172
koncentracija naprezanja, 17
konus trenja, 174
koso savijanje, 66
kriticna sila, 89, 92
kriticno naprezanje, 92
kut nagiba elasticne crte, 70
kut smika, 34, 80, 81
kut trenja, 173, 174
kut uvijanja ili torzije, 80
kutno ubrzanje, 164
RA
akcelerirani sustav, 118, 119

aksijalni moment otpora, 69
aksijalno naprezanje, 7, 9
aksijalno opterecenje, 3
apsolutni pomak, 34
apsolutno produljenje, 9
LE
ekscentricni tlak, 99, 101

ekscentricni vlak, 99, 100
ekscentricno opterecenje, 99
elasticna crta, 69
elasticna deformacija, 11, 12, 13
elasticno podrucje, 11
energija, 141
Eulerove jednadzbe, 89, 91
faktor proporcionalnosti, 19
OG
granica elasticnosti, 12, 13

granica proporcionalnosti, 12, 13
granica tecenja, 9, 12, 13
granicni stupanj vitkosti, 91, 92
granica zamora, 18
Hookeov pravac, 19
Hookeov zakon, 20
impuls sile, 131

inercijalna sila, 117
izvijanje u elasticnom podrucju, 89
laka vratila, 82
maksimalno naprezanje, 12
maksimalno opterecenje, 9
minimalni moment inercije, 90
modul elasticnosti, 19, 20
modul klizanja, 80
moment inercije, 45, 46, 49, 50
moment otpora, 45, 48, 51
moment sile trenja, 183
moment trenja uzeta, 188
moment tromosti, 153, 155, 156, 157
moment uvijanja ili torzije, 79
naprezanje na granici elasticnosti, 12, 18
naprezanje na odrez, 33
naprezanje na tlak, 25
naprezanje na vlak, 22
naprezanje pri izvijanju, 88
neutralna os ili vlakno, 65, 69, 80
Newtonovi zakoni, 114, 116
normalno naprezanje, 7, 9
obuhvatni kut, 187
obicno savijanje, 66
opterecenje, 3
opterecenje na izvijanje, 4
opterecenje na odrez, 3
203
KAZALO POJMOVA
specificni kut torzije, 83

srednje naprezanje, 18
staticko opterecenje, 4
Steinerov poucak, 49, 50, 158
stupanj korisnog djelovanja, 145, 146, 147
stupanj vitkosti, 91
opterecenje na savijanje, 4
opterecenje na uvijanje ili torziju, 4
osno opterecenje, 3
osnovna opterecenja, 3
osnovne vrste opterecenja, 3
plasticna deformacija, 11, 12
plasticno podrucje, 11
pojasna kocnica, 189, 190
polarni moment inercije, 46, 47
polarni moment otpora, 46, 47, 80
poprecna deformacija, 10
potencijalna energija, 141, 142
povrsinski tlak, 28
progib, 65, 67
pukotina zamora, 17
RA
JE
velicina gibanja, 132

vitkost s tapa, 91
vlastiti moment inercije, 46, 49
vlastiti moment otpora, 68
vucna sila voznje, 185
Wohlerov dijagram, 18
Yangov broj, 19
zakon akcije i reakcije, 116
zakretni moment, 163
zamahni moment, 162
zamor materijala, 17
zlatno pravilo mehanike, 135, 136
OG
LE
DN
IP
samokocnost klina, 181

samokocnost kosine, 174, 178
savijanje i tlak, 102
savijanje i vlak, 102
sila, 114, 115
sila trenja, 171, 183, 184, 187
slozeno naprezanje, 99
smicno opterecenje, 3
Smithov dijagram, 18
snaga, 144, 145, 166
ubrzanje c estice mase, 117, 118

unutarnja sila, 6
uzduzna deformacija, 10
RIM
rad rotacijskog gibanja, 165

radijus inercije, 91, 160
ravno savijanje, 66
reducirana masa, 161
relativna deformacija, 11
relativno produljenje, 10
tangencijalno naprezanje, 7, 9, 33
teska vratila, 105
Tetmayerove jednadzbe, 89
tezina, 115
trenje klizanja, 176, 177, 180, 181
trenje kotrljanja ili valjanja, 183
trenje uzeta, 187
trenje voznje, 185
Zagreb, prosinac 2013.
204

Tehnicka Mehanika 2 Cvrstoca I Dinamika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnicka Mehanika 2 Cvrstoca I Dinamika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

K

Intelektualno je vlasnistvo, poput svakog drugog vlasnistva, neotudivo,

udzbenik za 2. razred strojarskih tehnickih

c Boris Kulisic, prof., 2013.

- prema novom Nastavnom programu iz predmeta Tehnicka meUdzbenik je izraden

U Virovitici, travanj 2013.

Metodicka koncepcija udzbenika ostala je nepromijenjena, tako da, kao i u ranijim

2. Momenti inercije i otpora ploha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

6. Impuls sile i velicina gibanja

DINAMIKA KRUTOG TIJELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Tablica koristenih grckih simbola

1.1. Pojam i vrste opterecenja

Nauka o cvrstoci proucava utjecaj vanjskih sila i momenata na ponasanje cvrstih

Djelovanje vanjskih sila i momenata na tijelo naziva se

Ovisno o tome kako opterecenje djeluje u odnosu na os s tapa postoje ove

1. osno ili aksijalno opterecenje:

2. opterecenje na odrez ili smicno:

4. opterecenje na uvijanje ili

3. opterecenje na savijanje ili

a) statickom ili mirnom;

U dijagramu: opterecenje (F, M) vrijeme ( t ) (sl. 1.6) predstavljeno je ravnom

Sl. 1.6. staticko ili mirno opterecenje

1.1. Pojam i vrste opterecenja

Primjer statickog opterecenja su razliciti prednaponi: kao opterecenje postolja

Dinamicko jednosmjerno opterecenje ili pulsiranje tijekom vremena mijenja

- miniIz dijagrama: opterecenje vrijeme vidi se da opterecenje koleba izmedu

Sl. 1.7. Prikazano je dinamicki jednosmjerno opterecenje: a) neprekidno, b) periodicno.

Promjena velicine i smjera opterecenja vidi se iz dijagrama na slici 1.8.

Sl. 1.8. dinamicki dvosmjerno opterecenje

1.2. Pojam i vrste naprezanja

To je tipicno opterecenje lisnatih i zavojnih torzijskih opruga, vitalnih dijelova

Sl. 1.9. s tap opterecen aksijalnim vlacnim opterecenjem normalno naprezanje

s tapa (sl. 1.9a)) javit c e se unutar s tapa

1.2. Pojam i vrste naprezanja

Smisao je cvrstoce da se uspostavi ravnoteza vanjskih i unutarnjih sila i da ne

n jednakomjerno rasporedila po povrsini

stoga je konacan izraz aksijalnog ili normalnog naprezanja:

1 MPa = 106 Pa (paskal),

Sl. 1.10. s tap opterecen smicnim opterecenjem tangencijalno naprezanje

Vanjske sile i momenti vrse opterecenje s tapa.

Unutarnje sile vrse naprezanje s tapa.

Kod normalnog naprezanja unutarnja je sila okomita na povrsinu poprecnog

Kod tangencijalnog naprezanja unutarnja sila je paralelna s povrsinom poprecnog presjeka:

1.3. Pojam c vrstoce i deformacije

U skladu s opterecenjem u s tapu javit c e se sljedeca vrsta naprezanja:

1. normalno ili aksijalno (vlacno i tlacno),

naprezanje pri savijanju s ;

1.3. Pojam cvrsto

tijekom vremena raste i mjeri se,

Sl. 1.11. vlacno opterecenje s tapa rastucom

Produljenje s tapa l /mm/ naziva se

Opisani pokus moze se prikazati dijagramom

Sl. 1.12. dijagram opterecenja F i

Za primjenu materijala jako je vazno znati njegovu

Uzduzna deformacija se ocituje u njegovom produljenju pocetne duzine l0 na

1.3. Pojam c vrstoce i deformacije

Relativno produljenje (epsilon) nema dimenzije, a moze se izraziti postotkom:

Vrijednost A je apsolutno suzenje poprecnog presjeka s tapa.

Poprecna c e se deformacija ocitovati u smanjenju povrsine poprecnog presjeka.

Konacno, povrsina presjeka A uzima se na mjestu prijeloma s tapa. Poprecna

Duzinske i poprecne deformacije mogu se javiti u

dijagrama ispitivanja F l . Ta podrucja dijeli granica tecenja T, pa su sve deformacije od tocke:

Elasticne i plasticne deformacije prikazuje slika 1.13a) i b).