UVOD U TURIZAM

terminologija, klasifikacija
i povijesni razvoj

Uvodno

turizam - jedna od najmasovnijih,

najdinaminijih i najsloenijih drutvenoekonomskih pojava suvremenog doba
Jednom turist = Ekspert za turizam ?!?
predmetom ozbiljnijih znanstvenih istraivanja
postao je tek polovicom 20. stoljea kada je
poeo njegov izuzetno dinamian rast i razvoj
jedno od najmultidisciplinarnijih podruja
znanstvenog istraivanja

Interdisciplinarnost pristupa istraivanja turizma

Definicije pojmova turist i turizam

od engleske rijei tour koja je u poetku imala

znaenje samo za kruno putovanje
prva izvedenica od rijei tour -tourist- po prvi
je puta upotrijebljena prije dva stoljea u
pogrdnom znaenju
definicija navedenih pojmova ima gotovo
koliko i autora iz najrazliitijih znanstvenih
disciplina

Kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju

pojma turist:

prostorna komponenta svaki putnik ipak nije

turist, iako je svaki turist putnik! Svjetska
turistika organizacija (UNWTO) u svojoj definiciji
dri da se putovanje mora odvijati izvan
uobiajene sredine odreene osobe (bilo u
zemlji, bilo u inozemstvu).
sutina putovanja osoba naputa uobiajenu
sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u
okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku
lukrativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u
odreditu svog putovanja, a to je putovanje uvijek
dvosmjerno, to znai da se turist uvijek vraa u
mjesto svog stalnog prebivalita

vremenska komponenta osoba mora privremeno

izbivati izvan uobiajene sredine due od 24 h, ali
maksimalno do godine dana. Za osobu koja izbiva izvan
uobiajene sredine manje od 24 sata koristi se naziv
izletnik (excurisonist). Svjetska turistika organizacija koristi
se i terminom jednodnevni posjetitelj (same-day visitor).
svrha putovanja osobe koje putuju motivirane odmorom,
rekreacijom, sportom zdravstvenim razlogom ili
posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu,
studiju (kraem od godine dana), hodoau, prema
definiciji UNWTO-a, ubrajaju se u turiste. Turistima se ne
smatraju: aktivni pripadnici oruanih snaga, putnici na
dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koje svakodnevno
putuju na posao, u kolu, na studij, putnici u tranzitu,
migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i
prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni
predstavnici.

Tko je turist?

prema WTO-u, to je svaka osoba koja putuje izvan

svoje uobiajene sredine krae od 12 mjeseci i
ija glavna svrha putovanja nije vezana uz
obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu
koje posjeuje
prema E. Cohenu: turist je dobrovoljni,
privremeni putnik koji putuje u oekivanju
zadovoljstva koja mu mogu pruiti novosti i
promjene doivljene na relativno dugom i
neuestalom krunom putovanju
prema V. Smith, turist je osoba privremeno
nezauzeta poslom koja putuje u svrhu da doivi
promjenu

Klasifikacija putnika
- godinji odmori
- aktivno bavljenje
sportom
- roaci i prijatelji
- ostali razlozi iz
zadovoljstva

PUTNICI
Nisu ukljueni u
turistiku statistiku

Ukljueni u turistiku
statistiku

Iz osobnog
zadovoljstva

Posjetitelji

- sastanci
- misije
- poslovni sastanci

Svrha
posjete

Poslovno

Stranci
- studijski
- zdravstveni
-tranzit
- ostalo

Izletnici (3)

Turisti (1)

Iz drugih
motiva

Rezidenti stranci

lanovi raznih posada

(nerezidenti) (2)

Radnici u pograninim zonama

Nomadi

Radnici u
tranzitu (8)

Izbjeglice

lanovi oruanih snaga (7)

Konzularni
predstavnici (7)

Putnici na
krstarenjima (4)

Dnevni posjetitelji
(5)

Strane posade
(6)

Diplomati
(7)

(1) Posjetitelji koji borave najmanje jednu no u zemlji koju posjeuju

(2) Strane zrane ili brodske posade koje koriste smjetaj u zemlji koju posjeuju
(3) Posjetitelji koji ne noe u posjeenoj zemlji iako postoji mogunost posjete tijekom dana ili vie dana i koji se vraaju na svoj brod ili valk da bi prespavali
(4) Uobiajeno ukljueni u izletnike. Odvojena klasifikacija ovih posjetitelja nije preporuljiva
(5) Posjetitelji koji dolaze i odlaze istog dana
(6) Posade koje nisu rezidenti zemlje koju posjeuju i koji ostaju samo jedan dan
(7) Putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dunost i obratno (ukljuujui kunu poslugu i uzdravanu pratnju)
(8) Putnici koji ne naputaju tranzitno podruje zranih ili brodskih luka. U odreenoj zemlji, tranzit moe ukljuivati i boravak od jednog ili vie dana.
U tom sluaju, oni trebaju biti ukljueni u statistiku posjetitelja

Privremeni
imigranti

Stalni
imigranti

to je turizam?
Turizam je skup odnosa i pojava koje
proizlaze iz putovanja i boravka
posjetilaca nekog mjesta, ako se tim
boravkom ne zasniva stalno prebivalite i
ako s takvim boravkom nije povezana
nikakva njihova privredna djelatnost
(Hunziker i Krapf)

dvije osnovne determinante turizma: prostor

izvan domicila i potronja sredstava steenih
izvan mjesta turistikog boravka


Turizam je skup pojava i odnosa proizalih
iz interakcije turista, davatelja usluga,
drava i lokalnih zajednica domaina u
procesu privlaenja i ugoivanja tih
turista i drugih posjetitelja (izletnika)
(Goeldner et al.)

etiri temeljna subjekta u turizmu:

turisti (i izletnici)
poduzea i ostali poslovni subjekti
drava zemlja domaina
lokalna zajednica

Definicija turizma prema UNWTO-u

Turizam ukljuuje aktivnosti proizale iz

putovanja i boravka osoba izvan njihove
uobiajene sredine ne due od jedne
godine radi odmora, poslovnog putovanja
i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za
koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu
koje posjeuju.

Definicija turizma prema DZS-u

Turist je svaka osoba koju u mjestu izvan

svog prebivalita provede najmanja jednu
no u ugostiteljskom ili drugom objektu
za smjetaj gostiju, radi odmora ili
rekreacije, zdravlja, studija, sporta,
religije, obitelji, poslova, javnih misija i
skupova.

Pet temeljnih karakteristika turizma:

turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova

boravka u turistikim odreditima (to ukljuuje i sudjelovanje
u razliitim aktivnostima u turistikoj destinaciji)
putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobiajene
sredine u kojoj se osoba inae kree, ivi i radi, pa tako turizam
inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u domicilu
privremeni boravak u turistikom odreditu znai da se turizam
zasniva na dvosmjernom, odnosno krunom putovanju
(domicil-turistiko odredite-domicil) koje ima definiran
vremenski interval u kojem se odvija (ne dui od 12 mjeseci)
svrha turistikog putovanja nikad se ne vee uz stalni
boravak u destinaciji i/ili uz zapoljavanje
u turistikom odreditu turisti troe, ali ne privreuju

Definicija turizma sa stajalita

turistike ponude (Cooper et al.)

Turizam je privremeno kretanje u destinacije

izvan uobiajenog mjesta stalnog boravka
i rada te ukljuuje aktivnosti za vrijeme
boravka u destinaciji i usluge kojima se
zadovoljavaju potrebe turista. (Cooper et
al.)

Faktori razvoja turizma

turizam nije samo posljedica, ve je i faktor
gospodarskog razvoja
industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju
turistike potrebe
Turistika potreba je skup pojedinanih potreba
koje zajedniki (skupno) zadovoljavaju pojedinca
ili skupinu potroaa u njihovoj namjeri da se
odmore i rekreiraju na turistiki nain, a to znai
radi obnavljanja svoje psihike i fizike
kondicije.

u turistika putovanja mogu se ukljuiti jedino

osobe koje raspolau sa:

slobodnim vremenom, koje se moe upotrijebiti

za provoenje odmora i rekreacije izvan mjesta
stalnog boravka i/ili rada
slobodnim sredstvima, koja se mogu potroiti na
putovanje i boravak u turistikoj destinaciji

faktor koji ima izuzetno vanu ulogu u

nastanku ove pojave je tehniko
usavravanje prometnica i prijevoznih
sredstava

FAKTORI PROCVATA
TURIZMA
INICIJALNI POTICAJ
POSLJEDICE

Znanstveno
tehniki napredak
(Industri
jalizacija
- - masovna proizvodnja)

Poveanje
Urbanizacija

Motorizacija

Poveanje
standarda
jednolian izgled
poveanje privatne slobodnogvremena
v
smanjenje radnog
(poveani dohodak) naselja i industrijskih
motorizacije
zona
vremena

CIJENA

PODRUTVLJENJE
- poveano zakonsko ureenje drutvenog ivota
- raspadanje tradicionalnih zajednica

INDIVIDUALNI STRESOVI
- ivot i rad podvrgnuti zakonima tehnike i
funkcionalnosti, opadanje kvalitete ivota,
drutveni pritisak

RJEENJE

TURIZAM
kao oslobaajui oblik slobodnog vremena izvan
svijeta svakodnevnice, u rekreacijskim i
turistikim podrujima

Praznina putovanja
(najmanje etiri
noenja)

Kratka putovanja
(od 1 3 noenja)

Izleti (bez noenja)

Motivi turistikih putovanja

glavni motivi: odmor i rekreacija izvan

uobiajene sredine i elja za novim
doivljajima
meu najee spominjane motive moemo
ubrojiti zdravlje, kulturu, sport, zabavu i
ekoloke motive
kako homo turisticus ima raznovrsne, brojne i
uvijek nove potrebe, tako se i motivi i
oekivanja neprestano mijenjaju

Vrste i oblici turizma

UNWTO turizam dijeli na sljedee vrste:

domai turizam (domestic tourism) ukljuuje turistika
putovanja (i boravak) domicilnog stanovnitva (rezidenata) u
razliite destinacije unutar granica vlastite zemlje (npr. putovanja
dravljana Hrvatske u turistika odredita unutar Hrvatske)
receptivni turizam (inbound tourism) ukljuuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u
Hrvatskoj)
emitivni turizam (outbound tourism) ukljuuje turistika
putovanja rezidenata u druge zemlje (npr. turistika putovanja
hrvatskih dravljana u destinacije u drugim zemljama)
interni (unutranji) turizam (internal tourism) predstavlja
kombinaciju, ukupnost domaeg i receptivnog turizma (prati se
turistiki promet npr. svih hrvatskih i stranih dravljana na
podruju Hrvatske)

nacionalni turizam (national tourism) ukljuuje sva turistika

putovanja domicilnog stanovnitva (rezidenata) u zemlji i
inozemstvu (npr. putovanja graana Hrvatske u turistika
odredita unutar vlastite zemlje i sva turistika putovanja u
turistike destinacije izvan zemlje)
meunarodni turizam (international tourism) ukljuuje
kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma (na
primjeru Hrvatske to bi znailo da se pod meunarodnim
turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih turista u
Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih graana u inozemstvo)
intraregionalni turizam podrazumijeva sva turistika putovanja
stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju te iste
regije (npr. turistika putovanja Europljana unutar Europe)
interregionalni turizam podrazumijeva turistika putovanja
stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju, ali izvan
te regije (npr. turistika putovanja Europljana izvan Europe)

Najee koriteni kriteriji podjele

turizma:

prema duini boravka turista (obino se govori o izletnikom,

vikend, boravinom i tranzitnom turizmu ili o kratkim i dugim
turistikim putovanjima)
prema prostoru na kojem se turizam odvija (urbani, ruralni,
planinski, primorski turizam)
prema dobnoj strukturi turista (djeji, omladinski, obiteljski,
turizam tree dobi)
prema godinjem dobu (najee se govori o ljetnom i
zimskom turizmu, iako se neka putovanja odvijaju u proljee ili u
jesen)
prema intenzitetu koritenja prihvatnih kapaciteta
(predsezonski, sezonski, posezonski)

VRSTE TURIZMA (TURISTIKA KRETANJA)

Prema
Prema
duini
duini
boravka
boravka
turista
turista

Prema
Prema
nacionalnoj
nacionalnoj
pripadnosti
pripadnosti
turista
turista

Prema
Prema
broju
broju
sudionika
sudionika

Prema
Prema
nainu
nainu
organizacije
organizacije
putovanja
putovanja

Prema
Prema
dobnoj
dobnoj
strukturi
strukturi
turista
turista

izletniki

domai

masovni

individualni

djeji

vikend

inozemni

odrivi

organizirani

omladinski

elitni

mjeoviti

obiteljski

boravini
tranzitni

Prema
Prema
prostornom
prostornom
obuhvatu
obuhvatu

"tree dobi"

Prema
Prema vremenu
vremenu
kada
kada je
je
odreeni
odreeni resurs
resurs
najatraktivniji
najatraktivniji

lokalni

predsezonski

regionalni

sezonski

nacionalni

posezonski

meunarodni
intraregionalni
interregionalni

Prema
Prema lokaciji
lokaciji
na
na kojoj
kojoj se
se
odvija
odvija
turistiko
turistiko
putovanje
putovanje
planinski
primorski
urbani
ruralni

Prema
Prema
utjecaju
utjecaju na
na
platnu
platnu
bilancu
bilancu

Prema
Prema
godinjem
godinjem
dobu
dobu

aktivni

ljetni

pasivni

zimski

Masovni i alternativni turizam

pogrena tumaenja?
masovni turizam

glavnom karakteristikom suvremena turizma

moe se smatrati njegova nesluena masovnost

odrivi turizam
alternativni turizam

alternativa sadrajima i ponaanju u turizmu sa

svrhom da se turizam unaprijedi

Specifini oblici turizma

od strategije masovnosti (rast potranje baziran na

jednostavnom i jeftinom proizvodu koji osigurava
veliki fiziki obujam prometa) prema strategiji
diverzifikacije proizvoda (proizvod prilagoen
odreenom segmentu potroaa primjeren
specifinim eljama i oekivanjima turistikih
potroaa)
u fokus interesa stavljaju se motivi koji ljude pokreu
na turistika putovanja pa se razvojni koncept
turizma u turistikim destinacijama usmjerava na
zadovoljenje specifinih potreba ueg segmenta
potroaa koji je homogen s obzirom na svoj
poseban interes

od 1990-ih sve uestalije u teoriji i praksi poinje se

koristiti termin specifini oblici turizma (SOT), to
je slobodan prijevod pojma koritenog u engleskom
govornom podruju special interest tourism

Specifine oblike turizma mogue je definirati kao

posebnu skupinu turistikih kretanja koja su
uvjetovana odreenim, dominantnim turistikim
motivom koji turistikog potroaa pokree na
putovanje u destinaciju ija je turistika ponuda
svojim sadrajima prilagoena ostvarenju
doivljaja vezanih uz dominantan interes tog
potroaa.

Dvije osnovne skupine SOT-a

ovisno o tome temelje li se sadraji ponude

preteno na prirodnim ili preteno na drutvenim
resursima
prirodni resursi: zdravstveni turizam, sportski
turizam, nautiki turizam, eko turizam, seoski
(agro) turizam, lovni i ribolovni turizam, naturizam,
robinzonski turizam
drutveni resursi: kongresni (M.I.C.E. meetings,
incentives, conventions, events) turizam, kulturni
turizam, gastronomski i enofilski turizam, turizam
dogaanja (event tourism), vjerski turizam,
turizam na umjetno stvorenim atrakcijama, casino
turizam

Povijesni razvoj turizma

pitanje periodizacije povijesnog razvitka

turizma
teoretiari turizma koji su slijedili princip
primjene kriterija vremena u odreivanju faza
razvoja turizma, najee se razlikuju u
odreivanju poetka i kraja pojedinih faza
dosadanjeg razvoja turizma
putovanja u antiko doba (Grka i Rim)

veina turistikih teoretiara preteom turistikih

putovanja smatra Grand Tour (veliko putovanje) koje su
od 1547. do 1830. godine uglavnom poduzimali engleski
plemii kao zavrnu fazu svog obrazovanja, a trajala su
izmeu dvije i osam godina
putovanja u prolosti i turistika putovanja bitno se
razlikuju kako po ekonomskoj i drutvenoj uvjetovanosti,
tako i po broju, karakteru i snazi motiva; po brojnosti,
socijalnom statusu i ponaanju sudionika; po vremenskoj
uestalosti i prostornoj usmjerenosti i razmjetaju; po
oblicima i prateim pojavama, posrednim i neposrednim
utjecajima te vidljivim i nevidljivim uincima

svi potrebni uvjeti za razvoj turizma steeni

su tek polovinom 19. stoljea kao cjelina
poeli djelovati svi relevantni imbenici
postanka turizma (pokretaki, receptivni i
posredniki faktori) koji su omoguili da se u
turistika putovanja mogu ukljuiti iri
drutveni slojevi

Faze razvoja turizma prema Freyeru

FAZA

VRIJEME

PRIJEVOZNO MOTIVACIJA
SREDSTVO

Predfaza

Do 1850.

Pjeice
Na konju
Koijom
Dijelom brodom

Poetna faza

1850. 1914.

Vlak (tuzemstvo)
Odmor
Parobrod (inozemstvo

Novi srednji
stale

Razvojna faza

1914. 1945.

Vlak
Automobil, Bus
Avion (linijski)

Lijeenje,
Odmor,
Trgovina

Imuni radnici

Visoka faza

Od 1945.

Obnavljanje
Odmor
Slobodno vrijeme

Svi slojevi
(u razvijenim
zemljama)

Automobil
Avion (arter)

Nomadi
Hodoasnici
Ratovi
Otkria
Obrazovanje

SUDIONICI
Elita, plemstvo,
obrazovani,
poslovni ljudi

Faze razvoja turizma prema

UNWTO-u

rano doba prve civilizacije, Grka, Rim, Azija

srednje doba od V. do XIV. stoljea, hodoaa,
istraivaka putovanja
doba renesanse od XIV. do XVII. stoljea,
edukativna putovanja, Grand Tour
industrijska revolucija od 1750. 1850., razvitak
gradova, parni stroj
moderni turizam - razvoj prometa, osobna
potronja, masovni turizam

Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj

Pirjevec, Kesar:

razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850.- 1914.)

razdoblje izmeu dva svjetska rata (1918. -1939.)
razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990.
razdoblje novije hrvatske povijesti do danas


Vukoni:

prva faza razdoblje pretea turistikog razvoja ili pojava

slinih turizmu
druga faza konac devetnaestog stoljea, odnosno faza
znatielje
trea faza razdoblje od poetka dvadesetog stoljea do
konca Prvog svjetskog rata, odnosno faza osvjeivanja
etvrta faza razdoblje izmeu dva svjetska rata,
odnosno faza prvih postignua
peta faza razdoblje nakon Drugog svjetskog rata,
odnosno faza intenzivnog turistikog razvoja
esta faza razdoblje od 1991. do poetka 21. stoljea,
odnosno faza oporavka i konsolidacije turistikog ivota u
Hrvatskoj

Temeljne karakteristike razvoja turizma krajem

XIX. stoljea na tlu dananje Hrvatske

iskazana znatielja za upoznavanjem novih krajeva

prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnitvu
razvoj jedrenjatva i parobrodarstva s prvim zabiljeenim
organiziranim putovanjima
zaetak prvih turistikih mjesta, veinom klimatskih ljeilita, ali
i stvaranje prvih veih prostornih obalnih cjelina, rivijera
(Opatijska, Crikvenika, Katelanska, Dubrovaka)
dolazak stranog kapitala i izgradnja eljeznike mree
poetak turistikog buenja srednje Dalmacije
buenje svijesti o koristima koje strani gosti donose turistikim
mjestima
poeci dravnog intervencionizma u podruju turizma (statistika,
takse, zakonske odredbe)

1965. 1975. zlatno doba hrvatskog

turizma (status stratekog pravca razvoja)

ekspanzija izgradnje smjetajnih kapaciteta (do

1975. godine sagraeno 69% svih osnovnih i
preko 72% svih komplementarnih kapaciteta s
kojima je Hrvatska raspolagala 1990. godine)

1986. 1988. kulminacija razvoja

hrvatskog turizma

1986. godine najvei broj turistikih noenja u

povijesti (68 milijuna noenja turista)

razdoblje od samostalnosti hrvatske drave

do kraja XX. stoljea privatizacija i
restrukturiranje kapaciteta turistike ponude
osnovni problem razvoja turizma i dalje ostaje
nedefinirana vizija njegova budueg razvoja
koja bi omoguila kreiranje toliko potrebne
strategije razvoja na nacionalnoj razini