Interakcija elektromagnetskog zraenja i tiskovne

podloge
Vrijedi zakon sauvanja
energije fotona (elmag
zraenja)

I 0 I R IT I A
1 R T A
apsorpcija:
rezonantna interakcija
refleksija i transmisija:
nerezonantne
interakcije

Transmitirana svjetlost moe biti apsorbirana ili

rasprena prolaskom kroz materiju
Rasprenje (svjetlost
mijenja smjer irenja
zbog sudara sa
esticama u sredstvu)
poveava
reflektanciju, a
smanjuje transmitirani
dio svjetlosti

Optiki mehanizmi apsorpcije i rasprenja

Apsorpcija svjetlosti na bojilima i rasprenje svjetlosti na
svim tiskovinama je vaan dio percepcije samog grafikog
medija. Veina podloga, kao to je papir, i mnoga bojila
(dye, toner, pigment) raspruju svjetlost.
Najee koritena teorija za praktinu upotrebu optike
analize slike je Kubelka-Munk teorija preko procesa
apsorpcije i rasprenja.
Prvo emo promatrati sustav koji samo apsorbira, a ne
raspruje svjetlost (Beer-Lambertov sustav), a zatim sustav
koji i raspruje i apsorbira svjetlost (Kubelka-Munk sustav).

Beer-Lambertov sustav
Apsorpcija svjetlosti (pretpostavljamo da nema
rasprenja) na molekulama bojila
Apsorpcija je rezonantni
proces, molekule bojila
(dye, toner, pigment) imaju
upravo takvu elektronsku
konfiguraciju koja
omoguuje selektivnu
apsorpciju u odreenom
dijelu vidljivog spektra
elmag zraenja
Apsorpcija smanjuje
transmitirani dio svjetlosti

Beer-Lambertov sustav
Apsorpcija svjetlosti je proces 1. reda

K je karakteristika materijala koji

apsorbira svjetlost (Kubelka-Munk
koeficijent apsorpcije).
K= c
c koncentracija, odnosno broj
molekula bojila u jedininom
volumenu
(ili k) ekstinkcija, osnovno svojstvo
molekularne strukture bojila

Rjeenje diferencijalne jedn. je Beer-Lambertov zakon

dI
KI
dx
dI

Kdx
I

I IT

xL

dI
K dx

I
I I0
x 0

ln

IT
KL I T I 0 e KL
I0

Ako je x u mm, K je u 1/mm; znai to je vea vrijednost

od K, vea je vjerojatnost da e foton biti apsorbiran

Beer-Lambertov zakon preko

baze 10

Beer-Lambertov zakon preko

prirodne baze e

IT
e kcL
I0

IT
10 cL
I0
IT
ln cL ln 10
I0

IT
ln kcL
I0

Veza izmeu te dvije metrike:

k= ln10

Beer-Lambertov sustav
Beer-Lambertov zakon u logaritamskom obliku:
IT
10 cL
I0
log

IT
cL
I0

log T cL
log T cL

definira se gustoa transmisije preko logaritamske baze 10

i oznaava se sa DT

ili
K=c

Beer-Lambertov sustav
lan ln(IT/I0) je optika gustoa materijala.

Meutim, ee se optika gustoa definira preko

logaritamske baze 10 i oznaava se sa D

ili
Beer-Lambertov zakon se esto izraava preko gustoe
zacrnjenja, odnosno preko baze 10
IT

log
cL
K=c
I0

 Apsorbancija (engl. absorbance)

materijala A= cL
Pai : apsorbancija (nekad
nazivana optika gustoa) nekog
sloja definirana je kao dekadski
logaritam reciprone vrijednosti
unutranje transmitancije, i,
A=log(1/ i)

1
A log
Ti
I0
IT
Ti
A log
I0
IT

Reflektancija objekta koji i apsorbira i raspruje

svjetlost

Bojila koja se koriste u tisku slabo

raspruju svjetlost, ali imaju veliki
koeficijent apsorpcije
Ako je Rg reflektancija papira, R
reflektancija bojila na papiru, a T
transmitancija bojila

Gustoa refleksije (reflection

density) je pojam koristan za opis
zacrnjenja i svjetline tiskovina, jer
oko odgovara jednolino na
gustou zapisa

Kubelka-Munk sustav
Rasprenje svjetlosti je proces 1.
reda, kao i apsorpcija. U dif. jedn.
kojom smo opisali samo apsorpciju
(B-L zakon) dodajemo 2 nova lana
I je tok svjetlosti prema dolje
J je tok svjetlosti prema gore
npr. lan +SJdx znai: tok svjetlosti
prema gore koji je raspren dodaje se
toku svjetlosti I
Zanemarujemo tok svjetlosti u
horizontalnom smjeru: lateralne
dimenzije podloge (papira) su mnogo
vee od srednjeg slobodnog puta 1/K
i 1/S za apsorpciju i rasprenje fotona
u danom matrijalu

Kubelka-Munk sustav
Opisane dif. jedn. su veoma jednostavne u svom dif. obliku,
nai njihova analitika rjeenja je prilino teko. Kubelka i Munk
su upravo njihovim rjeenjem stekli svjetsku slavu
Wyszecki and Styles {"Color Science", 2nd Edition, 1982}
prikazali su rjeenja tih jedn., koja su sloene transcendentne
funkcije, preko R i T
Definiramo transmitanciju

Definiramo reflektanciju preko toka prema gore na povrini

papira

Kubelka-Munk koeficijenti

R i T su funkcije samo 4 parametra:

S koeficijent rasprenja (Kubelka-Munk koeficijent)
K koeficijent apsorpcije (Kubelka-Munk koeficijent)
L debljina sloja kroz koji prolazi svjetlost
Rg reflektancija materijala ispod promatranog sloja

R = f1 (S,K,L, Rg) T = f2(S,K,L,Rg)

Pojedinana rje ovise o graninim uvjetima sustava.
Opi oblik rjeenja:

Kubelka-Munk koeficijenti
R

1 R g a b coth(bSL)
a R g b coth(bSL)

R g R

1

1

R ( R g
) exp SL
R
R
R
R

R ( )
1

1
( R g R ) ( R g
) exp SL
R
R

R

Kubelka-Munk koeficijenti

Kubelka-Munk koeficijenti

1 R gwi R gbi 1 Rwi Rbi Rwi Rbi 1 R gwi R gbi

ai
2
Rbi R gwi Rwi R gbi
Rgwi = reflektancija papira
2
postavljenog na bijelu
R i a i a i 1
podlogu faktora refleksije
1 Rb i Ri Ri Rgbi Rwi;
1
si
ln

1 Ri R gbi Ri Rbi
1

Rgbi = reflektancija papira

w
Ri
R i

postavljenog na crnu
podlogu faktora refleksije Rbi
(uobiajeno je koristiti crnu
2
s i 1 R i
podlogu s R < 0, 5%);
ki
2 R i
w = gramatura papira

Modeli za opis rastertonske slike

Bazirani na metodi
regresije
relativno jednostavni, s
parametrima koji se
podeavaju (fitaju) na
eksperimentalne
podatke
Murray-Davies
Neugebauer
Yule-Nielsen

Bazirani na osnovnim
fizikalnim principima
Sloeni; cilj je razumijevanje
fizikalnih procesa koji se
odvijaju pri kompleksnoj
interakciji elmag. zraenja i
tiskovne podloge:
Arney
Engeldrum
Gustavson
Mourad

metoda linearne regresije

Uobiajene metode kao to su linearna regeresija i metoda najmanjih
kvadrata su zadane parametarski tj. regresijska funkcija je definirana
preko konanog broja nepoznatih parametara koji se procijenjuju
(predviaju) iz eksperimentalnih podataka.
Linearna regresija: zavisna varijabla Yi koja se predvia modelom je
linearna kombinacija parametara bi, ali ne mora linearno ovisiti o
nezavisnoj varijabli Xi.
Npr. linearna regresija za modeliranje n podataka preko jedne nezavisne
varijable Xi i preko 2 parametra b0 i b1 ( je greka pri mjerenju).
Pravac

Yi b0 b1 X i i , __ i 1,...n

Odnosno ako se doda jo jedan lan (viestruka linearna regresija):

Parabola

Yi b0 b1 X i b2 X i2 i , __ i 1,...n

Murray-Daveisov model
Murray-Daviesova jednadba je prvi optiki
model koji opisuje reprodukciju tona u
procesu rastriranja, tj. predstavlja model
koji predvia reflektanciju s
monokromatske rasterske slike.

Rt Fb Rb (1 Fb ) R p

Rt je teoretska (procijenjena)
spektralna reflektancija
rasterske slike
Rb je spektralna reflektancija
100% obojene podloge
Rp je spektralna reflektancija
neobojenog dijela tiskovne
podloge (papira)
Fb dio podloge pokriven
bojilom (ili RTV, rastertonska
vrijednost), poprima vrijednosti
od 0 za isti papir do 1 za
potpuno obojenu podlogu

Usporedba mjerenih i procijenjenih M-D refleksijskih

spektara

 Prava, mjerena reflektancija cijele rasterske slike R mjereno je

manja od Murray-Davies vrijednosti RM-D pa je R>0

R RM D Rmjereno 0
rasterska slika ima veu pokrivenost bojilom,odnosno veu
rastertonsku vrijednost nego to se predvia M-D modelom
koji zanemaruje rasprenje.
Na osnovu razlike mjerenih refleksijskih spektara i teoretskih
(procijenjenih) spektara dobivenih Murray-Daveisovom
metodom Yule i Nielsen su uveli empirijski parametar n u
Murray-Daveisov izraz za ukupnu reflektanciju rasterske
slike.

Ukupno poveanje rasterskog elementa

(dot gain)
optiko poveanje je posljedica
interakcije elmag zraenja
(svjetlosti) s otisnutom
podlogom: apsorpcija, lateralno
rasprenje i uvijek je prisutno
(najmanje je na transparentnim
sustavima)
mehaniko poveanje je
posljedica apsorpcije bojila u
podlogu, razmazivanja bojila,
kapilarnih efekata, deformacije
rasterskog elementa zbog
razliitih brzina dvaju cilindara,
preeksponiranja filmova,...

Optiko poveanje rasterskog elementa

ukupno poveanje rasterskog elementa

 Najvei prirast
rasterskog elementa
je za 50%
pokrivenosti bojilom

 optiko poveanje toke F moe se dobiti kao funkcija

optikih svojstava materijala i penetracije bojila
Znai, iz eksperimentalno odreenog optikog poveanja
rasterskog elementa moe se procijeniti p(r1, r2), odnosno
vjerojatnost ulaska fotona u papir kroz rasterski element
na poloaju r1 i izlazak kroz neobojeni papir na poziciji r2
(korisna informacija o funkciji irenja toke).
Maksimalna vrijednost optikog poveanja toke dobije se
iz uvjeta za maksimum funkcije, tj. kada prvu derivaciju
funkcije izjednaimo s nulom

Za dp/dF=0 optiko poveanje ima jedan maksimum za

vrijednost F=0,5 i simetrian profil oko maksimuma.

 Veina modernih digitalnih denzitometara koristi M-D model

za mjerenje ukupne obojene povrine, odnosno oitamo
ukupni prirast rasterskog elementa (uz zamjenu
procijenjene vrijednosti ukupne reflektancije sa rasterske
slike sa izmjerenom):
Rm Fb Rb (1 Fb ) R p

Fbm

1
Rm R pm R pm

1
Rbm R pm
R pm

Rm
1
R pm
Fbm
Rbm
1
R pm

 Uz ve definirane veliine:

Dobijemo ukupnu obojenu povrinu:

1 10 DRm
Fbm
1 10 Db

Zanemarenje rasprenja svjetlosti jedno je od glavnih razloga netonosti MurrayDaviesove jednadbe.

elementarno usklaivanje, nazvano Yule-Nielsenova korekcija se predlae za
tiskane povrine na kojima i u kojima se svjetlost difuzno raspruje
Zanemarujui refleksiju na tiskanoj povrini, te primjenjujui Murray-Davies
jednadbu, spektralna transmitancija Tm je:

gdje je Tp transmitancija neobojene podloge i ona je obino jednaka 1. Tb je

transmitancija sloja bojila prema Lambertovom zakonu:

pretpostavljajui da svjetlost prolazi dva puta kroz sloj bojila.

 Poveavajui difuznu duljinu koju prevaljuje svjetlost, ulazna

zraka moe biti potpuno rasprena, tj. vjerojatnost da ona
izae kroz obojeni ili neobojeni dio povrine neovisna je o
ulaznoj poziciji, a bit e proporcionalna sa pokrivenosti
povrine Fb. Dakle, ulazno zraenje je difuzno reflektirano
zbog unutarnje refleksije Rp i ponovo apsorbirano sa
faktorom Tm:
Rt RP T2t

Uz:

 Da poboljaju slaganje teorijskih vrijednosti reflektancija

s eksperimentalnim rezultatima Yule i Nielsen piu svoju
jednadbu

u openitijem obliku, uvodei promjenljivi parametar n

umjesto faktora 2, zvan n-vrijednost, kao eksponent u
jedn.

Yule-Nielsenov model

Rt Fb Rb 1 Fb R p

Rt Fb Rb 1 Fb n R p
n

Uvode empirijski
parametar n zbog
boljeg slaganja
teorijskih vrijednosti
reflektancija s
eksperimentalnim
rezultatima
n=1 Murray-Davies
n=2 totalno rasprenje
n>2 doprinos drugih
efekata

Murray-Daviesova jednadba je zakon ouvanja energije, u ovom

sluaju zakon ouvanja energije fotona. Vrijednosti reflektancije su
linearno povezane s tokom fotona s povrine slike i prema zakonu
ouvanja te se reflektancije zbrajaju. YuleNielsenova jednadba
zbraja reflektancije i tok fotona na neku potenciju to je u
suprotnosti sa zakonom ouvanja.
Da bi se sauvala linearnost zbrajanja reflektancija, ali da bi se
uzele u obzir i eksperimentalne injenice, pretpostavlja se da
reflektancija obojenog dijela podloge Rb i reflektancija neobojenog
dijela podloge Rp nisu konstante ve da su neke funkcije
pokrivenosti podloge bojilom F (rastertonske vrijednosti).