\documentclass{article}

\usepackage[T1]{fontenc}
\usepackage[utf8]{inputenc}
\usepackage[left=25mm, right=25mm, bottom=25mm, top=28mm]{geometry}
\usepackage{color}
\usepackage{fancyhdr}
\usepackage[croatian]{babel}
\usepackage{amsmath}
\usepackage{enumerate}
\usepackage{graphicx}
\usepackage{microtype}
\usepackage{textcomp}
\usepackage{siunitx}
\usepackage{multirow}
\usepackage[table]{xcolor}
\usepackage{tabularx}
\usepackage{caption}
\usepackage{colortbl}
\usepackage{fix-cm}
\usepackage{listings}
\usepackage{circuitikz}
\usepackage{amssymb}
\usepackage{tikz}
\usetikzlibrary{calc}
\usepackage{pgfplots}
\
usetikzlibrary{arrows,shapes,automata,backgrounds,petri,patterns,shadows,fadin
gs,calc,decorations,decorations.text}
\usepackage{pgfkeys}
\usepackage{embedfile}
\usepackage[pdftex]{hyperref}
\usepackage{wrapfig}
\usepackage{embedfile}

\hypersetup{
colorlinks,
citecolor=black,
filecolor=black,
linkcolor=black,
urlcolor=cyan}

%Dokument raen u sharelatexu.

\begin{document}
\section{Male Hidroelektrane}
\noindent Velike koliine vode u cjevovodima pitke vode same se nameu kao
potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod
vodocrpilita, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorita, vodosprema i crpilita,
gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postie samom gravitacijskom silom,
postavljanje turbine i pripadnih elektrinih generatora su zahvati koji ne
ugroavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode elektrinu energiju.
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve vei iskorak ka obnovljivim
izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav tetan
utjecaj na okoli, za razliku od velikih ija se tetnost opisuje kroz velike promjene
ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na
slatkovodni ivi svijet, poveana emisija metana i postojanje tetnih emisija u
itavom ivotnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period
izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim
izvorom energije, moe rei da je tehniki najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj
razini, sa iznimno visokim stupnjem uinkovitosti. 22\% svjetske proizvodnje
elektrine energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.

\noindent Pojam male hidroelektrane se moe promatrati sa razliitih toaka

gledita i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu,
hidrolokim, meteorolokim, topografskim i morfolokim karakteristikama
lokacije, te o stupnju tehnolokog razvoja i ekonomskom standardu zemlje.
Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vri prema instaliranoj
snazi, klasifikacija se vri od strane nacionalnih energetskih odbora. Male
hidroelektrane se esto dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.

Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje elektrine

energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje elektrine
energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoli kao velike
hidroelektrane.
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedee:
\begin{itemize}
\item[-]

Gotovo da nemaju nedostataka.

\item[-]

Nema troka distribucije elektrine energije.

\item[-]
Nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih
hidroelektrana.
\item[-]

Jeftino odravanje

\end{itemize}
\begin{figure}[h]
\centering
\includegraphics[width=1\textwidth]{snagamhe.png}
\caption{Instalisane shage MHE u Europi}
\end{figure}
\newpage
\subsection{Dijelovi malih hidroelektrana}

\noindent Sistem male hidroelektrane se sastoji od svih objekata i dijelova koji

slue za skupljanje, dovoenje i odvoenje vode, za pretvaranje mehanike u
elektrinu energiju, za transformaciju i razvod elektrine energije. Razlikuju se
sljedei karakteristini dijelovi hidroelektrane: brana ili pregrada, zahvat, dovod,
vodna komora, tlani cjevovod, strojarnica (turbina, generator, ...) i odvod vode.
Prema tipu hidroelektrane mogu neki od dijelova potpuno izostati, a u drugim
sluajevima moe isti dio preuzeti vie funkcija.

\texbf{Brane ili pregrade} imaju viestruku namjenu tj. slue za skretanje vode s
njezinoga prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane, povienje razine vode
radi postizanja boljeg pada i ostvarivanje akumulacije. Zahvat vodu zaustavljenu
pregradom prima i upuuje prema
hidroelektrani. Postoje dva tipa zahvata, zahvat na povrini i zahvat ispod
povrine.

\texbf{Dovod} spaja zahvat s vodnom komorom. Moe biti izgraen kao kanal ili
tunel. Tunel moe biti izgraen kao tlani ili gravitacijski, hidroelektrane s tlanim

tunelom su puno elastinije u pogonu jer mogu bez ikakvih djelovanja slijediti
promjene optereenja. Tlani privod slui za voenje vode iz vodne komore do
turbine. Najee se izrauju od elika, a za manje padove i od betona.
Gravitacijski privod ima slobodno vodno lice. Profil je uglavnom trapeznog oblika.
Izvodi se u kanalima i rovovima ija se konstrukcija izvodi tako da se postignu
najmanji hidrauliki gubici.

\texbf{Vodna komora} se nalazi na kraju dovoda. Dimenzioniranje vodne komore

ima velik utjecaj na pravilno funkcioniranje hidroelektrane.

\texbf{U strojarnici} (mainska hala) se nalaze generatori zajedno sa turbinama.

Hidrogeneratori se rade preteno u vertikalnoj izvedbi zbog ekonominije izvedbe
hidraulikog dijela elektrane. Hidrogeneratori s horizontalnom osovinom susreu
se u postrojenjima manje snage ili kad dvije Pelton ili Francis turbine pogone
jedan generator.

Na ulazu u \texbf{tlani cjevovod} se nalazi zaporni ureaj koji ima sigurnosnu

ulogu. On automatski sprjeava daljni dotok vode u cjevovod ako pukne cijev.
Postavljanje zapornih ureaja na dnu tlanog cjevovoda ovisi o broju turbina koje
su spojene na jedan cjevovod.
Vodna turbina je pogonski stroj u kojem se potencijalna energija vode pretvara u
kinetiku energiju, a zatim promjenom koliine gibanja u radnom kolu, u
mehaniku energiju vrtnje.Vratilo turbinskog radnog kola spojeno je u pravilu sa
generatorom u kojem se mehanika energija obrtanja pretvara u elektrinu
energiju. S obzirom na nain pretvorbe energije odnosno prema promjeni tlaka
vode pri strujanju kroz radno kolo, vodne turbine dijele se na: pretlane
(reakcijske) i turbine slobodnog mlaza (akcijske, impulsne turbine).
Pretlanim turbinama nazivaju se vodne turbine u kojima je tlak na ulazu u rotor
vei od onoga na njegovom izlazu. U pretlanim se turbinama dio potencijalne
energije transformira u kinetiku energiju u statoru, a dio u rotoru. Zakretanje
radnog kola uzrokuje promjena koliine gibanja i reaktivne sile (razlika
tlaka,Coriolisova sila i dr.)U pretlane turbine spadaju
\texbf{Francisova,Kaplanova,Propelerna i Deriazova turbina}.

U turbinama slobodnog mlaza je tlak na ulazu u rotor jednak tlaku na njegovom

izlazu, jer se sva potencijalna energija transformira u kinetiku energiju vode u
statoru (sapnici) turbine. Zakretna sila nastaje samo na temelju promjene koliine
gibanja zbog skretanja mlaza u radnom kolu.Turbine slobodnog mlaza su Pelton ,
Turgo i Banki-Michell turbina (za velike vodene tokove i manje padove od
Peltonove turbine, izvodi se sa horizontalnom osovinom).
\begin{figure}[h]
\centering
\includegraphics[width=0.4\textwidth]{mhe.jpg}

\caption{Principielna shema male hidroelektrane}

\end{figure}
\newpage
\subsection{Elektrostrojarska oprema male hidroelektrane}
Svaka mala hidroelektrana treba da posjeduje elektrostrojarsku opremu u koju
spadaju:
\begin{itemize}
\item[-] Strojarnica
\item[-] Turbina
\item[-] Generator
\item[-] Regulacija turbine
\item[-] Automatska regulacija
\item[-] Dodatka (pomona) elektronska oprema
\end{itemize}
\subsubsection{Strojarnica}
Kod malih hidroelektrana uloga strojarnice je da zatiti elektromehaniku opremu
od vremenskih nepogoda. Broj, tip i snaga turbina i generatora, njihova
konfiguracija, izvedba pada te konstitucija lokacije (terena) utjeu na oblik i
veliinu zgrade. Povezivanje turbine i generatora u jednu vodootpornu
(podvodnu) cjelinu koja se moe ugraditi direktno u tok rijeke znai da uobiajena
(konvencionalna) strojarnica nije potrebna.

\subsubsection{Turbina}
Funkcija turbine je transformacija kinetike energije vode u mehaniku energiju
rotirajuih dijelova turbine. Postoji mnogo razliitih tipova turbina kako bi se
pokrio iroki raspon uvjeta koji proizlaze iz konfiguracije terena odnosno razliitih
kombinacija protoka i pada. U velikom broju sluajeva turbine koje se koriste kod
malih hidroelektrana su umanjene verzije turbina koje se koriste u
konvencionalnim velikim hidroelektranama.
Izbor tipa, oblika i dimenzija turbine prvenstveno ovisi o :
\begin{itemize}
\item[-] Neto padu,
\item[-] Instalisanom protoku,
\item[-] Brzini vrtnje, koji odreuje oblik i tip rotora turbine i ostalih dijelova,
\item[-] Najvee brzine koje moe postii bez prikljuenog elektrinog optereenja
i

\item[-] Trokovi male hidroelektrane

\end{itemize}

Male vodne turbine mogu postii uinkovitost oko 90\% . Budui da pojedini tipovi
turbina efikasno rade samo unutar granica odreenih protoka i padova, pri izboru
pogodne turbine o tome se mora voditi rauna. Kod veine lokacija malih
protonih hidroelektrana kod kojih protoci variraju znaajno, obino se odabiru
one turbine koje efikasno rade u irokim granicama protoka (npr. Kaplan, Pelton,
Turgo i Crossflow). Osnovni tipovi turbina su: Kaplanova, Francisova i Peltonova
turbina.
\begin{figure}[h]
\centering
\includegraphics[width=0.7\textwidth]{ucinkovitost.png}
\caption{Dijagram uinkovitosti razliitih turbina}
\end{figure}
\newpage
\subsection{Turbine hidroelektrane}
Prema hidraulikim karakteristikama, nainu pretvorbe energije i konstrukcijskim
izvedbama, razlikuju se sljedea tri glavna tipa vodnih turbina:
\subsubsection{Peltonova turbina}
Peltonove turbine spadaju u akcijske (istotlane, impulsne) turbine koje
koriste iskljuivo kinetiku energiju koja dolazi iz mlaza vode koji izlazi iz
statorske sapnice i tangencijalno udara na rotorske lopatice.
Izvode se s horizontalnom i vertikalnom izvedbom rotorske osovine.\\
Karakteristike Peltonove turbine:
\begin{itemize}
\item[-] Raspon hidraulikog pada: 15 - 2000 [m]
\item[-] Raspon razvijene snage: 10[kW] - 200 [MW]
\item[-] Iskoristivost: do 95 \%
\begin{figure}[h]
\centering
\includegraphics[width=0.50\textwidth]{pelton.jpg}
\caption{Peltonova turbina}
\end{figure}
\end{itemize}

\newpage
\subsubsection{Kaplanova turbina}
Kaplanova turbina spadaju u reakcijske (pretlane) turbine s aksijalnim
protokom vode koja iz spiralnoga kuita prolazi kroz statorske, a zatim kroz
rotorske lopatice koje su podesive da bi se mogle optimalno podeavati
obzirom na raspoloivi protok i visinu.
Karakteristike Kaplanove turbine:
\begin{itemize}
\item[-] Raspon hidraulikog pada: do 50 [m]
\item[-] Raspon razvijene snage: 10[kW] - 100 [MW]
\item[-] Iskoristivost: do 95 \%
\begin{figure}[h]
\centering
\includegraphics[width=0.25\textwidth]{kaplan.png}
\caption{Kaplanova turbina}
\end{figure}
\end{itemize}

\subsubsection{Francisova turbina}
Francisove turbine spadaju u reakcijske (pretlane) turbine s radijalnoaksijalnim
protokom vode koja na rotor dotjee po cijelom opsegu kroz
statorske lopatice. U veini sluajeva se izvode s vertikalnom izvedbom
rotorske osovine.
Karakteristike Francisove turbine:
\begin{itemize}
\item[-] Raspon hidraulikog pada: 25 - 500 [m]
\item[-] Raspon razvijene snage: 1[MW] - 600 [MW]
\item[-] Iskoristivost: do 95 \%
\begin{figure}[h]
\centering
\includegraphics[width=0.5\textwidth]{francis2.jpg}
\caption{Francisova turbina}

\end{figure}
\end{itemize}
\newpage
\subsection{Generator}
U generator se vri transformacija mehanike energije u elektrinu. Dvije su vrste
generatora:
\begin{itemize}
\item[-]Sinkroni generator opremljen s vlastitim sustavom uzbude,
\item[-]Asinkroni generator koji uzbudu vue iz mree.
\end{itemize}
Sinkroni generator moe funkcionirati izolirano (odvojen od elektroenergetske
mree), dok asinkroni generator za normalno funkcioniranje mora biti u vezi s
ostalim generatorima (odnosno prikljuen na elektroenergetski sustav).
Sinkroni generatori se koriste kao primarni izvori proizvodnje energije u
elektroenergetskim sustava, ali takoer i u manjim izoliranim mreama kao i za
samostalne primjene malih hidroelektrana (otoni rad).
Asinkroni generatori esto su najjednostavnije i najjeftinije rjeenje za male
hidroelektrane koje proizvode elektrinu energiju za isporuku u postojeu veliku
elektroenergetsku mreu.
\begin{figure}[h]
\centering
\includegraphics[width=0.6\textwidth]{generator.png}
\caption{Presjek generatora}
\end{figure}
\subsection{Dodatna (pomona) elektronska oprema}
Transformator za potrebe postrojenja
\begin{itemize}
\item[-]Vlastita potronja elektrane ukljuuje rasvjetu i pomone mehanike
ureaje postrojenja.
\item[-]Na vlastitu potronju elektrine energije otpada oko 1 do 3\% proizvedene
elektrine snage u elektrani.
\item[-]Vii postotak se odnosi na mikro hidroelektrane (instalirane snage manje
od 500 kW).
\end{itemize}
Opskrba istosmjernim naponom za potrebe kontrole i upravljanja
\begin{itemize}

\item[-]Hidroelektrane s instaliranom snagom veom od 500 kW zahtijevaju

istosmjerni sustav s baterijama, punjaem baterija i dr.
\item[-]Kapacitet u amper-satima mora biti toliki da (u sluaju prekida struje
punjenja) bude osigurana potpuna kontrola (upravljanje) toliko dugo koliko bi bilo
potrebno da se poduzmu mjere uklanjanja kvara.
\end{itemize}
\end{document}