TEHNIKE PREPORUKE

ZA IZVOENJE PRIKLJUAKA VIEKATNIH

OBJEKATA

SADRAJ

1.

UVOD....4

2. PODRUJE PRIMJENE.4
3. DEFINICIJE POJMOVA I OPE ODREDBE ...5
4. TEHNIKI UVJETI ZA IZVOENJE PRIKLJUKA...7
5. IZVEDBE VANJSKOGA PRIKLJUAKA... 8
6. VRSTE RAZVODNIH ORMARA ZA VIEKATNE STAMBENE
OBJEKTE

............................................................................................................................................................................................................................................

6.1 Kuni prikljuni ormari (KPO)

..

.9

Klasini mjerno-razvodni sustav......9

6.2 Glavni razvodni ormar (GRO) ..10
6.3 Glavni razvodno mjerni-ormar (GRMO).. ........11
6.4 Etani (katni) mjerno-razdjelni ormar (EMRO) ......................................11
6.5 Centralni panelni modul (CPM) . ....................12
6.6 Etani (katni) panelni modul (EPM) .................................................13
6.7 Modul glavnog prekidaa (MGP) .......................................................13
6.8 Modul zajednike potronje (MZP) ...............................................13
6.9 Koncentrator ..........................................................................................................................13
7. SUSTAV UNUTARNJEGA RAZVODA ELEKTRINE ENERGIJE
VIEKATNOGA OBJEKTA

14

.................................................................................................................................................................

7.1 Glavni razvod elektrine energije

14

....................................

7.2 Razvod izmeu mjernoga mjesta i razdjelnog instalacijskoga

ormaria stana..................................................................................................................................................................................................................14
7.3 Razvod elektrine energije za zajedniku potronju .15
7.4 Mjerenje potronje elektrine energije ................................15
7.5 Upravljanje tarifama elektrinog brojila

..............16

7.6 Mjere zatite prikljuka ....................................................................16

7.6.1 Zatita od izravnog dodira dijelova pod naponom. .17
7.6.2 Zatita od neizravnog dodira dijelova pod naponom18

7.7 Nadstrujna zatita

.. ...............................19

7.8 Doputene struje optereenja kabela

7.9 Zatita od toplinskoga djelovanja i poara

7.10 Zatita od vanjskih utjecaja

21

.......................

22

............................

...................................

22

7.11 Privremeni prikljuak za gradilita ........................................22

7.12 Uvjeti osiguranja kvalitete (kakvoe) ......................................24
8. POPIS KORITENIH STANDARDA, ZAKONA, PROPISA I
PREPORUKA......................................................................................................25
8.1 Standardi
8.2 Zakoni

25

..........................................................................................

26

..............................................................................................

8.3 Propisi i preporuke............................................................26

9. POPIS PRILOGA . .............................................28
PRILOZI . ..............................28

1.

UVOD

Glavni je cilj tehnikih preporuka osigurati jedinstven nain izvedbe

prikljuka veekatnih stambenih objekata uz koritenje standardne opreme.
Neophodno je pravodobno s tim preporukama upoznati: projektante,
investitore i izvoae radova na viekatnim stambenim objektima.
Tehnikom preporukom za izvedbu prikljuka u viekatnim stambenim
objektima definirani su uvjeti za izvedbu vanjskoga i unutarnjega prikljuka,
sustava razvoda i mjerenja elektrine energije, te uvjeti za izvedbu
elektroenergetskih instalacija u stanovima krajnjeg kupca.
Tehnike su preporuke usklaene s vaei tehnikim propisima,
standardima, vaeim Opim uvjetima za isporuku elektrine energije kao i
Pravilnikom o mjernom mjestu krajnjega kupca.

2.

PODRUJE PRIMJENE

2.1
Primjena je tehnikih ovih preporuka obavezna kod projektiranja i
izvoenja elektroinstalacija u svim viekatnim stambenim objektima, s ili bez
poslovnih prostora u prizemlju objekta, kao i objekata s ili bez dizala, koji se
prikljuuju na niskonaponsku mreu JP EP HZ HB d.d Mostar.
2.2
Projektiranje i izvoenje elektroenergetskih instalacija u viekatnim
poslovnim objektima nisu predmetom ove tehnike preporuke.
2.3

Tehnike se preporuke ne odnose na:

- ve izgraene objekte
- objekte za koje je izdano odobrenje za graenje ili je pokrenut
postupak ishoenja odobrenja za graenje
- za opremu koja je nabavljena prije usvajanja ovih tehnikih
preporuka.
2.4
Tehnike se preporuke trebaju primijeniti i kod onih krajnjih kupaca
iji je objekt oteen u tolikoj mjeri da je potrebna potpuna sanacija
instalacija i mjernoga mjesta.

3. DEFINICIJE POJMOVA I OPE ODREDBE

3.1
Viekatnim se stambenim objektom podrazumijeva objekt s vie od
etiri (4) mjerna mjesta.
3.2
Prikljuak znai sklop elektrinih vodova i ureaja, srednjega i
niskoga napona, ukljuujui i obraunsko mjerno mjesto kojima se objekt
krajnjega kupca povezuje s distribucijskom mreom.
3.3 Prikljuak se sastoji od vanjskoga i unutarnjega prikljuka.
3.4 Vanjski prikljuak obuhvaa kabelski vod od elektroenergetskoga
objekta distributera do prikljunoga ormara viekatnoga stambenog objekta.
Taj prikljuak obuhvaa glavni prekida u dovodnu niskonaponskoga
prikljunog ormara viekatnoga stambenog objekta ili odgovarajue
rastavno-osiguraku kombinaciju.
3.5
Unutarnji prikljuak ine elektrini vodovi i drugi ureaji od
vanjskoga prikljuka do mjernih ureaja krajnjega kupca, ukljuujui i mjerne
ureaje.
3.6
Kuni prikljuni ormari KPO slui za prikljuak viekatnoga
stambenog objekta na postojeu niskonaponsku mreu ili izravno na
trafostanicu TS 10(20)/0,4 kV.
3.7
Glavni je razvodni ormar (GRO) objekta mjesto koncentracije svih
glavnih razvodnih vodova, kako usponskih tako i vodova za napajanje
zajednike potronje viekatnoga stambenog objekta.
3.8
Kuni prikljuno razvodni ormar (KPRO) objedinjuje funkcije
kunoga prikljunog ormaria (KPO) i glavnog razvodnog ormara (GRO).
3.9
Razvodni ormar zajednike potronje (ROZP) slui za napajanje i
mjerenje potronje elektrine energije strujnih krugova zajednike potronje.
3.10
Etani mjerno-razvodni ormar (EMRO) slui za razvod i mjerenje
elektrine energije stanova na jednoj etai.
3.11 Razvodni instalacijski ormari stana (RIOS) slui za razdiobu
elektrine energije po strujnim krugovima u stanu.
3.12 Glavni prekida u dovodu viekatnoga stambenog objekta slui za zatitu
unutrnjega prikljuka od preoptereenja i kratkoga spoja, kao i za brzo
iskljuenje elektroinstalacije objekta.

3.13 Mjerno mjesto oznaava mjesto u distribucijskoj mrei na kojem se mjeri

elektrina energija i/ili snaga koju krajnji kupac preuzima iz distribucijske mree.
3.14 Elektrino brojilo zajednike potronje stambenoga objekta mjeri
potronju elektrine energije svih strujnih krugova zajednike potronje.
3.15 Uklopni sat slui za upravljanje tarifama vietarifnih elektrinih brojila u
stambenom objektu.
3.16 MTK prijemnik postavlja se umjesto uklopnoga sata na distribucijskim
podrujima koja imaju u pogonu sustav mreno tonfrekventne komande (MTK), a
slui za upravljanje tarifama vietarifnih elektrinih brojila kao i za upravljanje
odreenim termikim troilima u stanovima krajnjega kupca.
3.17 Glavni prekidai odnosno osigurai stanova smjeteni su u etanom
(katnom) mjerno-razvodnom ormaru viekatnoga stambenog objekta (EMRO), a
slue, osim za zatitu glavnoga voda stana od preoptereenja i kratkoga spoja i za
mogue iskljuenje elektrine instalacije stana.
3.18 Elektrino brojilo stana mjeri ukupnu potronju elektrine energije/ili
snage krajnjega kupca. U ovisnosti o snazi potronje krajnjeag kupca postavlja se
jednofazno ili trofazno dvotarifno elektrino brojilo.
3.19 Ogranienje optereenja osigurava se ugradnjom ograniavaa
optereenja (limitatora). Ograniava je optereenja (limitator) ureaj koji
onemoguava prekoraenje krajnjega kupca izabranoga strujnog optereenja i
treba biti izveden u naelu termomagnetskoga prekidaa.
3.20 Ograniava optereenja (limitator)ugrauje se svim kupcima ija vrna
snaga ne prelazi 23 kW, a kupcima ija je vrna snaga vea od 23 kW neovisno o
kategoriji i grupi potronje ugrauju se mjerni ureaji koji mjere potronju elektrine
energije i snage.
3.21 Ugradnju ograniavaa optereenja (limitatora) izvesti na glavnom
odvodnom kabelu stana iza elektrinoga brojila dotinog stana s obveznom
mogunou plombiranja, odnosno mogunou pristupa krajnjeg kupca.
3.22 Distributer elektrine energije odreuje proizvoaa mjernoga ureaja,
vrstu, tip, klasu tonosti i mjerni opseg mjernoga ureaja, sukladno
Pravilniku o mjernom mjestu krajnjega kupca.
3.23 Mjerne ureaje moraju badariti ovlatene badarnice koje e imati
ovjeren peat nadlene dravne institucije i moraju biti plombirani
plombom distributera, sukladno vaeim propisima.

3.24 Skidanje i stavljanje plombe distributera u sluaju kontrole mjerenja na

mjernom mjestu vri se u nazonosti krajnjega kupca.
3.25 Elektrini prikljuak viekatnoga stambenog objekata puta pod
napon distributer elektrine energije.
3.26 Fazni vodi napojni je vodi koji povezuje kupce s izlaznim krajevima
namotaja transformatora distributivne mree preko rasklopnih i zatitnih
ureaja elektroenergetskoga prikljuka.
3.27 Neutralni vodi (N) je povratni vodi koji neprekinuto povezuje troila s
neutralnom tokom napojnoga transformatorskog podruja
(zvjezditem) niskonaponske mree.
3.28 Zatitni vodi (PE) povratni je vodi koji neprekinuto spaja metalne
vodljive mase instalacije i troila, koji u normalnim uvjetima nisu pod
naponom, ali u sluaju kvara mogu doi pod nedoputeni napon
dodira.
3.29 Nul vodi (PEN), vodi je koji objedinjuje funkcije neutralnoga i
zatitnoga vodia.
3.30 Modul koncentratora predstavlja ureaj za daljinsku komunikaciju s
brojilima elektrine energije pri koncentriranoj ugradnji brojila na
jednom mjestu. Moe biti ugraen u GRO ili u zasebno kuite uz
GRO.
4. TEHNIKI UVJETI ZA IZVOENJE PRIKLJUKA
4.1 Prikljuenje krajnjegq kupca elektrine energije na elektroenergetsku
mreu izvodi se sukladno energetskim uvjetima i planovima razvoja
mree na predmetnom lokalitetu.
4.2 Za prikljuenje novih krajnji kupaca ili za poveanje vrne snage ve
postojeih krajnji kupaca nadlena elektrodistribucija na zahtjev
krajnjeg kupca ili opinskogq organa izdaje prethodnu
elektroenergetsku suglasnost i elektroenergetsku suglasnost.
Za izdavanje naprijed navedenih suglasnosti krajnji kupac podnosi
zahtjev za izdavanje suglasnosti, sukladno lancima 19. i 20. Opih
uvjeta za isporuku elektrine energije.
Tim se suglasnostima definiraju uvjeti prikljuka i reguliraju meusobni
odnosi distributera i krajnjega kupca elektrine energije.

4.3 Prethodna elektroenergetska suglasnost sadri energetske, tehnike i

druge ope uvjete za prikljuenje definirane u lanku 24. Opih uvjeta za
isporuku elektrine
energije.
4.4 Na temelju prethodne elektroenergetske suglasnosti ne moe se izvesti
prikljuenje novoga objekta krajnjega kupca niti poveati vrna snaga
postojeeg krajnjeg kupca.
4.4 Elektroenergetska suglasnost sadri energetske, tehnike i druge ope
uvjete za prikljuenje definirane u lanku 24. Opih uvjeta za isporuku
elektrine energije.
5. IZVEDBE VANJSKOGA PRIKLJUKA
5.1 Vanjski prikljuak viekatnoga stambenog objekta na elektroenergetsku
mreu izvodi se iskljuivo podzemnim energetskim kabelom.
5.2 Svaki ulaz u viekatni stambeni objekt predstavlja jednu graevinsku
cjelinu i za isti se izvodi poseban vanjski prikljuak.
5.3 Viekatni stambeni objekt se naelno prikljuuje s niskonaponskoga
razdjelnog ormara trafostanice 10(20)/0,4 ili s distributivnih razdjelnih
ormara, odnosno s prolaznih kunih prikljunih ormara (KPO) drugih
objekata, u ovisnosti o energetskim uvjetima mree.
5.4 Za vanjski prikljuak trebaju se koristiti standardizirani kabeli nazivnoga
napona 1 kV tipa : PP00-AY; XP00-AY; PP44-AY; XP44-AY, nazivnog
presjeka: 4x50 mm, 4x95 mm i 4x150 mm , sukladno predvienom
vrnom optereenju viekatnog stambenog objekta i predvienoj
konfiguraciji mree.
5.5 Polaganje niskonaponskoga prikljunog kabela izvesti sukladno
tehnikim preporukama za polaganje energetskih kabela.
5.6 Ako se prikljuak viekatnoga stambenog objekta izvodi polaganjem kabela
kroz kabelsku kanalizaciju na mjestu odvajanja prikljuka iz kabelske
kanalizacije obvezno je izvesti kabelski aht standardnih dimenzija sukladno
tehnikim uvjetima za polaganje energetskih kabela.
5.7 Ako je energetski kabel vanjskog prikljuka s metalnim platem neophodno je
isti u kunom prikljunom ormariu povezati na temeljni uzemljiva objekta.

6. VRSTE RAZVODNIH ORMARA ZA VIEKATNE STAMBENE OBJEKTE

Za izvoenje prikljuka viekatnih stambenih objekata i rjeavanje razvoda
unutar njih koriste se kuni prikljuni ormari klasine i modularne izvedbe
razvodnih ormara.
6.1 Kuni prikljuni ormari (KPO)
6.1.1 Kuni prikljuni ormari KPO je ormari u kojem se povezuju unutarnji i
vanjski prikljuak viekatnoga stambenog objekta. Ugrauje se s vanjske
strane viekatnoga stambenog objekta tako da mu donji rub bude na visini 0,6
m od konane kote terena objekta. Umjesto KPO mogue je koristiti postojei
ili novi distributivni razvodni ormar tipa RO-IV ili RO-VI (DRO).
6.1.2 Kuni prikljuni ormari mora imati mogunost prikljuenja:
- dva kabela XP00-A 4x150 mm (ulaz izlaz)
- objekta preko niskonaponskih NVO osiguraa i kabela odgovarajuega
presjeka
- niskonaponskih odvodnika prenapona ukoliko to zahtijeva krajnji kupac ili
ukoliko je to definirano elektroenergetskom suglasnou.
6.1.3 Kuni prikljuni ormari mora biti izveden od atestiranoga izolacijskog
materijala ili od vodljivog materijala uz poduzimanje mjera zatite od
previsokoga napona dodira klase II prema [7].
6.1.4 Kuni prikljuni ormari sadri sljedeu osnovnu opremu:
- podnoja osiguraa tipa NV do 400,
- patrone osiguraa sukladno vrnoj snazi objekta,
- stezaljke za prikljuak vodia presjeka 50 mm do 150 mm,
- sabirnicu za neutralni vodi,
- stezaljku za prikljuak zatitnoga vodia objekta,
- kabelske uvodnice i
- odvodnike prenapona.
6.1.5 Kuni prikljuni ormari (KPO) treba biti izveden tako da onemogui prodor
vlage i stranih krutih tijela u stupnju mehanike zatite minimalno IP 43,
sukladno EN 60529.
6.1.6 Vrata KPO moraju biti zatvorena (zakljuana) na nain da je za njihovo
otvaranjeneophodno posjedovati poseban pribor (klju).
6.1.7 Na vratima kunoga prikljunog ormaria mora biti trajno utisnut znak
izlomljena strelica OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE i logotip JP
Elektroprivreda HZ HB, d.d. Mostar.

Klasini mjerno-razvodni sustav

6. 2 Glavni razvodni ormar GRO
6.2.1 Glavni razvodni ormar (GRO) glavni je elektroenergetski ormar
viekatnoga stambenog objekta (za vie od prizemlje + 5 katova).
Izvodi se u produetku KPO-a, a ugrauje u prizemlju objekta na
pristupanom, suhom i osvijetljenom mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta).
6.2.2 GRO se sastoji od sljedeih dijelova (polja):
- prikljuno polje s glavnim prekidaem - prikljuak kabela s KPO
- razvodno polje s prekidaima ili osiguraima odvoda za etane
razdjelnike
- mjerno i razvodno polje zajednike potronje objekta.
6.2.3 Za stambeno-poslovne objekte u ijem se prizemlju projektom
predviaju razni poslovni prostori, u okviru GRO-a predvidjeti prostor za ugradnju
mjerne i zatitne opreme za navedene prostore.
6.2.4 GRO ormar mora zadovoljavati uvjete klase II zatite od elektrinoga
udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira (npr. dvostruka
izolacija).
6.2.5 U GRO ugrauje se sljedea osnovna oprema:
odgovarajui broj stezaljki za prikljuak kabela,
glavni prekida,
- prekidai ili podnoja visokouinskih osiguraa (ili poluautomatski
osigurai) za usponske vodove,
sabirnica neutralnih vodia,
sabirnica zatitnih vodia,
glavna sabirnica za izjednaenje potencijala objekta,
- brojila i pripadajui prekidai ili osigurai za poslovne prostore u
prizemlju (po potrebi),
ograniavai optereenja (limitatori) poslovnih prostora u
prizemlju i
brojilo zajednike potronje s pripadajuim razvodom
6.2.6 Glavno izjednaenje potencijala izvodi se prema standardima [7],
[12] i [28], treba obuhvatiti:
- zatitni vodi (PE) na prikljuni ormar,
- glavni vodi za izjednaenje potencijala,,
- zemljovod (temeljni uzemljiva),
- dodatni vodi za izjednaenje potencijala,
- glavni zatitni vodi (sabirnica za uzemljenje) PEN-vodi,
- opskrbni sustav izveden metalnim cijevima (voda, plin, grijanje,
klima itd.) i
- metalne mase antenskih ureaja

10

6.3 Glavni razvodno-mjerni ormar (GMRO)

6.3.1 Glavni razvodno-mjerni ormar (GRMO) glavni je elektroenergetski ormar
viekatnoga stambenog objekta niske katnosti (do prizemlje + 5 katova).
Izvodi se u produetku KPO-a, a ugrauje u prizemlju objekta na
pristupanom, suhom i osvijetljenom mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta).
6.3.2 GRMO se sastoji od sljedeih dijelova (polja):
- prikljuno polje s glavnim prekidaem - prikljuak kabela s KPO,
- polje sa sabirnicama,
- polje s brojilima svih stambenih i poslovnih jedinica u objektu,
- mjerno i razvodno polje zajednike potronje objekta i
- te polja ograniavaa optereenja(limitatori).
6.3.3 GRMO ormar mora zadovoljavati uvjete klase II zatite od
elektrinoga udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira (npr.
dvostruka izolacija).
6.3.4

U GRMO ugrauje se sljedea osnovna oprema:

- odgovarajui broj stezaljki za prikljuak kabela,
- glavni prekida,
- prekidai ili podnoja visokouinskih osiguraa (ili poluautomatski

osigurai)
za usponske vodove,
- sabirnica neutralnih vodia,
- sabirnica zatitnih vodia,
- glavna sabirnica za izjednaenje potencijala objekta,
- brojila i pripadajui prekidai ili osigurai za stambene i poslovne
prostore ,
- ograniavai optereenja (limitatori) stambenih i poslovnih
prostora,
- brojilo zajednike potronje s pripadajuim razvodom i
- koncentrator
6.3.5
Glavno izjednaenje potencijala izvodi se na isti nain kao i u
GRO.
6.4 Etani (katni) mjerno-razdjelni ormar (EMRO)
6.4.1
Etani mjerno-razdjelni ormar ugrauje se u zid na prikladnim
mjestima u hodnicima po katovima, i to to blie prolazima usponskih vodova za
objekte vie katnosti (za vie od prizemlje+ 5 katova).

11

6.4.2 Kuni prikljuni ormari mora biti izveden od atestiranoga izolacijskog

materijala ili od vodljivog materijala uz poduzimanje mjera zatite od previsokog
napona dodira klase II prema [7].
6.4.3 Etani mjerno-razdjelni ormari EMRO trebaju imati mogunosti:
- modularne ugradnje - tako da je omoguena ugradnja kombinacija
jednofaznih i trofaznih brojila, pri emu je mogue u jedan modul ugraditi
dva trofazna odnosno etiri jednofazna brojila i
- ugradnje prekidaa ili osiguraa za odvajanje napona pripadajue
etae od usponskoga voda (u sluaju kada usponski vod prolazi kroz
isti).
6.4.4 Osnovna je oprema koja se ugrauje u etani mjerno-razdjelni
ormar:
6.5

brojila stambenih jedinica pojedine etae (kata),

sabirnice za povezivanje PEN odnosno PE vodia,
sabirnice za povezivanje faznih vodia,
prekidai ili podnoja osiguraa i
ograniavai optereenja (limitatori).
Centralizirani panelni modul (CPM)

6.5.1
Centralizirani panelni modul (CPM) predstavlja osnovni modul
PMS-a kod objekata niske katnosti (do prizemlje + 5 katova).
Ugrauje se u prizemlju objekta na pristupanom, suhom i osvijetljenom
mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta).
6.5.2 CPM se obvezno mora zatititi od mehanikih oteenja metalnom
maskom na vratima koja se zakljuavaju.
6.5.3 Osnovna je oprema koja se ugrauje u CPM:
-

univerzalne montane ploe za ugradnju potrebnoga broja brojila,

brojila svih stambenih jedinica,
prekidai ili podnoja osiguraa (ili poluautomatski osigurai),
bakarne sabirnice (tvorniki izolirane),
plastine kanalice za polaganje vodova ,
brojila zajednike potronje i poslovnih prostora i
ograniavai optereenja (limitatori).

12

6.6

Etani (katni) panelni modul (EPM)

6.6.1 Etani panelni modul (EPM) predstavlja osnovni modul PMS-a kod
objekata vie katnosti (vie od prizemlje + 5 katova).
Ugrauje se na prikladnim mjestima u hodnicima po katovima u
neposrednoj blizini usponskih vodova.
6.6.2 EPM se obvezno mora zatititi od mehanikih oteenja metalnom
maskom na vratima koja se zakljuavaju.
6.6.3

Osnovna oprema koja se ugrauje u EPM :

- univerzalne montane ploe za ugradnju potrebnog broja brojila
etae,
- sva brojila pripadajue etae (kata),
- prekidai ili podnoja osiguraa (ili poluautomatski osigurai),
- bakarne sabirnice (tvorniki izolirane),
- plastine kanalice za polaganje vodova i
- ograniavai (limitatori) optereenja.

6.7 Modul glavnoga prekidaa (MGP)

6.7.1 Modul glavnog prekidaa (MGP) slui za ukljuenje iskljuenje
dovoda elektrine energije u objekt, a ini ga glavni prekida
ugraen u plastini ili limeni ormari sa staklenim prozorom za
iskljuenje dovoda elektrine energije u sluaju nude.
6.8 Modul zajednike potronje (MZP)
6.8.1 Modul zajednike potronje (MZP) ugrauje se na suhom i
osvijetljenom mjestu, na ulazu u viekatni stambeni objekt, a slui
za razvod elektrine energije zajednike potronje.
6.8.2 Ovisno o broju i snazi troila zajednike potronje, odabire se
zatitna i ostala oprema koja se ugrauje u ormar zajednike
potronje.
6.9 Koncentrator
6.9.1 Kod klasinog razdjelno-mjernoga sustava izvoenja prikljuka
objekata manje katnosti koncentrator se ugrauje u posebno polje
GRMO-a.

13

6.9.2 Kod panelnoga se razdjelno-mjernoga sustava izvoenja prikljuka

manje katnosti koncentrator ugrauje u plastini ili limeni ormar
neposredno uz CPM i MGP.
7. SUSTAV UNUTARNJEGA RAZVODA ELEKTRINE ENERGIJE
VIEKATNOGA OBJEKTA
7.1 Glavni razvod elektrine energije
7.1.1 Pod glavnim razvodom elektrine energije unutar viekatnoga
stambenog objekta podrazumijeva se :
a)

Klasini mjerno-razvodni sustav:

- Od kunoga prikljunog ormara (KPO) do glavnoga razvodnomjernog ormara (GRMO), [Prilog br. 4] ili
- Od kunoga prikljunog ormara (KPO) preko GRO, do
etanoga mjerno- razvodnog ormara (EMRO). [Prilog br. 6]
b)

Panelni mjerno-razvodni sustav:

- Od kunoga prikljunog ormara (KPO) do modula glavnog

prekidaa (MGP), [Prilog br. 5] ili
- Od kunoga prikljunog ormara (KPO) i MGP do etanoga
panelnog modula (EPM). [Prilog br. 7]
7.1.2

Za dio prikljuka izmeu KPO-a i razvodnoga polja u GRO-u

(GRMO-u) potrebno je koristiti vrstu i presjek vodia prema
oekivanom optereenju, odnosno vrnoj snazi objekta [11]. U
ovisnosti o vrsti vodia mogue je poloiti:
- kabel na regalima policama,
- kabel u izolacijskim samogasivim cijevima odgovarajueg
promjera,
izvedenih podbukno ili u posebno izvedenim kabelskim
kanalima,
- P vodi u cijevima odgovarajuih promjera izvedenih
podbukno i
- izolirane sabirnice.

7.1.3

Za glavni razvod elektrine energije izmeu prikljuno

razvodnog polja u GRO-u (ili PRO-u) i svih etanih (mjernih)
razdjelnika (EMRO) koriste se sljedei naini napajanja:
- polaganje glavnih usponskih vodova odgovarajueg presjeka
u cijevima odgovarajueg promjera
- postavljanje izoliranih profiliranih bakrenih sabirnica
odgovarajueg
presjeka u za njih predviene okomite kabelske kanale.

14

7.1.4
Prikljuak EMRO na usponski vod ostvaruje se putem
prikljunog kabela odgovarajue strujne opteretivosti.
7.1.5

Boje izolacije vodova su:

- za fazne vodie: smea ili crna,
- za neutralne vodie: svjetlo plava i
- za zatitni vodi: zeleno uta.

7.1.6
Za vrna optereenja vea od dozvoljenog optereenja
jednoga usponskog voda moe se polagati vie odvojenih usponskih
vodova.
7.1.7
Ukoliko je broj elektrinih brojila na jednoj etai katu vei
od etiri, potrebno je na katu postaviti dva (ili po potrebi vie) ERMO-a.
7.1.8
Usponski vodovi moraju biti izvedeni tako da je onemoguen
prijenos poara preko kabela iz jedne u drugu poarnu zonu, primjenjujui
ugradnju poarnih prepreka i kabela sa negorivom izolacijom, sukladno
[8].
7.2 Razvod izmeu mjernoga mjesta i razdjelnoga instalacijskog
ormaria stana
7.2.1 Napojni vod stana od EMRO (EPM) ili GRMO (CPM) do
razdjelnoga instalacijskog ormaria stana (RIOS) polae se u
savitljivu, rebrastu, samogasivu, izolacijsku cijev vanjskog
promjera 32 (40) mm:
za jednofazni prikljuak polau se vodovi P, PP, ili PP00
3x10 (6) mm2
za trofazni prikljuak polau se vodovi P, PP, ili PP00 5x10
(6) mm2.
U stanu, neutralni i zatitni vodi moraju biti odvojeni (galvanski
izolirani).
7.2.2
7.2.3

Boje izolacije glavnih vodova stana su:

za fazne vodie: smea ili plava,
za neutralne vodie: svjetlo plava I
za zatitni vodi: zeleno- uta.

Na podrujima gdje se predvia koritenje upravljane potronje,

izmeu mjernog mjesta i RIOS preporua se polaganje
dodatnog glavnog voda stana u plastinoj cijevi istog promjera.

15

Broj i presjek vodia koji se polau u navedenu cijev ovisi o

predvienoj vrnoj snazi upravljane potronje.
7.3 Razvod elektrine energije za zajedniku potronju
7.3.1 Prikljuivanje troila zajednike potronje u viekatnim stambenim
objektima obavlja se preko glavnih osiguraa u polju zajednike
potronje (OZP).
7.3.2 U instalaciju zajednike potronje stambenoga objekta ubraja se:
instalacija rasvjete ulaza, stubita, drvarnica, zajednikih
prostorija, napajanje dojavne (portafonske) instalacije i
zajednike antenske instalacije, napajanje dizala, crpki za vodu i
dr.
7.3.3 Prikljuenje OZP obavlja se u prikljuno razvodnom polju
zajednike potronje GRMO ili GRO sa sustavom mjerenja koje
odreuje vrna snaga prikljuenih troila (izravno ili poluizravno
mjerenje).
7.3.4 Prikljuenje OZP ostvaruje se prije glavnoga prekidaa koji se
nalazi u GRO, GRMO ili MGS, ukoliko postoje potroai koji u
pogledu protupoarne zatite zahtijevaju neprekidnost napajanja
i nakon iskljuenja glavnoga prekidaa pri pojavi poara.
7.4 Mjerenje potronje elektrine energije
7.4.1 Za mjerenje potronje elektrine energije potrebno je predvidjeti
odgovarajua elektrina brojila, koja se ugrauju u GRMO, EMRO,
EPM i OZP.
7.4.2 Preporuuje se ugradnja jednofaznih dvotarifnih i trofaznih
dvotarifnih brojila ovisno o vrnoj snazi potronje.
7.4.3 Na podrujima gdje se predvia koritenje upravljane potronje
neophodno je osigurati mjesto za ugradnju dodatnoga
elektrinog brojila upravljive potronje.
7.4.4 Sukladno Opim uvjetima za isporuku elektrine energije
kupcima ija je vrna snaga manja od 23 kW moraju se ugraditi
ograniavai optereenja (limitatori). Kupcima ija vrna snaga
prelazi 23 kW obvezna je ugradnja mjernog ureaja za mjerenje
elektrine energije (aktivne i reaktivne) i snage.

16

7.4.5 Mjesto je ugradnje ograniavaa optereenja (limitatora) izmeu

brojila elektrine energije i zatitnoga ureaja krajnjega kupca.
Isti se ugrauje u GRM
7.4.6 ERMO, EPM, OZP ili RIOS.
Limitator je neophodno zatititi od neovlatenoga djelovanja, a
istodobno mora biti dostupan kupcu za uklapanje u sluaju
moguega ispada.
7.4.7 Ukoliko se za odreeni stan osim glavnoga elektrinog brojila
predvia ugradnja dodatnoga brojila za mjerenje upravljive
potronje, limitator se spaja samo na glavni vod stana s glavnoga
elektrinog brojila.
7.5 Upravljanje tarifama elektrinoga brojila
7.5.1 Za upravljanje tarifama elektrinih brojila postavlja se u GRMO
uklopni sat ili MTK prijamnik. Usporedno s glavnim usponskim vodom
polae se glavni usponski upravljako- signalni vod. Spajanje glavnoga
usponskog upravljako-signalnoga voda vri se preko rednih stezaljki u
etanim razdjelnicima ili u odgovarajuim razvodnim kutijama.
S navedenih rednih stezaljki izvodi se razvod upravljako-signalnih
vodia do pojedinih elektrinih brojila etae ili razdjelnog instalacijskog
ormaria stana.
7.5.2
zmeu GRMO, ERMO, EPM i razdjelnoga instalacijskog
ormaria stana/poslovnog prostora postavlja se plastina cijev promjera
23 mm (13,5 mm) u koju se polae upravljako-signalni vod.
7.6 Mjere zatite prikljuka
U zatitu od elektrinoga udara u elektroenergetskim instalacijama
individualnih i viekatnih stambenih objekata ubraja se:
- zatita od izravnoga dodira dijelova pod naponom
- zatita od neizravnoga dodira dijelova pod naponom
7.6.1

Zatita se od izravnoga dodira dijelova pod naponom

ostvaruje:
- zatitnim izoliranjem ija je uloga spreavanje svakog dodira s
dijelovima pod naponom
- ugradnjom izoliranih kabela i vodova koji odgovaraju radnom
naponu 0,6/1 kV, sukladno s [15], [16] i [17].

17

- svi razdjelnici i primijenjena oprema elektrine instalacije moraju

zadovoljavati uvjete II klase zatite od elektrinog udara [7]. Oprema u
razdjelnicima nije dostupna bez otvaranja vrata [3], [23], koja su s ugraenim
tipskim bravicama.Tipska se bravica JP EP HZ HB ugrauje na vrata polja
ormara gdje nije doputen pristup neovlatenim osobama, a samim tim i
potroaima.
- na razdjelnim i prikljunim ormarima ne smiju se nalaziti otvori kroz
koje bi se sluajno moglo doi u dodir s elementima pod naponom (podrazumijeva
se da svi otvori za oitanje stanja brojila moraju biti zatieni staklom ili providnom
tvrdom plastikom).
- ugradnjom panelno razdjelnog sustava (PMS) koji je potpuno
izoliran i nedostupan za pristup dijelovima pod naponom (iskljuivo za viekatne
stambene objekte!)
7.6.2

Zatita od neizravnoga dodira dijelova pod naponom

ostvaruje se [7], [28]:

- ugradnjom strujno-zatitne sklopke (zatitni ureaj diferencijalne
struje) sa strujom prorade 30 mA u strujne krugove potroaa sa
metalnim kuitima iprostorijama s kadom i tuem, ili ugradnjom jedne
strujno-zatitne sklopke sa strujom prorade 30 mA za cjelokupnu
instalaciju.Strujno-zatitnu sklopku ugrauje krajnji kupac u RIOS pri
izvoenju radova na elektrinoj instalaciji
- uzemljenjem masa izloenih vodljivih dijelova putem zatitnog
vodia (spojenim na uzemljiva objekta) prema posebnim uvjetima za
svaki tip razdjelnog sustava [12].
- glavnim izjednaavanjem potencijala koje meusobno povezuje:
glavni zatitni vodi, PEN-vodi i glavni zemljovod (temeljni uzemljiva),
glavne vodovodne, plinske i usponske cijevi centralnoga grijanja i klima
ureaja, gromobranske i antenske instalacije, te sve metalne dijelove
objekta [12].
- isklapanjem napajanja
- dopunskim izjednaavanjem potencijala
- djelovanjem diferencijalnog modula limitatora sa strujom prorade
500 mA, to predstavlja dodatnu zatitu.

18

7.7 Nadstrujna zatita

7.7.1 Nadstrujna zatita prikljuka i instalacija izvode se prema [9] i
dijele se na:
- zatitu od struje preoptereenja i
- zatitu od struje kratkog spoja.
7.7.2 Nadstrujna zatita vanjskog prikljuka viestambenoga objekta
izvodi se odgovarajuim osiguraima ili niskonaponskim
prekidaem ugraenim na niskonaponskom odvodu u pojnoj TS ili
distributivnom razvodnom ormaru. Izbor navedene zatitne
opreme mora se izvriti tako da je vanjski prikljuak uinkovito i
selektivno zatien od struja preoptereenja i struja kratkoga
spoja.
7.7.3
Nadstrujna zatita prikljuka mjernoga mjesta
viestambenoga objekta izvodi se odgovarajuim osiguraima u kunom
prikljunom ormaru objekta (KPO).Izbor osiguraa se vri tako da je
prikljuak mjernoga mjesta uinkovito i selektivno zatien od struja
preoptereenja i struje kratkoga spoja.
7.7.4 Radna karakteristika zatitnoga ureaja u pojnoj TS (ili u DRO i
KPO viestambenih objekata), koji titi elektrini vod od
preoptereenja, mora biti takva da nazivna struja zatitnoga ureaja
mora biti vea od struje za koju je strujni krug projektiran, a manja od
trajno podnosive struje voda.
7.7.5 Zatitni ureaji u pojnoj TS (ili u DRO i KPO viestambenih
objekata) za zatitu od struje kratkoga spoja moraju osigurati
prekidanje struje KS koja protjee kroz vodi strujnoga kruga,
prije nego takva struja uzrokuje opasnost od toplinskih i
mehanikih djelovanja na vodiima i spojevima.
7.7.6
Svaka struja kratkoga spoja koja se pojavi u bilo kojoj toki
strujnog kruga treba biti prekinuta unutar vremena koje dovodi vodie do
doputene temperaturne granice.
7.7.7
Struja KS kod krajnjega prikljuka izvedenoga sa pojne TS
(ili sa DRO ili KPO kod viestambenih objekata), mora biti vea od
minimalne struje prorade zatitnoga ureaja u istoj TS (DRO ili KPO).
Minimalna struja prorade se odreuje iz krivulje zatitnoga ureaja.
7.7.8
Struja KS kod najblieg prikljuka izvedenoga sa pojne TS (ili
sa DRO ili KPO kod viestambenih objekata), mora biti manja od 6 kA u

19

sluaju da je ugraen limitator, jer je to maksimalna vrijednost struje koju

limitator moe podnijeti. U sluaju ugraenoga limitatora, ako je struja KS
vea od 6 kA, treba ugraditi KPO sa osiguraem ije je proradno vrijeme
krae od proradnoga vremena limitatora.
7.7.9

Provjera struje KS vri se na osnovu izraza:

Iismin < Ik < 6 kA
gdje je: Iismin minimalna struja KS koja aktivira zatitu u pojnojTS

Formula za izraun struje KS je:

Ik =

(1,1 0,4)

(1,73 Z sk )

gdje je: Zsk = Zt + Zv

Zv = Zvo * l
Zvo impedancija voda po jedinici duljine
l duljina voda
Zt impedancija transformatora
Karakteristine impedancije transformatora i vodova:

mm2

Zt = 0,128 .Pt = 50 kVA

Zt = 0,064 .Pt = 100 kVA
Zt = 0,040 .Pt = 160 kVA
Zt = 0,026 .Pt = 250 kVA
Zt = 0,016 .Pt = 400 kVA
Zt = 0,010 .Pt = 630 kVA
Zvo = 0,26 /km .kabel XP00 Al 150
Zvo = 0,51 /kmkabel XP00 Al 70 mm2
Zvo = 1,01 /km kabel XP00 Al 35 mm2

20

7.8 Doputene struje optereenja kabela

Doputene su struje optereenja kabela:
Kabeli s Cu vodiima
Presjek
Oznaka
Strujno
vodia
izolacije optereenje
(mm2)
*
(A)
P
78
10
X
P
101
16
X
111
P
132
25
X
145
P
159
35
X
174
P
188
50
X
206
P
232
70
X
254
P
280
95
X
305
P
318
120
X
348
P
359
150
X
392
P
406
185
X
444
P
473
240
X
517
P
535
300
X
585

Kabeli s Al vodiima
Presjek
vodia
(mm2)
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300

Oznaka
izolacije
*
P
X
P
X
P
X
P
X
P
X
P
X
P
X
P
X
P
X
P
X
P
X

Strujno
optereenje
(A)
80
91
102
112
122
134
144
158
179
196
215
234
245
268
275
300
313
342
364
398
419
457

* P PVC izolacija, X XLPE izolacija (umreeni polietilen)

7.9

Zatita od toplinskoga djelovanja i poara

21

7.9.1 Zatita od toplinskoga djelovanja i poara postie se:

- izradom kuita brojila elektrine energije od negorivoga materijala
- uporabom instalacijskih cijevi od samogasivoga materijala
- izborom osiguraa u KPO koji su predvieni za prekidanje struje
Preoptereenja koja tee vodiima, prije no ona uzrokuje povienje
temperature iznad doputene granice za izolaciju, spojeve, stezaljke ili
okolinu
- uporabom ograniavaa strujnoga optereenja - limitatora s
diferencijalnim modulom kao dopunskom zatitom dijela instalacija od brojila
do razdjelnika stana RIOS
- izvoenjem usponskih vodova tako da je onemoguen prijenos
poara preko kabela iz jedne u drugu zonu poara, tj. ugradnjom
poarnim prepreka i kabela s negorivom izolacijom [8] (iskljuivo kod
viestambenih objekata)
7.10 Zatita od vanjskih utjecaj
7.10.1 Zatita od vanjskih utjecaja se izvodi prema [10], a vri se
izborom
odgovarajuih tipova instalacijskih materijala i opreme obzirom na
vanjske
utjecaje [6] koji se mogu oekivati u normalnom pogonu (mjesto
ugradnje,
utjecaj vlage i temperature, zapraenost, eksplozivnost atmosfere
i sl.)
7.11 Privremeni prikljuak za gradilita
7.11.2

Privremeni gradilini prikljuak individualnih i viekatnih

stambenih objekata se smatraju privremenim rjeenjem. Zbog
specifinih uvjeta objekta privremeni prikljuak treba izvesti
prema vaeim propisima.

7.11.3

Kod izrade privremenoga prikljuka potrebno je elemente i

mjesto privremenoga prikljuka odrediti tako da, u trenutku
njegove zamjene stalnim prikljukom, bude to manje dodatnih
radova.

7.11.4
Ormar privremenoga prikljuka (OPP) mora se napajati s
niskonaponskemree iskljuivo posebnim vodom.
7.11.5
Vod privremenoga prikljuka na elektrinu niskonaponsku
mreu izvodi se [16]:

22

- Podzemno kabelom (za individualne i viekatne stambene

objekte). Koriste se tipizirani etveroilni energetski kabeli
nazivnoga napona 1 kV.
Preporueni presjeci vodia su:
- Bakar: 10, 16, 25, 35 mm2
- Aluminij: 16, 25, 35, 50 mm2.
7.11.6

Ormar privremenoga prikljuka sastoji se od dva polja

meusobno odvojena pregradom. Jedno polje ormara ima
prikljuno mjernu funkciju (ugraeno brojilo sa NN
prekidaem), a drugi dio ima funkciju instalacijsko-razvodnoga
ormara (ugraeni osigurai preko kojih se napajaju pojedini
potroai). Izrauju se za jednofazni i trofazni privremeni
prikljuak.

7.11.7

Izvedba ormaria mora ispunjavati uvjete zatite od

elektrinoga udara [7], kao i odgovarajuu zatitu od
neizravnoga dodira dijelova, koji mogu doi pod napon u
sluaju kvara.

7.11.8 Kao zatitna mjera od neizravnoga dodira, primjenjuje se

automatsko iskljuenje napajanja, koristei zatitni ureaj (relej)
koji radi po naelu diferencijalne struje.
7.11.9

Prikljuno mjernim poljem ormara manipuliraju iskljuivo

ovlateni djelatnici distributera (zbog opasnosti od dodira
dijelova pod naponom), dok je dio ormara instalacijskoga
razvoda pod kljuem potroaa (prikljuivanje troila, izmjena
osiguraa).

7.11.10 S unutranje strane ormara instalacijskoga razvoda obvezno se

postavlja jednopolna shema spajanja, kao i uputa o koritenju. Na
vratima ormara privremenoga prikljuka mora postojati znak prisustva
napona (izlomljena crvena strelica).
7.11.11 Ormar privremenoga prikljuka postavlja se na stup za
privremeni prikljuak i to tako da se otvor na ormaru za
oitanje brojila nalazi na visini 1,7 m od gazita.
Ormari privremenoga prikljuka (OPP) moe biti postavljen i
u ogradni zid, ukoliko se namjerava lokacija ormara zadrati
za stalni prikljuak.
7.11.12 Privremeni elektrini prikljuak izvodi distributer elektrine
energije nakon izdavanja elektroenergetske suglasnosti, koja se izdaje
na temelju pismenoga zahtjeva potroaa.

23

7.12

Uvjeti osiguranja kvalitete (kakvoe)

7.12.1 Prije putanja u pogon, na svakom elektrinom prikljuku treba

prema [7]:
- obaviti vizualni pregled dostupne opreme,
- ispitati neprekinutost vodia i spojeva,
- ispitati izolacijski otpor elektrinog prikljuka,
- provjeriti sustav zatite od neizravnog dodira,
- provjeriti cjelovitost izjednaenja potencijala,
- obaviti nadzor zatite od prekomjernih struja i
- izmjeriti impedanciju petlje.
7.12.2 Za sva ispitivanja treba napraviti odgovarajui ispitni protokol,
a za pregled zapisnik. Preglede i mjerenja mogu raditi samo
struno osposobljene osobe, koje za to imaju odgovarajue
odobrenje.
7.12.3 Svaki ormar i ugraena oprema moraju imati Kontrolni list,
odnosno atest proizvoaa.

24

8.
8.1

POPIS KORITENIH STANDARDA, ZAKONA, PROPISA I

PREPORUKA
Standardi:

[1] CEI IEC 50 (441), 1984 Rasklopne aparature i osigurai. Meunarodni

elektrotehniki rjenik.
[2] CEI IEC 50 (826), 1982 Elektrine instalacije u zgradama.
Meunarodni elektrotehniki rjenik.
[3] CEI IEC 529, 1989-11 Stupnjevi zatite ostvareni pomou kuita.
[4] CEI IEC 536, 1976 Klasifikacija elektrinih i elektronskih ureaja
obzirom na zatitu od elektrinih udara.
[5] CEI IEC 449, 1973 Opsezi napona za elektrine instalacije u
zgradama.
[6] CEI IEC 364-3, 1993-03 Elektrine instalacije u zgradama. Ope
karakteristike i klasifikacija.
[7] CEI IEC 364-4-41, 1992-10 Elektrine instalacije u zgradama.
Sigurnosni zahtjevi. Zatita od elektrinih udara.
[8] CEI IEC 364-4-42, 1980 Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni
zahtjevi. Zatita od toplinskog djelovanja.
[9] CEI IEC 364-4-43, 1977 Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni
zahtjevi. Nadstrujna zatita.
[10] CEI IEC 60 364-5-51, 1997-06 Elektrine instalacije u zgradama.
Izbor i postavljanje elektrine opreme. Opa pravila.
[11] CEI IEC 364-5-523, 1983 Elektrine instalacije u zgradama. Elektrini
razvod. Trajno dozvoljene struje.
[12] CEI IEC 60 364-5-51, 1997-06 Elektrine instalacije u zgradama.
Izbor i postavljanje elektrine opreme. Uzemljenje i zatitni vodii.
[13] CEI IEC 64 (Central office) 173, 1988 Elektrine instalacije niskog
napona. Provjeravanje uvjeta za zatitu automatskim iskljuenjem
napajanja. Mjerenje otpora uzemljivaa.
[14] CEI IEC 64 (Central office) 169, 1987 Elektrine instalacije niskog
napona. Izbor mjera zatite od elektrinog udara ovisno o vanjskim
utjecajima.
[15] CEI IEC 60 227-3, 1997-11 Kabeli s izolacijom od PVC materijala,
nazivnog napona do, i ukljuujui 450/750 V. Vodii za fiksno oienje.
[16] CEI IEC 60 227-1, 1998-03 Kabeli s izolacijom od PVC materijala,
nazivnog napona do, i ukljuujui 450/750 V. Opi zahtjevi.
[17] CEI IEC 502, 1978 Elektroenergetika. Kabeli sa izolacijom od
termoplastinih materijala na bazi PVC, sa platom od PVC ili
termoplastinog polietilena, za napone do 10 kV.
[18] CEI IEC 439-1, 1992-11 Niskonaponski sklopni blokovi. Tipski ispitani
i parcijalno tipski ispitani blokovi.
[19] CEI IEC 439-2, 1987 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi
za tvorniki kompletirane blokove sa sabirnicama.

25

[20] CEI IEC 439-3, 1990-12 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni

zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove koji se instaliraju na mjestima
gdje nekvalificirano osoblje ima pristup u njihovom koritenju. Distributivne
ploe.
[21] CEI IEC 439-4, 1990-12 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni
zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove na privremenom mjestu
ugradnje.
[22] N.C5.250. 1980. JUS Samonosivi kabelski snop sa izolacijom od
umreenog polietilena za nazivni napon do 0,6/1kV.
[23] DIN 43627 Kuni prikljuni ormar - vanjske minimalne-maksimalne
mjere.
[24] DIN 43870 Mjesto za elektrino brojilo.
[25] DIN 43871 Mali rasklopni blokovi do 63 A.

8.2 Zakoni
[26] Opi uvjeti za isporuku elektrine energije (Sl. list FBiH, br. 35/08.)
[27] Pravilnik za tarifnu metodologiju i tarifne postupke (Sl. list FBiH, br.
45/05.)
[28] Pravilnik za izdavanje dozvola licenci (Sl. list FBiH, br. 29/05.)
[29] Zakoni o gradnji (Sl. listovi upanija
[30] Zakon o elektrinoj energiji (Sl. list FBiH, br. 41/02, 24/05 i 38/05.)
[31] Zakon o zatiti na radu (Sl. list SR BiH, br. 22/90.)

8.3 Propisi i preporuke

[32] Zbirka elektrotehnikih propisa, I knjiga, Savezni propisi, Sl. list
SFRJ, 1989.
Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog
napona, Sl 53/88. i Sl. 54/88.
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea
i pripadajuih transformatorskih stanica, Sl. 13/78.
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih
postrojenja i ureaja od poara, Sl. 74/90.
Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije, Sl. 9/87.
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih
postrojenja od prenapona, Sl. 7/71 i 44/76.

26

[33] Bilten broj 32 Hrvatske elektroprivrede Tehniki uvjeti za izvoenje

kunih prikljuaka individualnih objekata, 1993.
[34] Bilten broj 18 Hrvatske elektroprivrede Tehniki uvjeti za izvedbu
prikljuaka u viestambenim objektima, 1992.
[35] Tehnika preporuka za niskonaponske prikljuke individualnih
stambenih/poslovnih objekata, JP EP BiH, 1999.
[36] Tehnika preporuka za niskonaponske prikljuke viekatnih
stambenih objekata, JP EP BiH, 1999.
[37] Pravilnik o mjernom mjestu krajnjeg kupca, JP EP HZ H-B 2008.god.

27

9. POPIS PRILOGA
[Prilog br.1] Mogunosti izvedbe vanjskog prikljuka viekatnoga
objekta
[Prilog br. 2] Skica kunog prikljunog ormaria KPO
[Prilog br. 3] Skica kunog prikljunog ormaria KPO ulaz izlaz
[Prilog br. 4] Klasini sustav razvoda elektrine energije unutar
viekatnoga objekta manje katnosti (do prizemlje + 5 katova)
[Prilog br. 5] Panelni sustav razvoda elektrine energije unutar
viekatnoga objekta manje katnosti (do prizemlje + 5 katova)
[Prilog br. 6] Klasini sustav razvoda elektrine energije unutar
viekatnoga objekta vee katnosti (preko prizemlje + 5 katova)
[Prilog br. 7] Panelni sustav razvoda elektrine energije unutar
viekatnoga objekta vee katnosti (preko prizemlje + 5 katova)
[Prilog br. 8] Spoj razdjelnoga instalacijskog ormaria stana RIOS s
mjestom napajanja
[Prilog br. 9] Prikljuak s nadzemne mree podzemnim energetskim
kabelom ormaria privremenoga prikljuka
[Prilog br.10] Vrste privremenih prikljuaka
[Prilog br.11] Jednopolna shema privremenog (gradilinog) prikljunog
ormaria
[Prilog br.12] Nain prikljuenja objekta podzemno kabelom preko
KPO

P R I LO Z I

28