lan 1.

Ovim zakonom ureduje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih drutava

(u daljem tekstu: Drutvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
1. Pojam i oblici drutava
lan 2.
Drutvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i
vrenja usluga na tritu radi stjecanja dobiti.
Drutvo mogu osnovati domaa i strana fizika i pravna lica, ako zakonom nije drugaije
odreeno.
lan 3.
Drutvo moe biti organizirano u jednom od sljedeih oblika:
1) drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou;
2) komanditno drutvo;
3) dioniko drutvo;
4) drutvo s ogranienom odgovornou.
Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena rije drutvo bez punog naziva jednog od
oblika iz stava 1. ovog lana, odnose se na sva drutva.
2. Pravna sposobnost i odgovornost za obaveze
Drutvo se osniva ugovorom. Ugovor je temeljni konstitutivni akt. Ureuje pravni odnos meu
lanovima drutva.
Statut je osnivaki akt dionikog drutva i doo. To je osnovni organizacijsko pravni akt.
Doo i d.d. imaju i statut i ugovor, a komanditno i drutvo s neogranienom solidarnom odg.
Imaju samo ugovor.
Ugovor se sastavlja kod notara.
Drutvo osoba su drutva kojem su lanovi vezani svojom osobnou i radom, a mora
postojati barem jedan lan koji za obveze drutva odgovara svojom cijelom imovinom. To je
komanditno i drutvo s ogranienom solidarnom odgovornou.
Drutvo kapitala su takva drutva kod kojih se udruuju osobe preko kapitala, koji u njega
unose neovisno o od osobnih svojstava i meusobnih odnosa lanova drutva. Kapital je
temelj udruivanja. Drutva kapitala su d.d. i doo.
lan 5.
Svojstvo pravnog lica Drutvo stie danom upisa u registar drutava.
Drutvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.
Prije upisa u registar drutava niko ne moe nastupati u ime drutva.
Lice koje postupi suprotno odredbi stava 3. ovog lana odgovara za stvorene obaveze
cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa vie lica za obaveze odgovaraju
neogranieno solidarno.
lan 6.
Svaki lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou i komplementar u
komanditnom drutvu, odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom
svojom imovinom.
Dioniar u dionikom drutvu, vlasnik udjela drutva s ogranienom odgovornou i
komanditor u komanditnom drutvu ne odgovara za obaveze drutva, osim kada:

1) koristi drutvo za postizanje linog cilja koji nije suglasan ciljevima drugih lanova i
drutva u cjelini;
2) upravlja imovinom drutva kao svojom imovinom;
3) koristi drutvo za prevaru ili oteenje svojih povjerilaca;
4) utjee na smanjenje imovine drutva u svoju korist ili korist treih lica, ili utice da
drutvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da drutvo nije ili nee biti
sposobno da izvri svoje obaveze.

II TVRTKA- FIRMA
1. Pojam, sastojci i jezik
lan 12.
Tvrtka je ime pod kojim drutvo posluje.
Tvrtka se obavezno istie na poslovnim prostorijama drutva. ( tvrtka moe promijeniti ime
statutom.)
lan 13.
Tvrtka drutva s neogranienom solidarnom odgovornou mora sadravati prezime
najmanje jednog lana, uz oznaku da ih ima vie, i oznaku d.n.o..
Tvrtka komanditnog drutva mora sadravati prezime najmanje jednog komplementara i
oznaku k.d., a ne smije sadravati imena komanditora.
Tvrtka drutva s ogranienom odgovornou mora sadravati oznaku d.o.o..
Tvrtka dionikog drutva mora sadravati oznaku d.d..
Tvrtka iz stava 1. i 2. ovog lana obavezno sadri firmu drugog drutva koje je clan drutva s
neogranienom solidarnom odgovornou ili komplementar komanditnog drutva.

2. Zabranjeni sastojci
lan 16.
Tvrtka ne smije sadravati:
1) rijei i oznake koji su protivni zakonu;
2) zatiene robne ili uslune znakove drugih pravnih i fizikih lica;
3) slubene simbole i znakove;
4) nazive ili znakove stranih drava ili meunarodnih organizacija;
5) rijei i oznake koji bi mogli stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili
dovesti do zamjene s tvrtkom ili znakom drugog drutva ili povrijediti prava drugih lica.
6) Obaveza upisa u registar drutava
lan 20.
Tvrtka i skraena tvrtka upisuje se u registar drutava.
Drutvo je duno u poslovanju koristiti punu ili skraenu tvrtku kakva je upisana u registar
drutava.

V - TEMELJNI KAPITAL I ULOZI

1. TEMELJNI kapital
lan 38.
Osnovni kapital drutva je iznos kapitala koji su upisali osnivai drutva i koji se navodi u
aktima drutva.
Drutvo s ogranienom odgovornou i dioniko drutvo ima osnovni kapital, najmanje u
iznosu utvrenom ovim zakonom.
Posebnim zakonom za drutva koja obavljaju posebne djelatnosti moe se utvrditi vei iznos
osnovnog kapitala.
Dio osnovnog kapitala koji je jednak ulozima u gotovini moe biti potpuno ili djelomino
uplaen (upisan ali neuplaen osnovni kapital).
Osnovni kapital drutva se moe uveavati ili umanjivati, meutim u sluaju umanjivanja
kapitala osnovni kapital ne moe biti umanjen ispod iznosa minimalnog osnovnog kapitala
utvrenog ovim zakonom.
2. Ulozi
lan 39.
Osnovni kapital prilikom osnivanja drutva osigurava se ulozima lanova u novcu i stvarima i
pravima ija je vrijednost iskazuje u novcu.
Ulog u stvarima i pravima izraava se u novcu i mora se u cijelosti unijeti prije upisa drutva u
registar drutava.
3. Vrijednost uloga
lan 40.
Vrijednost uloga u stvarima i pravima mora biti odreena u osnivakom aktu ili statutu
drutva, ako ovim zakonom nije drugaije utvreno.
Vrijednost uloga u stvarima i pravima u drutvu s ogranienom odgovornou i dionikom
drutvu odreuje se na osnovu procjene prihvaene ugovorom od svih osnivaa.
VI - POVEZANA DRUTVA
Def. Povezanim drutvima smatraju se pravno samostalna drutva koja su u meusobnim
odnosima povodom kapitala i voenja poslova koji se reguliraju ugovorom.
1. Pojam
lan 45.
Povezana drutva su:
1) vladajue i zavisno drutvo;
2) drutva sa uzajamnim ueem;
3) holding;
4) koncern.
2. Vladajue i zavisno drutvo
lan 46.
Ako jedno drutvo ima veinsko uee u osnovnom kapitalu drugog drutva ili ako na
osnovu ugovora zakljuenog sa drugim drutvom ima pravo da imenuje veinu lanova

nadzornog odbora tog drugog drutva, odnosno ima veinu glasova u skuptini, to se drutvo
smatra vladajuim, a drugo drutvo zavisnim.
Vladajue drutvo sa veinskim ueem u osnovnom kapitalu je drutvo koje, neposredno ili
posredno preko drugog drutva, na osnovu vie od 50% uea u osnovnom kapitalu drugog
drutva ima vie od 50% glasova u skuptini zavisnog drutva.
Neposredno uee u osnovnom kapitalu koji pripada vladajuem drutvu ili drugom licu koje
ga dri za njegov raun odreuje se na osnovu odnosa nominalnog iznosa tog uea prema
ukupnom osnovnom kapitalu zavisnog drutva.
Pri odreivanju uea iz stava 3. ovog lana, od ukupnog osnovnog kapitala zavisnog
drutva oduzimaju se vlastite dionice i udjeli zavisnog drutva i dionice i udjeli koje za raun
zavisnog drutva dri tree lice.
Posredno uee u osnovnom kapitalu koji pripada vladajuem drutvu obuhvata dionice i
udjele koji pripadaju drutvu koje zavisi od njega ili koji pripadaju drugom licu za raun tog
drutva ili za raun drutva koje zavisi od njega (zavisna drutva).
Zavisno drutvo moe u vladajuem drutvu pribaviti dionice i udjele i ostvariti svoje pravo
glasa na osnovu dionica i udjela kojima ve raspolae, u skladu sa odredbama ovog zakona
o drutvu sa uzajamnim ueem.
3. Drutva sa uzajamnim ueem
lan 47.
Drutva sa uzajamnim ueem u osnovnom kapitalu su povezana drutva kod kojih svako
drutvo ima uee u osnovnom kapitalu drugog drutva.
4. Holding
lan 48.
Ako se vladajue i jedno ili vie zavisnih drutava, na osnovu zakljuenog ugovora o voenju
poslova, objedine jedinstvenim voenjem poslova od strane i vladajueg drutva, ona cine
holding, a pojedinana drutva su drutva holdinga.

5. Koncern
lan 49.
Ako vladajue drutvo, na osnovu zakljuenog ugovora o voenju poslova, pored
jedinstvenog bodenja poslova zavisnih drutava, obavlja i druge djelatnosti, ona cine
koncern, a pojedinana drutva su drutva koncerna.
Nastaje na tri naina
1. da postojee gosp. Drutvo osnuje novo drutvo na koje e prenijeti dio svoje imovine
i odreene djelatnosti;
2. kada jedno gos-drutvo preuzima dionice-tj. udjele u drugim drutvima od njihovih
dotadanjih lanova;

3. sklapanjem ugovora o voenju poslova, no taj ugovor slijedi ve nakon postojee

povezanosti.
Holding i koncern mogu osnovati i pravno samostalna drutva koja nisu ovisna jedno o
drugom.
6. Zajednike odredbe za povezana drutva
lan 50.a
Vladajue drutvo odgovara neogranieno solidarno povjeriocima u postupku steaja
zavisnog drutva ako je steaj prouzrokovan obvezujuim nalozima, odlukama ili uputstvima
vladajueg drutva.
Ako vladajue drutvo dovede zavisno drutvo u poloaj da izvri za sebe tetan pravni
posao ili da na svoju tetu neto uini ili propusti da uini, nadoknadit ce zavisnom drutvu
tetu prouzrokovanu po tom osnovu.
Zahtjev za naknadu tete iz stava 2. ovog lana, u ime zavisnog drutva, mogu podnijeti
dioniari i lanovi zavisnog drutva koji posjeduju ili predstavljaju najmanje 10% osnovnog
kapitala tog drutva ili statutom odreeni manji dio, kao i povjerioci drutva ija potraivanja
iznose vie od 10% osnovnog kapitala zavisnog drutva.
Pored vladajueg drutva, kao solidarni dunici odgovaraju lanovi uprave vladajueg drutva
koji su zavisno drutvo doveli u poloaj da izvri za sebe tetan pravni posao ili da na svoju
tetu neto uini ili propusti da uini.
Kao solidarni dunici odgovaraju i lanovi uprave zavisnog drutva ako su povrijedili svoje
dunosti, osim ako su postupali po uputstvima uprave vladajueg drutva.
VII - REGISTAR DRUTAVA
Def. Registar drutava je javna knjiga koju vode opinski sudovi i u koju se upisuju subjekti
odreeni zakonom, odreene injenice o njihovom osnivanju, promjena , prestanak te drugi
podatci o subjektima upisa vanim za pravni promet.
Upisuje se osnivanje, povezivanje i prestanak subjekata upisa, prestanak dijela subjekta
upisa, sve statusne promjene, podatci o subjektu upisa koji su od znaenja za pravni promet,
podaci u vezi sa steajem, tj. sa likvidacijskim postupkom, podaci o pokretanju postupka
brisanja subjekta registracije.
Naela registra:
n. zakonitosti , n. obveznosti upisa, n. stvarnosti istine, n. konstitutivnosti, javnosti ,
publiciteta, prvenstva iskljuivosti.
lan 51.
Podaci o drutvu utvreni ovim zakonom upisuju se u javni registar koji vodi institucija
odreena posebnim zakonom kojim se uspostavlja i ureduje organizacija i nain rada javnog
registra pravnih osoba (u daljem tekstu: registar drutava).
Registar drutava obuhvata registar podataka i registar isprava.
Postupak upisa u registar drutava ureduje se posebnim zakonom i propisima donesenim na
osnovu tog zakona.

lan 52.
Upis u registar drutava vri se u roku od 15 dana od dana podnoenja uredne prijave i
potpunih registarskih isprava.Upis u registar drutava proizvodi pravni uinak prema treim
licima 16. dana od dana objavljivanja rjeenja o izvrenom upisu u skladu s lanom 53. ovog
zakona, a prije toga dana samo prema treim licima za koje drutvo na koje se upis odnosi
dokae da su znala ili mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili upisane u
registar drutava.
lan 53.
Rjeenje o upisu podataka u registar drutava po slubenoj dunosti se objavljuje u
Slubenim novinama Federacije BiH i/ili u drugom tampanom javnom glasilu redovno
dostupnom na cijelom podruju Federacije, odreenom posebnim zakonom iz lana 51. ovog
zakona ili propisom donesenim na osnovu tog zakona.
U sluaju da su podaci i isprave predati u registarski spis ili upisani u registar drutava
razliiti od podataka objavljenih u skladu sa stavom 1. ovog lana, objavljeni podaci ne
obavezuju trea lica, ali se ona mogu pozvati na objavljene podatke, osim ako drutvo na
koje se oni odnose dokae da su trea lica znala ili mogla znati za podatke i isprave predate
u registarski spis ili upisane u registar drutava.
lan 55.
U registar drutava upisuju se sljedei podaci o identitetu drutva:
1. puna firma i, ako postoji, skraena firma, sve u skladu sa odredbama cl. 12-20. ovog
zakona, i adresa sjedita drutva;
2. oblik drutva;
3. djelatnost;
4. podrunice;
5. ime i prezime, adresa prebivalita, funkcija i obim ovlatenja lica ovlatenih za
zastupanje drutva; i
6. firma, sjedite, djelatnost i lice ovlateno za zastupanje podrunice.
lan 56.
U registar drutava upisuju se sljedei podaci o lanovima, ulozima i odgovornosti za
obaveze drutva, osnovnom kapitalu drutva, udjelima i dionicama u drutvu:
1) ime i prezime i adresa prebivalita, ili firma i adresa sjedita, lanova drutva s
neogranienom solidarnom odgovornou, komanditnog drutva i drutva s
ogranienom odgovornou;
2) visina ugovorenog (upisanog) i iznos uplaenog osnovnog kapitala dionikog drutva i
drutva s ogranienom odgovornou;
3) iznos ugovorenih (upisanih) i iznos uplaenih uloga komanditora u komanditnom
drutvu i lanova drutva s ogranienom odgovornou;
4) ukupan broj udjela i visina pripadajuih udjela, iskazana procentualnim ueem u
osnovnom kapitalu, za svakog lana drutva s ogranienom odgovornou;
5) oznaka klase, broj i nominalna vrijednost dionica dionikog drutva, po klasama.
lan 57.

U registar drutava upisuje se zabiljeba pokretanja postupka likvidacije ili steaja drutva,
ime i prezime i adresa prebivalita likvidacijskog ili steajnog upravnika i datum obustavljanja
ili okonanja postupka.

VIII - SPAJANJE, PRIPAJANJE, PODJELA, PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUTVA

1. Pojam spajanja, pripajanja, podjele i promjene oblika drutva

lan 62.
Spojeno drutvo : Dva ili vie drutava mogu se spojiti tako da prijenosom imovine i obaveza
bez provoenja likvidacije osnuju novo drutvo, koje postaje njihov pravni slijednik.
Pripojeno drutvo : Drutvo se moe pripojiti prijenosom imovine i obaveza bez provoenja
likvidacije drugom drutvu, koje postaje njegov pravni slijednik. Drutva kapitala i spojena
drutva ne moe se pripojiti drutvima osoba.
Razlika izmeu spojenih i pripojenih drutava je u tome to spajanjem drutvo prestaje
postojati(a nastaje novo), a pripajanjem poznatije drutvo kao preuzimatelj i daje postoji,
zadrava se postojea tvrtka , odnosi s treima se nastavljaju.
Podijeljena drutva : Drutvo se moe podijeliti prijenosom imovine i obaveza bez provoenja
likvidacije na dva ili vie drutava, koja postaju njegovi pravni slijednici, solidarno odgovorni
za njegove obaveze na jedan od sljedeih naina: pripajanjem, kada drutvo koje se dijeli
prenese na dva ili vie postojeih drutava ukupnu imovinu i obaveze, ili, osnivanjem novih
drutava, kada drutvo koje se dijeli prenese na dva ili vie novih drutava ukupnu imovinu i
obaveze.
U sluajevima spajanja, pripajanja ili podjele drutva, u smislu odredaba st. 1. do 3. ovog
lana, dioniari ili vlasnici udjela spojenog, pripojenog ili podijeljenog drutva dobivaju dionice
(udjele) drutva slijednika, uz mogunost isplate u novcu do 10% ukupne nominalne
vrijednosti dionica (udjela) koje drutva slijednici emitiraju po tom osnovu.
Svako drutvo, iskljuujui drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou i otvoreno
dioniko drutvo, moe promijeniti oblik.
Otvoreno dioniko drutvo moe se podijeliti, u skladu sa stavom 3. ovog lana, pripajanjem
sa dva ili vie postojeih otvorenih dionikih drutava ili podjelom na dva ili vie novih
otvorenih dionikih drutava.
Drutvo sa ogranienom odgovornou, koje ispunjava kriterije za otvoreno dioniko drutvo
prema ovom zakonu, duno je promijeniti oblik u dioniko drutvo i izvriti upis u registar
emitenta i kod nadlenog suda u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ukoliko drutvo ne uskladi oblik organiziranja, u skladu sa stavom 7. ovog lana, nadleni

sud donosi odluku o njegovom prestanku.

Promjena oblika drutva : je statusna promjena kojom drutvo ne prestaje , pa se ne
postavlja pitanje pravnog sljednitva. Drutvo preoblikovanjem ne mijenja svoj relativitet ono
i dalje postoji kao ista pravna osoba ,ali drugog pravnog oblika. lanovi drutva i dalje ostaju
lanovi preoblikovanog drutva i umjesto udjela koje su imali stjeu onakve udjele koji postoje
u preoblikovanom drutvu. Oblik ne moe promijeniti drutvo na kojem je pokrenuti steajni
postupak, dok je promjena oblika u postupku likvidacije mogua , ako je taj postupak
pokrenut na temelju odluke organa drutva o njegovu prestanku i to prije isplate lanova
drutva iz likvidacijske mase.
3. Plan reorganizacije
lan 64.
Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na osnovu plana
reorganizacije, koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog drutva uesnika, ovlaten
osnivakim aktom ili statutom, moraju pripremiti i o njemu obavijestiti dioniare, odnosno
lanove drutva i povjerioce drutva najmanje 30 dana prije datuma odluivanja.
Odluku o natjeravanoj reorganizaciji drutvo je duno objaviti u sredstvima javnog
informiranja.

lan 65.
Plan reorganizacije obavezno sadri:
1) oblik, firmu i sjedite drutava uesnika i drutava slijednika;
2) vlasnika prava dioniara ili lanova drutava prethodnika u drutvu slijedniku;
3) opis, procjenu i raspodjelu imovine i obaveza drutava prethodnika, koji se prenose
na drutvo slijednika, sa izvjetajem revizora;
4) datum od kojeg ce vlasnici dionica ili udjela drutva slijednika moi uestvovati u
dobiti i uvjete koje utjeu na to pravo;
5) datum od kojeg ce se poslovi drutva prethodnika raunovodstveno iskazivati za
drutvo slijednika.
U sluaju podjele drutva, uz elemente iz stava 1. ovog lana, plan reorganizacije obavezno
sadri i sljedee dodatne elemente:
1) omjer zamjene prava;
2) uvjete alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u novcu;
3) prava u drutvima slijednicima koja pripadaju vlasnicima dionica ili udjela podijeljenog
drutva koji su sadravali posebna prava, kao i vlasnicima drugih vrijednosnih papira
podijeljenog drutva; i
4) opis i alokaciju imovine i obaveza koji se prenose na svako drutvo slijednika.
5) 5. Prestanak drutva

PRESTANAK DRUTVA
lan 70.
Drutvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica.
Drutvo prestaje na dan upisa prestanka u registar drutava.
Ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno, po prestanku drutva provodi se likvidacija.
lan 71.
Drutvo prestaje u sluaju:
1) isteka perioda za koji je osnovano;
2) spajanja, pripajanja i podjele;
3) okonanjem steajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje steajnog
postupka uslijed nedostatka imovine;
4) prestankom na osnovu odluke suda;
5) odlukom skuptine drutva.
lan 72.
Drutvo moe prestati odlukom suda donesenom na osnovu zahtjeva nadlenih organa ili lica
koje dokae pravni interes, kada:
1) najvii organ utvren osnivakim aktom ili statutom ne sastaje se i ne vri svoja
ovlatenja ili nije vren izbor organa iji prethodni mandat je istekao, due od dvije
godine;
2) due od dvije godine Drutvo ne ostvaruje prihode;
3) je drutvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti
4) vie ne postoje zakonom utvreni uvjeti daljnje postojanje drutva u obliku u kojem je
upisano u registar drutava.
Prije donoenja odluke o prestanku drutva, sud moe odrediti rok za otklanjanje uzroka
zbog kojih je donoenje odluke predloeno.
lan 73.
Ukoliko ukupna imovina po prestanku drutva nije prela na pravnog slijednika, provodi se
likvidacija u skladu s posebnim zakonom, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

DRUGI DIO: DRUTVO S NEOGRANICENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOCU

1. Pojam i osnivanje
lan 78.
Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou je drutvo najmanje dva lica koja su
neogranieno solidarno odgovorna za obaveze drutva.
lan 79.
Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou osniva se ugovorom o osnivanju.

Ugovor o osnivanju drutva s neogranienom solidarnom odgovornou obavezno sadri

ime, prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite lanova drutva, firmu, sjedite i
djelatnost drutva i prava i obaveze lanova.
Izmjene i dopune ugovora vre se uz suglasnost svih lanova.
3. Upravljanje i zastupanje
lan 82.
Svaki lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou ima pravo i obavezu da
upravlja drutvom, u skladu s ugovorom.
Ugovorom se moe odrediti da za odreeno vrijeme drutvom potpuno ili djelomino upravlja
jedan ili vie lanova, cime se ostali lanovi u istoj mjeri odriu prava upravljanja.
lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou moe svoje pravo upravljanja
prenijeti na lice koje nije lan drutva, samo uz suglasnost ostalih lanova.
Ako svi lanovi ili vie lanova imaju pravo upravljati drutvom, svaki od njih ima pravo voditi
poslovanje.
Ako se jedan od lanova s pravom upravljanja protivi poduzimanju neke radnje ili izvrenju
nekog posla, ostali lanovi s pravom upravljanja nemaju pravo poduzeti radnju ili izvriti
posao.
Ako je ugovorom odreeno da lanovi drutva ovlateni za upravljanje mogu samo zajedno
djelovati, svaka radnja i posao se moe izvriti samo suglasnou svih ovlatenih lanova.
8. Prestanak drutva
lan 92.
Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou prestaje, osim osnova i naina iz cl. 71. i
72. ovog zakona, i u sluaju:
1) kada jedan lan najkasnije est mjeseci prije kraja kalendarske godine podnese
pismenu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zakljuenog na neodreeno vrijeme,
ako ugovorom nije odreeno drugaije;
2) smrti lana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi lan;
3) prestanka pravnog lica kao lana drutva;
4) steaja jednog od lanova drutva;
5) gubitka ili ogranienja pravne sposobnosti jednog od lanova drutva;
6) odluke suda o prestanku drutva.
TRECI DIO: KOMANDITNO DRUTVO
1. Pojam i osnivanje
lan 96.
Drutvo u kojem jedan ili vie lanova odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno
cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili vie lanova odgovara za
obaveze drutva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u registar drutava (komanditori) je
komanditno drutvo.
Na komanditna drutva primjenjuju se odredbe ovog zakona o drutvima s neogranienom
solidarnom odgovornou, ukoliko drugim odredbama ovog zakona nije propisano drugaije.
Komanditno drutvo se moe transformirati u komanditno drutvo na dionice.

10

lan 97.
Komanditno drutvo se osniva ugovorom, koji obavezno sadri:
1) firmu i sjedite drutva;
2) ime, prezime i adresu prebivalita, odnosno firmu i sjedite lanova;
3) odreenje koji lanovi su komplementari, a koji komanditori;
4) vrsta i iznos uloga svakog lana; i
5) djelatnost komanditnog drutva.
2. Upravljanje i zastupanje
lan 100.
Poslovima komanditnog drutva upravljaju komplementari.
Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva i godinji financijski izvjetaj.
4. Prestanak komanditnog drutva
lan 104.
Svi lanovi komanditnog drutva imaju pravo na razmjeran udio u ostatku imovine drutva
nakon likvidacije.
CETVRTI DIO: DIONICKO DRUTVO
I - OPCE ODREDBE
lan 107.
Dioniko drutvo je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na dionice.
Dionika drutva mogu biti otvorena i zatvorena.
Otvorena dionika drutva su drutva ije su dionice emitiranje putem javne ponude i koja
ispunjavaju jedan od slijedeih kriterija:
1) da se radi o bankama ili drutvima za osiguranje, ili
2) da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje 40
dioniara.
Pod dionicama emitiranim putem javne ponude smatraju se dionice emitirane po Zakonu o
vrijednosnim papirima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 39/93 i 36/99).
Otvoreno dioniko drutvo ne moe ograniiti prijenos dionica treim licima.
Zatvoreno dioniko drutvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od kriterija iz stava 3. ovog
lana.
lan 108.
Dioniko drutvo ne odgovara za obaveze dioniara.
II - OSNIVANJE
1. Osnivai i osnivaki akt
lan 109.
Dioniko drutvo mogu osnovati jedan ili vie osnivaa.
Osnivai su obavezno i dioniari dionikog drutva.
lan 110.
Dioniko drutvo se osniva ugovorom o osnivanju, koji obavezno sadri:
1) ime i prezime ili firmu, i adresu prebivalita ili sjedita osnivaa;

11

2) firmu i sjedite dionikog drutva;

3) djelatnost;
4) prava i obaveze osnivaa;
5) iznos osnovnog kapitala;
6) oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;
7) opis prava sadranih u dionici;
8) broj dionica koji upisuje svaki osniva;
9) postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vri uplata dionica;
10) opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima;
11) nain naknade trokova osnivanja;
12) posljedice neizvravanja obaveza osnivaa;
13) nain rjeavanja sporova izmeu osnivaa; i
14) ime i prezime lica koje predstavlja dioniko drutvo u postupku osnivanja.
Ugovor o osnivanju dionikog drutva mora biti potpisan od svih osnivaa ili njihovih
punomonika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom.
Uz potpis punomonika prilae se ovjereno pismeno ovlatenje.
Kada dioniko drutvo osniva jedan osniva, osnivaki akt je odluka o osnivanju dionikog
drutva.
lan 111.
Prilikom osnivanja dionikog drutva, sve dionice mogu otkupiti osnivai (u daljem tekstu:
simultano osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivai, a preostale dionice kupuju
druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (u daljem tekstu: sukcesivno osnivanje),
u skladu sa zakonom kojim se ureduje emisija i promet vrijednosnih papira
2. Simultano osnivanje
lan 112.
Upis dionica pri simultanom osnivanju dionikog drutva izvren je potpisom ugovora o
osnivanju od strane osnivaa.
Uplata dionica vri se na osnovu rjeenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji (u
daljem tekstu:
Komisija) kojim se utvruje uspjela emisija dionica.
Uplata dionica je bezuvjetna.
3. Sukcesivno osnivanje
lan 113.
Ugovor o sukcesivnom osnivanju dionikog drutva, uz elemente iz lana 110. ovog zakona,
obavezno sadri i:
1) mjesto, vrijeme i nain upisa dionica;
2) mjesto, vrijeme i nain uplate dionica;
3) vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice;
4) postupak kada upisani iznos premauje iznos objavljen u javnoj ponudi;
5) nain odreivanja cijene dionica po okonanju upisa; i
6) nain sazivanja osnivake skuptine dionikog drutva.
4. Osnivaka skuptina
lan 119.

12

Osnivai su duni sazvati osnivaku skuptinu dionikog drutva najkasnije 60 dana od dana
prijema rjeenja Komisije kojim se utvruje da je emisija dionica uspjela.
Ukoliko osnivaka skuptina nije sazvana u roku iz stava 1. ovog lana, upis dionica postaje
nitavan i smatra se da dioniko drutvo nije osnovano.
U sluaju iz stava 2. ovog lana, osnivai su duni objaviti izvjetaj u skladu sa lanom 118.
stav 3. ovog zakona.
lan 120.
Osnivaka skuptina moe odluivati ukoliko joj prisustvuju, lino ili putem punomonika,
dioniari sa vie od polovine ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Ukoliko kvorum iz stava 1. ovog lana ne postoji po proteku 60 minuta od zakazanog
vremena poetka skuptine, osnivaka skuptina se odgaa i ponovo saziva najranije 15, a
najkasnije 30 dana od prvobitno zakazanog datuma odravanja.
U sluaju ponovnog sazivanja, osnivaka skuptina moe odluivati ukoliko je zastupljeno
vie od jedne treine ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Osnivakom skuptinom, do izbora predsjedavajueg, predsjedava jedan od osnivaa.
lan 121.
Osnivaka skuptina:
1) usvaja izvjetaj o osnivanju;
2) usvaja statut;
3) bira predsjedavajueg skuptine;
4) imenuje lanove nadzornog odbora;
5) potvruje vrijednost uloga u stvarima i pravima i utvruje broj dionica emitiranih po
tom osnovu.

lan 122.
Izvjetaj o osnivanju dionikog drutva obavezno sadri:
1) broj upisanih dionica;
2) nominalnu vrijednost i cijenu po kojoj su dionice upisane;
3) uplate za upisane dionice izvrene prije odravanja osnivake skuptine,
4) popis i procijenjenu vrijednost svakog uloga u stvarima i pravima;
5) podatke o upisnicima iskljuenim u skladu sa lanom 139. ovog zakona.
lan 123.
Statut dionikog drutva obavezno sadri:
1) firmu, sjedite i djelatnost;
2) iznos osnovnog kapitala, klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
3) postupak u sluaju neplaanja upisanih dionica;
4) nain poveanja i smanjivanja osnovnog kapitala;
5) nain formiranja i koritenja fonda rezervi;
6) nain podjele dobiti i isplate dividende;
7) nain pokria gubitka;
8) broj glasova po klasi dionica;
9) nain sazivanja skuptine i odluivanja, sastav i nadlenosti odbora;
10) sastav, nain imenovanja i razrjeenja, i ovlatenja nadzornog odbora i uprave drutva;

13

11) postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika drutva;

12) prestanak drutva; i
13) postupak izmjena i dopuna statuta.
5. Upis u registar
lan 124.
Nakon odrane osnivake skuptine, u sluaju simultanog ili sukcesivnog osnivanja uprava
dionikog drutva duna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira
kod Komisije (u daljem tekstu: registar emitenata), najkasnije 15 dana od dana odravanja
osnivake skuptine.
Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana, dostavlja se:
1) zapisnik osnivake skuptine;
2) dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije;
3) statut; i
4) popis lanova nadzornog odbora i uprave.
III TEMELJNI KAPITAL
1.Temeljni ( Osnovni) kapital prilikom osnivanja
lan 127.
Osnovni kapital dionikog drutva iznosi najmanje 50.000 (pedeset hiljada) KM.
Nominalna vrijednost dionice ne moe biti manja od 10 (deset) KM.
lan 128.
Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja dionikog drutva, osim ulozima u novcu, osigurava
i ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti manji od iznosa iz lana
127. stav 1. ovog zakona.
2. Poveanje osnovnog (temeljnog) kapitala
lan 131.
Poveanje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke koju, na prijedlog nadzornog odbora,
donosi skuptina dionikog drutva dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom
glasa, po svakoj klasi dionica.
Izuzetno za iznos investicionih ulaganja po zakljuenom kupoprodajnom ugovoru u postupku
privatizacije, nakon to kupac izvri sve ugovorom preuzete obaveze, moe se poveati
osnovni kapital drutva, o emu odluku donosi skuptina.

lan 132.
Nadzorni odbor dionikog drutva moe statutom ili odlukom skuptine biti ovlaten za
donoenje odluke o poveanju osnovnog kapitala, i to:
1) emisijom novih dionica;
2) iz fonda rezervi;
3) emisijom dionica za zaposlene iz dobiti.
U sluajevima iz stava 1. tac. 1. i 2. ovog lana poveanje osnovnog kapitala moe se izvriti
najvie do jedne treine iznosa osnovnog kapitala na dan donoenja odluke.

14

Ovlatenje iz statuta ili odluka skuptine iz stava 1. ovog lana vai najdue pet godina i
obavezno sadri nain procjene stvari i prava ijim unosom se uplauju nove dionice.
lan 133.
Prijedlog odluke iz lana 131. i odluka iz lana 132. ovog zakona o poveanju osnovnog
kapitala dionikog drutva obavezno sadri:
1) razloge, obim i nain poveanja;
2) novu nominalnu vrijednost dionica nakon poveanja osnovnog kapitala;
3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica nove emisije;
4) rok za upis i cijenu dionica prilikom emisije ili nain njenog odreivanja;
5) opis prava sadranih u dionicama nove emisije i posljedice na prava sadrana u
dionicama ranijih emisija;
6) ogranienje ili iskljuenje prava pree kupnje dionica nove emisije; i
7) mogunosti uplate dionica nove emisije unosom stvari i prava i nain procjene njihove
vrijednosti.
lan 134.
Poveanje osnovnog kapitala postaje pravno valjano upisom u registar emitenata.
DEF.: temeljni kapital jest u novcu izraena vrijednost onoga to lanovi drutva (dioniari)
moraju unijeti u drutvo na ime uplate nominalnih iznosa dionica. tK je u statutu odreeni
iznos kapitala drutva koji nastaje uplatama dionica i koji se upisuje u registar drutava. Tk
slui kao svojevrsno jamstvo da raspolae najmanje tim iznosom .
3. Smanjenje osnovnog kapitala
lan 169.
Smanjenje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom
veinom zastupljenih dionica s pravom glasa.
Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za svaku klasu
dionica i objavljuje se najmanje u jednom domaem dnevnom listu, dva puta u roku od 30
dana od dana donoenja.
Osnovni kapital se ne moe smanjiti ispod iznosa utvrenog u lanu 127. stav 1. ovog
zakona.
Smanjenje osnovnog kapitala ne smije uticati na izvravanje obaveza prema povjeriocima
dionikog drutva.
lan 170.
Odluka iz lana 169. ovog zakona obavezno sadri:
1) iznos i razlog smanjenja osnovnog kapitala;
2) nain smanjenja osnovnog kapitala; i
3) nain povlaenja dionica, cijenu povuene dionice ili nain njenog odreivanja.
Smanjivanje osnovnog kapitala povlaenjem dionica moe se vriti samo ako je mogunost
povlaenja predviena statutom dionikog drutva ili odlukom o emisiji dionica.
Povlaenje dionica vri se kupovinom na burzi i drugim ureenim javnim tritima ili ponudom
dioniarima, u skladu sa statutom i odlukom skuptine o smanjenju osnovnog kapitala.

15

lan 171.
Dioniko drutvo je duno podnijeti zahtjev Komisiji za odobravanje smanjenja osnovnog
kapitala, najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke iz lana 169. stav 1. ovog zakona.
Komisija je duna donijeti odluku o zahtjevu i upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar
emitenata u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva iz stava 1. ovog lana, osim u
sluaju iz lana 178. ovog zakona.
Prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata, dioniko drutvo ne moe vriti
isplate po osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustati od emisije dionica ija nominalna
vrijednost nije u cjelini plaena.
lan 172.
Dioniko drutvo je duno obavijestiti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala, u roku 30
dana od dana upisa odluke u Registar emitenata.
Povjerioci mogu zahtijevati osiguranje potraivanja, u roku od 90 dana od dana prijema
obavijesti iz stava 1. ovog lana ili 90 dana od dana drugog objavljivanja odluke iz lana 169.
stav 1. ovog zakona.
Ako povjerioci i dioniko drutvo ne postignu dogovor o osiguranju potraivanja povjerioci
mogu pokrenuti postupak kod suda.
Temeljni kapital se smanjuje povlaenjem dionica.
5. Fond rezervi
lan 188.
Dioniko drutvo obavezno je imati fond rezervi.
Fond rezervi formira se iz dobiti i uplatama dioniara prigodom zamjene obine u prioritetne
dionice.
Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dionikog drutva.
lan 189.
U fond rezervi izdvaja se najmanje 10% godinjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne
dostigne iznos iz lana 188. stav 3. ovog zakona.
Ukoliko izdvajanjima iz stava 1. ovog lana fond rezervi ne dostigne visinu iz lana 188. stav
3. ovog zakona do kraja pete poslovne godine, po godinjem obraunu za petu i naredne
poslovne godine dioniko drutvo ce poveati izdvajanja za ove namjene na 20% godinjeg
iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi ne dostigne iz lana 188. stav 3. ovog zakona.
lan 190.
Fond rezervi koristi se za pokrie gubitka i drugih nepredvienih trokova u poslovanju
dionikog drutva.
U sluaju smanjivanja vrijednosti fonda rezervi ispod 25% iznosa osnovnog kapitala, dioniko
drutvo je duno vriti izdvajanja u skladu s odredbama lana 189. stav 2. ovog zakona.
Fond rezervi iznad iznosa utvrenog u lanu 188. stav 3. ovog zakona, moe se koristiti i za:
1) dopunu dividendi, najvie do 5% osnovnog kapitala;
2) poveanje nominalne vrijednosti dionica u skladu sa lanom 152. ovog zakona; i
3) emisiju besplatnih dionica u sluaju iz lana 153. ovog zakona.

16

IV - DIONICE I DIONICARI
1. Dionice
lan 194.
Dionice dionikog drutva su de materijalizirane, nedjeljive i glase na ime.
Dionice su neogranieno prenosive, osim u sluajevima utvrenim statutom dionikog
drutva u skladu sa zakonom.
Def iz knjige: dionica je nematerijalni vrijednosni papir koji je dio temeljnog kapitala
drutva,imatelju daje pravo lanstva, tj. prava i obveze koje iz tog lanstva proizlaze.
Dionica sadri prava na uee u:
1) upravljanju dionikim drutvom;
2) raspodjeli dobiti;
3) diobi imovine preostale nakon steaja ili likvidacije dionikog drutva.
lan 195.
Dioniko drutvo moe emitirati dionice razliitih klasa.
Dionice iste klase imaju istu nominalnu vrijednost i sadre ista prava.
Dionice, osim obinih dionica, sadre oznaku klase.
Rodovi dionica(vrste dionica):
- redovite(obine)
- prioritetne (povlatene)
Redovite dionice daju pravo dioniarima sudjelovanje u upravljanju drutvom, na podjelu
dobiti , pravo na dividendu itd.
Prioritetna ili povlatene to su dionice koje svojem imatelju daju povlatena prava, kao to su
pravo prioritetne naplate dividende, isplate razmjernog dijela ostatka imovine nakon
likvidacijskog ili steajnog postupka.
2. Dioniar
lan 199.
Dioniar ima pravo uestvovati u radu i odluivanju skuptine dionikog drutva.
Dioniar ima pravo na jedan glas za svaku obinu dionicu.
Drutvo ne moe izdavati dionice koje daju pravo na vie od jednog glasa po dionici.
Dioniar ne moe glasati o odlukama koja se odnose na njegove postupke, odgovornost i
potraivanja dionikog drutva od njega.
lan 201.
Dioniar je obavezan uplatiti cijenu dionice prilikom emisije, u iznosu, na nain i u roku
utvrenom odlukom o emisiji.
Dioniko drutvo moe od dioniara zahtijevati doplatu za obinu dionicu prilikom njene
konverzije u prioritetnu dionicu, u skladu sa odlukom o konverziji.
lan 206.
Dioniar ima pravo uea u dobiti dionikog drutva, naplatom dividende ili stjecanjem novih
dionica, u skladu sa zakonom i statutom.
Dividenda se isplauje razmjerno nominalnoj vrijednosti dionica, a za dionice koje nisu u
cjelini uplaene, razmjerno izvrenim uplatama i vremenu od dana uplate do kraja poslovne
godine za koju se dividenda isplauje.

17

Dividenda se isplauje dioniaru koji je bio na listi dioniara na dan donoenja odluke o
isplati dividende.
lan 209.
Dioniar koji je dionice stekao naslijeem preuzima prava prethodnika u kontinuitetu.
lan 210.
Dioniar ima pravo prodati ili po drugom osnovu svoje dionice prenijeti drugom licu.
Prodaja ili prijenos dionica po drugom osnovu, iskljuujui nasljeivanje, moe se iskljuiti za
odreeni period ili na drugi nain ograniiti, odlukom o emisiji dionica putem zatvorene
prodaje koja u tom smislu proizvodi uinak prema svim kupcima tih dionica, i ugovorom
zakljuenim izmeu dioniara, koji obavezuje samo njegove potpisnike.
3. Pravo pree kupnje
lan 213.
Prilikom nove emisije dionica postojei dioniari imaju pravo kupiti nove dionice, u roku od 30
dana po isteku roka za upis novih dionica, u obimu kojim zadravaju uee u osnovnom
kapitalu koje su imali prije nove emisije.
Odluka o emisiji, javni poziv za upis novih dionica koje se emituju putem javne ponude, kao i
ponuda za kupnju dionica koje se emituju putem zatvorene prodaje, moraju sadravati
naznaku da li je zadrano, ogranieno ili iskljueno pravo postojeih dioniara na kupnju
novih dionica radi zadravanja uea u osnovnom kapitalu, u skladu sa stavom 1. ovog
lana.

lan 214.
Utvrivanje broja novih dionica ijom kupnjom postojei dioniari zadravaju uee u
osnovnom kapitalu dionikog drutva obavlja se istovremeno za sve dioniare koji koriste to
pravo, najkasnije 15 dana po isteku roka za upis novih dionica.
Pravo pree kupnje dionica nije prenosivo.
U ostvarivanju prava iz lana 213. ovog zakona, dioniari mogu zakljuiti pisani ugovor o
kupovini dionica nove emisije, koji sadri broj dionica upisanih od svakog potpisnika ugovora i
zamjenjuje pojedinane izjave o upisu i listu upisnika.
lan 215.
Pravo pree kupnje dionica pojedinane emisije moe se iskljuiti ili ograniiti odlukom
skuptine dionikog drutva, koja se donosi natpolovinom veinom glasova ukupnog broja
dionica s pravom glasa.
6. Prioritetne dionice
lan 219.
Dioniko drutvo moe emitirati dionice koje sadre pravo prioritetne naplate dividende i
razmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije dionikog drutva, uz ogranieno pravo
glasa (u daljem tekstu: prioritetne dionice).
Pravo glasa po osnovu prioritetnih dionica ne moe se ograniiti za sluajeve odvojenog
izjanjavanja za svaku klasu dionica.

18

Nominalna vrijednost prioritetnih dionica moe iznositi najvie do 50% osnovnog kapitala
dionikog drutva.
V - UPRAVLJANJE DIONICKIM DRUTVOM
lan 239.
Organi dionikog drutva su:
1) skuptina;
2) nadzorni odbor;
3) uprava, i
4) odbor za reviziju.
1. Skuptina
lan 240.
Skuptinu dionikog drutva cine dioniari.
Skuptina se, u pravilu, odrava u mjestu sjedita dionikog drutva.
Skuptinom, do izbora predsjednika skuptine, predsjedava prisutni dioniar ili punomonik
dioniara, sa najveim brojem dionica sa pravom glasa.
Skuptina veinom glasova, izmeu prisutnih dioniara i punomonika dioniara, bira
predsjednika skuptine i dva ovjerivaa zapisnika skuptine.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, direktor i drugi lanovi uprave
duni su prisustvovati skuptini.
U dionikom drutvu sa jednim dioniarom ovlatenja skuptine vri dioniar.
lan 241.
Skuptina se odrava najmanje jednom godinje, radi izjanjavanja o godinjem izvjetaju
drutva, koji ukljuuje financijske izvjetaje drutva i izvjetaje revizora, nadzornog odbora i
odbora za reviziju.
Skuptinu saziva nadzorni odbor, po vlastitoj inicijativi, prijedlogu uprave ili zahtjevu
ovlatenih dioniara, a moe je sazvati ovlateni dioniar ili grupa dioniara u sluajevima
utvrenim ovim zakonom.
Pravo odluivanja u skuptini ima dioniar koji se na listi dioniara kod Registra nalazio 30
dana prije datuma odravanja skuptine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku
ako on pada u neradni dan.
Trokove odravanja skuptine snosi dioniko drutvo.
Utvrivanje kvoruma i rezultata glasanja na skuptini vri odbor za glasanje, u sastavu od
najmanje tri lana, koje imenuje nadzorni odbor odlukom o sazivanju skuptine.
Skuptini drutva mogu prisustvovati dioniari ili punomonici dioniara, koji su se prijavili
odboru za glasanje prije poetka rada skuptine u roku utvrenom statutom, koji ne moe biti
dui od tri dana prije dana odreenog za odravanje skuptine.
Nain i rok prijavljivanja za prisutnost skuptini obavezno se objavljuju u obavjetenju o
sazivanju skuptine.
1.1. Sazivanje skuptine
lan 242.
Obavjetenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu odravanja skuptine, te nainu
davanja punomoi i nainu glasanja na skuptini mora biti objavljeno najmanje u jednom

19

dnevnom listu koji se izdaje u Federaciji, najkasnije 20 dana prije datuma odreenog za
zasjedanje skuptine.
Ako je odravanje skuptine zakazano van mjesta sjedita dionikog drutva, obavjetenje iz
stava 1. ovog lana mora biti u istom roku upueno svakom dioniaru preporuenim pismom,
telefaksom ili elektronskom potom, na adresu iz liste dioniara iz lana 241. stav 3.ovog
zakona.
Osim objavljivanja i dostavljanja obavjetenja u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog lana,
otvoreno dioniko drutvo duno je osigurati i dodatno objavljivanje, u sluajevima, pod
uvjetima i na nain utvrenim propisima Komisije.
lan 244. Tko moe sazvati skuptinu?
Zahtjev za sazivanje skuptine moe podnijeti:
1) dioniar ili grupa dioniara sa vie od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa;
2) lan nadzornog odbora;
3) odbor za reviziju.
Zahtjev za sazivanje skuptine, sa prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom odboru
u pismenoj formi.
Ukoliko nadzorni odbor, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva, ne objavi
obavjetenje o sazivanju skuptine, na nain iz lana 242. ovog zakona, podnosilac zahtjeva
ovlaten je na isti nain neposredno sazvati skuptinu i obavezan je o tome pismeno
obavijestiti Komisiju.
Lica iz stava 1. ovog lana ovlatena su neposredno sazvati skuptinu, bez prethodnog
podnoenja zahtjeva nadzornom odboru, u sluaju da pet mjeseci po isteku poslovne godine
nadzorni odbor nije sazvao skuptinu radi izjanjavanja o godinjem izvjetaju drutva, koji
ukljuuje financijski izvjetaj i izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju.
Podnosilac zahtjeva iz stava 1. ovog lana, ukoliko neposredno saziva skuptinu, moe
zaduiti sekretara drutva da izvri utvrivanje sastava radnih tijela skuptine, objavljivanje
obavjetenja o sazivanju skuptine na nain iz lana 242. ovog zakona, te da poduzme i sve
druge radnje neophodne za odravanje skuptine drutva.
1.2. Odluivanje
lan 245.
Skuptina moe odluivati ukoliko je na njoj zastupljeno vie od 30% ukupnog broja dionica s
pravom glasa.
Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena poetka skuptine nije postignut kvorum
za odluivanje iz stava 1. ovog lana, skuptina se odgaa, a saziva skuptine je duan
najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana odravanja objaviti
obavjetenje o ponovnom sazivanju skuptine.
U sluaju iz stava 2.ovog lana, ponovno sazvana skuptina moe odluivati ukoliko je na
njoj zastupljeno vie od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Statutom dionikog drutva moe se utvrditi vei, ali ne manji procent od iznosa utvrenih u
st. 1. i 3. ovog lana.
Izuzetno predsjednik skuptine moe prekinuti rad skuptine najdue do 15 dana, uz
utvrivanje tonog datuma i mjesta nastavka rada zapoete skuptine.

20

lan 246.
Skuptina dionikog drutva odluuje o:
1) poveanju i smanjenju osnovnog kapitala;
2) emisiji novih dionica postojee ili nove klase i emisiji obveznica i drugih dunikih
vrijednosnih papira;
3) ogranienju ili iskljuenju prava pree kupnje novih dionica, u okviru odluke o emisiji
novih dionica, dionica postojee ili nove klase;
4) usvajanju godinjeg izvjetaja drutva, koji ukljuuje financijski izvjetaj i izvjetaje
revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;
5) rasporedu dobiti i isplati dividende;
6) nainu pokria gubitka;
7) spajanju sa drugim drutvima i pripajanju drugih drutava dionikom drutvu ili
dionikog drutva drugom drutvu;
8) promjeni oblika i podjeli dionikog drutva;
9) prestanku dionikog drutva sa provoenjem likvidacije i o odobravanju poetnog
likvidacijskog bilanca i zavrnog rauna po okonanju postupka likvidacije;
10) kupovini, prodaji, razmjeni, uzimanju ili davanju u lizing, uzimanju ili davanju kredita, i
drugim transakcijama, direktno ili posredstvom supsidijarnih drutava, u toku poslovne
godine u obimu veem od treine knjigovodstvene vrijednosti imovine dionikog
drutva po bilancu stanja na kraju prethodne godine, kao i o takvoj transakciji u
manjem obimu za ije odobrenje je ovlaten nadzorni odbor, ako on takvu predloenu
transakciju nije odobrio jednoglasnom odlukom;
11) izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora pojedinano;
12) izboru vanjskog revizora i izboru i razrjeenju lanova odbora za reviziju;
13) osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih drutava, i odobravanju njihovih
statuta;
14) naknadama lanovima nadzornog odbora i odbora za reviziju;
15) izmjenama i dopunama odredaba statuta koje se ne odnose na pitanja iz tac. 1.), 2.),
7.) i 8.) ovog lana ili druga pitanja o kojima, u skladu sa zakonom ili statutom drutva,
skuptina donosi posebne odluke iji pravni uinak ukljuuje izmjenu odgovarajuih
odredaba statuta drutva;
16) izuzimanju stalnih sredstava u neprivatiziranih privrednim drutvima;
17) drugim pitanjima bitnim za poslovanje dionikog drutva, u skladu sa zakonom i
statutom dionikog drutva.
lan 248.
Skuptina odluuje dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa o pitanjima
za koja je pojedinim odredbama ovog zakona izriito tako propisano, ukljuujui odvojeno
glasanje po klasama dionica, a natpolovinom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa,
zajednikim glasanjem svih klasa dionica, odluuje o svim ostalim pitanjima iz svoje
nadlenosti, osim izbora lanova nadzornog odbora i odbora za reviziju koji se vri u skladu
sa odredbama lana 262. ovog zakona.
U drutvima sa ueem dravnog kapitala veim od 50% i koja se nalaze u postupku

21

privatizacije, aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine moe biti utvreno da skuptina
drutva o svim ili o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti odluuje veinom glasova veom
od dvotreinske i natpolovine veine iz stava 1. ovog lana.
Skuptina je duna najkasnije est mjeseci od zavretka poslovne godine odluiti o
godinjem izvjetaju drutva, koji ukljuuje financijski izvjetaj i izvjetaje revizora, nadzornog
odbora i odbora za reviziju, te o rasporedu dobiti ili nainu pokria gubitka za tu poslovnu
godinu.

1.4. Zapisnik skuptine

lan 253.
O radu skuptine sainjava se zapisnik koji obavezno sadri:
1) firmu i adresu sjedita dionikog drutva;
2) mjesto i vrijeme odravanja skuptine;
3) ime i prezime predsjedavajueg, zapisniara, lica koja ovjeravaju zapisnik i lanova
odbora za glasanje;
4) dnevni red;
5) odluke;
6) podatke o glasanju;
7) prigovore dioniara i lanova nadzornog odbora na odluke skuptine.
Uz zapisnik se prilau pismeni prijedlozi i izvjetaji podneseni skuptini.
Sekretar Drutva je duan osigurati da se zapisnik saini u roku od 30 dana od dana
odravanja skuptine. Zapisnik potpisuju predsjedavajui skuptine, zapisniar i lica koja
ovjeravaju zapisnik. Dioniar moe zahtijevati da mu se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz
zapisnika za sve skuptine drutva.
2. Nadzorni odbor
lan 259.
Nadzorni odbor sainjavaju predsjednik i najmanje dva lana, koje imenuje i razrjeava
skuptina, s tim da ukupan broj lanova nadzornog odbora mora biti neparan.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od etiri godine, s
tim da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja, skuptina drutva glasa o
povjerenju lanovima nadzornog odbora.
Isto lice moe biti imenovano za predsjednika ili lana nadzornog odbora vie puta bez
ogranienja.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Komisije.
Skuptina moe razrijeiti predsjednika i lanove nadzornog odbora i prije isteka perioda na
koji su imenovani:
1) kad nadzorni odbor ili pojedini njegov lan izgubi povjerenje dioniara,
2) kad skuptina odbije usvojiti godinji izvjetaj drutva, koji ukljuuje financijski
izvjetaj i izvjetaj revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju,

22

3) kad skuptina utvrdi odgovornost predsjednika i lanova nadzornog odbora za tetu

koju je pretrpjelo dioniko drutvo zbog razloga iz cl. 270. i 273. ovog zakona,
4) i u drugim sluajevima utvrenim statutom dionikog drutva.
lan 260.
Predsjednik i lan nadzornog odbora ne moe biti lice:
1) osuivano za krivino djelo i za privredni prijestup nespojive s dunou u nadzornom
odboru, pet godina od dana pravosnanosti presude, iskljuujui vrijeme zatvorske
kazne;
2) kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadlenosti nadzornog
odbora; i
3) starije od 65 godina na dan imenovanja.
lan 262.
lanovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, u skladu sa lanom 249. ovog zakona, pri
emu svakoj dionici sa pravom glasa pripada broj glasova jednak u broju lanova nadzornog
odbora koji se biraju.
Ukupan broj glasova koji nosi svaki glasaki listi rasporeuje se ravnomjerno na sve
kandidate ija imena su zaokruena na istom listiu.
Kandidate koji su dobili najvei broj glasova skuptina proglaava za lanove nadzornog
odbora.
Na prvoj konstitutivnoj sjednici nadzornog odbora, koju u roku od 15 dana od dana
odravanja skuptine iz stava 3. ovog lana saziva sekretar drutva, nadzorni odbor jednog
od svojih lanova bira za predsjednika nadzornog odbora.
Nadzorni odbor, moe razrijeiti lana nadzornog odbora sa dunosti predsjednika, uz
istovremeno imenovanje jednog od svojih lanova za predsjednika nadzornog odbora.
lan 264.
Direktor i lan uprave dionikog drutva ne moe biti predsjednik i lan nadzornog odbora ili
upravnog odbora u privrednim drutvima ili institucijama, ukljuujui, ali i ne ograniavajui
se na: fondove, banke, agencije, komisije.
Dioniar sa 50% i vie dionica, direktor i lan uprave bilo kojeg dionikog drutva kao i
vlasnik sa 50% i vie vlasnitva, direktor i lan uprave bilo kojeg drutva sa ogranienom
odgovornou ne moe biti predsjednik i lan nadzornog ili upravnog odbora u drutvima sa
veinskim dravnim kapitalom ili institucijama.
Predsjednik ili lan nadzornog ili upravnog odbora drutva sa veinskim dravnim kapitalom
ili institucije ne moe istovremeno biti predsjednik ili lan nadzornog ili upravnog odbora
drugog drutva ili institucije.
Lice koje je predsjednik ili lan nadzornog ili upravnog odbora drutva sa veinskim dravnim
kapitalom ili institucije, a koje prema odredbama ovog zakona to ne moe biti, duno je
podnijeti ostavku na mjesto predsjednika ili lana nadzornog ili upravnog odbora drutva sa
veinskim dravnim kapitalom ili institucije, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora i lanovi uprave privrednog drutva sa
veinskim dravnim kapitalom, duni su proi odgovarajue struno usavravanje u skladu sa
propisom koji donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Ogranienja iz st. 2., 3. i 4. ne odnose se na lanove nadzornog odbora privrednog drutva
sa veinskim dravnim kapitalom, koji su imenovani ispred privatnog kapitala.

23

lan 269.
Nadzorni odbor dionikog drutva nadlean je da:
1) nadzire poslovanje dionikog drutva;
2) nadzire rad uprave;
3) usvaja izvjetaj uprave o poslovanju po polugodinjem i godinjem obraunu, sa
bilancom stanja i bilancom uspjeha i izvjetajem revizije;
4) podnosi skuptini godinji izvjetaj o poslovanju dionikog drutva, koji obavezno
ukljuuje izvjetaj revizora, izvjetaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju, i
plan poslovanja za narednu poslovnu godinu;
5) bira predsjednika nadzornog odbora; 9
6) predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokria gubitka;
7) odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom,
direktno ili posredstvom supsidijarnih drutava u toku poslovne godine u obimu od
15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dionikog drutva;
8) imenuje predsjednike i lanove odbora za naknade i odbora za imenovanje;
9) obrazuje povremene komisije i utvruje njihov sastav i zadatke;
10) saziva skuptinu; i
11) odobrava emisiju novih dionica postojee klase u iznosu do treine zbira nominalne
vrijednosti postojeih dionica i odreuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica,
koja ne moe biti manja od prosjene trine vrijednosti postojeih dionica iste klase u
30 uzastopnih dana prije dana donoenja odluke.
lan 270.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora duni su svoje obaveze i odgovornosti izvravati u
skladu sa interesima dioniara i dionikog drutva i ne mogu obavljati djelatnost konkurentnu
djelatnosti dionikog drutva bez obavjetavanja i suglasnosti drugih lanova nadzornog
odbora.
3. Uprava
lan 275.
Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioniko drutvo i
odgovara za zakonitost poslovanja.
Upravu dionikog drutva ini direktor, ili direktor i jedan ili vie izvrnih direktora.
Postupak izbora, imenovanja, razrjeenja, sastav i nain odluivanja uprave dionikog
drutva utvruje se statutom.
Odredbe lana 260. i lana 270. stav 2. ovog zakona primjenjuju se i na lanove uprave
dionikog drutva.
lan 276.
Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioniko drutvo i
odgovara za zakonitost poslovanja. Mandat lanovima uprave je etiri godine.
Poloaj, ovlatenja, odgovornosti i prava uprave ureduju se ugovorom.
lan 280.
Ukoliko direktor podnese ostavku, duan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku koji
utvruje nadzorni odbor i koji ne moe biti kraci od 30 dana.
4. Odbor za reviziju
lan 283.

24

U dionikom drutvu se formira odbor za reviziju.

lan 284.
Predsjednik i lan odbora za reviziju ne moe biti lan nadzornog odbora i uprave, zaposlen
niti imati direktni ili indirektni financijski interes u dionikom drutvu, izuzev place po osnovu
te funkcije. Naknada i druga prava lanova odbora za reviziju ureduju se ugovorom na
osnovu odluke skuptine.
lan 285.
Odbor za reviziju je duan izvriti reviziju polugodinjeg i godinjeg obrauna i reviziju
financijskog poslovanja dionikog drutva na zahtjev dioniara s najmanje 10% dionica s
pravom glasa, i o tome dostaviti izvjetaj skuptini i nadzornom odboru, najkasnije osam
dana po okonanju revizije.
lan 286.
Odbor za reviziju ovlaten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skuptine
kada smatra da su ugroeni interesi dioniara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili
lanova nadzornog odbora, direktora ili lanova uprave.
VI - PROMJENA OBLIKA, PRIPAJANJE I SPAJANJE I PRESTANAK DIONI CKOG DRUTVA

1. Promjena oblika
lan 287.
Zatvoreno dioniko drutvo moe promijeniti oblik u drutvo sa ogranienom odgovornou,
na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom
glasa, tako da dioniari steknu udio u drutvu s ogranienom odgovornou srazmjeran
njihovom ueu u osnovnom kapitalu dionikog drutva.
lan 288.
Drutvo s ogranienom odgovornou nastalo promjenom oblika dionikog drutva mora
imati osnovni kapital najmanje u iznosu utvrenom ovim zakonom.
lan 289.
Dioniko drutvo podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika potpisan od lanova
nadzornog odbora, koji su glasali za prijedloge odluka o promjeni oblika i lanova uprave koji
su predloili plan reorganizacije i odluku o promjeni oblika. Komisija je duna donijeti odluku
najkasnije 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz stava 1. ovog lana.
lan 290.
Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvrit e se upis promjene oblika
dionikog drutava u registar drutava. Drutvo je duno pismeno obavijestiti Registar o
promjeni oblika organiziranja, najkasnije osam dana od dana upisa u registar drutava.
2. Pripajanje i spajanje
lan 291.
Dioniko drutvo se pripaja prijenosom imovine i obaveza (u daljem tekstu: pripojeno drutvo)
drugom dionikom drutvu ili drutvu s ogranienom odgovornou (u daljem tekstu: drutvo
slijednik), koje emitira svoje dionice ili udjele u zamjenu za dionice pripojenog drutva.
Dioniko drutvo se spaja prijenosom imovine i obaveza (spojena drutva) na novo dioniko
drutvo ili drutvo s ogranienom odgovornou (drutvo slijednik) koje u zamjenu za dionice
spojenih drutava emitira svoje dionice ili udjele. Otvoreno dioniko drutvo moe se pripojiti
samo drugom drutvu koje ce nakon pripajanja
ispunjavati jedan od kriterija za otvoreno dioniko drutvo.

25

Otvoreno dioniko drutvo moe se spojiti sa jednim ili vie drugih drutava samo na nain
da tim spajanjem osnuju novo otvoreno dioniko drutvo.
3. Prestanak dionikog drutva
lan 297.
Dioniko drutvo prestaje, u skladu sa zakonom i statutom:
1) odlukom skuptine;
2) spajanjem, pripajanjem i podjelom;
3) odlukom suda; i
4) steajem.
lan 298.
Odluka skuptine o prestanku dionikog drutva dostavlja se Komisiji i registarskom sudu,
najkasnije osam dana od dana donoenja odluke.
lan 299.
Dioniko drutvo prestaje odlukom suda kada:
1) po tubi povjerilaca ija dospjela a neizmirena potraivanja premauju treinu
osnovnog kapitala dionikog drutva;
2) skuptina dionikog drutva nije odrana deset mjeseci od isteka roka za izradu
godinjeg obrauna;
3) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se
ugroavaju interesi povjerilaca ili vlasnika vrijednosnih papira koje je drutvo emitiralo;
4) kada se steaj zavri diobom steajne imovine;
5) steaj nije pokrenut jer imovina drutva nije dovoljna za pokrie trokova steajnog
postupka ili se steaj obustavi zbog nedovoljne imovine.
Odluka suda upisuje se po slubenoj dunosti u Registar emitenata i registar drutava.
4. Likvidacija
lan 300.
Ako dioniko drutvo prestane na osnovu odredaba lana 297. tac. 1. i 3. ovog zakona
pokree se postupak likvidacije.
U sluaju iz lana 297. toka 1. ovog zakona likvidaciju dionikog drutva vri uprava, a u
sluaju iz lana 297. toka 3. sud imenuje likvidatora.
lan 301.
Od dana donoenja odluke o prestanku, organi dionikog drutva rade u skladu sa
odredbama ovog zakona kojim se ureduje postupak likvidacije.
Sud moe postaviti skrbnika drutva, koji obavlja poslove vezane za likvidaciju, a organi
dionikog drutva postupaju samo po nalogu skrbnika.
PETI DIO: DRUTVO SA OGRANICENOM ODGOVORNOCU
I - OPCE ODREDBE
1. Pojam
lan 309.
Def : Drutvo s ogranienom odgovornou je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na
udjele.
Za obaveze drutva s ogranienom odgovornou lan drutva odgovara svojim udjelom.

26

Udjeli osnivaa drutva s ogranienom odgovornou mogu biti razliiti, a svaki osniva
moe steci samo jedan udio.
lan 310.
Odredbe ovog zakona o dionikom drutvu primjenjuju se na drutvo s ogranienom
odgovornou, ako posebnim odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno.
U drutvu s ogranienom odgovornou koje nema nadzorni odbor njegova ovlatenja vre
lanovi drutva.
Drutvo sa ogranienom solidarnom odgovornou odgovara za svoje obveze cjelokupnom
svojim imovinom. lanovi drutva ne odgovaraju za obveze drutva, ve samo snose
poslovni rizik za ono to su u njega uloili.

2. Osnivaki akt
lan 311.
Drutvo s ogranienom odgovornou osniva se ugovorom u pismenoj formi koji zakljuuju
osnivai, iji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom.
Kada drutvo s ogranienom odgovornou osniva samo jedan osniva, osnivaki akt je
odluka o osnivanju.
lan 312.
Ugovor iz lana 311. stav 1. ovog zakona moe potpisati punomonik osnivaa na osnovu
punomoi koja se prilae ugovoru, a kojom je punomonik izriito ovlaten za taj posao i na
kojoj je potpis vlastodavca ovjeren zakonom.
lan 313.
Osnivaki akt drutva s ogranienom odgovornou obavezno sadri:
1) ime i prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite osnivaa;
2) firmu, sjedite i djelatnost drutva;
3) iznos osnovnog kapitala drutva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u
stvarima i pravima, broj i visina udjela lanova;
4) prava i obaveze lanova drutva;
5) postupak u sluaju kada neko od osnivaa ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili
ne ispuni drugu obavezu;
6) nain izmirenja trokova osnivanja drutva;
7) imenovanje lica ovlatenih za voenje poslovanja i zastupanje drutva i prijavu za
upis osnivanja drutva u sudski registar;
8) posljedice neuspjelog osnivanja;
9) posebnu odredbu ako se drutvo osniva na odreeno vrijeme.
3. Osnovni (temeljni) kapital
lan 314.
Osnovni kapital drutva s ogranienom odgovornou s jednim ili vie osnivaa iznosi
najmanje 2.000 (dvije hiljade) KM, ako drugim zakonom nije odreeno drugaije.
Vrijednost pojedinanog uloga ne moe biti manja od 100 (stotinu) KM.
Ulozi u novcu ne mogu zajedno biti manji od iznosa iz stava 1. ovog lana.

27

Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cijelosti uneseni u drutvo do dana podnoenja
prijave za upis osnivanja drutva u registar drutava, tako da drutvo moe njima trajno i
slobodno raspolagati.
Do dana podnoenja prijave za upis osnivanja drutva u registar drutava mora biti uplaena
najmanje polovina uloga u novcu, ali ne manje od iznosa iz stava 1. ovog lana.
4. Statut
lan 317.
Drutvo s ogranienom odgovornou ima statut.
Statut drutva donose osnivai, u roku odreenom osnivakim aktom, koji ne moe biti dui
od 60 dana od dana upisa osnivanja drutva u registar drutava.
Statutom drutva obavezno se ureduje:
1) firma i sjedite;
2) djelatnost;
3) iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog lana;
4) voenje poslovanja i zastupanje drutva;
5) nain utvrivanja i diobe dobiti i pokria gubitka;
6) prava i obaveze lanova;
7) organizacija drutva;
8) upravljanje i nain donoenja odluka, sastav, nain imenovanja i razrjeenja,
ovlatenja i odgovornosti organa drutva, ako se formiraju;
9) nain informiranja lanova o poslovanju drutva i voenja knjige udjela;
10) nain promjene visine osnovnog kapitala;
11) nain pristupanja drutvu i prestanka lanstva u drutvu;
12) prestanak drutva;
13) postupak izmjena i dopuna statuta.
5. Upis u registar drutava
lan 318.
Uz prijavu za upis osnivanja drutva s ogranienom odgovornou u registar drutava prilau
se u izvorniku ili ovjerenom prijepisu:
1) osnivaki akt;
2) dokaz o izvrenoj uplati uloga u novcu;
3) izvjetaj o procjeni vrijednosti i isprave o unosu uloga u stvarima i pravima;
4) spisak sa linim podacima lanova uprave i nadzornog odbora, ako se on imenuje, sa
njihovim izjavama o prihvaanju dunosti.
II - PRAVA I OBAVEZE CLANOVA
1. Uplata uloga
lan 319.
lan drutva duan je u roku i na nain odreen osnivakim aktom, statutom i odlukama
skuptine drutva izvriti uplatu uloga.
Obaveza iz stava 1. ovog lana ne moe se prebiti sa bilo kojim potraivanjem lana prema
drutvu ili drugim lanovima drutva, niti se ulog moe povuci samovoljno.
lan drutva koji je kao ulog unio stvari ili prava ne moe na njima pridrati nikakvo pravo niti
drutvu nametnuti ogranienja.

28

Drutvo ne moe uplatu uloga odgoditi, ne moe lana osloboditi obaveze uplate, niti na ime
uplate uloga primiti neto drugo osim onoga to je ugovoreno.
lan 320.
lan drutva koji ne izvri uplatu uloga u ugovorenom roku duan je platiti zateznu kamatu
odreenu ugovorom, i naknaditi drutvu i drugim lanovima tetu koju pretrpe uslijed njegove
docnje.
Uprava drutva ce lana koji obavezu uplate uloga nije izvrio 60 dana po isteku ugovorenog
roka pismeno obavijestiti da je iskljuen iz drutva.
Iskljueni lan drutva gubi sva prava iz udjela i davanja uinjenih na ime uloga, ali ostaje
obavezan izvriti uplatu uloga u cijelosti, zateznih kamata i naknade tete po osnovu
neblagovremene uplate.
Drutvo moe putem suda traiti ispunjenje obaveze lana drutva.
lan 321.
Udio iskljuenog lana uprava drutva moe izloiti prodaji ako ga, uz suglasnost iskljuenog
lana, ne otkupi jedan ili vie lanova drutva.
Iz prihoda od prodaje udjela, umanjenog za trokove prodaje udjela, zatezne kamate i
naknade tete zbog zakanjenja i zaostalih uplata uloga, drutvo isplauje iskljuenog lana,
do iznosa izvrenih uplata.
2. Odgovornost lanova i prethodnika
lan 322.
Za iznos koji iskljueni lan nije uplatio na ime uloga, sa zateznom kamatom zbog
zakanjenja, drutvu odgovaraju i prethodnici iskljuenog lana koji su u knjigu udjela bili
upisani kao lanovi drutva u toku posljednje tri godine prije upuivanja poziva za uplatu
iskljuenom lanu.
Drutvo ce preporuenom poiljkom uputiti neposrednom prethodniku iskljuenog lana poziv
na uplatu u roku od najvie 30 dana, i istovremeno o tom pozivu i roku na isti nain
obavijestiti ranije prethodnike, koji odgovaraju ukoliko njihovi slijednici na izvre uplatu.
Prethodnik koji plati zaostali iznos stie udio iskljuenog lana ako taj udio nije prodat
odnosno unoven u skladu sa odredbama lana 321. ovog zakona.
3. Udjeli
lan 325.
Udio lana drutva je razmjeran ueu njegovog uloga u osnovnom kapitalu.
Svaki lan drutva ima jedan udio.
Udio lana drutva se poveava kad uplati novi ulog ili stekne udio drugog lana.
Kada lan drutva stekne udio drugog lana, prava treih lica i posebna prava ili obaveze
lana vezane za raniji ili naknadno steeni udio ne obuhvaaju ostatak udjela.
lan 326.
Uprava drutva duna je voditi knjigu udjela na nain kojim se osigurava tona i potpuna
evidencija o lanovima drutva i njihovim udjelima.
Uprava drutva duna je, najkasnije osam dana od dana upisa osnivanja drutva u registar
drutava, uspostaviti knjigu udjela u koju obavezno unosi:
1) ime i prezime ili firmu i adresu prebivalita ili sjedita lanova drutva,
2) vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaeni iznos,

29

3) posebna prava i obaveze vezani za udio.

Punovaan je svaki akt savjesne tree osobe koji je zasnovan na pouzdanju u tonost upisa
u knjigu udjela.
4. Prijenos udjela
lan 328.
Udjeli u drutvu su prenosivi.
Prijenos udjela vri se pismenim ugovorom i nasljeivanjem.
Udjeli za koje je vezana ugovorena obaveza dodatne inidbe ni u kom sluaju ne mogu se
prenijeti bez izriite pismene suglasnosti drutva.
lan 329.
lanovi drutva imaju pravo pree kupnje udjela.
lan drutva koji prodaje udio duan je u pismenoj formi preko uprave drutva obavijestiti
ostale lanove o cijeni i drugim uvjetima prodaje.
Ako niko od lanova u pismenoj formi preko uprave drutva ne prihvati ponudu za kupnju, ili
izjavi
interes a posao ne bude zakljuen, u roku od 30 dana, lan moe svoj udio prodati treim
licima pod uvjetima koji ne mogu biti povoljniji od ponude iz stava 2. ovog lana.
Kada vie lanova drutva izjavi interes za kupnju, a ne postignu sporazum ko ce preuzeti
udio ili u kojim omjerima ce vie njih preuzeti udio, ili suglasno izjave da se ne ele
meusobno nadmetati u pogledu cijene, udio ce otkupiti tako to ce ga podijeliti srazmjerno
meusobnom odnosu njihovih uplaenih uloga.
lanovi drutva imaju pravo pree kupnje i kada se udio prodaje u izvrnom postupku.
lan 333.
Nasljeivanje udjela ne moe se ograniiti.
lan 334.
Udio u drutvu moe se dijeliti na idealne dijelove i tako prenositi u sluaju nasljeivanja i
prijenosa na druge lanove drutva i drugim sluajevima izriito utvrenim ugovorom ili
statutom, uz pismenu suglasnost drutva, ali ne prije isteka jedne godine od dana upisa
osnivanja drutva u registar drutava.
7. Istupanje i iskljuenje lana
lan 340.
Ugovorom ili statutom utvruju se uvjeti, postupak i posljedice istupanja iz drutva.
lan drutva ima pravo tubom kod suda traiti istupanje iz drutva, ako su mu ostali lanovi
ili organi drutva prouzrokovali tetu ili je sprijeen da ispunjava svoje obaveze, ili mu drutvo
namee nerazmjerne obaveze.
III - UPRAVLJANJE
1. Skuptina drutva
lan 343.
Drutvo ima skuptinu, koju cine svi lanovi drutva.
Ukupan iznos osnovnog kapitala drutva predstavljen je u skuptini sa 100 glasova, a lan
drutva ima broj glasova razmjeran njegovom udjelu u osnovnom kapitalu drutva.
Ugovorom ili statutom moe se odrediti da se o svim ili pojedinim pitanjima odluuje bez
sazivanja skuptine, pismenim glasanjem. U sluaju iz stava 3. ovog lana, lanovima
drutva se dostavljaju pismeni prijedlozi s obrazloenjem i ostavlja rok za odgovor najmanje

30

15 dana, a za lana koji se ne izjasni u pismenom obliku smatra se da je glasao protiv

prijedloga. Skuptina obavezno odluuje o godinjem obraunu, raspodjeli dobiti i pokriu
gubitka. U drutvu sa ogranienom odgovornou sa jednim lanom, ovlatenja skuptine
vri lan drutva.
lan 344.
Skuptinu drutva saziva:
1) uprava;
2) lan ili lanovi iji udjeli cine najmanje desetinu osnovnog kapitala.
Uprava je duna sazvati skuptinu najmanje jednom godinje, i u toku godine kada drutvo
ostvari gubitak vei od petine osnovnog kapitala prema posljednjem godinjem obraunu.
Poziv za skuptinu dostavlja se preporuenom poiljkom, najmanje 15 dana prije datuma
odravanja, ako ugovorom ili statutom drutva nije drugaije odreeno. U pozivu se odreuje
dnevni red i dostavljaju materijali za svaku toku dnevnog reda. lan ili lanovi drutva iji
udjeli cine desetinu osnovnog kapitala imaju pravo izvriti dopunu dnevnog reda, u roku od
osam dana od dana prijema poziva za skuptinu.
2. Uprava drutva
lan 347.
Poslovanje drutva vodi i drutvo zastupa uprava. Upravu cine jedno ili vie lica, koja ne
moraju biti lanovi drutva, imenovanih na nain i za period utvren osnivakim aktom ili
statutom drutva. Kada uprava ima vie lanova, osnivakim aktom ili statutom se ureduju
njihova ovlatenja i odgovornosti.
3. Nadzor
lan 348.
Ugovorom ili statutom moe se odrediti da drutvo s ogranienom odgovornou ima
nadzorni odbor. Nadzorni odbor obavezno je imati drutvo koje ima vie od deset lanova i
drutvo koje ima osnovni kapital u iznosu veem od 1,000.000 KM i najmanje dva lana.
IV - POVECANJE I SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA
1. Poveanje osnovnog kapitala
lan 355.
Osnovni kapital poveava se na osnovu odluke skuptine drutva s ogranienom
odgovornou, uplatom ili unoenjem novih uloga.
lanovi drutva imaju pravo prvenstva uplate novih uloga, u srazmjeri svojih udjela u
osnovnom kapitalu, u roku od 30 dana od dana donoenja odluke o poveanju osnovnog
kapitala, ako osnivakim aktom ili statutom nije drugaije odreeno.
Lice koje pristupa drutvu, potpisuje izjavu da prihvata sve obaveze i prava utvrene
ugovorom i statutom.
lan 356.
Poveanje osnovnog kapitala iz rezervi moe se vriti ako financijski izvjetaj i izvjetaj
revizora za posljednju poslovnu godinu utvruje da nema nepokrivenog gubitka.
Poveanje osnovnog kapitala drutva iz rezervi vri se poveanjem nominalnih iznosa udjela.
2. Smanjenje osnovnog kapitala
lan 357.

31

Osnovni kapital drutva moe se smanjiti odlukom skuptine drutva, u skladu sa ovim
zakonom, osnivakim aktom i statutom drutva, ali ne ispod iznosa iz clana 314. ovog
zakona.
V - PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUTVA
1. Promjena oblika
lan 361.
Drutvo s ogranienom odgovornou moe promijeniti oblik u dioniko drutvo, na osnovu
odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom glasova svih lanova drutva.
Na osnovu odluke iz stava 1. ovog lana, lanovi stjeu dionice dionikog drutva srazmjerno
njihovom ueu u osnovnom kapitalu drutva s ogranienom odgovornou.
Dioniko drutvo nastalo promjenom oblika drutva s ogranienom odgovornou mora imati
osnovni kapital najmanje u iznosu utvrenom ovim zakonom.
2. Pripajanje i spajanje
lan 363.
Drutvo s ogranienom odgovornou moe se spojiti s drugim drutvom s ogranienom
odgovornou ili dionikim drutvom ili se pripojiti jednom od njih, ali ne prije isteka dvije
godine od dana upisa drutva u registar drutava.
3. Prestanak drutva
lan 365.
Drutvo s ogranienom odgovornou prestaje, u skladu sa zakonom i statutom:
1) spajanjem, pripajanjem i podjelom;
2) odlukom skuptine;
3) odlukom suda; i
4) steajem.
U drutvu s ogranienom odgovornou s jednim lanom odluku o prestanku donosi lan
drutva.
lan 366.
Odluka o prestanku drutva s ogranienom odgovornou dostavlja se registarskom sudu,
najkasnije osam dana od dana donoenja.
lan 367.
Drutvo s ogranienom odgovornou prestaje odlukom suda:
1) po tubi jednog ili vie povjerilaca ija dospjela a neizmirena potraivanja premauju
polovinu osnovnog kapitala drutva;
2) ako skuptina drutva nije odrana osam mjeseci od isteka roka za izradu godinjeg
obrauna;
3) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se
ugroavaju interesi povjerilaca;
4) kada se steaj zavri diobom steajne imovine,
5) ako steaj nije pokrenut jer imovina drutva nije dovoljna za pokrie trokova
steajnog postupka ili se steaj obustavi zbog nedovoljne imovine.
Odluka suda upisuje se po slubenoj dunosti u registar drutava.
4. Likvidacija
lan 368.

32

Kada drutvo s ogranienom odgovornou prestane na osnovu odluke skuptine ili odluke
suda,pokree se postupak likvidacije.
U sluaju prestanka drutva na osnovu odluke skuptine, likvidaciju provodi uprava drutva, a
u sluaju prestanka na osnovu odluke suda, likvidatora imenuje sud.
Likvidatora drutva s ogranienom odgovornou s jednim lanom imenuje sud.
Zadnje pitanje
Koja je osnovna razlika izmeu doo i d.d.?
Kod prava pree kupnje lan doo-a koji prodaje svoje udjele duan je u pismenom obliku
obavijestiti ostale lanove preko uprave drutva koja vodi knjige udjela kako bi oni mogli
kupiti te njegove udjele.

Steaj
Def : Steaj je zakonom utvreni postupak koji se provodi nad imovinom dunika radi
namirenja povjerilaca.

(1) Steajni postupak provodi se radi skupnog namirenja vjerovnika steajnog dunika
unovenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.
Organi -Tijela - steajnog postupka
Tijela steajnog postupka su: steajni sud, steajni sudac, privremeni steajni upravitelj,
steajni upravitelj, skuptina vjerovnika, privremeni odbor vjerovnika i odbor vjerovnika.

Naela steajnog postupka:

- univerzalnost
- jednakost vjerovnika
- ogranienje prava dunika
- unovenje imovine
- urnost
- atrakcije

Steajni razlozi
(1) Razlog otvaranja steajnog postupka je platena nesposobnost steajnog dunika.
(2) Steajni dunik je plateno nesposoban ukoliko nije u stanju obavljati svoje dospjele i
potraivane obveze plaanja. Okolnost da je steajni dunik podmirio ili moe podmiriti u
cijelosti ili djelomino trabine nekih vjerovnika samo po sebi ne znai da je plateno
sposoban.

33

(3) U pravilu smatra se da je steajni dunik plateno nesposoban ako u neprekidnom trajanju
od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novane obveze.
(4) Steajni postupak se moe otvoriti i zbog prijetee platene nesposobnosti. Ova
nesposobnost postoji ako steajni dunik, prema predvianjima, u vremenu dospjelosti nee
biti u stanju da ispuni postojee obveze plaanja. Zbog prijetee platene nesposobnosti
prijedlog za otvaranje steajnog postupka moe podnijeti samo steajni dunik.
PRAV NE POSLJEDICE OTV ARANJE STEAJNOG POSTUP KA
One nastaju ex lege.
Isticanje rjeenja o otvaranju steajnog postupka na oglasnu plou suda predstavlja
konstitutivan karakter - jer bez ovoga ne bi mogle nastupiti pravne posljedice. Neke od njih
su uvjetne, a neke bezuvjetne
.
Neke su trajne , a neke privremene .Povodom pravnih posljedica, zakon odreuje tri grupe
pitanja:
1. ope dejstvo otvaranja steajnog postupka,
2. ispunjenje pravnih poslova i
3. prebijanje i pobijanje
Danom ot varanja s.postupka, prestaju radni odnosi radnika. Radnici koji su ostali na radu
dok traje steajni postupak, primaju platu i ostala primanja u visini koju odredi steajni
upravnik. Danom ot varanja s.postupak a obrazuje se steajna masa, koju ini cjelokupna
imovina dunika u vrijeme ot varanja steaja.
Po ot varanju steajnog postupka uvodi se steajni upravnik u dunost, gase se rauni
steajnog dunika i prestaju prava os oba k oje su bile ovlatene da raspolau imovinom
dunika i ot vara se novi raun.
Uz firmu steajnog dunika, dodaje se oznaka u steaju,
Ne mogu se protiv S.dunika dopustiti mjere osiguranja, niti prinudnog izvrenja radi
namirenja potraivanja u pogledu kojih postoji iz vrna isprava. Novana potraivanja
Povjerioca prema Duniku koji nisu dospjela smatraju se dospjelim.
Novana i nenovana potraivanja koja imaju prednost povremenih davanja pretvaraju se u
jednokratna novana potraivanja. Prestaju tei kamate na potraivanja koja se izmiruju iz
steajnog mase.
Prijavljivanje u steajnu masu potraivanja prekida zastaru.
Kad steajni upravnik okona s ve poslove iz steajnog postupka on podnosi Izvjetaj
steajnom vijeu za zakljuivanje postupka,
Odluku o tome donosi S.Vijee i ona se objavljuje u Sl.novinama Federacije BiH.
Danom upisa u sudski registar Rjeenje o zakljuenju s.postupka dunik prestaje
postojati.

34