IVOT I KOLA br. 14(2/2005.

UDK 371.3:821.163.42-1
821:22
Struni lanak

VJEKOSLAVA BAGARI*
MISAONA I BIBLIJSKA TEMATIKA KRANJEVIEVA
PJESNIKOG IZRAZA
(o 140. obljetnici roenja hrvatskoga pjesnika Silvija Strahimira Kranjevia)1
Temu Misaona i biblijska tematika Kranjevieva pjesnikog izraza ostvarila sam sa
svrhom povezivanja literarnih i teolokih motiva u pjesmama: Mojsije, Zadnji Adam,
Golgota, Eli! Eli! Lama sabaktani!? Hristova slika, Angelus, Aneo bola, Mir vama! Hrist
djetetu u crkvi, Triptih, Dva barjaka i pjesnikovu neodvojivu ivotnu vezu s tematikom kojoj
se sustavno vraao, u koju je vjerovao i sumnjao.
Kljune rijei: korelacija literarno-teoloka, motivi, pjesnikov idejni svijet

''Kranjevi je kranin svojim kultom boli, svojom subjektivnou i

svojim moralnim revoltima... Sve krize modernog hrvatskog duha on je
probolovao, sve ''trzaje'', sve muke i sve nade hrvatske on je propatio da nam
ih proplae, prokune i proklike u stihovima koji e samo s njegovim narodom
umrijeti'' (A.G. Mato).
Iitavanje Kranjevieve poezije otkriva nam pjesnika razapetog
izmeu ideala i stvarnosti, slobode i disharmonije, vjere i sumnje, neuspjeha i
nade; Krista patnika i Krista uskrsnika.
To vjeno preispitivanje sebe u ovjeanstvu i ovjeanstva u vremenu
progovara snano kroz pjesme s biblijskim motivima.
Moda nam je najprepoznatljivija Kranjevieva pjesma Mojsije.
Mojsije-biblijski prorok starih idova izveo ih je iz egipatskog suanjstva
-obraanje JEHOVI (JAHVI- heb. Bog = vjeni, nepromjenjivi)
-izbavitelj, osloboditelj / prema Kranjeviu simbol slobode i ovjekove
vjene
tenje za boljim i ljepim ivotom /
''... Izved narod moj, o Gospode,
Izvedi ga iz ropstva zlopatna
I skini mu sa vjea pospanih
Jo onu mrenu tvrdu, zlokobnu,
to zastire sad oi njegove!
Spomeni se da ropstvo nemilo,
*Vjekoslava Bagari, prof., Gimnazija Nova Gradika
1
Realizacija teme kroz poetsko-recitativni izraz s uenicima novogradike Gimnazije u
Gimnaziji Bjelovar (u okviru suradnike nastave) i Novoj Gradiki za graanstvo i
upanijsko struno vijee hrvatskoga jezika.

69

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

Ko teko ono stijenje nadgrobno,

Na leima mi tlai bratskijem,
I da nam ljuti nai krvnici
U utrobama djeci sudie!
O, smiluj se, o silni Jehova,
Prokuni kletvom krvne silnike
I spasi narod moj, o Gospode! ''
Kranjevievo nasljedovanje biblijskoga stila prepoznatljivo je u Psalmu 140.,
Molitva za izbavljenje
Izbavi me, Jahve, od ovjeka zlobna,
zatiti me od ovjeka nasilna:
od onih koji pakosti u srcu smiljaju,
i itav dan zainju kavge.
Kao zmije bruse jezike svoje,
pod usnama im je otrov ljutiin.
Spasi me, Jahve, od ruku zlotvora,
uvaj me od ovjeka nasilna
koji hoe da mi noga posrne...
(evidentno je nasljedovanje biblijskoga stila i u ostalim dijelovima pjesme)
''Onuda, kud je zemlja Hanaan
kud tee mlijeko i slaani med!''
''Obeani rajski Hanaan''
-ime Palestine prije doseljenja Izraelaca- po Bibliji- ''obeana zemlja''
u
koju je Mojsije doveo svoj narod iz egipatskog suanjstva.
Kranjeviev stih:
''Pred silnim ljudstvom gorio je stup...'' nalazimo u Knjizi izlaska;
(mjesto iz Biblije- Druga knjiga Mojsijeva)
-podie se Aneo Gospodinov koji iae pred vojskom izraelskom...
i podie stup od oblaka ispred njih...
''Kad okrenu se svome narodu
da nae tamo, okrepe,
ali ono narod, Boja odlika, sagradio si tele zlaano
i tele slavi, a ne Jehovu!''
''Sav svijet skine zlatne naunice to ih je u uima imao i donese Aronu...
koji rastopi kovinu u kalupu i naini saliveno tele.'' (Izl. 32,3)
(Mojsijev zagovor naroda pred Jahvom...) (Izl. 32,31)
''Jao! Narod onaj teak je grijeh
poinio napravivi sebi boga od zlata.''
70

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

Kranjevievi stihovi:
''Oprosti, vjeni, silni, svemoni
u naroda je krivi prorok prav
i narodi su djeca velika to lako im je kupit igrake...''
Pjesmom Mojsije- Kranjevi namee opeljudske probleme kojih smo mi
itekako svjesni i danas: -sloboda
-vjetra u ideale, sumnja u ideale
-traenje smisla ivota
-ovjekov poloaj u svijetu
-pravda i nepravda
-manipulacija masama, a Kranjevi to lijepo ree: ''Narodi su djeca
velika to lako im je kupit igrake...''
Motiv Golgote i raspetoga Krista (pjesme: Golgota, Eli! Eli! Lama sabaktani!?,
Triptih, Dva barjaka);
Iz Evanelja po Luki- Razapinjanje- Gl. (23,2) ''Kad dooe na mjesto zvano
''Lubanja''
Tu razapee Njega i zloince...''
Golgota (1895.)
golgota, kaldejski- stratite
aramejski- lubanja
lat. Kalvarija; muke, patnje, muenitvo
(breuljak kraj Jeruzalema na kojem je po Bibliji razapet Isus
Krist)
poetak Kranjevieve Golgote u znaku je
pasionsko- molitvenih stihova:
O Gospode, dovodim ti
pred patniko tvoje drvo,
O, sve one, o sve one,
to ih teki udus srvo!
Prevarene, zavedene.
I bez nade, i bez vjere,
I molim se za njih Tebi:
Miserere, Miserere!
(Smiluj se, smiluj se!)
-molitveni uzvik- miserere podsjea na pokorniki psalam kralja Davida
51/50 redak 3.- Ispovijed raskajana grenika; kada je Davidu doao prorok
Natan, poslije Davidova grijeha s Bat ebom i umorstva njezina mua Urije.
... Smiluj mi se, Boe, po milosru svome,
po velikom smilovanju izbrii moje bezakonje!...

71

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

Kristov svijetli lik- kao duhovni uzor ; Kranjevi je vjerovao u njegovu misiju,
razmatrao smisao Kristove muke, patnje, rtve i smrti na kriu za spas
ovjeanstva u pjesmi:
ELI ! ELI ! LAM AZVTANI (sabaktani ?)
hebr. Sabaktani: Boe moj! Boe moj! Zato si me ostavio? (Kristove su rijei
izreene na kriu)
Iz Evanjelja po Marku- Isusova smrt Gl. (15,34)
'' U devet sati viknu Isus jakim glasom: '' Eli! Eli! Lama sabaktani!?'' ... itamo
ih i u Psalmu 22/21. / Patnje i nade pravednika / Boe moj! Boe moj! Zato
si me ostavio?
Gorki je i razoarani uzvik pjesnikov- u svoje ime i u ime ovjeanstva u
istoimenoj pjesmi Eli! Eli! Lama sabaktani!?
''Na Glogoti je umro- a za kog je izdno?
Na Golgoti je umro i svijet za to znade,
Al od te rtve davne jo ploda ne imade.
Proetala se povijest u sramotnikoj halji,
I to smo nebu blii, sve od neba smo- dalji!''
- (znakovitost ''povijesti u sramotnikoj halji'' i u dananjem kontekstu
neovjestva, besramna- izdajstva i nebrige za one koji su se rtvovali za bolji svijet- bilo u
nacionalnim okvirima ili ire)I derala se druba od gadne strasti pijana;
Mi ubijamo, Boe, sve zbog tebe- Hosana!
(hosana (hebr.) ''spas''
-poklik kojim su idovi prema Bibliji,
pozdravili Krista pri njegovu sveanu
ulasku u Jeruzalem)Iz Kranjevieve poezije proizlazi pitanje o smislu Kristove rtve.
Svevremenost Kranjevieva vapaja i protesta nad sudbinom ovjeanstvakako onda, tako i danas.
Naime, od Kristova raspea do danas povijest je sramna za ovjeanstvo i
puna je krvoprolia, gladi, zatvora, osuda, nepravde, drutvenih lai i
licemjerstva kada su novac i zgrtanje kapitala imperativna vrijednost.
Dekor se mijenjao (ropstvo,feudalizam, kapitalizam, socijalizam); to nudi 21.
stoljee? ivimo u potroakom drutvu u kojemu nas mediji usmjeravaju
prizemnom hedonizmu.
Svjedoci smo oneovjeenja ovjeka, njegova pada u depresiju i beznae, a
jedino to ostaje jest spoznaja o vjenoj ljudskoj patnji i mukama ivljenja.
i Kranjevi e to izrei stihovima:
72

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

''... uzvisilo se drvo i Krist se na njemu die

I gleda, gdje su ljudstvu sve gori crni dani
I plae: Eli! Eli! Lam azvtani!''
-Motive: Betlehem- mjesto Isusova roenja;
Golgota- mjesto Isusova raspea;
Blijeda djeva- mati Kristova (''Gorko je, Gorko je plakat stala.'')
nalazimo u 2. slici Kranjevieva Triptiha
Triptih (gr.) slika od triju spojenih dijelova
2. slika:
''U doba sito, mamurno, umorno,
Procviljelo je dijete u krpama;
U Betlehemu zaplakalo,
Golgota brzo mu odjek vrati
Na tvrdu drvu mutna popodneva
Golubica je sjedila plaivo,
Bje dua Njegva- Milosre,
Tue u krajeve gukat doe.
Nijedna ptica nije jo pjevala
Ovako s grane. Sunce je trnulo,
A Njegov uzdah suh i zadnji
Vinu se i svijet- kao ms!
Al u as isti za njim je gledala
Blijeda Djeva; oajno kriknuvi
Oborila se podno drva,
Gorko je, gorko je plakat stala.''
Stihovi:
''Sunce je trnulo.
A Njegov uzdah suh i zadnji
Vinu se u svijet- kao ms! '' (Kranjevi)
Prepoznatljivi su u Evanjelju po Luki (23,45-46)
Isusova smrt... Pomra sunce...
Tada Isus viknu jakim glasom: Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj!''
Motiv Golgote i Kria; Isusova djetinjstva i Maslinske gore, nalazimo u pjesmi:
Dva barjaka
...I on je pogledao s krsta i vidje ulice mile,
Kud je djetetom luto, mila ga traila mati...
Ove stihove prepoznajemo u
73

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

Evanelju po Luki (2,42-44):

'' I kad mu bi dvanaest godina, dooe oni u Jeruzalem,
Po obiaju blagdana, i kad dane provedoe, i oni se vratie,
Osta dijete Isus u Jeruzalemu''
''Maslinsku goru vidi, i krv si pokapanu.
I kamen onaj kruti, o kojem srvn pade,
I prvu ibu uti i zadnju smrtnu ranu,
I sve to ljudstvo dade! ''
-Maslinska gora kod Jeruzalema gdje je zapoela Kristova muka (tj, biblijski
vrt Gethsemani)I uzvik Kristov:
''Prosti im, oe, ne znadu to ine!''
- Pjesnik misli na Kristove rijei to ih je izrekao kad su ga propeli na kri ...
(iz Evanelja po Luki (23,34): ''Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine!''
Hristova slika
...O stijeni slika visi, stara slika Hrista boga,
Naslikana na Golgoti emernog nekog dana;
Dolaae vazdan sunce da miluje Nazarenca,
U raskonim haljinama, da ga pita je l' ga boli...
Da mu teke rane kiti svetokrugom zlatna vijenca
I da mu se blagoj misli vjeno klanja, vjeno moli.
- Nazarenac: est sinonim za Isusa Krista (po mjestu Nazaretu u Izraelu gdje
je proveo djetinjstvo)Hrist djetetu u crkvi
''Kud si zalutalo, dijete? to e na mramornoj ploi
Pamuno tvoje koljenice? emu da aneli slijeu
Klecat po hasuram amo, ive da uzdiu oi
Mrtvom po oltarskom cvijeu?
Poi, o poi odovud! Ne smetaj likove stare;
Ozbiljni, kameni sveci u te sa posmijehom gvire,
Majici blijedoj pod kriem lica se s dragosti are,
Hihoe sav Dies irae!''
-(Dies irae, lat. ''Dan gnjeva''-poetak katolike pjesme koji se odnosi na tako
zvani Sudnji dan)Kranjevieva pjesma Zadnji Adam - namee uzaludnost pitanja o smislu
postojanja i svojevrsni je nagvjetaj kaosa dajui apokaliptinu sliku svijeta i
ovjeka ...

74

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

'' ... Ta ista nikad neviena usta

to nekad su ivotvorno rekla:
Nek bude svjetlo! - to svjetlo b;
Ta ista nikad neviena usta
Zanimjela su; krvca to je tekla
Kroz ile svijeta, smrznu se i susta,
A zemlja bje ko stoer ledeni ...
Svjetlonoa se izmorio sijedi
I mra mu se lice,
Niz zlaane mu nekad trepavice
Za suzom samo suzica ledi.
Bez smrtne svijee, bez samrtnog zvona
Mru bozi, svjetlo, vasiona ...
Vrhunci bd, mora i doline
Pod krutim ledom lee izravnana,
A on zar sami grobne sred tiine
Da zadnji bude krajem zadnjeg dana?!
I tko je taj to ivio je dovijek,
Da vidi konac svjetskim mirijadam?
Je l' Bog? Ne, slabi, posljednji je ovjek,
Na odru svijeta izdiui Adam. ... ''
I da ne ostanem na Kranjevievoj pesimistinoj slici svijeta, zavrit u ovaj
poetski susret s Kranjeviem, stihovima iz pjesme Angelus:
Angelus (lat. Pozdravljanje; jutarnji ili veernji pozdrav zvonjavom; poziv na
molitvu
Angelus Domini... tj. Aneo Gospodnji);
'' I kako mi je slatko sluati
Taj blagi pozdrav snene veeri.
Ko da ista seraf s neba,
S oblaka meni pozdrav donio.''
O, spavaj- anel meni govoriJer Bog je no za one stvorio,
Na koje nije danju mislio!''
ZAKLJUAK
Bio je ovo samo mali dio mojega ''putovanja'' s Kranjeviem kroz pjesme s
biblijskim nadahnuem; po nekima pesimist na granici vjere i nevjere, ali
nikada nije prestao vjerovati u zvjezdano nebo i Krista, a na zemlji u
OVJEKA koji je pripravan rtvovati se za ideale na putu do cilja.
''I tebi ba to gori plamenom
Od ideala silnih, vjeitih,
75

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

Ta sjajna vatra crna bit e smrt,

Mrijet ti e kad pone sm
U ideale svoje sumnjati.''
LITERATURA
Biblija, Kranska sadanjost, Zagreb, 1976.
FORUM, asopis za knjievnost, godite XXXVIII. Knjiga LXX., Br. 11-12., Zagreb, 1998.
Kranjevi, Silvije Strahimir, Pjesme, Pet stoljea hrvatske knjievnosti, knjiga 60. (str
261.-262.), Matica hrvatska, Zagreb, 1964.
Krlea, Miroslav, O Kranjevievoj lirici, Pet stoljea hrvatske knjievnosti, Matica
hrvatska, Zagreb, 1973., str.171.
imunda, Drago, Bog u djelima hrvatskih pisaca, svezak prvi, Matica hrvatska, 2005.
Ujevi, Tin, Sabrana djela, Znanje, 1963.-1967., sv. II. 183. str.
PHILOSOPHICAL AND BIBLICAL ISSUES IN KRANJEVIS POETRY
(marking the 140th anniversary of Silvije Strahimir Kranjevis birthday)
The aim of the paper is to contribute to the celebration of the 140th anniversary of Silvije
Strahimir Kranjevis birthday. The analysis of his poems reveals a connection between
literary and theological issues, supported by quotations from the Bible. Kranjevi draws
from this correlation, distinguishing the social values of human beings, life on earth now and
before, resulting in his scream and protest against the destiny of humanity.
Key words: correlation, literary and theological motifs, reflection
Primljeno 25. listopada 2006.

76