You are on page 1of 13

Sadrzaj

Uvod

1 Osnovna svojstva analitickih funkcija

2 Primjena svojstava analiticih funkcija na zadacima

Literatura
10

Analiticke funkcije
Dejan Milic
decembar, 2014

UVOD

Ovaj seminarski rad dio je predmeta Kompleksna analiza koji se izvodi na master
studiju Filozofskog fakulteta u Zenici, odsjeka Matematika i informatika. U ovom
seminarskom ce se govoriti o analitickim funkcijama. Seminarski je podijeljen na dva
dijela. Prvi dio govori o nekim osnovim svojstvima analitickih funkcija dok drugi dio
daje primjere kroz koje se vidi primjena osobina analitickih funkcija. Dakle cilj ovog
seminarskog rada je upoznati citatelje sa analitickim funkcijama korak po korak i
pokazati kako se koriste njene osobine u zadacima.

Osnovna svojstva analitickih funkcija

Neka je

C; f :

! C i denirajmo realne funkicije u i v sa:

f (z) = u(x; y) + iv(x; y);

z = x + iy 2 ;

(1)

tj. u = Re f; v = Im f:U ovoj tacki uvodimo pojam diferencijabilnosti za kompleksnu


funkciju f kompleksne varijable i nalazimo na koji je nacin taj pojam vezan uz
diferencijabilnost realnih funkcija u i v.
Podsjetimo se da za realnu funkciju u :
! R kazemo da je klase C 1 na
2
otvorenom skupu
R , ako ona ima parcijalne derivacije @u
i @u u svakoj tocki
@x @y
skupa i ako su te dvije funkcije neprekidne na .
U daljnjem cemo stalno pretpostavljati da je otvoren skup u C.
Denicija 1.1 Kazemo da je funkcija f :
skupa
C; ako funkcija

! C diferencijabilna u tacki z0 otvorenog

f (z) f (z0 )
z z0
denirana na skupu Qnfz0 g ima limes u tacki z0 . U tom slucaju taj se limes oznacava
f 0 (z0 ) i zove derivacija funkcije f u tacki z0 : Dakle:
z!

f (z) f (z0 )
z!z0
z z0
Ako je f diferencijabilna u z0 ona je i neprekidna u z0 :f se zove diferencijabilna (na
) ako je ona diferencijabilna u svakoj tocki z0 2 .U tom slucaju je z ! f 0 (z)
funkcija, f 0 : ! C:f 0 se zove derivacija od f .
f 0 (z0 ) = lim

Denicija 1.2 Ako je funkcija f 0 neprekidna na ; f se zove analiticka funkcija na


. U upotrebi su i nazivi: holomorfna funkcija i regularna funkcija.
Kao i kod funkcija iz R u R, tako se i ovdje uvode pojmovi druge, trece, ... , n-te
derivacije od f i oznacavaju se f 0 ; f 00 ; :::; f (n) : Dalje, kao i za funkcije iz R u R vaze
tvrdnje:

( f + g) (z0 ) = f 0 (z0 ) + g 0 (z0 )


(f g)0 (z0 ) = f 0 (z0 )g(z0 ) + f (z0 )g 0 (z0 )
f
f 0 (z0 )g(z0 ) f (z0 )g 0 (z0 )
( )0 (z0 ) =
g
[g(z0 )]2

(2)

3
s tim da su funkcije f; g :
g(z0 ) 6= 0:

! C diferencijabilne u z0 i da je u posljednjoj formuli

Skup svih funkcija f : ! C; koje su analiticke na ;oznacavat cemo sa A( ):


Iz prethodnog slijedi da f; g 2 A( ) i ; 2 C povlaci f + g 2 A( ): Dakle,
A( ) je vektorski prostor nad poljem C kompleksnih brojeva.Nadalje, f; g 2 A( )
povlaci f; g 2 A( ); takoer je fg analiticka na otvorenom skupu fz 2 : g(z 6= 0)g
Svaki polinom
z ! f (z) = a0 + a1 z + ::: + an z n
(a0 ; a1 ; :::an 2 C) je analiticka funkcija na C i za svako z 2 C vrijedi:
f 0 (z) = a1 + a2 z + ::: + nan z n

Ako su f i g polinomi i fz1 ; :::; zm g skup svih nultocaka od g u C; racionalna funkcija


f
je analiticka na skupu Cnfz1 ; :::; zm g:
g
Usporeivanje diferencijabilnosti i analiticnosti funkcije f sa svojstvima realnih
funkcija u = Re f i v = Im f nije tako jednostavno kako bi se moglo ocekivati,
a dano je ovim vaznim teoremama.
Teorem 1.1 Neka je
Re f; v = Im f:

C otvoren skup, z0 = x0 + iy0 2

; f :

! C; u =

I. Ako je f diferencijabilna u tocki z0 onda su funkcije u i v diferencijabilne u tocki


(x0 ; y0 ) i njihove parcijalne derivacije u toj tacki zadovoljavaju
@v
@u
@u
(x0 ; y0 ) =
(x0 ; y0 ); (x0 ; y0 ) =
@x
@y
@y
U tom slucaju je :

@v
(x0 ; y0 )
@x

@u
@v
(x0 ; y0 ) + i (x0 ; y0 )
@x
@x
@v
@u
=
(x0 ; y0 ) i (x0 ; y0 )
@y
@y

f 0 (z0 ) =

(3)

(4)

II. Obrat. Ako su realne funkcije u i v na


diferencijabilne u tocki (x0 ; y0 ) i
ako njihove parcijalne derivacije u toj tacki zadovoljavaju (3), onda je f = u + iv
diferencijabilna funkcija u tocki z0 = x0 + iy0 :

4
Teorem 1.2 Neka je

C; u = Re f; v = Im f:

I. Ako je f analiticka na ,onda su funkcije u i v klase C 1 na i one na


javaju tzv. Cauchy-Riemannove parcijalne diferencijalne jednadzbe:
@u
@v @u
=
;
=
@x
@y @y

zadovol-

@v
@x

(5)

U tom slucaju je :
f0 =

@v
@v
@u
+i
=
@x
@x
@y

II. Obrat. Ako su realne funkcije u i v klase C 1 na


(5), onda je f = u + iv analiticka funkcija na :

@u
@y
i ako na

one zadovoljavaju

Dokaz teoreme 1: Prisjetimo se da se realna funkcija u dviju realnih varijabli zove


diferencijabilna u tacki (x0 ; y0 ); ako postoje realni brojevi A i B takvi da vrijedi:
lim

u(x; y)

u(x ; y ) A(x x0 ) B(y


p 0 0
(x x0 )2 +(y y0 )2

(x;y)!(x0 ;y0 )

tada je
A=

y0 )

=0

@u
@u
(x0 ; y0 ); B =
(x0 ; y0 )
@x
@y

Pretpostavimo najprije da je funkcija f diferencijabilna u tacki z0 = x0 + iy0 i


stavimo f (z0 ) = C: Neka je C = A + iB; A; B 2 R:
Imamo za z = x + iy
f (z)
z
=

ju(x; y) + iv(x; y)

u(x; y)

f (z0 )
z0

C =

u(x0; y0 )
p
(x

jf (z)

iv(x0 ; y0 )
x0

u(x0; y0 ) A(x x0 ) + B(y


p
(x x0 )2 + (y y0 )2

Buduci da je f (z0 ) = C imamo

f (z0 ) C(z
jz z0 j

)2

(A + iB)(x + iy

x0

iy0 )j

)2

+ (y

y0

y0 )

v(x; y)

+i

z0 )j

v(x0 ; y0 ) B(x x0 ) A(y


p
(x x0 )2 + (y y0 )2

y0 )

lim

z!z0

f (z)
z

f (z0 )
z0

(7)

C =0

Odavde i iz 6 slijedi da je
lim

u(x; y)

(x;y)!(x0 ;y0 )

lim

(x;y)!(x0 ;y0 )

u(x; y)

u(x0 ; y0 ) A(x x0 ) B(y


p
(x x0 )2 + (y y0 )2

u(x0 ; y0 ) B(x x0 ) A(y


p
(x x0 )2 + (y y0 )2

y0 )

y0 )

=0

(8)

=0

(9)

Prema tome funkcije u i v su diferencijabilne u tacki (x0 ; y0 ) i vrijedi:


A=

@u
@v
(x0 ; y0 ) =
(x0 ; y0 ); B =
@x
@y

@u
@v
(x0 ; y0 ) =
(x0 ; y0 )
@y
@x

(10)

Uzmimo sada da su funkcije u i v diferencijabilne u tacki (x0 ; y0 ) i da vrijedi


(10).Tada je ispunjeno (8) i (9).Stavimo C = A + iB i z0 = x0 + iy0 :Tada za
z = x + iy vrijedi (6), pa pomocu (8) i (9) slijedi (7), odnosno
f (z)
z!z0
z
lim

f (z0 )
=C
z0

Dakle, funkcija f diferencijabilna je u tacki z0 i vrijedi (3).


Denicija 1.3 Neprazan otvoren skup
C zove se podrucje, ako za bilo koje
dvije tacke a i b iz
postoji konacno tacaka a = z0 ; z1 ; :::; zn 1 ; zn = b; takvih da
spojnice [z0 ; z1 ]; [z1 ; z2 ]; :::; [zn 1 ; zn ] leze u :Napomenimo da je za z 0 ; z 2 C spojnica
[z; z 0 ] tih tacaka segment na pravcu kroz te tacke omeen tim tackama:
[z; z 0 ] = f(1

t)z + tz 0 : 0

1g

Svaki neprazan otvoren konveksan skup je podrucje. Posebno je svaki krug K(z0 ; r)
podrucje.
Denicija 1.4 Neka je
C podrucje i f : ! C analiticka funkcija na
0
svojstvom da je f (z) = 0 za svako z 2 : Tada je f konstanta.

sa

Primjena svojstava analiticih funkcija na zadacima

Primjer 2.1 Odredi analiticku funkciju ciji je imaginarni dio v(x; y) = 1 + x


uz uvjet da je u(0; 0) = 1

f (z) = u(x; y) + iv(x; y)


Kako je funkcija analiticka to imamo da vrijede K-R uslovi tj. imamo da je:
@u
@v
=
@x
@y

@u
=
@y

@v
@u
=
= 2x
@x
@y
@u
@v
=
= (1
@y
@x

@v
@x

2y) = 2y

Dalje imamo da vrijedi:

u(x; y) =
u(x; y) =
u(x; y) =
u(x; y) =

@u
dx + '(y)
@x
2xdx + '(y)
x2
+ '(y)
2
x2 + '(y)
2

Potom vrijedi:
@u
= '0 (y)
@y

2xy

Na osnovu dobivenog imamo:

'0 (y) = 2y 1
Z
'(y) =
(2y 1)dy
'(y) = 2

y2
2

'(y) = y 2

y+C
y+C

gdje je C proizvoljna konstanta.Njenu vrijednost cemo odrediti iz uvjeta:

u(0; 0) = 1

u(x; y)
u(x; y)
u(0; 0)
C
u(x; y)

=
x2 + '(y)
=
x2 + y 2 y + C
= 0+0 0+C =1
= 1
=
x2 + y 2 y + 1

Sada naa trazena funkcija ima oblik:

f (z)
f (z)
f (z)
f (z)
f (z)
f (z)

= u(x; y) + iv(x; y)
=
x2 + y 2 y + 1 + i(1 + x 2xy)
=
x2 + y 2 y + 1 + i + xi 2xyi
=
(x2 y 2 + 2xyi) + i(x + iy) + 1 + i
=
(x + iy)2 + i(x + iy) + 1 + i
=
z 2 + iz + 1 + i

8
Primjer 2.2 Dokazati da funkcija f (z) = ez ima izvod u svakoj tacki. Naci ga!

ez
u(x; y)
v(x; y)
@u
@x
@v
@x
@u
@y
@v
@y

= ex+iy = ex eiy = ex (cos y + i sin y) = u + iv


= ex cos y
= ex sin y
= ex cos y
= ex sin y
=

ex sin y

= ex cos y

Vidimo da su ispunjeni Chaushy-Riemannovi uslovi. Dalje vrijedi:


f 0 (z) =

@v
@u
+i
= ex cos y + iex sin y = ex (cos y + i sin y) = ex eiy = ex+iy = ez
@x
@x

9
LITERATURA

References
[1] S. Kurepa, H. Kraljevic, Matematicka analiza 4/1 funkcija kompleksne promjenljive, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1986.
[2] B. Stankovic, Teorija funkcija kompleksne promjenljive, Naucna knjiga, Beograd,
1972.

10

You might also like