MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI

STANDARD 25
UVOD

Ovaj preoblikovani Meunarodni raunovodstveni standard zamjenjuje standard koji je izvorno usvojio
Odbor u listopadu 1985.Ovaj se standard prezentira u revidiranom obliku na Meunarodne
raunovodstvene standarde u 1991. i dalje.Odreena je terminologija promjenjena da se uskladi sa tekuom
praksom IASC-a.
MRS 39-Financijski instrumenti,priznavanje I mjerenje,zamjenjuje one djelove MRS 25 koji se odnose na
ulaganja u dunike I vlasnike (glavnike) vrijednosne papire I druge financijske instrumente.Ostatak
MRS 25 odnosi se na ulaganja u nekretnine I druga nefinancijska ulaganja koja su iskljuena iz djelokruga
MRS 39.MRS39 stupa na snagu za financijske izvjetaje koji pokrivaju financijske godine koje zapoinju
1.sijenja 2001. I poslije toga. Ranija primjena doputa se poetkom financijske godine koja zavrava
nakon izdavanja MRS 39.
MRS 39 takoer mjenja toku 3.MRS-a 25 dodavanjem podtoke (h) u tekstu koji govori o iskljuivanju iz
MRS 25.

SADRAJ
Meunarodni raunovodstveni standard MRS 25
(preoblikovan 1994.)
Raunovodstvo ulaganja
DJELOKRUG
(toke 1-3)
DEFINICIJE
(toka 4)
OBLICI ULAGANJA
(toke 5-7)
KLASIFIKACIJA ULAGANJA
(toke 8-14)
TROAK ULAGANJA
(toke 15-18)
KNJIGOVODSTVENI IZNOS ULAGANJA
(toke 19-30)
Tekua ulaganja
Dugorona ulaganja
Revalorizacija
Ulaganja u nekretnine
PROMJENE KNJIGOVODSTVENOG IZNOSA ULAGANJA
(toke 31-32)
OTUIVANJE ULAGANJA
(toke 33-35)
PRIJENOSI ULAGANJA
(toke 36-37)
PROMJENE ULAGANJA U PORTFELJ
(toke 38-40)
IZVJETAJI O DOBITI
(toke 41-44)
PODUZEA SPECIJALIZIRANA ZA ULAGANJA
(toke 45-47)
POREZI
(toka 48)
OBJAVLJIVANJA
(toke 49-50)
DATUM STUPANJA NA SNAGU
(toka 51)

str. 3.
str 4.
str. 5.
str. 5.
str. 6.
str. 6.

str. 8.
str. 9.
str. 9.
str.10.
str.10.
str.11.
str.12.
str.12.
str.13.

DJELOKRUG
1.

Ovaj se Standard treba primjeniti u raunovodstvu ulaganja I objavljivanja ulaganja.

2.

Poduzea trebaju obraunati ulaganja u skladu sa tokama 8. do 44., osim ako nisu ona
poduzea koja su specijalizirana za ulaganje , u kom sluaju mogu obraunati ulaganja u skladu
sa tokom 45.

3.

Ovaj se standard ne bavi :

a)

osnovicama za priznavanje kamata, tantijema, dividendi I najamnina zaraenih na ulaganjima,

(vidjeti MRS 18-Prihodi, MRS17-Najmovi),

b) ulaganjem u podrunice (vidjeti MRS 27),

c)

ulaganjem u pridruene kompanije (MRS 28),

d) ulaganjima u zajednike podhvate (MRS 31),

e)

goodwillom, patentima,zatitnim znakovljem I slinim sredstvima,

f)

financijskim najmovima po MRS-u 17,

g) ulaganjima mirovinskih fondova I poduzea mirovinskog osiguranja I

h) ulaganjem u financijsku imovinu na koju se odnosi MRS 39-Financijski instrumenti,priznavanje I
mjarenje.

DEFINICIJE
4.

U ovom se Standardu slijedei izrazi primjenjuju sa odreenim znaenjem:

Ulaganje je sredstvo koje poduzee dri radi poveanja bogatstva kroz udjele (kao to su kamata , tantijeme
, dividende I najamnine), zbog poveanja kapitala ili zbog druge koristi poduzea ulagaa , kao to su one
steene poslovnim odnosima. Zalihe kako je to definirano u MRS 2 Zalihe nisu ulaganja. Nekretnine,
postrojenja I oprema, kako su definirani u MRS 16 Nekretnine, postrojenja I oprema (osim ulaganja u
nekretnine) nisu ulaganja.
Tekue ulaganje je ulaganje koje je po svojoj prirodi odmah raspoloivo za realizaciju I ne namjerava se
drati due od jedne godine.
Dugorono ulaganje je ono ulaganje koje nije tekue ulaganje.
Ulaganje u nekretnine je ulagenje u zemljite ili graevine koje nisu znatno zauzete za koritenje sa strane
istog poduzea , ili u poslovima investicijskog poduzea ili drugog poduzea iz iste grupe iz koje je to
investicijsko poduzee.
Fer vrijednost je iznos za koji se sredstvo moe razmijeniti izmeu obavijetajnog, voljnog kupca I
obavjetajnog voljnog prodavaa u transakciji pred pogodbom.
Trina vrijednost je iznos koji se moe dobiti od prodaje ulaganja na aktivnom tritu.
Utrivo znai da postoji aktivno trite na kojem je poznata trina vrijednost (ili neki pokazatelj koji
omoguuje da se trina vrijednost izrauna).

OBLICI ULAGANJA
5.

Poduzea dre ulaganja iz raznovrsnih razloga. Za neka je poduzea ulagaka aktivnost

Znaajan element poslovanja , a procjena uspjenosti poduzea moe u velikoj mjeri ,
Ili iskljuivo ovisiti o priopenim rezultatima te aktivnosti. Neki dre ulaganja kao
Akumulirano bogatstvo sredstava , a neki dre poslovna ulaganja s ciljem da uvrste
Poslovne odnose ili postignu poslovnu prednost.

6.

Neka ulaganja predstavljaju certifikati ili slini dokumenti druga ne predstavljaju. Ulaganje moe
potjecati od duga osim ako dug nije iz kratkoronog ili dugoronog poslovanja , koji prestavlja novani
iznos koji se duguje nositelju ulaganja I koji obino donosi kamate alternativno to moe biti udio u
rezultatima poduzea, kao sto je to dionica neke glavnice. Veina ulaganja prestavlja financijska prava,
neka su meutim materijalna kao na primjer odredena ulaganja u zemljite ili zgrade I izravna
ulaganja u zlato, dijamante ili druge utrive robe.

7. Za neka ulaganja postoji aktivno trite na kojemu se moe utvrditi trina vrijednost. Za takva
ulaganja je trzina vrijednost pokazatelj fer vrijednosti. Za druga ulaganja , aktivno trite ne postoji, pa se
drugi naini koriste za odreivanje fer vrijednosti.

KLASIFIKACIJA ULAGANJA
8.

Poduzee koje pravi razliku izmeu tekuih I dugoronih sredstava u svojim financijskim
izvjetajima treba prezentirati tekua ulaganja kao tekua sredstva, a dugorona ulaganja kao
dugorona sredstva.

9.

Poduzea koja ne prave razliku izmeu tekuih I dugoronih ulaganja u svojim bilancama
trebaju ipak praviti razliku u svrhu mjerenja I utvrditi knjigovodstveni iznos ulaganja u skladu
s tokama 19 I 23.

10. Vecina poduzea prezentira bilancu koja razlikuje tekua sredstva od dugoronih sredstava, u skladu s
MRS1 Pezentiranje financijskih izvjetaja.. Tekua ulaganja su ukljuena u tekua sredstva.
injenica da je utrivo ulaganje bilo zadrano znatno vrijeme ne spreava nuno njegovu klasifikaciju
kao tekueg ulaganja.
11. Ulaganja koja poduzea drze prije svega radi zatite, omoguavanja ili daljnjeg postojanja poslovanja
ili trgovinskih odnosa, esto nazvana trgovinskim ulaganjima, nisu poduzeta s namjerom da ce biti na
raspolaganju kao dodatna novana sredstva, te su stoga klasificirana kao dugorona. Druga ulaganja,
kao to su ulaganja u nekretnine, poduzea namjeravaju drati vie godina kako bi stvarala dobit I
kapitalni dobitak. Ona su stoga klasificirana kao dugorona sredstva, ak unato tome sto mogu biti
utriva.
12. Neka se poduzea opredjeljuju da ne prave razliku izmedu tekuih I dugoronih sredstava, a od drugih
propisi mogu zahtjevati da usvoje oblik bilance koji ne pravi razliku. Mnoga takva poduzea posluju
na podruju financija, kao npr. banke I osiguravajue kompanije. Premda takva poduzea ne

namjeravaju realizirati svoja sredstva kroz tekue poslovanje, ona obino smatraju mnoge od svojih
ulaganja dostupnima za potrebe svojih tekuih poslova, ako je to potrebno.
13. Meutim, takva poduzea mogu imati ulaganja koja se ispravno smatraju kao dugorona sredstva, na
primjer banka moze drati dionice u najmodavakoj kompaniji.
14. Zbog toga mnoga takva poduzea analiziraju svoja ulaganja te prema tome je li njihova ulaganja imaju
obiljeja tekuih ulaganja, iskazuju odgovarajue knjigovodstvene iznose.

TROAK ULAGANJA
15. Troak ulaganja ukljuuje trokove stjecanja I trokove kao to su brokerske provizije, honorari,
pristojbe I bankarske naklade.
16. Ako je ulaganje steeno, ili djelomino steeno, emisijom dionica ili drugim vrijednosnim papirima,
trosak stjacanja je fer vrijednost emitiranih vrijednosnih papira a nije njihova nominalna ili paritetna
vrijednost. Ako je ulaganje steeno u razmjeni, ili djelominoj razmjeni, za drugo sredstvo, troak
stjecanja ulaganja je odreen u vrijednost steenog ulaganja ako je to oitije
.
17. Kamate, tantijemi, dividente I najamnine u svezi s ulaganjem opcenito se smatraju kao dobit, jer su
zarada od ulaganja. Meutim, pod odredenim okolnostima, takvi priljevi predstavljaju nadoknadivanje
troka I ne ine dio dobiti. Na primjer, kada je naplaena kamata obraunata prije stjecanja ulaganja
koje donosi kamata, te je stoga ukljuena u cijenu koja se plaa za ulaganje, naknadni primitak kamata
te se rasporeduje izmeu razdoblja prije I razdoblja poslije stjecanja dio prije stjecanja se odbija od
troska. Kada su dividende na dionice objavljene iz profita prije stjecanja primjenjuje se slican
postupak. Ako je teko napraviti takav raspored, osim po proizvoljnoj osnovi troak ulaganja obicno se
smanjuje potrazivanjima od dividente samo ako one jasno predstavljaju naknadudijela troka.
18. Razliku izmeu troka stjecanja ulaganja u dunike vrijednosne papire I vrijednosti ulaganja prilikom
iskupa (diskont ili premija na stjecanje) obino amortizira ulaga kroz razdoblje od stjecanja do
njezinog dospijea, tako da se stalno zarauje prinos od ulaganja. Amortizirani diskont ili premija
priznaju se ili oduzimaju od knjigovodstvene svote vrijednosnog papira. Tako dobiveni rezultirajui
knjigovodstveni iznos se tada smatra kao troak ulaganja.

KNJIGOVODSTVENI IZNOS ULAGANJA

Tekua ulaganja
19. Ulaganja koja su klasificirana kao tekua imovina trebaju se iskazati u bilanci:
(a) po trinoj vrijednosti

(b) niem ili troku ulaganja ili trinoj vrijednosti

Ako se tekua ulaganja knjie po troku ulaganja ili trinoj vrijednosti ovisno koje je nie,
knjigovodstveni iznos treba utvrditi bilo na osnovi zbirnog portfelja, u ukupnosti ili po kategoriji
ulaganja, bilo na osnovi pojedinanog ulaganja.
20. Miljenja se razlikuju o primjernom knjigovodstvenom iznosu za tekuca ulaganja. Neki tvrde da je za
financijske izvjetaje pripremljene po prihvaenom naelu troka nabave, ope pravilo nieg troka ili
neto prodajne vrijednosti primjenljivo za ulaganja, a budui da je veina tekuih ulaganja utrziva,
knjigovodstveni iznos je nii ili utroak ili trina vrijednost. Pobornici ove metode utvrdivanja
knjigovodstvenog iznosa tvrde da ona osigurava razboriti iznos u bilanci I nema za posljedicu
priznavanje neostvarenih dobitaka u dobiti. Oni takoer tvrde da se neoekivana kolebanja u
burzovnim cijenama, koje mogu promijeniti smjer, ne uzimaju u obzir samo kao rezultat izbora na
odredeni datum bilance.
21. Drugi uvjeravaju, s obzirom na to to su tekua ulaganja odmah raspolozivo akumulirano bogatstvo ili
zamjena za novac da ih je primjereno vrednovati po fer vrijednosti. Poduzece nije zainteresirano za
troak takvih stavki, vec za novac koji moze dobiti njihovom prodajom. Ulaganja se razlikuju od zaliha
zato to openito mogu biti prodana bez napora, s obzirom na to obicno nije primjereno priznati profit
od prodaje zaliha prije nego to je prodaja bila sigurna. Svako ulaganje je doputeno u poslovanju na
primjer ulaganje u glavnicu moglo bi biti prodano a utrak reinvestiran na bankovni depozitni racun,
bez tete za poslovanje te je stoga primjereno prikazati ga po trinoj vrijednosti.Pobornici trisne
vrijednosti takoder tvrde da priopivanje ulaganja po troku nabave dopusta managementu da prizna
dobit prema svom nahodenju, jer izabrana ulaganja mogu biti prodana I odmah ponovno kupljena, a
proizali profit priopen u dobiti, premda takve transakcije nisu izmjenile ekonomski poloaj
poduzea.
22. Openito uzevi, poduzee je zainteresirano za cjelokupnu vrijednost svojeg portfelja tekucih ulaganja,
a ne za svako pojedinano ulaganje, jer se ulaganja drze zajedno kao akumulirana imovina. U skladu s
tim gleditem, ulaganja knjiena po iznosu niem od troka ili trine vrijednosti vrednuju se na osnovi
ukupnog porfelja ulaganja u cijelosti ili po kategoriji ulaganja, a ne na osnovi pojedinanog ulaganja.
Pa ipak, neki tvrde da upotreba portfelja kao osnovice ima za posljedicu prebijanje gubitka s
nerealiziranim dobicima.

Dugorona ulaganja
23. Ulaganja koja su klasificirana kao dugorona imovina trebaju se iskazati u bilanci:
(a) po troku ulaganja ili
(b) po revaloriziranim iznosima, ili
(c) u sluaju utrivih dionica, niem ili troku ulaganja ili trinoj vrijednosti,utvrdenoj na
osnovi portfelja.
Ako se primjenjuju revalorizirani iznosi, treba se usvojiti politika uestalosti revalorizacija, a
cjelokupna kategorija dugoronih ulaganja treba se revalorizirati u isto vrijeme.
Knjigovodstveni iznos svih dugoronih ulaganja treba se smanjiti da se prizna pad u vrijednosti
ulaganja koji nije privremeni, gdje se takvo smanjenje odreduje za svako pojedinacno ulaganje.

24. Dugorona ulaganja obino se knjie po troku ulaganja. Medutim, kada postoji pad vrijednosti
dugoronog ulaganja osim privremenog, knjigovodstveni se iznos smanjuje da bi se priznao taj pad.
Pokazatelji vrijednosti ulaganja mogu se dobiti s obzirom na njegovu trzisnu vrijednost, s obzirom na
sredstva I rezultate primatelja ulaganja, te na oekivane preljeve novca od ulaganja. Rizik, tip I opseg
investitorova uloga kod primatelja ulaganja na raspodjelu ili ogranienja ulagaa na otudenje mogu
utjecati na vrijednosti pripisanu ulaganju.
25. Mnoga dugorona ulaganja imaju pojedinanu vanost za poduzee ulagaa. Knjigovodstveni iznos
dugoronih ulaganja stoga se normalno utvrduje na osnovi stavka-po-stavka. Medutim, u nekim
zemljama mogu se utrive dionice, klasificirane kao dugorona ulaganja, knjiiti po troku ulaganja ili
trinoj vrijednosti ovisno to je nie, utvrdenoj na osnovici portfelja. U tim sluajevima, privremena
smanjenja I ponitavanja takvih smanjenja ukljuena su u glavnicu.
26. Smanjenja osim privremenog pada knjigovodstvenih iznosa dugoronih ulaganja terete se u izvjetaju
o dobiti, ako nisu prebijena s predhodnim revalotizacijom. Smanjenja knjigovodstvenog iznosa mogu
biti ponitena kad postoji porast vrijednosti toga ulaganja, ili ako vie ne postoje razlozi za to
smanjenje. Meutim, u nekim se zemljama smanjenja knjigovodstvenih iznosa ne ponitavaju.

Revalorizacija
27. Ponekad se dugorona ulaganja revaloriziraju do fer vrijednosti. U interesu dosljednosti , usvaja se
politika uestalosti revalorizacije , I sva se dugorona ulaganja revaloriziraju u isto vrijeme , ili u
najmanju ruku , cjelokupna se kategorija revalorizira.

Ulaganje u nekretnine
28. Poduzee koje dri ulaganja u nekretnine treba:
a) tretirati ih kao nekretninu u skladu sa MRS 16-Nekretnine , postrojenja I oprema , ili
b) obraunati ih kao dugorona ulaganja.
29. Neka poduzea odabiru obraun ulaganja u nekretnine kao za dugorona ulaganja . Druga poduzea
radije obraunavaju deprecijaciju ulaganja u nekretnine prema svojoj raunovodstvenoj politici za
nekretnine , postrojenja I opremu , u skladu sa MRS 16 Nekretnine , postrojenja I oprema.
30. Poduzea koja obraunavaju ulaganja u nekretnine kao dugorona ulaganja , smatraju da su promjene
u njihovoj fer vrijednosti kija je obino trina vrijednost , znaajnije nego njihova amortizacija. Stoga
nekretnine se sustavno periodino revaloriziraju. Tamo gdje su fer vrijednosti priznate u
knjigovodstvenom iznosu , bilo kakve promjene knjigovodstvenog iznosa obraunavaju se u skladu sa
tokom32. Ako takve fer vrijednosti nisu priznate u knjigovodstvenom iznosu , one se objavljuju.

PROMJENE KNJIGOVODSTVENOG IZNOSA ULAGANJA

31. Poduzee koje knjii tekua ulaganja po trinoj vrijednosti treba usvojiti I dosljedno primjeniti
politiku za raunovodstvo za poveanja ili smanjenja knjigovodstvenog iznosa , koje treba:

a) priznati kao prihod ili rashod ili

b) obraunati u skladu sa tokom 32.

32. Poveanje knjigovodstvenog iznosa proisteklo iz revalorizacije dugoronog ulaganja treba se

odobriti vlasnikoj glavnici kao revalorizacijska rezerva. Do veliine do koje se smanjenje
knjigovodstvenog iznosa poravnava s predhodnim poveanjem , za isto ulaganje , to je bilo
odobreno revalorizacijskoj rezervi a nakon toga nije poniteno ili iskoriteno , treba teretiti tu
revalorizacijsku rezervu. U svim drugim sluajevima , smanjenje knjigovodstvenog iznosa treba
teretiti dobiti. Poveavanje kod revalorizacije koje je u izravnoj vezi sa predhodnim smanjenjem
knjigovodstvenog iznosa za isto ulaganje koje je bilo priznato kao rashod treba se odobriti dobit do
veliine kojom se obavlja prijeboj predhodno evidentiranog smanjenja.

OTUIVANJE ULAGANJA
33. Pri otuivanju ulaganja , razliku izmeu neto prihoda od otuenja I knjigovodstvenog iznosa
treba priznati kao prihod ili rashod. Ako je ulaganje bilo tekue sredstvo koje je
knjieno na osnovi portfelja po niem ili utroku ulaganja ili trinoj vrijednosti , dobit
ili gubitak od prodaje treba se temeljiti na troku ulaganja. Ukoliko je ulaganje bilo
predhodno bilo revalorizirano ili je bilo knjieno po trinoj vrijednosti, a poveanje
knjigovodstvenog iznosa preneseno u revalorizacijsku rezervu, poduzee treba usvojiti
politiku ili pripisivanja bilo kojeg preostalog odnosnog iznosa revalorizacijske rezerve u
dobit, ili prenoenja istog u zadrane zarade. Tu politiku treba primjeniti dosljedno u
skladu sa MRS 8 Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreke I promjene
raunovodstvenih politika.
34. Bilo koje smanjenje trine vrijednosti tekuih ulaganja knjienih po niem ili troku ulaganja ili
trinoj vrijednosti na osnovi portfelja provodi se prema troku portfelja ulaganja zbrojno ; pojedinana
ulaganja se nastavljaju iskazivati po troku ulaganja. Prema tome , profit ili gubitak od prodaje pojedinog
ulaganja temelji se na troku ulaganja ; meutim, zbrojno smanjenje trine vrijednosti portfelja treba biti
procijenjeno
35. Kada se otuuje dio od odreenog ulaganja poduzea, knjigovodstveni iznos mora biti rasporeen na
prodani dio. Taj knjigovodstveni iznos obino se utvruje prema prosijenom knjigovodstvenom iznosu
ukupnog ulaganja.

PRIJENOSI ULAGANJA
36. Za dugorona ulaganja koja su ponovno klasificirana kao tekua ulaganja, prijenos treba
provesti:
a) po niem ili troku ulaganja ili knjigovodstvenom iznosu, ako se tekua ulaganja knjiena po
niem ili troku ulaganja ili trinoj vrijednosti. Ako je ulaganje predhodno bilo
revalorizirano, bilo koji preostali odnosi revalorizacijski viak treba ponititi kod prijenosa,
I

b) po knjigovodstvenom iznosu, ako su tekua ulaganja knjiena po trinoj vrijednosti.

Ukoliko su promjene trine vrijednosti tekuih ulaganja ukljuene u dobit, bilo koju
preostalu odnosnu revalorizacijsku rezervu treba prenijeti u dodit.
37. Svako ulaganje ponovo klasificirano iz tekuih u dugorona treba prenijeti po niem ili troku
ulaganja ili trinoj vrijednosti, ili po trinoj vrijednosti ako su predhodna iskazana po toj
vrijednosti.

PROMJENE ULAGANJA U PORTFELJ

38. Poduzee sa znatnom ulagakom aktivnou obino odrava portfelj ulaganja kojima neprestano
trguje. Tako radei poduzee nastoji poboljati kvalitetu I zaradu iz svog portfelja ulaganja. Pri
otuenju odreenog ulaganja , osloboena sredstva su raspoloiva za ponovno ulaganje ili mogu ostati
kao novani dio ulagakog portfelja.
39. Glede neprestanih promjena u ulaganjima u takvom portfelju, postoje razliita miljenja o primjerenom
raunovodstvenom postupku prilikom otuenja odreenog ulaganja.
a)

neki tvrde da prekoraenje ili nedostatak neto prihoda od prodaje po knjigovodstvenoj vrijednosti,
predstavlja ostvareni profit ili gubitak, koji treba izravno priznati u dobit,

b) drugi tvrde da otuenje samo odraava usklaivanje sastavnih djelova portfelja, ne predstavljajui
niti poveanje niti smanjenje vrijednosti, jer je to samo zamjena jednog ulaganja za drugo, te da se
stoga ni profit ni gubitak ne treba odraavati u dobit; I
c)

nekokiko ih zastupa srednji pravac, po kojem se razlika izmeu neto prihoda od prodaje I troka
ulaganja amortizira kroz dobit tijekom danog razdoblja.

40. Alternativa (a) jest metoda kojoj se daje prednost. Alternativa (b) je primjenjiva samo kada se koristi
osnovica trine vrijednosti, a promjene trine vrijednosti su ukljuene u dobit, jer su usklaivanja do
trine vrijednosti ve uzeta u obzir. Alternativa (c) nije primjerena, jer ne priznaje cijeli profit ili
gubitak u razdoblju u kojem se on pojavljuje.

IZVJETAJI O DOBITI
41. U dobit treba ukljuiti slijedee:
a) dobit od ulaganja proisteklu iz:

10

i)

kamata, tantijema, dividendi I najamnina od dugoronih I tekuih ulaganja,

ii)

profita I gubitka kod otuenja od prodaje tekuih ulaganja,

iii)

nerealiziranih dobitaka I gubitaka od tekuih ulaganja knjienih po trinoj vrijednosti,

gdje takva politika usvojena prema toki 31., I

iv)

smanjenja do trine vrijednosti I ponitenja takvih smanjenja potrebnih da se iskau

tekua ulaganja po troku ulaganja ili trinoj cijeni, ovisno to je nie,

b) smanjenja knjigovodstvenog iznosa, osim za oad vrijednosti dugoronih ulaganja koji nije
privremeni, te ponitenja takvih smanjenja, I
c)

dobit I gubitak od otuenja dugoronih ulaganja, koji su obraunati u skladu s tokom 33.

42. Neka poduzea koja knjie tekua ulaganja po trinoj vrijednosti na temelju toga to su zalihe
bogatstva koja se mogu odmah slobodno prodati, priznaju bilo koje dobitke ili gubitke po trinoj
vrijednosti kao dio dobiti koji treba obraunati u izvjetaju o dobiti zajedno sa profitima I gubicima od
otuenja. Meutim, u nekim zemljama nije doputeno da se takvi dobici ukljue u dobit I odobravaju
se izravno vlasnikoj glavnici I obraunavaju na isti nain kao revalorizacijska rezerva od dugoronih
ulaganja.
43. Ako se tekue investicije knjie po niem ili utroku nabave ili trinoj vrijednosti, bilo koja smanjenja
trine vrijednosti I bilo koja ponitavanja takvih smanjenja ukljuuju se u izvjetaj o dobiti zajedno sa
profitima I gubicima od otuenja.
44. Bilo koja smanjenja knjigovodstvenog iznosa, osim za privremenog pada vrijednosti dugoronih
ulaganja I ponitavanja takvih smanjenja, te profita I gubitaka pri otuenju dugoronih ulaganja,
ukljuuju se u dobit I prezentiraju u skladu sa MRS 8 Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne
pogreke I promjene raunovodstvenih politika.

PODUZEA SPECIJALIZIRANA ZA ULAGANJA

45. Poduzea specijalizirana za ulaganja kojima je zabranjena raspodjela dobiti kod otuenja
ulaganja mogu iskljuiti iz dobiti promjene vrijednosti ulaganja, bilo da jesu ili nisu ostvarene, s
time da knjie svoja ulaganja po fer vrijednosti. Takva poduzea trebaju ukljuiti u financijskim
izvjeima saetak svih kretanja vrijednosti svojih ulaganja za to razdoblje.
46. U nekim zemljama postoje poduzea specijalizirana za ulaganje iji je glavni posao dranje portfelja
utrivih vrijednosnica kao posrednika ulaganja za svoje vlastite dioniare. Ta poduzea knjie svoja
ulaganja po fer vrijednosti koja je obino I trina vrijednost, jer je to pod tim okolnostima
najprimjerenija osnovica. Oni za svoje ostvarene dobiti I gubitke od ulaganja smatraju da su u biti
istovrsni kao I neostvareni dobici I gubici, pa ih stoga obraunavaju na isti nain, oni objavljuju
saetak svih kretanja vrijednosti svojih ulaganja za to razdoblje.
47. Akti ovih poduzea zabranjuju raspodjelu dividendi iz dobiti od otuenja ulaganja I zahtjevaju
isticanje razlike izmeu dobiti proistekle iz kamata I dividendi, te dobitka ili gubitka proizilih od

11

otuenja ulaganja. Stoga ta poduzea iskljuuju iz dobiti sve promjene vrijednosti ulaganja, bilo da
jesu ili nisu ostvarene.

POREZI
48. Porezne posljedice, koje proizilaze iz primjene ovog standarda, obraunavaju se u skladu sa MRS 12
Porezi na dobit.

OBJAVLJIVANJA
49. Treba objaviti slijedee :
a) raunovodstvene politike za :
i)

utvrivanje knjigovodstvenog iznosa ulaganja,

ii)
postupak s promjenama trine vrijednosti tekuih ulaganja knjienih po trinoj
vrijednosti, I
iii)

postupak sa revalorizacijskim vikom od prodaje revaloriziranog ulaganja;

b) znaajne iznose ukljuene u dobiti za :

i)

kamate, tantijeme, dividende I najamnine od dugoronih I tekuih ulaganja I

ii)

profite I gubitke kod otuenja tekuih ulaganja I promjena vrijednosti takvih ulaganja,

c)

trina vrijednost utrivih ulaganja, ako nisu knjiena po trinoj vrijednosti,

d) fer vrijednost ulaganja u nekretnine, ako su obraunata kao dugorona ulaganja a nisu
knjiena po fer vrijednosti,
e)

znaajna ogranienja kod naplativosti ulaganja ili povrata zarada utraka od otuenja,

f)

za dugorona ulaganja iskazana po revalorizacijskim iznosima :

i)

politiku uestalosti revalorizacije,

12

ii)

datum najnovije revalorizacije, I

iii)

osnovicu revalorizacije, te je li bio ukljuen vanjski procjenitelj,

g) kretanja revalorizacijskog vika za to razdoblje, I prirodu takvih kretanja, I

h) analizu portfelja ulaganja poduzea iji je glavni posao ulaganje.
50. Slijedea objavljivanja mogu pomoi itateljima razumjevanju financijskih izvjetaja :
a)

analize dugoronih ulaganja po kategorijama,

b)

procjene direktora o fer vrijednosti ulaganja koja nisu utriva,

c)

tamo gdje ulaganja nisu utriva, metoda procjenjivanja vrijednosti koritene za usporedbu s
trokom ulaganja gdje je to primjenjivo,

d)

bilo koji iznos predhodne revalorizacijske rezerve koji se odnosi na ulaganja tijekom godine I koji
je bio predhodno raspodjeljen ili pretvoren u dioniki kapital, I

e)

pojedinosti o bilo kojem pojedinanom ulaganju koje predstavlja znaajni udio iskazanih
sredstava poduzea.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

51. Ovaj Meunarodni raunovodstveni standard stupa na snagu za financijske izvjetaje koji
obuhvaaju razdoblja koja poinju 1.sijenja 1987.ili poslije toga.

13