Don

Quijote

Miguel de Cervantes

Originalni naziv: Don Quixote de la

Mancha

Datum izdavanja: 1605.

Prvi dio Bistrog viteza Don Quijotea od

Manche tiskan je 1605.godine ,a drugi
1615.g u Madridu
Ovo djelo je kao rijetko koje itano kroz
sva ova stoljea u kontinuitetu, bez
prestanka.
panjolci ga dre najvanijim djelom
svoje knjievnosti te svoj jezik obiavaju
zvati Cervantesovim (la
( lengua de
Cervantes)

http://books.google.hr/books?hl=hr&id=
RAK-137k2U0C&dq=Cervantes&printsec=fro
ntcover&source=web&ots=3Rbhekrvli&sig=
S9W0T5AzNZ5heK-WZx2a73H-cWM&sa=X&oi=b
ok_result&resnum=10&ct=result#PPP1,M1

Tema romana:

Sukob idealizma i stvarnosti

Idealizam = nasuprot materijalizmu, smatra da
su ideja, duh, svijest primarni, a priroda,
materija sekundarni.
U ovome djelu glavni lik shvaa ivot
idealistiki vjeruje u neto to je
neodrivo, neostvarivo; fiktivno.

Vrijeme i mjesto radnje; likovi

panjolska, 16. stoljee
Likovi:
Don Quijote
Rocinante
Sancho Panza
Dulcinea od Tobusa

- donkihotizam
- Humor kao sredstvo za izricanje poruka i
davanja dubljeg smisla

Don Quijote strastveni je itatelj vitekih romana

koji su u potpunosti zaokupljali njegovu panju

Poistovjeuje se s likovima koje je

upoznao u tim romanima i oponaa
njihove postupke u svome
svakidanjem ivotu.

Don Quijote ima naziv Vitez Tunoga Lika.

Poptuno je osamljen u svojim namjerama i

nainu ivota.

Plemi je, pedesetih godina, ljubitelj vitekih

romana koji su mu pomutili pamet
Iz svojega, realnog svijeta, odalzi u svijet
mate, snova, fantazije...i pri tome se dobro
zabavlja

Cilj Don Quijotea

Uspostaviti pravdu na ovome svijetu

Osveivati nepravdu
Pomagati nemonima
Prekrojiti svijet prema svojim snovima
vrsta vjera u ideale svijeta koji je odavno
prestao postojati

Osnovna problematika djela:

Sukob dva vremena: srednji vijek (stari
vijek) i renesansa (novo doba)
Sukob dvaju razliitih svjetonazora

Novo vrijeme nosi i novi pogled na svijet,

ovjeka, ivotne vrijednosti

U avanture Don Quijote ne srlja

sam ve ima svog vjernog
pratitelja Sancha Panzu

Kao i svaki pravi vitez, ima i

svoju Gospu:
Dulcinea

Jedna od najpoznatijih scena je

ona u kojoj Don Quijote juria na
vjetrenjae, uvjeren kako su to
opaki divovi ije rairene ruke
prijete svima
http://www.youtube.com/watch
?v=24gDcvp9Agw&feature=relat
ed

Vjera u ideale ini Don Quijotea uzvienim, a

pustolovine u koje hrli prava su avantura,
vrhunska zabava i do danas nisu izgubile na
svojoj zanimljivosti i potpunoj otkaenosti.
Don Quijote je ovdje kako bi nam pokazao kako
nije sve u loginosti i praktinosti, kako nam
treba neto vie od toga.
Pokuati prekrojiti svijet prema svojim snovima i
iluzijama nije mogue, ali svi to moramo
pokuati.

U povodu madridskih dana knjige, ovaj se

roman ita 48 sati bez prekida. itaju ga
najpoznatije linosti: knjievnici, glumci,
pjesnici, muziari, pjevai ...
itaj ga i ti!!!
https://www.scribd.com/doc/179328576/Mig
uel-de-Cervantes-Saavedra-docx

http://lektire-lektire.bloger.index.hr/post/don
-quijote--don-kihot/673302.aspx
http://opusteno.rs/analiza-dela-f158/analizadela-don-kihot-migel-de-servantes-t23726.html
http://sjedi5.com/don-quijote-miguel-decervantes-saavedra/
http://www.tabanovic.com/don%20kihot.htm

Prvi deo[uredi - ]

Ilustracija iz 1848. godine

Alonso Kihano, sredoveni idalgo (p. hidalgo), ivi dosadnim ivotom u nekom malom mestu u Mani, sa svojom
neakom i domaicom. Vreme krati itajui viteke romane i veruje da je svaka re u njima istinita, iako su dani vitetva
odavno proli, a mnogi dogaaji opisani u njima realno nemogui. itao je mnogo, po ceo dan i no i od malo spavanja i
mnogo itanja osui mu se mozak te izgubi pamet (-{...del poco dormir y del mucho leer se le sec el cerebro, de manera
que vino a perder el juicio}-) te odlui da se proglasi lutajuim vitezom i da krene da trai avanture. Tako izvue iz nekog
budaka oruje i oklop svojih pradedova i, poto ih je oistio i uglancao, proglasi sebe za viteza Don Kihota od Mane, svom
konju nadenu ime Rosinante (p. Rocinante), odabra Aldonsu Lorenzo ((p. Aldonsa Lorenzo), seljanicu iz susednog
sela, za svoju damu kojoj e posveivati svoja junatva i dobra dela i prekrsti je u Dulsineja od Toboza (p. Dulcinea de
Tobozo), te krenu na put u potrazi za avanturama.
Prvi odlazak od kue Don Kihota poinje u ranu zoru i traje ceo dan, da bi na kraju dana potraio prenoite u nekoj krmi
za koju veruje da je zaarani dvorac. Tu e dobiti prve batine i savet da potrai titonou. Odlazi iz krme, na putu sree
neke trgovce iz Toleda koji ismevaju i vreaju njegovu uzvienu damu, Dulsineju od Toboza, gde on ustaje u njenu odbranu i
napadne trgovce, a ovi skoe pa ga dobro izmlate. Svog premlaenog, nalazi ga njegov komija Pedro Krespo (p. Pedro
Crespo) i vraa ga kui. Dok se on oporavlja u krevetu, neaka i domaica sa Don Kihotovim prijateljima, lokalnim
berberinom i upnikom, spale sve viteke knjige koje su po njihovom miljenju, krive za njegovo ludilo, sobu sa knjigama
zazidaju, a njega ubede da je sobu odneo neki volebni arobnjak.
Don Kihot se, meutim, ne predaje tako lako i dalje razmilja kako da ostvari svoj naum, te prvo poslua savet krmara, to
jest, vlasnika zaaranog zamka te pozove svog komiju, priprostog i dobrodunog Sana Pansu (p. Sancho Panza), da
mu se pridrui u avanturama kao titonoa, a za uzvrat mu obea mesto guvernera na ostrvu. Sano pristaje, te se njih
dvojica iskradoe u zoru iz sela i tako Don Kihot po drugi put poe od kue u susret avanturama lutajueg viteza. Od tog
momenta niu se dogodovtine veleumnog viteza Don Kihota od Mane i njegovog titonoe Sana Panse, poevi sa
uvenim napadom na vetrenjae u kojima je samo on video grdne i surove divove.

"Kakvi divovi? zapita Sano Pansa.

Oni to ih vidi tamo, odgovori mu gospodar, oni

sa rukama dugim, da ih gdjekoji imaju dugake i
dvije milje.
Ama pogledajte, na to e Sano, ono to se vidi
tamo nisu divovi, nego vjetrenjae, i to vam se
na njima ini da su ruke, to su krila, koja vjetar
okree, te ondje ide rvanj.

http://www.moje-instrukcije.com/index.php?
option=com_content&view=article&id=1199:d
on-quijote-miguel-de-cervantessaavedra&catid=99&Itemid=133

http://www.diskusije.net/obrazovanje/lektirekratak-sadrzaj-i-analize-3069/strana17.html

Sporedni likovi:
Gazdarica, sinovica, brija, pop, Don Roland,
vojvoda, vojvodkinja,
upnik, kanonik, fratri, krmar, krmarica,
seljanke, Tome Cecial, Kiterija,
Basilio, Tereza, Don Pedro Recio, Don
Antonio, Sanson Carrasco, mazgari,
galijai, glumci itd.

Analiza likova:
Don Quijote
- Plemenit i estit primjer za to jesu njegovi darovi Sanchu
Panzi,
kad mu je poklonio sve magarce iz staje i ispriao mu se zbog
njegove
zaluenosti.
- Visok, mrav citat: Plemi je upravo prevalio pedesetu
godinu,
bio je visoka, snana stasa, suhonjav.
- Lakovjeran i naivan bio je zaluen svim knjigama, vjerovao je
svima,
a posebice Merlinu, koji ga je traio nevjerojatan zahtjev.
- Neustraiv nije se niega bojao, pa niti pravoga lava ili krda
svinja.

Don Quijote je jedinstveni lik u knjievnosti, nigdje nema lika koji bi mu

bio slian. Don Quijote predstavlja ljudsku bezumnost, san i stradanja te
upornu borbu za pravdu, istinu i svoje ideale. Premda svoju Dulcineu nije
sreo dugo godina, on je u nju arko zaljubljen. Premda je on lud, to je,
samo u nekom pogledu, njegov nain postojanja. Tijekom svojih ludih i
bezumnih postupaka, bitno je to da nije izgubio svoj ponos i dostojanstvo.
Sancho Panza
- Debeo i nizak Pisac opisuje Sancha Panzu kao malog, debeljukastog
ovjeka.
- Plaljiv u veini pustolovina Sancho je bio uvijek spreman pobjei.
- Strpljiv, ali i naivan eka svoje namjesnitvo od don Quijota,
premda su anse za to veoma male.
- Sebian i pohlepan Pratio je don Quijota iskljuivo iz svoje koristi,
da bi dobio mjesto namjesnika koje mu je obeano; pohlepa ga tjera
da ide dalje (ne pree ni od pljake fratra), izbjegava sukobe kad god je
mogue, osim kada treba braniti sebe.
U poetku se prikazuje bez soli u glavi, ali kasnije se dokazuje potpuno
suprotno; Sancho Panza je ista suprotnost doh Kihota