Professional Documents
Culture Documents
Kod tzv. olovnih akumulatora obje elektrode se oblau olovnim sulfatom PbSO4. Prilikom punjenja
slijedom sloenih elektrokemijskih reakcija s elektrolitom (razrijeena sumporna kiselina u prikladnoj
koncentraciji), na negativnoj elektrodi (anodi)olovni sulfat prelazi u olovni dioksid (PbO2) a na
pozitivnoj elektrodi (katodi) stvara se isto olovo. Istovremeno, povedava se koncentracija sumporne
kiseline (H2SO4). Pri pranjenju se odvija suprotan proces, svarajudi napon na elektrodama visine oko
2 V.
Direktan kratki spoj na prikljucima akumulatora (pogotovo na onima velikog kapaciteta kao na
donjoj slici) moe biti vrlo opasan, jer proizvodi pravi vatromet snanog iskrenja koje moe uzrokovati
teke opekline, poar, otedenje vida, pa ak dovesti i doksplozivnog raspada akumulatora
U normalnom radu akumulator postepeno gubi vodu iz elektrolita. Stoga povremeno treba provjeriti
nivo elektrolita, koji mora prekrivati ploe akumulatora za cca 10 mm. Pri tome po potrebi treba
dodavati samo (po mogudnosti destiliranu) vodu, a ne kiselinu, jer se kiselina ne gubi hlapljenjem.
Gubljenje vode smanjeno je kod akumulatora koji su deklarirani kao akumulatori koji ne zahtijevaju
odravanje, ali nakon dueg vremena treba i takve provjeriti.
Punjenje akumulatora
Akumulator se na vozilu puni tako to alternator obezbjeuje stalan napon od 14V. To je dobar
sistem ali sa akumulatorskim punjaima se ne primjenjuje zato to bi po tom sistemu trebalo puno
vremena da se akumulator potpuno napuni. Sa akumulatorskim punjaima se koriste tri ili vie
sistema punjenja zavisno od vrste i kvaliteta punjaa:
1. konstantnom strujom
2. konstantnim naponom
3. kombinovano
Za punjenje konstantnom strujom koristi se struja 1/10 kapaciteta u trajanju 12 sati. Treba zapaziti da
punjenje traje 12 a ne 10 sati to znai da olovni akumulatori imaju 20% gubitaka prilikom punjenja.
Napon poraste sa 1,8 na 2,7V po deliji. Ovo je najbra metoda normalnog punjenja i ima nedostatak
to se na kraju punjenja javlja intezivno kvrcanje u delijama to je posljedica elektrolize vode gdje se
kao produkt toga javlja smjesa vodonika i kiseonika koja je jako eksplozivna. Takoe produkt
iskvrcavanja je gudi kiselinski ostatak pa iz tog razloga kada se smanji nivo elektrolita u akumulatoru
(treba da je oko 10mm iznad ploa) treba dosipati iskljuivo destilovanu vodu.
Kod punjenja konstantnim naponom nema jakog iskvrcavanja jer se puni naponom 2,4V po deliji ali
ima nedostataka zato to na poetku punjenja, kada je akumulator prazan, povlai veliku struju to je
tetno za akumulator. Punjenje je gotovo kada pri naponu od 2,4V po deliji struja padne na 1/100 dio
kapaciteta.
Kombinovano punjenje je najbolje i koristi se kada god je to mogude. Postupak punjenja je slijededi.
Prvo se zapoinje punjenje konstantnom strujom i to 1/5 kapaciteta i tako puni dok napon po deliji ne
dostigne 2,4V a onda se prelazi na punjenje konstantnim naponom do kraja. Punjenje je gotovo kada
pri naponu od 2,4V po deliji struja padne na 1/100 dio kapaciteta.
Nedovoljno punjenje
Nedovoljno punjenje se deava kada akumulator ne dobije dovoljno punjenja da bi se vratio u stanje
potpune napunjenosti; ovo ce dovesti do spore sulfatizacije. Ova greka moe da se javi kada se
vozilo retko koristi za kratka putovanja ili kada se koristi za stop-start gradsku voznju. Nedovoljno
punjenje se deava i ako je napon alternatora ispod 13,6-13,8 V.
Odravanje akumulatora
1) Odravajte nivo elektrolita. Ako Va akumulator ima epove koji se skidaju, potrebno je otvoriti ih,
i prekontrolisati nivo tenosti u delijama, i po potrebi dodati istu destilisanu vodu. NIKAKO ne
dodavati novu ili koridenu sumpornu kiselinu, samo dete dovesti do togada Va akumulator prije
propadne. Da bi sprijeili defekt akumulatora, potrebno je prekontrolisati, da li je nivo elektrolita
priblino na 10 mm iznad gornje ivice separatora, ukoliko je nii, dodati iskljuivo destilovanu vodu.
2) Kleme drati iste. Vizuelno prekontrolisati klemne i kablove, barem jednom godinje, naroito pri
visokim spoljnim temperaturama, na pojavu korozije. Ako se pojavi korozija, oistiti je strugaem i
elinom etkom. Kleme moraju biti dobro oidene i pritegnute, smanjuje se otpor struji prilikom
startovanja motora, i tedi akumulator.
4) Odravajte napunjenost akumulatora. Ako Vae vozilo ne koristite nedjeljama ili mjesecima,
potrebno je pijre ponovne upotrebe, dopuniti akumulator. Nedostatak upotrebe vozila, dovodi do
samopranjenja akumulatora, stvaranja sulfatnih naslaga, a samim tim i do propadanja akumulatora.
Nain i vrijeme punjenja zavisi od tipa Vaeg akumulatora. Zato je bitno da Va akumulator drite
napunjen.
5) Odravajte elektrinu instalaciju u ispravnom stanju. Ispravno stanje svih elektrinih komponenti u
vozilu, produava ivot Vaem akumulatoru!
Kvarovi na akumulatorima
Pored vanjskih mehanikih otedenja (istopljeni stupidi radi loeg kontakta na klemama, koji se mogu
ponovo izliti i pucanje kutije za to nema lijeka), postoje i unutarnji kvarovi kao to su:
2) Kratak spoj, nastaje radi propusta u izradi akumulatora. Na neki nain oteti se separator i doe
do kratkog spoja izmeu + i - ploe. Ovu vrstu kvara moemo ustanoviti mjerenjem gustine
elektrolita. Gustina elektrolita u svim delijama mora biti ujednaena. Razliita gustina sasvim sigurno
ukazuje na kratak spoj. Razliita gustina u delijama moe se pojaviti i radi unutranjih pukotina na
pregradama izmeu delija. Poto su delije na razliitom naponskom nivou dolazi do pranjenja te
delije. Ni jedan od ova dva sluaja se ne moe popraviti.
3) Prekid, ova vrsta kvara nastaje radi loe izrade u fabrici. Prilikom sastavljanja akumulatora kada se
ubace delije u kutiju, veze izmeu delija se ostvaruju elektrootpornim varenjem. Ako se ovaj postupak
ne provede kvalitetno kasnije doe do prekida na tom mjestu. Prekid moemo uoiti kada
instrumentom mjerimo neoptereden akumulator napon je dobar a kada ukljuimo neki potroa
napon pada gotovo na nulu. Pretpostavku da je akumulator u prekidu moemo potvrditi mjerenjem
napona elektrolita izmeu susjednih delija. Prvo prikljuimo na akumulator potroa, napon na
polovima je znatno smanjen zatim mjerimo napon izmeu susjednih delija redom i napon mora biti
oko 2V meutim izmeu delija gdje je dolo do prekida napon je znatno vii i obrnutog polariteta.
ARGUS AA500 ispitivai namijenjeni su za ispitivanje svih vrsta suhih akumulatora, akumulatora bez
odravanja, olovnih akumulatora s kiselinom i geliranih akumulatora (WET, MF, VRLA (AGM) i
Gel).Ureaj vri zahtjevna ispitivanja s realnim rezultatima i tanom preporukom o stanju
akumulatora. Za nekoliko sekundi dobiju se izmjerene vrijednosti sa 95% tanodu :
napunjenost akumulatora
U SAD-u zamjena akumulatora je posao vrijedan 17 biliona dolara. Ukupno 75% od tih startertskih,
snanih, pomodnih, industrijskih, brodskih i svih drugih akumulatora strada, zbog stvaranja
okorelih sulfatnih naslaga na olovnim ploama, dok 25% akumulatora strada zbog mehanikih
otedenja.
Prvi, i najedi razlog stradanja akumulatora, je stvaranje nenormalnih koliinama okorjelih sulfatnih
naslaga na olovnim ploama. Sumporna kiselina ne moe da ue u pore olovnih ploa, i akumulator
poinje da odumire. Proces sulfatizacije je normalna pojava u olovnim akumulatorima, pa prilikom
faze pranjenja neki kristali ostaju na olovnim ploama, sve dok ih normalno punjenje ne vrati u
elektrolit. Ostalih 25% akumulatora, strada zbog mehanikih otedenja (kratkog spoja, ili razdvajanja
spoja izmeu ploa, itd...).
Pod sulfatizacijom ploca podrazumijevamo stvaranje krupno knstalinicnog olovnog sulfata koji se u
obliku debele kore uhvati na povrsini ploca. Njegovo prisustvo sprijecava da se pravilno odvijaju
hemijski procesi u samom akumulatoru. Posljedica je smanjenje kapaciteta, a ako je sulfatizacja vise
prosirena akumuiator je vise neupotrebljiv.
- pranjenje akumulatora ispod dozvoljene granice napona tj. ispod 1.83 V, pa se tako prazanostavi
dastoji due vrijeme,
- duboko pranjenje
- nepropisno punjenje i pranjenje naroito u pogledu jaine struje,
-nadolijevanje sumpornom kiselinom umjesto destilovanom vodom ili prejaka koncencracija
elektrolita
- samopranjenje, jer olovni akumulator se sam isprazni ako due vremena ne radi
- pranjenje akumulatora pod vjsokom temperaturom, a naroito u slucaju kratkog spoja.
- povrina ploa dobija svjetliju boju, od olovno sive prelazi u bjeliastu na negativnoj ploi,a
pozitivna Tamno smea prelazi u svjetlo smeu boju,
- povrine ploa su hrapave, kod dodira prstom osjeda se sitni pjesak (kristalidi sulfata),
- povue li se noem po povrini negativne ploe ne ostaje svjetao metalni trag,
- unutranji otpor akumulatora se poveca tako da pri punjenju takvog akumulatora napon naraste i
do 3.0 - 3.5 V (UA = EMSa +1 Ru)> a kod pranjenja je napon ispod normalnog
- koncentracija elektrolita je smanjena, kao i kapacitet.
Otklanjanje sulfacizacije se sastoji u tome da se olovm sulfat ponovo pretvori u spuvasto olovo tj.
olovni oksid i sumpornu kiselinu .
Sulfatizacija ploa kod akumulatora moe biti djelimina i potpuna, a u zavisnosti od veliine
sulfatizacije potoje razliiti naini njenog otklanjanja. Pri otklanjanju djelimine sulfatizacje iz
akumulatora se izlije elektrolit i ploe isperu nekoliko puta vodom, manje lanke treba promudkati da
bi se odstranimlo sto vie sulfatizirane kore sa ploa. Zatim se akumulator napuni elektrolitom od 5 6 Be i puni i prazni sa strujom koja je jednaka 1/5 normalne sruje punjenja dok ne nestanu posljednji
znaci sulfatizacije. Nakon toga se ispere destilovanom vodom, zatim se nalije elektrolitom normalne
(propisane) koncentracije i napuni propisanom strujom punjenja. u sluaju porpune sulfatizacije,
ploe se vade, sulfat se mehaniki ostrue s povrine ploa, zatim se ponovi sve kao i kod djelimine
sulfatizacije.
FOREX
VOLTCRAFT CT8000PB
napunjenost
kiselina
napon
Temperatura Smrzavanja
0%
1,05
11,80 V
- 7,7 C
25%
1,12
11,90 V
- 10,8 C
50%
1,16
12,10 V
- 17,9 C
75%
1,21
12,36 V
- 31,7 C
100%
1,26
12,60 V
- 56,5 C
= prazan akumulator
sulfatizovan akumulator - u sluaju da je gustina elektrolita u svim delijama priblino ista, ali veoma
niska (<1,140 g/cm3 i manje) i da akumulator due vreme nije bio elektriki napunjen.
slaba zaptivenost izmeu delija u sluaju da je gustina dve susedne delije, za vie od 0,03 g/cm3
manja nego u drugim delijama (upozorenje: moguda zamena sa znacima kratkog spoja!)
kratak spoj delije u sluaju da je gustina delije ( koja je u kratkom spoju) izrazito manja od gustine
elektrolita u ostalim delijama (za > 0,03 g/cm3)
prepunjavanje akumulatora u sluaju kada je gustina u svim delijama veda od 1,300 g/cm3
Ukoliko imate problem sa startovanjem motora i morate dugo da verglate, to su Vam prvi indikatori
da je Va akumulator "oslabio" i da su mu kapacitet i napon smanjeni. Za dopunu akumulatora najpre
je potrebno da imate adekvatan punja za punjenje akumulatora. Najbolje bi bilo da imate punja
kod koga se moe regulisati napon i struja punjenja, a ako nemate takav punja, dopunjavanje
akumulatora moete izvriti u jednom od ovladenih servisa MIDAC akumulatora koji se nalaze u
garantnom listu ili na klikom ovde.
Savet 1. Ne treba vriti dopunjavanje akumulatora kod kojeg postoje znaci kratkog spoja jedne delije
ili meuspoja delija. Kod takvih akumulatora deava se da zbog napona punjenja doe do znatnog
povedanja temperature, a samim tim i do vedeg "gasiranja" iz zdravih delija.
U daljem tekstu bide opisan postupak punjenja odreenih tipova akumulatora brenda MIDAC:
CELERIS
Delimino prazan akumulator koji ima napon mirovanja izmeu 12,00V - 12,50V puni se sa strujom
do 1/10 nazivnog kapaciteta.
Totalno ispranjen akumulator koji ima napon mirovanja izmeu 10,50V - 12,00V puni se sa strujom
do 1/20 nazivnog kapaciteta.
U prvoj fazi punjenje se vri 24h strujom od 1A, zatim mora da proe vreme stabilizacije od 2h.
U drugoj fazi punjenje se vri sa strujom od 1/20 nazivnog kapaciteta u trajanju od 12h, potom se
ponovi vreme stabilizacije od 2h. Posle vremena stabilizacije proveri se napon mirovanja i ako je
napon ispod 12,00V treba ponovo izvriti dopunjavanje sa strujom od 1/20 nazivnog kapaciteta, a ako
je napon preko 12,00V tada se pristupa tredoj fazi punjenja;
U tredoj fazi punjenje se vri sa strujom od 1/10 nazivnog kapaciteta i to dok struja punjenja ne
padne ispod 0,3A.
Savet 2. U svim sluajevima punjenja akumulatora temperatura ne sme da bude via od 50C.
HERMETICUM I HYPERBOLIS
U prvoj fazi punjenje se vri 24h strujom od 1A, zatim mora da proe vreme stabilizacije od 2h.
U drugoj fazi punjenje se vri sa strujom od 1/20 nazivnog kapaciteta u trajanju od 12h, potom se
ponovi vreme stabilizacije od 2h. Posle vremena stabilizacije proveri se napon mirovanja i ako je
napon ispod 12,00V treba ponovo izvriti dopunjavanje sa strujom od 1/20 nazivnog kapaciteta, a ako
je napon preko 12,00V tada se pristupa tredoj fazi punjenja;
U tredoj fazi punjenje se vri sa strujom od 1/10 nazivnog kapaciteta i to dok struja punjenja ne
padne ispod 0,3A.
Savet 3. Ukoliko se tokom punjenja primeti da je akumulator znatno topliji od temperature ruke
(Hermeticum i Hyperbolis su hermetiki zatvoreni akumulatori, te nije mogude merenje temperature
termometrom), potrebno je zaustaviti punjenje i ostaviti akumulator 2h u stanju mirovanja. Nakon
toga treba ponovo pustiti akumulator na punjenje, ali sa strujom niom za 1A od prethodne struje
punjenja, i nastaviti sa pradenjem temperature akumulatora.
FORTIS
Delimino prazan akumulator koji ima napon mirovanja izmeu 12,00V - 12,50V puni se sa strujom
do 10A.
Totalno ispranjen akumulator koji ima napon mirovanja izmeu 10,50V - 12,00V puni se sa strujom
do 1/20 nazivnog kapaciteta, ali ne vedom od 10A.
npr. Akumulator od 150Ah puni se strujom od 7,5A; dok se akumulator od 220Ah puni sa strujom od
10A.
Duboko prazan akumulator iji je napon mirovanja ispod 10,50V puni se u tri faze:
U prvoj fazi punjenje se vri 24h strujom od 1A, zatim mora da proe vreme stabilizacije od 2h.
U drugoj fazi punjenje se vri sa strujom od 1/20 nazivnog kapaciteta, ali ne vedom strujom od 10A u
trajanju od 12h, zatim se ponovi vreme stabilizacije od 2h. Posle vremena stabilizacije proveri se
napon mirovanja i ako je napon ispod 12,00V treba ponovo izvriti dopunjavanje sa strujom od 1/20
nazivnog kapaciteta, ali ne vedom od 10A, a ako je napon preko 12,00V tada se pristupa tredoj fazi
punjenja;
U tredoj fazi punjenje se vri sa strujom od 10A i to dok struja punjenja ne padne do 0,5A.
MB moto akumulatori
Delimino prazan akumulator koji ima napon mirovanja izmeu 12,00V - 12,50V puni se sa strujom
do 1/10 nazivnog kapaciteta.
Duboko prazan akumulator iji je napon mirovanja ispod 10,50V puni se u dve faze:
U prvoj fazi punjenje se vri 24h sa strujom od 1/20 nazivnog kapaciteta, sa vremenom relaksacije od
2h. Posle vremena relaksacije proveri se napon mirovanja i ako je napon ispod 12,00V treba ponovo
izvriti jo jedan ciklus sa strujom od 1/20 nazivnog kapaciteta, a ako je napon preko 12,00V tada se
punjenje vri u drugoj fazi;
U drugoj fazi punjenje se vri sa strujom od 1/10 nazivnog kapaciteta i to dok struja punjenja ne
padne ispod 0,1A.
Savet 4. Kod svih otvorenih akumulatora (akumulatori sa epovima Celeris, Fortis i MB moto) pre
punjenja moraju se otvoriti epovi kako bi se izbegle deformacije kutije, delija ili poklopca usled
povedanog "gasiranja" iz delija.
Delimino prazan akumulator koji ima napon mirovanja izmeu 12,00V - 12,50V puni se sa strujom
do 1/10 nazivnog kapaciteta.
Duboko prazan akumulator iji je napon mirovanja ispod 10,50V puni se u dve faze:
U prvoj fazi punjenje se vri 24h sa strujom od 1/20 nazivnog kapaciteta, sa vremenom relaksacije od
2h. Posle vremena relaksacije proveri se napon mirovanja i ako je napon ispod 12,00V treba ponovo
izvriti jo jedan ciklus sa strujom od 1/20 nazivnog kapaciteta, a ako je napon preko 12,00V tada se
punjenje vri u drugoj fazi;
U drugoj fazi punjenje se vri sa strujom 1/10 od nazivnog kapaciteta i to dok struja punjenja ne
padne ispod 0,1A.
Savet 5. Kod moto akumulatora MTX (AGM tehnologija) preporuljivo je da se tokom punjenja sa
naponom od 15,50V skine zaptivna guma kojom se zatvaraju epovi. Ukoliko ne elite da dirate
zaptivnu gumu onda napon punjenja mora da bude 14,80V.
Kada se zavri dopuna i ostavi se akumulator na relaksaciji od 12h potrebno je proveriti napon na
akumulatoru koji mora biti minimalno 12,70V. Kod otvorenih akumulatora potrebno je proveriti
gustinu elektrolita koja mora biti minimalno 1,260 g/cm3, kao i nivo elektrolita koji mora biti do
nivoa max. Ukoliko fali elektrolita u delijama, nakon dopune treba doliti u delije samo destilovanu
vodu.
Testiranje akumulatora
Test procedura:
1.Vizuelni pregled akumulatora
2. Mjerenje gustine elektrolita
3. Ispitivanje napona akumulatora pod opteredenjem
4. Testiranje akumulatora profesionalnim testerima
Vizuelni pregled akumulatora:
Vizuelnim pregledom mogude je utvrditi eventualna mehanika otedenja akumulatora, stepen
zaprljanosti, curenje elektrolita, koroziju klema i ostalih kontaktnih mesta, promjenu boje epova i sl.
Mjerenje gustine elektrolita:
Gustina elektrolita mjeri se pomodu aerometra. Otvoriti epove akumulatora, uvudi staklenu cijev i
pomodu gumene pumpice nekoliko puta usisati i izduvati elektrolit da bi se izmeao. Plovak
aerometra utonude do neke vrednosti graduisane skale. Oitati vrijednost gustine elektrolita i
uporediti je sa vrijednostima u tabeli: Stanje akumulatora
Gustina elektrolita kg/l
Pun
1.28
Poluprazan
1,16 1,2
Taniji test moemo imati ako akumulator testiramo sa profesionalnom ureajima koji za par
sekundi daju sve informacije o akumulatoru. Primjer jednog od testera je ARGUS AA500.
Ispitivanje akumulatora poinje unosom predefiniranih vrijednosti o akumulatoru koje uglavnom
piu na samom akumulatoru. Pored vrste akumulatora potrebno je unijeti i startnu struju. Ispitivanje
se moe izvriti samo ako je ureaj pravilno spojen na akumulator. Unutar nekoliko sekundi dobiju se
vie podataka o akumulatoru :
Napunjenost akumulatora, (na ekranu pojavljuje se simbol SoC = State of Charge) pri emu je
prikazan napon i postotak napunjenosti. Ukoliko je napunjenjenost ispod 25% potrebno je
akumulator napuniti prije ispitivanja.
ivotni vijek akumulatora, (na ekranu se pojavljuje BL = Battery Life).
Ispitiva pomodu patentirane FI-Tehnologije simulira opteredenje. U tom trenutku na vrlo kratko
vrijeme iz akumulatora ureaj povue vrlo veliku struju i automatski mjeri pad napona u
akumulatoru. to je pad napona vedi to je vedi otpor u akumulatoru.
Unutrani otpor akumulatora, Veliki unutarnji otpor pokazatelj je vedeg stupnja sulfatizacije to
rezultira manjom startnom strujom (CCA), a na to se nadovezuje manji vijek trajanja akumulatora; ili
obrnuto to je vie aktivne povrine na raspolaganju za kemijsku reakciju to je unutarnji otpor manji,
veda je startna struja i ivotni vijek akumulatora.
Test pokretanja vozila. U tredoj fazi ispitivanja pokazuje se koliko je akumulator dobar za pokretanje
vozila na kojem je instaliran. Na ekranu pojavljuje se ikona (CH = Crank Health = Startna snaga).
Punjenje alternatora. Na kraju testa kada je auto upaljen prekontroliemo napon punjenja
alternatora . Napon bi trebao biti izmeu 14V i 14,4V.
Olovni akumulator sastoji se od jednog ili vie lanaka, koji sadre dvije olovne ploe (elektrode;
katodu i anodu), uronjenih u vodom razrijeenu sumpornu kiselinu (elektrolit) priklaenih
koncentracija. Najede su u uporabi olovni akumulatori, koji daju napon od 2 V po deliji. Bududi da
vozila imaju instalaciju za napon 12 V, to se u akumulator ugrauje est serijski povezanih delija, pa se
njihovi naponi zbrajaju.
esto se mjesto dviju ploa, radi vedega kapaciteta, upotrebljavaju dva sloga ploa.
Samopranjenje punoga akumulatora je priblino 1% dnevno, specifina energija a trajnost od dvije
do vie od 10 godina.
Stajanjem u sumporovoj kiselini olovne se ploe prevlae na povrini slojem olovnog sulfata (PbSO4).
Pri punjenju akumulatora slijedom sloenih elektrokemijskih reakcija s elektrolitom, olovni sulfat na
pozitivnoj ploi (anodi) reducira u olovni dioksid (PbO2), a na negativnoj se ploi (katodi) reducira u
metalno olovo. Punjenje akumulatora traje sve dok se na elektrodama ne potroi sav olovni sulfat.
Ako se tada ne prekine dovoenje elektrine struje, nastaje elektroliza vode (oslobaaju se plinovi
vodik i kisik). Istovremeno, povedava se koncentracija sumporne kiseline (H2SO4). Nakon punjenja
elektrode su postale razliite pa su zajedno s elektrolitom galvanski lanak s nazivnim naponom 2 V.
Ako se na akumulatoru prikljui troilo, kemijska se reakcija zbiva u obratnom smjeru i pretvara se u
elektrinu, a u akumulatoru struja tee u smjeru suprotnom od smjera tijekom punjenja. Pri
pranjenju se odvija suprotan proces, stvarajudi napon na elektrodama visine oko 2 V. Pri pranjenju
na objema elektrodama nastaje olovni sulfat(PbSO4), a u elektrolitu voda. Tako su u praznom
akumulatoru obje elektrode jednaka kemijskog sastava, a elektrolit je rjei. Ukupna se reakcija moe
opisati reverzibilnom jednadbom:
PbO2 + 2 H2SO4 + Pb <--> 2 PbSO4 + 2 H2O
Kada se isprazni, akumulator se moe ponovno napuniti. Korisnost je olovnog akumulatora 0,7 do
0,8.
Oprez i opasnosti
-Akumulator ne smije ostati bez elektrolita
-Olovni akumulator se ne smije prazniti ispod 1,8 V ili dugo stajati van uporabe bez dopunjavanja
-Ne smije se podvrgnuti suvie jakim strujnim udarima
-to se akumulator prazni ili puni jaom strujom, bit de mu manji kapacitet
Kapacitet akumulatora smanjuje se i kod niskih temperatura, zbog ega su edi problemi s
akumulatorom na vozilima u zimskim mjesecima.
Direktan kratki spoj na prikljucima akumulatora (pogotovo na onima velikog kapaciteta) moe biti
vrlo opasan, jer proizvodi vatromet snanog iskrenja koje moe uzrokovati teke opekline, poar,
otedenje vida, pa ak dovesti i do eksplozivnog raspada akumulatora.
Savjeti kod odravanja i punjenja akumulatora
U normalnom radu akumulator postepeno gubi vodu iz elektrolita. Stoga povremeno treba provjeriti
nivo elektrolita, koji mora prekrivati ploe akumulatora za cca 10 mm. Pri tome po potrebi treba
dodavati samo (po mogudnosti destiliranu) vodu, a ne kiselinu, jer se kiselina ne gubi hlapljenjem, ved
se koncentrira. Gubljenje vode smanjeno je kod akumulatora koji su deklarirani kao akumulatori koji
ne zahtijevaju odravanje, no nakon dueg vremena valja i takve provjeriti.
Struja punjenja akumulatora ne treba prelaziti 1/10 kapaciteta u Ah, u protivnom se nede dobiti pun
kapacitet akumulatora.
Reim punjenja bi trebao tedi s priblino jednakom strujom, to znai da tijekom punjenja treba
regulirati napon ispravljaa. Nastavak punjenja iza zavretka procesa beskorisno pojaava razlaganje
vode na vodik i kisik uz pojaano grijanje akumulatora. Umjereno grijanje akumulatora prilikom
punjenja je normalno.
Prilikom punjenja, elektrolizom se na jednoj elektrodi izluuje kisik, a na drugoj vodik, a smjesa tih
plinova, tzv. elektrolitiki plin je eksplozivna. Zbog toga se punione za vedi broj akumulatora ili za
akumulatore velikog kapaciteta (za elektro-viljukare i druga industrijska vozila) izvode strogo prema
tehnikim propisima, u dovoljno prozraenim prostorijama s elektroinstalacijama u protueksplozivnoj
(tzv. S) izvedbi.
Postoje akumulatori kojima je dodavanjem razliitih vrsta elemenata u olovo (antimon, kalcijum,
srebro, itd) isparavanje elektrolita svedeno na prihvatljivi minimum, te se za te akumulatore u
argonu kae da su bez odravanja. U takve akumulatore npr. spadaju oni koji su zaliveni (nemaju
epove sa gornje strane delija).
Akumulatori bez odrzavanja, sama rije kae da se ne odravaju ( ne pune se na punjau, ne dolijeva
se voda ako za to nema mogucnosti ). Ali to ne znai da ako se isprazne vise nego normalno ( klasina
vonja ), da ih ne treba napuniti i dovesti u stanje punog kapaciteta. Mnogo puta se desilo da neko
ostavi ukljuena svijetla ili neki drugi potroa i da se do nekog nivoa isprazni akumulator. Pogreno
je akumulator ostaviti u takvom stanju bez punjenja. Vozai misle da je akumulator u odlinom stanju
(jer mogu bez problema da upale motor) iako je nekoliko dijelom ispanjen. Kada dou hladni dani
odnosno minusi ba tih nekoliko destina procenata (ili ampera ) nedostaje da se upali motor. I onda
poinju problemi sa traenjem kablova i paljenjem auta. Nije opasno ako se isprazni akumulator do
nekog razumnog nivoa i odmah da se napuni, ali je vrlo opasno i tetno ako se takav ostavi u
ispranjenom ili poluispranjenom stanju. Na olovnim ploama se onda u roku 2-3 dana stvaraju
veoma vrsti i nerastvorljivi kristali olovo-sulfata koji ne mogu da se razbiju i vrate u elektrolit
klasinim punjaima.
Dakle, odgovor na pitanje koliko esto treba da se pune akumulatori bez odrzavanja je taj da se to
ini u zavisnosti od ispranjenosti akumulatora. Ako je sve u redu sa elektro instalacijama na kolima
ne bi trebalo da bude problema. Mada nije na odmet otvoriti dva puta godisnje epove i proveriti
nivo elektrolita koji bi trebalo da bude 10-15mm iznad nivoa ploa, naravno ako imaju epovi na
akumulatoru.
Nije uvijek pravilo da je najskuplje i najbolje, ali je za moderna vozila, kao i vozila sa teim uvjetima
rada za malu razliku u cijeni bolje odabrati malo kvalitetniji akumulator. Preporuljivo je uzeti
akumulator sa 10 do 20% vie kapaciteta jer kada nakon nekog vremena malo oslabi i dalje je u
dobroj formi za vae vozilo.
Kriteriji za odabir su:
- uvjeti koritenja vozila
- tip vozila -prema broju troila
- garantni rok - obino 2 godine
- cijena
Nakon odabira i kupovine dobro je proitati garantni list, u kojem je opisana upotreba i nain
koritenja akumulatora, kako bi se izbjegli problemi oko reklamacije i kako bi sigurno produili radni
vijek akumulatora. Prosjeni vijek trajanja akumulatora je negdje od 3-5 godina, ali se pravilnim
odabirom i ispravnim koritenjem moe produiti i na 6-7 pa i vie godina.
Objavio/la Sead Silajdid u 03:43 Nema komentara: Poalji ovo e-potom
Blogiraj ovo!
Podijeli na usluzi Twitter
Podijeli na usluzi Facebook
Ovako izgleda zaputen akumulator koji nikada nije pregledan, odnosno nije dopunjena destilovana
voda , nije punjen na punjau samo ga se vlasnici sjete kada ne mogu upaliti auto. Ali u vedini
sluajeva tada je prekasno uraditi bilo ta osim zamjene za novi akumulator. Akumulatori su sloena
hemiska postrojenja ako ih mogu tako nazvati i iza njih stoje desetine ininjera i stotine sati rada.
Naravno to obian korisnik ne mora znati ali bitno je samo da zna par stvari :
- Nikada ne verglati dugo, vie od 4-5 sekundi , ako ne upali treba malo saekati
- Ako se ipak dugo verglalo i akumulator oslabio, treba ga odmah dopuniti
- Redovan pregled punjenja ( alternatora ) akumulatora
- Svakih par mjeseci dopuniti akumulator punjaem ili ede ako je potrebno
- Obavezno pregledati stanje elektrolita u akumulatoru i po potrebi dosuti ( samo destilovanu vodu )
ta je akumulator?
Akumulator je elektrohemijski izvor energije koji oslobaa elektrinu energiju na kontrolisan nain.
Akumulator to ini kao pretvara elektrine u hemijsku energiju i obrnuto. Sve vrste akumulatora
sadre pozitivne i negativne ploe koje su uronjene u elektrolit unutar kutije. Kod olovo-kiselinski
akumulatora su pozitivne i negativne ploe napravljene od olovnih jedinjenja koje se nalaze u
elektrolitu od razblaene sumporne kiseline. Olovno-kiselinski akumulatori spadaju u grupu
sekundarnih baterija, to znai da se nakon pranjenja mogu ponovo napuniti. Primarne baterije se
mogu prazniti samo jedanput, nakon ega se moraju baciti, primer ovih baterija su baterije za rune
lampe, tranzistora i razne druge ureaje.
Kako radi akumulator?
Pozitivna ploa je napravljena od olovo-dioksida, a negativna ploa od sunerastog olova. Obje ploe
uronjene su u elektrolit H2SO4 ( mjeavina sumporne kiseline i destilovane vode). Kada se na
akumulator prikljui elektrini potroa (na primer svijetla ili starterski motor) kroz elektrolit u
akumulatoru de potedi struja koja de napajati potroa, znai pranjenje akumulatora. Ovo de dovesti
do hemijske reakcije unutar akumulatora, pri emu de se na obje ploe formirati olovo sulfat PbSO4
tj. Dodi de do pranjenja akumulatora. Akumulator se moe napuniti samo dovoenjem struje sa
spoljneg izvora napajanja kao to je alternator ili punja. Prikljuivanjem spoljanjeg izvora napajanja
dolazi do rastvaranja olovnog sulfata u polazne materijale, tj. u olovo dioksid i sunerasto olovo.
Odnosno jonska grupa SO4 prelazi sa ploa u elektrolit. Kako se akumulator puni, elektricitet poinje
da vri dekompoziciju (hidrolizu) vode unutar elektrolita na njene sastavne elemente vodonik i
kiseonik, koji se oslobaa kao gas. To je uzrok gasiranja akumulatora tokom punjenja.
Sastav akumulatora?
REETKE - Reetka napravljena od olovne legure daje mehaniku vrstinu aktivnom materijalu,
istoolovo je suvie mekano. Osim mehanike potpore aktivnom materijalu, reetke slue i za
provoenje struje kada se na akumulator prikljui potroa.
AKTIVNI MATERIJAL - Aktivni materijal se pravi od mjeavine olovnog oksida i olovnog sulfata, koja se
prilikom inicijalnog punjenja pretvara u olovo dioksid na pozitivnoj ploi, tj. sunerasto olovo na
negativnojploi. Negativni materijal sadri i male koliine aditiva koji daju akumulatoru male
performanse pranjenja na niskim temperaturama. Reetka sa aktivnim materijalom se naziva ploa.
ELEKTROLIT - Elektrolit je razblaena sumporna kiselina. Ona slui kao provodnik za elektrine jone
izmeu pozitivne i negativne ploe kada se akumulator puni ili prazni. Kiselina uestvuje i u
reakciji pranjenja jer sulfatni joni hemijski reaguju sa aktivnim materijalom i stvara se olovo sulfat.
SEPARATOR - Separator je izolator koji se stavlja izmeu pozitivne i negativne ploe i sprijeava
kratak spoj izmeu njih. Separator mora biti mikroporozan da bi joni koji teku sa jedne na drugu
plou mogli da prodju kroz separator. On moe biti otporan na visoke temperature i na uslove jako
kiselinske oksidacije koja se javlja u akumulatoru. Vedina modernih separatora se pravi od
mikroporoznog polietilena koji posjeduje odgovarajude karakteristike za primjenu u akumulatoru.
KUTIJA I POKLOPAC - Prave se od polipropilena koji je laka ali jaka plastika. Za razliku od druge
plastikepolipropilen nije krt na hladnom, tako da je otporan na udare tokom rukovanja, otporan je
na kiselinu i moe da podnese razne reagense (benzin, dizel, koiono ulje, antifriz) koji se uobiajeno
mogu nadi pod haubom auta odnosno u blizini gdje stoji akumulator.
Desulfatizacija akumulatora
U ovoj temi du malo pojasniti ta je desulfatizacija akumulatora i kako se radi (ovo je iz linog
iskustva). Ovo ne vai za dobre i ispravne akumulatore oni se pune sa obinim ( ali ne jeftinim )
punjaima kao to sam ved prije objasnio oko 5% a maksimalno do 10% strujom od nazibne snage
akumulatora i maksimalnim naponom do 14,7V.
Desulfatizacija:
O ovoj temi moemo priati, diskutovati, testirati i razmijenjivati miljenja danima, ali ja du samo
ukratko objasniti bit desulfatizacije. Punjenje starih akumulatora sa sulfatom da kaem prvog i
drugog stepena (tredi stepen odnosno tvrdokorni sulfat se ne moe razbiti ) koriste se drugaiji
punjai i nain punjenja odnosno desulfatori. Prvo se mora utvrditi da akumulator nema kratki spoj u
jednoj od delija, da nema prekid izmeu delija, provreriti barometrom kiselinu u akumulatoru - ne
smije biti veliko odstupanje jedne od delija, to bi mogao biti znak da je u kratkom spoju. Zatim
punjenje odnosno kontrolisano prepunjavanje sa ogranienom strujom 0-5A i naponom 15-25V u
zavisnosti od stanja akumulatora i kako reaguje na punjenje. Proitao sam na dosta mijesta da su
koristili goku so i natrijum sulfat. Meutim ja nisam koristio gorku so ali sam nabavio natrijum sulfat i
sada sam u fazi testiranja ta se moe postidi sa ovom hemikalijom. Usput na jednom akumulatoru
koji sam dugo vremena punio odnosno vrio desulfstizaciju postigao sam kapacitet 33%, poslije
ubacivanja natrijum sulfata i ponovnog punjenja i pranjenja malim strujama niz puta dobio sam 44%
kapacitet akumulatora, to znai da je natrijum sulfat pospijeio i podigao kapacitet za 10% na ovom
akumulatoru. U fazi su dalja testiranja .
Akumulatori sa kiselinom dobro podnose prepunjavanje (preko 15 V), ponekad je potrebno uraditi
ekvalizaciju prilikom redovnog punjenja akumulatora, jer dolazi do stratifikacije elektrolita, odnosno
taloenje kiseline na dno akumulatora jer je sumporna kiselina tea od vode i onda dolazi do prerane
korozije pozitivne elektrode, to smanjuje vijek trajanja i kapacitet akumulatora. Ovaj nain punjenja
se zove ekvalizacija koja dovodi do ravnomjernog punjenja svih 6 delija. Ekvalizacija traje vie sati sa
punjenjem strujom 2-3% od kapaciteta akumulatora to znai da akumulator od 75 Ah se puni
strujom oko 2,2A sa naponom oko 15V-16V. Ekvalizacija se radi na kraju punjenja, kada je akumulator
napunjen do kraja redovnim putem. Ovakvim redovnim i ispravnim odravanjem akumulatora se
obezbjeuje siguran i pouzdan rad i u najteim uslovima i posle vie godina koritenja akumulatora.
Ovakav nain punjenja ne mogu dobro da urade obini punjai, jer nemaju regulaciju punjenja struje
i napona . To je posebno opasno kod AGM (Absorption Glass Mat) akumulatora jer napon moe da
poraste preko 15 V to je tetno za ovu vrstu akumulatora.
Koliko vremena je potrebno puniti akumulator?
Vrijeme punjenja akumulatora moemo izraunati na slijededi nain:
Akumulatori su vrlo osjetljivi na pogreano punjenje, kapacitet se smanjuje i ivotni vijek zavrava
prerano . Punja stoga mora zadovoljiti visoke zahtjeve. Primjer takvog ureaja je stanica za punjenje
high-tech CT 8000Pb VOLTCRAFT Plus . Ovaj ureaj nudi est razliitih programa punjenja i
odravanja.
Procesor kontrolom punjenja CT 8000Pb VOLTCRAFT Plus osigurava uvijek optimalno stanje
punjenja , kao i znatno dui ivotni vijek olovnih akumulatora. CT 8000Pb puni sa naponom do 15V i
pulsirajudom strujom do 80 ampera u zavisnosti od trenutnog stanja akumulatora i temperature . To
razgrauje sulphat sa olovnih ploe u akumulatoru i povedava kapacitet koji je godinama stvaran.
est razliitih programa punjenja i odravanja moe dovesti akumulator bez velikih napora u
zadovoljavajude stanje . Stanica za punjenje je takoer pogodna za regeneraciju olovnih baterija .
etiri faze punjenja de znaajno smanjiti vrijeme punjenja u odnosu na standardne punjae . Na
displeju se prikazuje struja i napon punjenja, struja pranjenja , napon baterije , punjenje , pranjenje
, stanje baterije , napunjenosti , temperature i vrijeme punjenja .
Specifikacija: Pogodno za sljedede tipove baterija : Kiselinske, AGM, GEL, Kapacitet baterije 10Ah
200Ah - Napon akumulatora 12 V - Struja pranjenja max. 5 A - Struja punjenja max. 10A - 80A pikovi
- Teina 6.5kg - Dimenzije : 230 x 165 x 330 mm - Radni napon 230 V/50 Hz kg.
PUNJA GAUS GC24V24A-PARS
PULSNI PUNJA
Pulsni punja koji je prvenstveno namijenen buenju duboko ispranjenih akumulatora na koje svi
ostali punjai ne reaguju, desulfatizaciji i podizanju jaine kiseline u akumulatoru. Na punjau se
moe podesiti vrijeme impulsa i vrijeme pauze, poto posjeduje tri vremenska impulsa i tri duine
pauze moe se podesiti ukupno 9 kombinacija punjenja zavisno u kakav je stanju akumulator.
"Vodeni akumulatori"
Pre dva dana mi stigla dva akumulatora-mrtva. Po svim pravilima popravke i autoelektrike pa i
elektrohemije, to je i najvanije. Mada, to elektrohemije je i najbitnije. Jer se akumulatori definiu
kao elektrohemijski izvor struje.
Dakle...
Oba su Yuasa akumulatori, jedan je 90Ah/850CCA, a drugi mali 30Ah/300CCA. Vedi je u trenutku
donoenja imao 6,5V a manji 5,7V.
Mrtvi. Namrtvo.
Da napomenem da su oba iz plovnih vozila, vedi je iz male jahte (slui za pokretanje benzinskog
motora od 5000 kubika, a drugi je iz vodenog skutera (ini mi se 1500 kubika).
Naravno, kao i u 99,99% sluajeva, kad se zavrila sezona oba plovna objekta su ostavljena u hangar.
I zaboravljena.
Kao vajcarski sir. E, tako izgledaju ploe kod 99% akumulatora u taksi vozilima. I posle neko da mi
kae da to moe da se popravi?! E takav se nije rodio!!! Niti de ikad!!!
Takvi kristali se inae nazivaju kristalima tredeg reda (ovo je moj naziv).
Prvi su kristali koji se formiraju odmah nakon pranenja akumulatora. Njih je veoma lako razbiti i
vratiti u elektrolit. ak i najobinijim punjaima.
Drugi su kristali koji se formiraju posle 2-3 dana i oni su ved dosta tvrdji (prelaze u kristalan oblik za
razliku od amorfnog oblika u kom se nalaze kristali u poetnom stanju). I oni se mogu razbiti ali dosta
tee, tu MOE da pomogne ekvalizacija. Ved sam pisao o tome.
E....
Tredi su oni sa kojima se ja najede susredem.
Neki put ni ja im ne mogu nita. Ili bar ne mogu da pomognem da se to vrati u neko normalno stanje.
Takvi kristali olovo sulfata su DUBOKO u ploama. A ne NA PLOAMA.
Ovo sve napisah zbog onog malog akumulatora od 30Ah. Mali akumulator a veliki problem.
Da je bio klasian kratak spoj to bih nejverovatnije popravio, i vratio u normalno stanje. Ali poto su
se ploe neverovatno iskrivile, tu nije bilo pomodi.
Ni sam ne znam zato sam troio vreme na to kad znam iz iskustva da nema nita od toga.
Mnogo upavo.
Eto...
Bide mi vraden taj akumulator na doradu, kad se vlasnik vrati "na kopno sa mora".
P.S. 1.
Da li sam probao natrijum sulfat na ovom akumulatoru...? Ovo za one to prate moj blog.
Jesam.
U mnogo manjoj koncentaciji nego to bi po specifikaciji trebalo. isto da probam. Trebalo je izruiti
komplet elektrolit i uliti istu destilovanu vodu sa odredjenom koncentacijom Na2SO4.
Ja sam rastvorio neto Na2SO4 u vodi i sipao u svaku deliju.
Da li ima pomodi, poboljanja?
Pitanje za milion $.
INI mi se da ima. Malo. Napon pri ponovnom opteredenju od nekih 360A je bio vedi za nekih 0,1V.
A CCA za nekih 10A. Malo, ali pokazatelj da Na2SO4 ipak radi.
Tek bi trebalo malo da eksperimentiem. Jer eksperiment je majka nauke.
Moda bi bilo i vede poboljanje da sam podigao koncentaciju Na2SO4. I da sam nekoliko puta uradio
ciklus punjenje-praenje. Kako i propisi nalau za takve akumulatore.
Dosta vie. Mogao bih da piem jo satima, ali...
P.S.2.
Mnogo ljudi ita moj blog. Drago mi je zbog toga. Da se naui neto to retko ko moe da sazna.
U poslednje vreme sam imao nekoliko telefonskih poziva. Ne znam odakle ljudima moj broj. Hode da
mi donesu svoje akumulatore na popravku. Da se spase to se spasiti moe.
Hvala svima.
P.S. 3.
Mnogo ljudi mea kapacitet i startnu struju. To su dve VEOMA razliite karakteristike akumulatora. I
dve najbitnije. Ima jo jedna veoma bitna-rezervni kapacitet. Taj podatak je bitan kod kupovine
akumulatora npr. u Americi. Oni "tamo" skoro da ne poznaju kapacitet.
Zato...
Napisadu neto o startnoj struji, kapacitetu, rezervnom kapacitetu, unutranjem otporu, Pukerovom
zakonu... Ima mnogo toga.
Da se jednom za svagda ree MISTERIJE I ZABLUDE AKUMULATORA.
Osuen akumulator
Jue mi je doneo na popravku dobar drug njegov akumulator, kae prodaje kola ali poto ima jo
jedna (ili dvoja?) ova to prodaje nije palio neko vreme pa se ispraznio akumulator.
Klasika.
Ali...
Akumulator je bugarski, Monbat 65Ah/570CCA.
Dobar, za benzinca, vie nego dovoljan. U takvim kolima je i stajao.
U trenutku donoenja napon je bio 12,3V, startna struja 135 A.
Bitni podaci.
Vlasnik mi je napomenuo da nekih mesec dana nije palio kola i da je oslabio akumulator.
Inae, akumulator je bio vrud u trenutku kad sam ga dobio. Smatrao sam to zbog toga da je bio u
vozilu ispod haube, a vozilo je bilo na ceo dan na suncu.
12,3 volta i 135 ampera startne struje...
To je u kontradikciji.
Evo zato.
Ovo su oni konkretni sluajevi kad se odluuje o otedenju akumulatora u trenutku prijema. Bar
ugrubo.
To su sluajevi koji zahtevaju dugogodinje iskustvo u ovom poslu.
Dakle...
12,3V je nekih 65% napunjenosti. Za one koji se stalno pitaju koja je donja granica koja zadovoljava
da se stavi akumulator u funkciju, to je 12,4 V ili nekih 75% napunjenosti.
NAPON BEZ OPTEREDENJA NA AKUMULATORU UZETI SA VELIKOM REZERVOM. ON NEKI PUT NE
MORA DA ZNAI NITA.
To de da se vidi u ovom sluaju.
135 A struje je VIE nego malo za pokretanje makar i najmanjeg vozila.
Ako raunamo koliko je 65% od 570A-to je 370A. MNOGO vie nego dovoljno da se upali BILO koji
benzinac, makar u uslovima normalne temperature, oko 20 stepeni.
Primer iz line prakse:
Zimus je sa akumulatorom (moj lini akumulator, koji slui za zamenu) od 350A paljen Ssangyong 2.0
dizel i to na nekih minus 2-3 stepena.
Ovo NIJE NIKAKO preporuljivo, ali obzirom na koritenje od samo dva dana, to je prihvatljiva
mogudnost.
Ovim hodu da pokaem koliko je bitan DOBAR akumulator, makar on bio i slabiji od fabriki
predvidjenog.
Da se vratim...Dakle, gde je nestala snaga iz akumulatora ako ima 12,3 V ali samo 135 CCA?!
Jednu nepoznatu.
Sasvim dovoljno za reenje ove zagonetke.
Jadnik je potpuno, ili u najvedoj meri ostao bez elektrolita-voda je isparila.
Kako se to desilio, to je drugo pitanje i iziskuje dalju analizu vozila.
Sada je sve drugo nebitno. Akumulator je za otpad.
Mada...
Jo uvek mogu da ga spasem.
Kako?
Eeeeeee...
Ploe u ovom akumulatoru su potpuno sulfatizovane ili oksidisale, ta god.
Da je akumulator sa epovima, bilo bi pomodi.
Pa imao sam u praksi mnogo sluajeva da je akumulator doneen sa malo ili ak bez imalo elektrolita
i ja sam ga vratio u normalno radno stanje.
Ovako...
Nita.
Ili skoro nita.
Videdemo.
Moe jo jedna stvar da se uradi.
To iziskuje dosta vremena, znanja i truda. I NE GARANTUJE uspeh. NIKAKO.
Jo jedna stvar, tanije dve, su dobar pokazatelj da je akumulator ostao bez elektrolita. Prva je to da
kad se protrese akumulator ne uje se mudkanje unutar kudita. uje se neto nalik tome. Druga
stvar je to da umesto nekih 16 Kg teine akumulator (za taj kapacitet) ima 14Kg.
Tano 2 litara vode je izvetrelo.
Otilo u vazduh.
I kudite je malo sa strane naduveno, ogoromni sulfati su na ploama. Ovo za one to itaju sve to
piem. Znaju zato se kudite iskrivi na akumulatoru.
Bacio sam oko na njega samo letimino. Vidim da je momak detaljno objasnio postupak rada, i
regeneracije.
Da se razumemo...
NE VERUJEM DOK NE PROBAM.
Opte je poznata stvar da se u akumulator NITA NE DODAJE OD HEMIJE.
Takodje postoje tvrdnje da se sipanjem MgSO4 (u rastvorenom stanju) moe neto uiniti na planu
oporavka akumulatora.
Ja sam probao na jednom.
Neto nisam primetio razliku. Bar ne drastinu.
Dakle, ovih dana itam literaturu u vezi Na2SO4.
Imam skepsu u vezi hemijskih dodataka u akumulator. U sutini, mogu da naprave vie tete nego
koristi.
Jo neto.
Istroeni akumulatori, sa potpuno unitenim ploama, naroito korozija pozitivne reeteke, NE
MOGU DA SE POPRAVE.
Njima nema spasa. Samo to to velika vedian ljudi (i majstora!!!???) ne shvata.
U sutini, olovo sulfat koji unitava akumulatore SE NALAZI DUBOKO U PLOAMA A NE NA POVRINI.
ON NE MOE DA SE SKINE. DA SE ZNA.
Jo ovo. Ovo RETKO KO ZNA.
Impulsnim punjenjem akumulatora(esto nazvano desulfatizacija) se NE SKIDA sulfat sa ploa, ved se
razbjia veoma tanak sloj oksida koji se nalazi izmedju pozitivne reeke i aktivnog materijal. To pravi
problem. Ali, to je pojava poznata samo kod "savremenih", kalcijumskih akumulatora (pojava poznata
kao open circuit) . Kod starih, antimonskih TO NE POSTOJI.
Nakon "desulfatizacije" dobija se prividan utisak da se skinuo sloj sulfata sa ploa.
NE!!!
Tano je da se digla koncentacija kiseline u elektrolitu, ali se skinuo sloj sulfata samo sa povrine.
Ono najgore, ostalo je unutra.
Tome nema spasa.
Tamo ostaje zauvek.
Mislio sam mnogo puta da sam nauio ba sve (bitne )karakteristike akumulatora. Svi (ili skoro svi)
znaju za kapacitet, startnu struju...
Medjutim, ima tu jo nekoliko karakteristika o kojima se veoma malo (ili nimalo) zna.
Koliko puta sam uo samo "meni je akumulator odlian, ne traba da ga proverava". A u sebi mislim
"dobar je sad na +30 stepeni, dodi de zima pa de biti onda majstore pomagaj!"
Dakle, akumulatori za motore sa unutranjim sagorevanjem se kupuju PREMA STARTNOJ STRUJI A
NE PREMA KAPACITETU.
Tu misteriju smo reili.
A zato ba 25 ampera? Pa zato to je to neka prosena potronja koju "vuku" potroai u kolima.
Ta karakteristika se VEOMA retko navodi na akumulatoru. Na evropskim akumulatorima SKORO
NIKAD. Na amerikim SKORO UVEK. Oni tamo, "preko bare" kupuju akumulatore prema startnoj
struji i prema rezervnom kapacitetu. Amerikancima je SKORO nepoznat podatak klasinog kapaciteta
akumulatora. To je karakteristika Evrope.
U literaturi se moe nadi da je MNOGO pouzdaniji podatak stanja u kom se nalazi akumulator upravo
rezervni kapacitet. Akumulator se optereti konstantnom strujom od 25 ampera pa koliko izdri. Zna
se manje-vie koliko minuta moe da izdri dok je bio nov pa se dobije odlina informacija o
"zdravlju" akumulatora. Pa jo kada se uradi test za CCA, moe da se dobije odlina karakteristika-kao
kroz skener.
Taj podatak sam skoro uvek nalazio na amerikim akumulatorima: pie npr. CCA 350 A i RC 70
minuta. A nigde kapaciteta!!!???
Jo jedna misterija reena.
Ovih dana jo o nekim VEOMA malo (ili nimalo) poznatim karakteristikama- npr. PHCA struja
akumulatora, Pukerov zakon...
P.S. Pa, vredi li sve ovo neto?
In t = C
C je kapacitet akumulatora izraen u Ah
Pa su se nahvatali OGROMNI sulfati na ploama jer nije kvalitetno i do kraja napunjen akumulator...
Ja ne zna gde djavo spava, al' akumulatore znam samo kad ih pogledam...
Trakcioni akumlatori, npr za elektrine viljukare, se testiraju na petoasovnom kapacietetu.
Jer je njima NAJVANIJI kapacitet. Kod njih se NE NAVODI startna struja. ta de im to? To su
elektrina vozila, ne rade na benzin.
Krade, ako jedan takav akumulator ima 400 Ah, to je neki srednji kapacitet akumulatora, struja
pranjenja bide 400Ah/5h= 80A.
Kod gel akumulatora, to su oni to idu npr. u kineske bicikle, ima ih od 10,12,14,20,22Ah (puna kuda
mi je tih akumulatora), kod njih se npr. daje SAMO dvosatni kapacitet, ili ponegde i trosatni.
Akumulator od 12Ah prazni se strujom 6A i to 2 sata. Ovo stoga to motor "vue" i do 8 ampera na
biciklu ili skuteru (obino su 250-300W).
Kao to se vidi, i kod ovih akumulatora je PRIMARAN kapacitet. Oni se dugo razne relativno malom
strujom.
Mala "caka"...
Jeste dobra fora....
Na jednom takvom akumulatoru lepo pie 12Ah(2h)...
Ali, ta ako se prazni npr. normalnom desetasovnom strujom od 1,2A?
I to pie na njima, i to skoro uvek.
Tad je kapacitet 14Ah!!!
Pojkertov zakon na delu.
Takvi akumulatori MORAJU da se prazne tano takvom strujom kao to je naznaeno, jer de dati
lanu sliku kapaciteta. Ako se prazne npr sa 3 A i izdre 4 sata,neko de da pomisli da ima taj
akumulator tano 12Ah.
Nema!!!
Ima manje od fabrikih 12Ah.
To ja odlino znam jer nedeljno imam na popravci bar desetak komada.
Inae, VEOMA su teki za regeneraciju. Muku muim sa njim.
Koliko se "skine" kapaciteta prilikom jednog normalnog paljenja automobila?
Moe se red', dobro pitanje (to bi rekao Boro Prikaza).
Pa, negde 3-5%.
Samo.
Zato su startni akumulatori namenjeni za plitka pranjenja. Imaju tanke, nene ploe. Debljina ploe
je maksimum 1 milimetar.
1 milimetar.
Samo.
Akumulatori za kola se kupuju prema STARTNOJ STRUJI.
STARTNOJ STRUJI.
Praktino:
Bio je u kolima, fabriki 55Ah/CCA 450A.
Ne mora slededi novi da bude od 55Ah. Ali MORA da bude 450A.
MORA.
Sluaj od pre dve zime ...
Intervencija na ZVERI Mercedes 500 SLK (tako neto).
Ima DVA akumulatora. Jedan za startovanje u gepeku (oko 650A), drugi u motoru ispod oferke, za
celokupnu elektroniku.
E, taj drugi u motoru me je oduevio.
Sedam se da je bio SAMO 35Ah ali zato CCA 510A !!!!???
Posle sam gledao elektronsku dokumentaciju za tu zver od vozila, i naao sam da su inenjeri reili da
taj mali slui da SAMO daje struju za bendiks (ne znam tano 30-40A), a ona drugi normalno slui za
paljenje.
Zato ova pria.?
Zato da se vidi da NE MORA akumulator da bude od 55Ah, moe i manji, ali MORA 450A.
Iz linog, viegodinjeg iskustva i posle nekoliko stotina ljudi koji su "proli kroz moje ruke i
instrumente", mogu da kaem da de se to teko promeniti. Na ovek zna za "pedesetpet ampera" i
to je to.
Neka tako i ostane.
Da ne greim duu...
Bilo je nekoliko vozaa koji su "znali" da se akumulator kupuje pre "startnoj struji".
Dobro je, neto se menja.
Ovo sve to napisah (opet taj stari, dobri aorist!!!), treba samo onima koji hode da se malo vie bave
auto elektrikom.
Ili i onima koji hode da proire svoje vidike?
DOSTA.
Ne radim ja na normu.
Da li ovo ita neki inenjer iz auto industrije?
Inenjer elektronike?
Inenjer elektrohemije?
Aaaaaa?
Trebalo bi da napiem neto o tesiranju akumulatora.
Ono...
Polovina startne struje 10-15 sekundi... Unutranji otpor... Eksajdov (Exide) nain testiranja do 10
volti...
Neka...
Slededi put...