Praktikum tjelesnog odgoja I

Da bi shvatili ono o emu govorimo moramo razumjeti osnovne pojmove o toj materiji...
Pod kulturom u najirem smislu podrazumijeva se cjelokupnost materijalnih i drutvenih
vrijednosti koje je ovjeanstvo stvorilo u procesu drutveno-historijske prakse.
Kultura se najee dijeli na materijalnu i duhovnu.
Sportska kultura je, dakle, dio kulture, poseban oblik kulture, i predstavlja zbir sveukupnih
drutvenih dostignua u stvaranju i koritenju specijalnih sredstava u cilju unapreenja
zdravlja i razvoja ljudskih sposobnosti i osobina koje su u skladu sa potrebama drutvene
zajednice i interesima savremenog ovjeka.
Sport je vid ljudske kretne djelatnosti koja se karakterie asnom borbom i takmienjem sa
sobom i drugima, sa eljom da se bude bolji, sposobniji, zdraviji i estitiji. To je u sutini
djelatnost prijatnog, dinaminog i takmiarskog karaktera.
Sport je dio simbolike ljudske kulture. Takmienje po pravilima koja su jednaka za sve i
svakoga.
Odgoj je sistematsko i plansko voenje, upravo rukovoenje djeteta, a i odraslog, s tenjom
da razvije, to vie njegove dobre i ugui njegove loe osobine.
Obrazovanje kao opti pojam predstavlja temelje na kojem poivaju cjelokupna znanja koja
opet podrazumijevaju podruja opeg i specifinog obrazovanja, koje namee bit ovjeka kao
bio-psiho-sociolokog bia.
Sportsko obrazovanje je dio procesa sportskog odgoja koji je upravljen na sticanje,
formiranje i usavravanje sportskih znanja, vjetina i navika i teoretskih znanja koja imaju
odluujuu ulogu u rjeavanju zadataka sportskog odgoja.
Pod sportskom vjebom u uem smislu, podrazumijevamo po formi i karakteru, odreeni
pokret ili kretanje koje ovjek upranjava u cilju smiljenog razvijanja, usavravanja i
odravanja svojih sposobnosti, posebno sportskih
Pod sportskom vjebom u irem smislu, odnosno pod sportskom aktivnou,
podrazumijevamo skup, kompleks pojedinih pokreta, prostijih i sloenijih jedinica, koje se
unaprijed ne mogu odrediti, ali ih takoer, kao sportske vjebe u uem smislu, izvodimo u
cilju rjeavanja zadataka sportskog odgoja.
Sportsko vjebanje je vie puta (mnogobrojno) ponovljeno upranjavanje sportskih vjebi u
cilju usvajanja odreenih znanja, umijea i navika, razvijanja sklonosti i sposobnosti i
obezbijeivanja zabave i razonode.
Sportsko umijenje je vjebanjem steena sposobnost da se izvede neka sportska aktivnost.
Sportska vjetina je vjebanjem steena sposobnost izvoenja nekih sportskih aktivnosti na
viem nivou: racionalno, efikasno i precizno.

Sportska navika je dugotrajnim vjebanjem steen automatizam pri izvoenju odreene

sportske aktivnosti, bez vee potrebe angaovanja svijesti.
Trening je engleska rije i znai vjebati, uvjebavali, uiti, pripremati se. Trening je poseban
nain vjebanja, intenzivna i sistematska priprema sa ciljem da se povea sposobnost
organizma za takmienje i visoka sportska dostignua.
Sportska tehnika je specifian i racionalan nain izvoenja kretanja, usklaen sa uslovima
sredine i zahtjevima vjebanja i takmienja. Koarka: dodavanje i hvatanje lopte, voenje,
pivotiranje, utiranje.
Sportska taktika je smiljeno rjeavanje kretnih zadataka u cilju postizanja to boljih
sportskih rezultata.
Gimnastika je vid racionalne kretne djelatnosti usmjerene prvenstveno na skladan tjelesni
razvoj ovjeka i usavravanje njegovih psihomotornih osobina i sposobnosti.
Kinezioloki operator je skup razliitih struktura kretanja koje maksimalno odgovaraju cilju
transformacijskog procesa. To su praktiki one vjebe kojima se najefikasnije djeluje na neku
osobinu ili sposobnost, motoriku informiranost i zdravlje.
GIMNASTIKE VJEBE / TJELESNE VJEBE
Gimnastika je kod starih Grka bila dio odgojnog sistema koji je obuhvatao tri
predmeta i to:
1.

gramatiku, 2.muziku, 3.gimnastiku

Ona je bila osnova snage i fizike ljepote omladine, a takoer i inspiracija vajarske
umjetnosti.
Sam naziv gimnastika je starogrkog porijekla i izveden je od pridjeva ije je znaenje bilo
go, goliav.
Od tog istog pridjeva izveden je naziv gimnazija. Taj je naziv u starogrkom vremenu
oznaavao prostor za fizike vjebe koje su upranjavale bez odijela, dakle prostor za
gimnastiku.
Pod gimnastikom Grci su prvobitno podrazumijevali itav proces tjelesnog vjebanja i to
sve dok nisu poeli razlikovati gimnastiku u uem smislu i nadmetanje, agonistiku.
Razvoj gimnastike...
Kasnije se gimnastika poela razvijati u Njemakoj i to u XIX vijeku, a pogotovo poetkom
XX vijeka.
Tadanja feudalna Njemaka bila je u odnosu na Englesku i Francusku nedovoljno razvijena
zemlja.
Svoju nemo nadoknaivala je razvijanjem filozofije i to u pravcu pretjeranog idealizma.

Pojedini pedagozi, kao npr. Guts-Muths, Salzmann i Pestalozzi poeli su se oduevljavati

antikim idealima pa prema tome i antikom gimnastikom.
Ujedno, oni su poeli analizirati tjelesne vjebe i prouavati njihov utjecaj na organizam.
Pod uticajem francuske revolucije i Napoleonove okupacije poinje da se budi
njemaki nacionalizam.

Njegov vatreni pristalica bio je Jahn. On okuplja kolsku i visokokolsku omladinu radi
tjelesnog vjebanja.
Padom Napoleona nastaje progon nacionalista jer se kneevima i junkerima, tj. pruskim
plemiima, zemljoposjednicima, nije sviala ideja njemakog jedinstva. Jahnov, tzv. turnerski
pokret biva zabranjen (od 1819. do 1840.), ali turneri vjebaju sakriveni u zatvorenim
prostorijama i dalje unapreujui razne vjebe na spravama i proste vjebe, koje su se u
zatvorenim prostorijama i jedino mogle upranjavati.
Kada je, meutim, njemaka buroazija sklopila kompromis s plemstvom, nastaje nova era,
nastojanje Njemake da se probije u imperijalistiku silu.
Zato i gimnastika u prilinoj mjeri poprima vojno-disciplinski karakter.
Danas pod gimnastikom podrazumijevamo vid tjelesnog odgoja koji treba da rijei, prije
svega, zdravstveno-higijenske zadatke i obezbijedi osnovna kretanja koja su potrebna ovjeku
za rad i aktivni odmor, a posebno za upranjavanje sporta.
Osnovne karakteristike gimnastike
Gimnastika je vid tjelesnog odgoja u kome se sluimo svim tjelesnim vjebama, ali tako da
za vrijeme njihovog izvoenja strogo vodimo rauna o energiji koja je utroena, a takoer i o
njihovom obliku (formi), kako bi se obezbijedio odreeni uticaj na organizam.
Gimnastika omoguava pojedinano vjebanje, ali po pravilu takoer i vjebanje u veim
grupama... U gimnastici nema maksimalnog optereenja, za nju je osnovno:
-

poboljanje funkcija unutranjih organa,

oblikovanje aparata za kretanje i

oblikovanje pokreta i kretanja.

Vrste gimnastike i njihova funkcija

1. Jutarnja, odnosno higijenska gimnastika.
Upranjava svakodnevno i to od 10-15 minuta.
Ona ima veliki znaaj s obzirom na prijelaz organizma iz tzv. sanjivog stanja u budno stanje.

Za vrijeme sna razni procesi u organizmu nalaze se u stanju smanjene aktivnosti, miii su
olabavljeni, krvotok je usporen, disanje je plie.
Prijelaz iz sna u budno stanje, tj. kada su procesi u organizmu pojaani nije trenutan ve traje
krae ili due vrijeme.
ubrzava procese u organizmu, obezbjeuje ovjeku osjeaj svjeine i ivotne snage,

obezbjeuje pokretljivost u svim zglobovima,

osigurava sistematsko oblikovanje i obradu miia,

oblikuje pravilno dranje tijela i uvruje zdravlje,

elii organizam ako se poslije vjebanja umivamo...

Traje 15 do 20 min. (2/3 vjebanje a 1/3 tuiranje),
2. Gimnastika u proizvodnji je nov nain podjele koji iziskuje jednostrano naprezanje
organizma sa svim odgovorajuim posljedicama, a ujedno i monotoniju.
Da ne bi dolo do suvie velikog jedinstvenog naprezanja organizma i do opadanja
proizvodnje, to se negativno odraava na zdravstveno stanje i standard radnog
ovjeka, daje se odmor.

On se daje po pravilu onda kada je radni uinak maksimalan, tj. upravo prije nego to
on pone da pada.

Mnogi ruski, vedski i drugi autori preporuuju da se za vrijeme tih odmora organizuje
proizvodna gimnastika, tj. primjeni kompleks prikladnih vjebi u zavisnosti od
specifinosti pojedinih zanimanja (statiko ili dinamiko optereenje, poloaj tijela pri
radu, radna manipulacija, itd.).
3. Terapeutska gimnastika zvana i medicinska ili korektivna gimnastika, ima zadatak
da uspostavi normalno stanje organizma koje je bilo narueno uslijed bolesti, povrede
ili npr. jednostranog rada.---Ona ima zadatak da sprijei irenje nepovoljnih pojava.
Terapeutska gimnastika ima poseban znaaj za kolsku omladinu, iz razloga to se
procenat tjelesnih deformiteta kod njih penje u pojedinim kolama i do 40%, pogotovo
u onim kolama gdje nema redovne, sistematske nastave tjelesnog i zdravstvenog
odgoja.
4. Ritmika gimnastika odnosno, estetska gimnastika, gimnastika harmoninog
oblikovanja, ima zadatak da pored opteg zdravstvenog utjecaja na organizam razvija
smisao za estetsko doivljavanje i izraavanje pomou pokreta.
--- Pomou nje se ostvaruje pravilno dranje tijela uz pomo prirodnih oblika kretanja,
kao npr. hodanja, tranja, poskoka i skokova.
5. Ritmiko sportska gimnastika ranije moderna ritmika gimnastika je iskljuivo enska
sportska disciplina.

Ona omoguuje takmiarkama postizanje visokih sportskih rezultata, a ujedno im

obezbjeuje veoma pozitivan utjecaj na itav organizam, posebno s obzirom na
njihovu motoriku.

Obezbjeuje skladno, harmonino tijelo, povoljan utIcaj na funkcije svih organskih

sistema, a takoer i lakou i eleganciju pokreta i kretanja.

Poto se izvodi uz muziku za nju je takoer karakteristino estetsko doivljavanje,

kao i za ritmiku gimnastiku.

6.Sportska gimnastika ima elemenata sporta, jer predstavlja takmienje i to u tzv.

umjetnikim vjebama na spravama.
One u velikoj mjeri oblikuju tijelo.

Pomou njih se razvijaju ruke i rameni pojas, a ujedno jaaju i trbuni miii.

U sportsku gimnastiku ubrajamo i akrobatiku (vjebe na tlu), koja vrlo povoljno utjee
na razvoj osjeaja za ravnoteu i snalaenje u prostoru.

Akrobatika zvana i parterna gimnastika razvija snane, otporne miie i elastino

tijelo, a u periodu uvjebavanja i okretnost, odlunost i odvanost.

----Pored navedenih postoje jo i: gimnastika disanja, pomona gimnastika i habilitaciona

gimnastika.
Gimnastiku disanja ine posebne vjebe znaajne za razvitak miia grudnog koa koji
obezbjeuje grudne ekskurzije, tj. inspiraciju udisaj i ekspiraciju izdisaj.
Pomona gimnastika je ona gimnastika koja je specifina za pojedine grane sporta, npr.
smuanje (smuarska gimnastika).
Habilitaciona gimnastika, njome se vri habilitacija nerazvijenih psihikih funkcija i
korekcija motornog ponaanja debilnog djeteta. Sredstva ove gimnastike su osnovno prirodni
pokreti koji su tematski povezani sa ostalom nastavom. Njihova primjena naroito je
efikasnaako se izvode uz pratnju muzikog instrumenta ili nekog drugog predmeta kojim se
izaziva zvuni ritam.
Tjelesna vjeba kao sredstvo tjelesnog odgoja
Zadaci koje trebamo rijeiti u nastavi TiZO a su raznovrsni... Osnovno sredstvo kojim te
zadatke moemo rjeavati je tjelesna vjeba.
Pod tjelesnom vjebom podrazumijevamo sve one pokrete, kretanja, aktivnosti, koje ovjek
svjesno koristi za svoj razvoj i usavravanje u duhu drutveno uslovljenog odgojnog cilja.
Onog momenta kada to kretanje ne doprinosi postizanju definisanog cilja ono gubi sutinsko
znaenje tjelesne vjebe.

Aktivnosti: - hodanje, profesionalni poslovi i dr....iako utiu na na organizam ne mogu se

nazvati tjelesnim vjebanjem.
Tjelesna vjeba ima karakter svjesnosti...Na zavretku vjebanja potrebno je postii efekat,
koji je na poetku zamiljen.
Osobine tjelesne vjebe
Elementi tjelesne vjebe :
a)Elementi o formi vjebe (poloaj vjebaa, pravac, obim...) .
b) Elementi o sadraju vjebe
Strukturni elementi tjelesne vjebe

Pokret je sloeni mehanizam...miii, kosti, zglobovi, nervi, cns, pretvaranje hemijske

energije u kinetiku.

Strukturni elementi tjelesne vjebe : a) Mehaniki elementi

b) Energetski elementi
c) Elementi ritma (objedinjavaju
predhodna dva u cjelinu)

Mehaniki elementi tjelesne vjebe

-Svaka tjelesna vjeba posmatrana sa gledita mehanikih elemenata, moe se analizirati u
odnosu na prostor i u odnosu na vrijeme.
-Iz tih razloga razlikujemo mehanike elemente tjelesne vjebe s obzirom na prostor, i
mehanike elemente vjebe s obzirom na vrijeme.
Prostorni elementi tjelesne vjebe : a) poloaj vjebaa
b)obim pokreta i kretanja
c)pravac pokreta i kretanja
Poloaj vjebaa
Tokom izvoenja tjelesne vjebe tijelo vjebaa moemo posmatrati kroz:
Poetni poloaj,--Prelazni poloaj i ---Zavrni poloaj
Poetni poloaj obezbjeuje stabilnost tijela i efikasnost vjebanja.
Ako je on adekvatan stvoreni su preduslovi za bolje, lake i ekonominije izvoenje vjebe.
Od poetnog poloaja zavisi pravac i obim pokreta, odnosno ostali prostorni elementi
tjelesne vjebe.

Prelazni poloaji pokazuju poloaje tijela ili pojedinih njegovih dijelova u kompleksu
odreenih kretanja pri prijelazu od jedne faze kretanja ka drugoj, kao to je sluaj npr. kod
skoka uvis i vjebi na spravama.
Kod tjelesnih vjebi, koje se brzo odvijaju, vane podatke o pravilnosti kretanja esto
dobivamo na osnovu zavrnog poloaja. Tako na osnovu zavrnog poloaja gimnastiara
poslije izvedene vjebe, moemo izvesti zakljuak o pravilnosti njegovih ranijih poloaja (o
polaznim i prelaznim poloajima).
Zavrni poloaj tijela je vrlo znaajan npr. kod svih atletskih bacanja, jer od njega u velikoj
mjeri zavisi uspjeh itavog kretanja.
Pravac pokreta i kretanja
Kretanje, prije svega, znai mijenjanje mjesta u prostoru s obzirom na odreeni pravac.
Utvrivanje pravca kretanja je od velike vanosti, jer omoguuje upoznavanje sa mnogim
drugim elementima kretanja.
Izuavajui pravac kretanja, treba imati na umu da je u odreenoj vjebi samo jedan pravac
najekonominiji, pa prema tome i pravilan.
Poto od pravca pokreta i kretanja zavisi utjecaj vjebe na organizam i praktino, tehniki
rezultat potrebno je izuavati i pronalaziti odgovarajue pravce pokreta i kretanja u svakoj
pojedinoj vjebi.
Koliko je pravac pokreta vaan moemo vidjeti kod plivanja, gdje od pravca pokreta ruke
kroz vodu u velikoj mjeri zavisi efikasnost plivanja.
Obim odnosno veliina pokreta i kretanja
Poto su svi pokreti obrtna kretanja, njihov obim najee se izraava amplitudama odreenog
stepena (podii ruku za 90 stepeni).

Kada je u pitanju kretanje ovjekovog tijela, kao to je to sluaj, npr. kod hodanja ili
plivanja, onda se obino prati kretanje njegovog teita i utvruje rastojanje, odnosno
put.

Ako je kretanje pravolinijsko, dovoljno je da se oznai poetak i kraj kretanja.

Kod sloenih krivolinijskih kretanja treba esto pored puta, koji prelazi teite tijela,
odrediti i put kretanja pojedinih dijelova tijela.

Pored rastojanja, odnosno puta, obim kretanja izraavamo i drugim pojmovima. Tako
govorimo o visini kod skoka uvis, o daljini kod skoka udalj i dubini, npr. kod
ronjenja.