Finska/ Suomi

zemlja tisuu jezera

Pripremili:
Zdenka Blaslov, prof.mentor
Tina Veljaa
Branimir Luka
Marin Mileti

Pomorska kola, Split, 2005.

Glavne karakteristike

Finska je smjetena istono od vedske i zapadno od Rusije, a

na jugu dodiruje Baltiko more.

Cjelokupna povrina Finske je 338,000 km2, od ega je 10%

vode i 67% ume

Ima 187, 888 jezera i 179,584 otoka

Finska je zemlja svih godinjih doba. Bijelo i plavo na njenoj

zastavi predstavlja bijelu boju zimskog snijega, a plavo ljetnu
povrinu jezera.

Finska ima oko 5,2 miliona stanovnika od ega 67% ivi u

urbanim sredinama, a 33 % u ruralnim sredinama

Glavni grad je Helsinki oko milion ljudi ivi na irem podruju

Helsinkija

Ostali vei gradovi Espoo, Tampere, Vantaa, Turku i Oulu.

6. prosinca 1917. stekla nezavisnost

1919. postala Republika

Parlamentarna drava

Predsjednica: Tarja Halonen

Jezik: ima dva sluena jezika: finski i vedski

Vodi kroz obiaje i

ponaanja

Finska je zemlja, vrlo dostupna i

laka za posjetu. Finski su obiaji i
ponaanje gotovo identini
europejskim, naravno s
postojanjem nekih nacionalnih
varijanti. Kodeks ponaanja je
uglavnom oputen, a ugled
dobar ili lo- izgraen je kao
rezultat osobnog ponaanja.,
Openito govorei Finska je zemlja
u kojoj govor ima prilinu teinu.
Rijei se pozorno biraju te Finci
polau veliku pozornost rijeima.
Stoga kineska izreka: Tvoj govor
mora biti bolji od tiine, ako nije,
onda uti savreno je primjenjiva
i u Finskoj

Identitet-religija-ravnopravnost
spolova

Identitet

Finci imaju jak osjeaj nacionalnog

identiteta, to proizlazi iz povijesnog
razvoja Finske. Meutim Finci vole znati
to se misli ili je napisano u inozemstvu
o njima. Iako su spremni kritizirati
vlastitu zemlju, nerado isto sluaju od
drugih.

Religija

Veina Finaca pripada Luteranskog

crkvi- protestantizam. Meutim religija
nema utjecaj na svakodnevni ivot
Finaca, jer je vjera osobna stvar
pojedinca.

Ravnopravnost spolova

U Finskoj je postignut zavidan nivo

ravnopravnosti meu spolovima. To se
najbolje vidi u ueu broja ena u
javnom ivotu (politika, poslovni svijet
itd.). Finska je drava gdje ene imaju
najvea prava u usporedbi s ostalim
europskim zemljama. Na elu finske
drave nalazi se ena predsjednicaga. Tarja Halonen koja je prije toga bila
ministrica vanjskih poslova.

Prianje;mobiteli

Prianje-govorenje

ovjeka se dri za rije, a vola za

rogove, izreka je koju Finci revnosno
sprovode u svakodnevnom ivotu. Rijei
imaju izuzetnu vanost u ivotu Finaca.
Finac e pozorno razmisliti prije nego li
vam neto kae, pa to oekuje i od drugih.
Stoga Finci ne govore mnogo, tiina je u
metrou, autobusu ili tramvaju. To ne znai
kako vam nee ljubazno odgovoriti ako ih
neto upitate. Finac se nikad nee naljutiti
ako ga prekinete dok govori; tiina se dri
dijelom komunikacije. Finci govore vrlo
sporo, ak i na svom materinjem jeziku.

Mobiteli

Porast koritenja mobitela je doveo do

temeljnih izmjena u komunikacijskim
vjetinama. Najvie glede toga jer se ne
gleda licem u lice dok se razgovara.
Komunikacija bez intimnosti. No
koritenje mobitela zabranjeno je u
bolnicama, kazalitu, na sastancima i
nekim drugim mjestima.

Jezici

Fincima je materinji jezik finski i on

pripada ugro- finskoj skupini jezika
( iako se po razumijevanju
izjednauje s estonskim jezikom).
Drugi slubeni jezik je vedski( govori ga oko 6%veana u
Finskoj). Govori se i Sami jezik, u
Laplandiji
Od drugih jezika Finci se veinom
slue engleskim i njemakim jezikom.
U gradovima mnogi natpisi imaju
vedsko ime, a postoje tv i radio
programi na vedskom.

Napojnica
U Finskoj nije obiaj davati
napojnicu. To proizlazi iz
tradicionalno vjerskog naela koje
istie tedljivost i umjerenost.

Pie i puenje

Pie u Finskoj konzumira se gotovo u

jednakoj koliini kao i u drugim
skandinavskim zemljama.
Konzumiranje alkohola takoer ovisi i
o socijalnoj skupini. Vino se pije
samo za nedjeljne rukove ( vino je
izuzetno skupo jer se uvozi i prodaje
se u specijaliziranim prodavaonicama
kao i sve ostale vrste alkohola).
Uobiajeno pie je pivo, ali je i ono
najstroe zabranjeno maloljetnicima
( nemogue je kupiti bilo koji alkohol
dok ste maloljetni)
Preko tjedna se rijetko pije, no
vikendom Finci sebi daju oduka.
Puenje je u opadanju. Finac nikad
nee zapaliti cigaretu, a da prije toga
ne zatrai dozvolu od druge osobe.
Ne pue u prostorijama doma, ve na
balkonu, to ujedno pomae i u
smanjenju puenja
Hrana
Finska kuhinja u sebi sadri razliite
utjecaje: europejske, skanadinavske i
ruske. Finska je hrana dosta
zainjena i masna ( zbog visokih
hladnoa)

estitanje i pozdravljanje

estitanje i pozdravljanje su
obiaji koji se kod Finaca
iskljuivo izraavaju
rukovanjem i gledanjem u oi.
Ljubljenje u obraze je vrlo
rijetko, bez obzira na priliku i
gotovo nikad izmeu dva
mukarca.

Sauna

Finci ne bi mogli zamisliti

ivot bez saune. To je
neto bez ega se ne
moe. Kao to dijete naui
govoriti jednako tako naui
boraviti u sauni. Sauna nije
za one koji ure. To je
mjesto gdje se mogu
nastaviti poslovni razgovori
ali i mjesto gdje se moete
opustiti ili biti apsolutno
sami sa sobom i zaboraviti
na svijet oko sebe.

Sport

Finci, generalno gledaju

na sport kao na
hvalevrijedan oblik
ljudskog truda. To je
moda i zbog toga sto
se finski sportski junaci
nikad nisu ponaali kao
primadone.
Dva najpopularnija
sporta su razni reliji i
utrke automobilima
uope te hokej na ledu.

Djed Boinjak/ JOULUPUKKI

Joulupukki ,
ambasador Boia.
Svake godine kree na
svoj pohod iz daleke
Laplandije ( sjever
Finske). ivi u
Korvantuntri , skupa
sa svojom enom i
svojim pomagaima,
okruen drveem s
ijih vrhova uje elje
djece irom svijeta.

Obrazovanje i odgoj u Finskoj

Jo u ranim godinama stjecanja

nezavisnosti , bilo je posve
razumljivo za Finsku kako e
obrazovanje postati jedno od
primarnih faktora nacije.
Finski obrazovni sustav je besplatan i
podupire cjeloivotno uenje. Finci
imaju vrlo visok standard
obrazovanja. Glavni cilj finskog
obrazovnog sustava je osigurati
cjelokupnom stanovnitvu pristup
obrazovanju i odgoju. Princip
cjeloivotnog uenja sprovodi se kroz
ideju uiniti ljude sposobnima uiti
tijekom cijelog ivota. Taj se princip
sprovodi tijekom cijelog kolovanja,
poevi od osnovnog obrazovanja do
sveuilita. Obvezatno obrazovanje u
Finskoj traje 13 godina. Finci u kolu
polaze sa sedam godina. Osnovno
obrazovanje traje 9 godina,
podijeljeno na 6 + 3-4 godine te via
srednja kola koja traje 3 godine.
Prema procjeni programa
meunarodnog ocjenjivanja znanja i
vjetina (PISA) mladi su Finci ve
treu godinu za redom pokazali
najbolje rezultate u matematikoj,
znanstvenoj i itakoj pismenosti te u
rjeavanju problema. Najvanije
karakteristike rezultata mladih
Finaca je da su jako ujednaeni.

to ini Fince sretnima sree

Finski faktori sree:

dome slatki dome, vlastiti dom

ljetno vrijeme
potenje u prijateljstvu i odnosu
uope
povjerenje
sloboda vlastitog postojanja
svjeina istog doma
prijateljstvo/ djela i rijei
akcija u prijateljstvu
sigurnost i odanost u prijateljstvu
sauna

Finska i Europska unija

Poetkom oujka 2005. Finska

je proslavila desetogodinjicu
lanstva pri Europskoj uniji. U
trenutku kada je postala
lanicom Unije Finska je
proivljavala posljedice svjetske
krize. lanstvom u EU omoguilo
se Fincima stvaranje novog
poetka u ekonomskom smislu i
ispunjenje novih mogunosti u
kreiranju ivotnog standarda.
Europska unija je zajednica
razliitih vrijednosti, kao to
smo i mi sami ali upravo to
omoguava njegovanje vlastitih
osobnosti. U ovih deset godina
Finska se ekonomski razvila u
prvu dravu ekonomskog
standarda ivota.

Polarna svjetlost i bijele noi