UNIVERZITET U TUZLI

Tuzla, decembar 2014.

MAINSKI FAKULTET
Energetsko mainstvo

SEMINARSKI RAD
Klimatizacija prostora odreene namjene
Grijanje i klimatizacija

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

SADRAJ
Popis slika i tabela
1. UVOD
2. KLIMATIZACIJA
2.1. PODJELA SISTEMA ZA KLIMATIZACIJU
3. KLIMATIZACIJA PROSTORA ODREENE NAMJENE
3.1. KLIMATIZACIJA BOLNICA
3.2. KLIMATIZACIJA KOLA
3.2.1. Nauni kabineti
3.2.2. Kabineti za obuku u pripremi hrane i umjetniki
1

2
4
5
6
8
8
1
0
1
0
1

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

kabineti
3.2.3. Plivalita
3.2.4. Kuhinje
3.3. KLIMATIZACIJA DVORANA
4. MODULARNI KLIMA UREAJI (SERIJA KU)
4.1. DIJELOVI MODULARNOG KLIMA UREAJA
5. ZAKLJUAK
6. LITERATURA

2
1
2
1
3
1
4
1
5
1
6
1
8
1
9

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

POPIS SLIKA
Slika
Slika
Slika
Slika

1.
2.
3.
4.

Slika 5.
Slika 6.

Elementi i proces klimatizacije

Proiavanje zraka klima ureajem
Primjer kompletnog sistema klimatizacije
Izgled postrojenja za klimatizaciju i odravanje vlanosti
zraka
Standardni degestor i digestor sa bajpasom
Konstrukcija zida za regulisanje kondenzacije

Slika 7.

Filtarska jedinica klima ureaja

Slika 8.

ematski prikaz ventilatora

2
3
5
7
9
1
2
1
4
1
5

POPIS TABELA
Tabela
1.

Preporuene vrijednosti vlanosti i temperature zraka

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

1. UVOD
Od svog nastanka ovjek je teio da svoje ivotno okruenje prilagodi sebi.
S obzirom da je ovjekova tolerancija relativno mala po pitanju uslova
ivotnog okruenja, jasno je da je to bio osnovni uslov opstanka.
Civilizacijski razvoj i unapreenje tehnika prilagoavanja sredine omoguili
su nastanjenost ljudske vrste u gotovo svim predjelima na Zemlji. Ono to
se od nastanka ovjeka javilo kao potreba to je odravanje ivotnog
prostora u potrebnim temperaturnim amplitudama i prisustvo vazduha u
potrebnoj koncentraciji. Tehnikom zagrijavanja prostora ovjek je ovladao
vrlo rano, a vazduna koncentracija je prirodno bila uravnoteena. U
modernim uslovima ivota, sa ivotnom prostorom koji je sve samo nije
prirodan, kao uslov opstanka javila se potreba za odravanjem pomenutih
parametara u domenu prihvatljivom za ovjeka.
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajueg
stepena ugodnosti za boravak ljudi, ali i drugih ivih bia. U irem smislu
termin se moe odnositi na bilo koji oblik hlaenja, grijanja, ventilacije
ili dezinfekcije koji mijenjaju stanje zraka.
Klimatizacija predstavlja koritenje specijalnog ureaja u cilju podeavanja
temperature i vlanosti vazduha neke prostorije po elji i po potrebi,
nezavisno od spoljnih atmosferskih uslova. Zadatak klimatizacije je
popravljanje kvaliteta vazduha u pogledu njegovih fizikih, hemijskih i
mehanikih osobina i stvaranje najpovoljnijih klimatskih uslova u radnim
prostorijama i u prostorijama uopte.
Dakle moemo rei da je klimatizacija veoma bitna, jer da bi se ljudi
osjeali ugodno u prostorijama u kojima borave potrebno je obezbjediti
optimalnu temperaturu ali i vlanost vazduha. Moemo zakljuiti da je
klimatizacija prostora obuhvata iroku oblast. U ovom seminarskom radu
nastojat emo da objasnimo klimatizaciju prostora odreene namjene kao
to su: bolnice, hoteli, kole, marketi itd.

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

2. KLIMATIZACIJA
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajueg
stepena ugodnosti za boravak ljudi, ali i drugih ivih bia. U irem smislu
termin se moe odnositi na bilo koji oblik hlaenja, grijanja, ventilacije
ili dezinfekcije koji mijenjaju stanje zraka.
Klimatizacija
kao
grana tehnike obuhvata
tehnike
postupke
za
ostvarivanje eljenih parametara zraka te njihovo odravanje u prostoru
pomou termotehnikih sistema tokom itave godine. eljeni parametri
koje treba kontrolisati u optimalnim graninim vrijednostima su vezani uz
uslove toplinske ugodnosti. To su:

temperatura,
vlanost zraka,
brzina strujanja,
istoa zraka,
buka, itd.

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Slika 1. Elementi i proces klimatizacije

Klimatizacijski sistemi obavezno ukljuuju dovoenje svjeeg zraka u
prostor koji se klimatizira, to jest, ukljuuju i ventilaciju prostora jer u
tehnikom smislu, sistemi koji nemaju dovod svjeeg zraka nisu sistemi
klimatizacije (npr. split sistemi nisu klimatizacijski ureaji jer nemaju
mogunost ovlaivanja niti odvlaivanja zraka, ve slue samo za grijanje i
hlaenje zraka).

Klimatizacija obuhvata grijanje,

i ventilaciju zraka.

hlaenje, odvlaivanje, proiavanje

Grijanje: klima ureaji nam omoguuju preciznu kontrolu temperature te

odravanje konstantne temperature tokom cijele godine bez obzira na
vanjske uvjete.

Hlaenje: klima ureaji nam, pogotovo tokom vruih ljetnih mjeseci,

omoguuju hlaenje prostorija ime se stvara ugodna atmosfera za
boravak ljudi.

Odvlaivanje: u reimu hlaenja klima ureaj moe odvlaivati zrak

pruajui osjeaj svjeeg zraka. Ljudsko bie osjea da je nivo od 40 do
60 % ugodan nivo vlage.

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Slika 2. Proiavanje zraka klima ureajem

Proiavanje: klima ureaji mogu proizvesti svje i ist zrak jer su

opremljeni filterima koji apsorbuju praine i neistoe iz zraka.

Ventilacija: ventilacija moe biti ugraena u sistem klima ureaja. Ona

djeluje na principu da uzima zrak iz unutranjosti prostorije i zamjenjuje ga
svjeim vanjskim zrakom.

2.1. PODJELA SISTEMA ZA KLIMATIZACIJU

Osnovna podjela sistema za klimatizaciju moe se izvriti prema namjeni, i

to na:

komfornu klimatizacija
industrijsku klimatizacija

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Komforna klimatizacija: To su sistemi koji stvaraju temperaturne uslove

za boravak ljudi. Odravaju temperaturu od 18 do 27C, te relativnu
vlanost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do
0,3 m/s.

Industrijska klimatizacija: Industrijska klimatizacija obuhvata sisteme

koji stvaraju optimalne uslove za odvijanje nekog proizvodnog ili
tehnolokog procesa, kao to su temperatura, vlaga, istoa zraka.
Primjenjuju se u pogonima za proizvodnju elektronikih ipova, mlijeka,
raunarskih
sistema, vina, ampanjca,

Parametre
sistema
definiu tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave
u industrijskom prostoru.
Prema vrsti klimatizacijskog sistema osnovna podjela je sljedea i vrijedi i
za sisteme komforne klimatizacije i za sisteme industrijske klimatizacije:

Niskotlani ili niskobrzinski klimatizacijski sistemi

Visokotlani ili viskokobrzinski klimatizacijski sistemi

Niskotlani ili niskobrzinski klimatizacijski sistemi. Brzina strujanja u

kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju,
6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). Problem koji je vezan za brzinu
strujanja je problem buke koju stvara zrak strujei kroz kanale, pogotovo
pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija. Padovi pritiska iznose od 500 do
2000 Pa.
Koriste
se
kod
sistema
komforne
klimatizacije: hoteli,kazalita, muzeji, itd.

Visokotlani ili visokobrzinski klimatizacijski sistemi. Brzina

strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove pritiska od
1500 do 3000 Pa. Kanali su najee krunog presjeka (inae kod
niskotlanih sistema mogu i najee jesu pravugaonog presjeka, radi
izgleda enterijera) prvenstveno zbog krutosti stijenki. Koriste se kada je
ograniena mogunost smjetaja kanalskog razvoda, obino za urede na
izlazima (anemostati ureaji koji raspruju mlaz u mnogo smjerova i na
taj nain smanjuju brzinu strujanja). Jo jedan konstrukcijski element je
rasteretna kutija koja slui za smanjenje brzine strujanja zraka.
8

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Prema njihovoj ulozi sistemi za klimatizaciju se dijele na tri vrste:

za klimatizaciju u zimskim periodima

za klimatizaciju u ljetnjim periodima
sistemi za potpunu klimatizaciju u kojima se vre sve funkcije

Slika 3. Primjer kompletnog sistema klimatizacije

Prema broju prostorija koje jedan klimatizacioni ureaj u zgradi tretira,

podjela se
moe vriti na:

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

individualne
djelimine
kompletne

3. KLIMATIZACIJA PROSTORA ODREENE NAMJENE

3.1. KLIMATIZACIJA BOLNICA
Kao to znamo u bolnicama svakodnevno borave doktori, ljudi, pacijenti,
medicinsko osoblje
i kako bi se sprijeilo irenje virusa i oboljenja
potrebno je odravati odreenu temperaturu u tim prostorijama, vlanost
ali i ventilaciju istih. U slijedeoj tabeli data je potrebna temperatura i
vlanost zraka u odreenim prostorijama u bolnicama.

Tabela 1. Preporuene vrijednosti temperature i vlanosti zraka

Sistemi klimatizacije koji se ugrauju u bolnicama posjeduju i neke

dodatne elemetne koji nisu svojstveni za druge objekte, a to su sistemi za:

ovlaivanje zraka
odvlaivanje zraka
ionizacija zraka
proiavanje

Ovlaivanje zraka
10

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Postoji optimalan raspon relativne vlanosti prostorije, budui da presuh ili

prevlaan zrak moe imati negativan utjecaj na zdravlje i osjeaj komfora
ljudi. U bolnicama je neophodno ovlaivanje sobnog zraka kako bi se
odrali eljeni klimatski uvjeti, koji omoguuju bri i laki oporavak
pacijenata.
Vano je drati se propisa o sigurnosti s obzirom na specificirano
odravanje kvalitete istog zraka. Kvaliteta zraka moe ozbiljno natetiti
dobrom osjeanju i zdravlju djelatnika i pacijenata. Mogui simptomi su
umor, loa koncentracija, glavobolje, peckanje oiju i iritacije dinih
puteva. Bakterije u zraku mogu lako prodrijeti kroz osuenu sluzokou
dinih
puteva
i
uzrokovati
upalni
proces.
Elektrina i elektronika oprema u operacijskim salama moe vrlo osjetljivo
reagovati (primjerice rizik od elektrinog udara). Ovo takoer treba uzeti u
obzir i u kombinaciji sa zapaljivim plinovima za narkozu. Vlanost zraka u
porodilitima i djeijim bolnicama je od presudnog znaaja, budui da
novoroenad i mala djeca izuzetno loe reaguju na suhi zrak.
Odvlaivanje zraka
Osim to je zrak u zatvorenim prostorima esto presuh, posebno tokom
zimskih mjeseci, kada se zagrijava, veliki problem moe uzrokovati i
previsoka vlanost zraka, posebno u negrijanim skladitima. Bez obzira da
li je razlog visoke vlage u prostoru godinje doba (ljeti je uobiajena via
vlanost zraka u naem podneblju), PVC stolarija (esto uzrokuje
kondenzaciju uslijed vrlo dobre zabrtvljenosti prostora), loa izolacija
graevine ili je rije o podrumskim prostorima, visoka vlaga moe
uzrokovati brojne probleme. Boravak u takvom prostoru je nezdrav, a
previsoka vlaga loe utie na lijekove, materijale i elektronsku opremu koji
se
tamo
nalaze.

11

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Slika 4. Izgled postrojenja za klimatizaciju i odravanje vlanosti zraka

3.2. KLIMATIZACIJA KOLA

Klimatizacioni, grejni i rashladni (KGH) sistemi u kolama, bilo da se radi o
projektovanju, izvoenju ili samom koritenju i odravanju, imaju niz
specifinosti koje ih razlikuju od slinih sistema u poslovnim objektima.
Relativno veliki broj razliitih vrsta prostorija i njihovih namjena (kuhinje,
plivalita, nauni kabineti), poveana koliina svjeeg vazduha zbog
potrebe za visokim kvalitetom unutranjeg vazduha, a nizak nivo buke,
pouzdanost i jednostavnost u odravanju, samo su neke od tih
specifinosti o kojima se mora voditi rauna.
Osim uobiajnih uionica, u kolama postoje prostori posebnih namjena,
na koje projektanti postrojenja KGH moraju da obrate panju. Oni ukljuuju
naune kabinete i njima pripadajue pripremne prostorije u kojima se
nalaze preparati, kabineti za obuku u pripremi hrane, umjetnike kabinete,
plivalita, radionice i kuhinje.

3.2.1. Nauni kabineti

12

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

kolske naune kabinete ine kabineti za humanistike nauke, hemiju,

fiziku i biologiju. Kabinet za hemiju ima najvee potrebe za ventilacijom,
jer se eksperimenti koji izazivaju isparenja odvijaju na radnim mjestima
uenika, oglednim stolovima i digestorima (zastakljeni dio radnog stola sa
pokretnom eonom povrinom).
Digestori mogu da se smjeste i u pripremne prostorije sa preparatima, koje
se nalaze pored uionice. Sistemi KGH moraju da budu usklaeni sa
arhitektonskim planom prostora. Njihova svrha je da otklone hemijske
gasove, isparenja, dim i paru pa da ih potom odvedu van zgrade i potisnu
tako da ne mogu ponovo da vrate u zgradu. Na taj nain sistemi KGH
pomau da se ouva nekodljivost sredine u kojoj uenici treba da rade.
Sistem takoe mora da odrava kabinet i sale za pripreme pod negativnim
pritiskom u odnosu na hodnike i susjedne prostorije koje nisu dio
laboratorije. Tipian kabinet za hemiju ima glavni sistem za izvlaenje
vazduha kojim se otklanjaju isparenja nastala kao proizvod eksperimenata
koji se izvode na radnom mjestu ili oglednom stolu, plus odsis za
individualne digestore. Regulacija ovih ventilatora treba da se obavlja u
samoj uionici.

Kako veina kabineta za hemiju i pripremnih prostorija ima samo jedan ili
dva digestora koji se koriste sa prekidima, obino se predviaju standardni
digestori ili digestori sa bajpasom sa konstantnom koliinom gasova koji se
odvode. Digestori sa bajpasom sa vertikalnim kliznim ramom koji se die i
sputa imaju prednost u tome to svode na minimum promjenu eone
brzine kada se ram spusti nie, pa su pogodniji od standardnih digestora
(slika 2).

13

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Slika 5. Standardni digestor i digestor sa bajpasom

Pri projektovanju ventilacionih sistema za hemijske laboratorije u okviru

kole, projektanti treba da obrate panju na sljedee:
1) uvaiti praksu veine projektanata koji predviaju od 6 do 10
izmjena vazduha na sat;
2) ulazne otvore na glavnom odsisu smjestiti tako da se odvode
isparenja sa radnih mesta;
3) postaviti odsisne ventilatore za izvlaenje vazduha iz digestora na
kraj trase kanala, poeljno na krovu, tako da odsisni kanal u zgradi
bude na potpritisku;
4) izdii otvore za otpadni vazduh bar 2 m iznad krova i obezbjediti
brzinu isticanja dovoljnu da se izbjegne ponovni prodor hemikalija u
zgradu ili u usisne otvore za vazduh;
5) postaviti potisne otvore najmanje od usisa spoljnog vazduha;
posebni uslovi, kao to su postojanje nadstrenica, nalau vee
razmake;

3.2.2. Kabineti za obuku u pripremi hrane i umjetniki kabineti

14

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Kabineti za obuku u pripremi hrane i umjetniki kabineti takoe proizvode

mirise koji moraju da budu potisnuti iz zgrade. Mada ti mirisi obino nisu
toksini, treba ih ograniiti na odreene prostorije da ne bi dolo do
neugodnih uslova van njih.
Kabineti za obuku u pripremi hrane obino imaju radni prostor za svakog
uenika, opremljen tednjakom sa rernom. Mogue je nai i ogledni sto sa
povrinom na kojoj se kuha. Prostorija treba da ima uobiajeni sistem za
izvlaenje vazduha sa lokalnim upravljanjem. U zavisnosti od opreme
tednjaka, radne ploe i ormana, mogue je koristiti individualne kuhinjske
haube, sline onima koje se koriste u domainstvu, sa ventilatorima sa
strujanjem na gore ili na dole, da bi se obezbjedilo izvlaenje vazduha na
svakom radnom mestu.
Svaki ventilator haube regulie se u tom sluaju pojedinano, na samom
radnom prostoru. Umjetniki kabineti mogu da budu opremljeni peima za
peenje keramike. One odaju veliku koliinu toplote koju treba odvesti da
bi se toplotni dobici u uionici sveli na minimum. Centralna hauba
zvonastog tipa iznad pei, pravilno dimenzionisane veliine i brzine
apsorpcije, moe da se primjeni za odvoenje dijela stvorene toplote.

3.2.3. Plivalita
Bazeni za plivanje u kolama postaju sve popularniji, a namenjeni su kako
kolskoj, tako i iroj upotrebi. U sklopu plivalita mogu da se nau veliki
bazeni sa dijelom za sportsko plivanje, rekreativno plivanje i atrakcije na
vodi, tobogan i sl. Tu takoe mogu da se ugrade i kade za hidromasau.
U projektovanju sistema za ventilaciju plivalita, od najvee je vanosti
kontrola unutranje relativne vlanosti. U zonama hladne klime, posljedice
visoke vlanosti mogu da budu katastrofalne.
Do veoma velikih oteenja moe doi zbog korozivnih efekata vode koja
se kondenzuje na metalnim povrinama i zbog mogunosti zamrzavanja te
vode u okviru omotaa same zgrade i njenog strukturnog sistema.
Preporuena relativna projektna vlanost prostora je izmeu 50% i 60%.
Vii nivoi vlanosti olakavaju pojavu kondenzacije na hladnim
povrinama, dok nii smanjuju oseaj ugodnosti kupaa.
Ventilacija spoljnim vazduhom, do 100%, moe se primjeniti za kontrolu
vlanosti, iako se u dananjim projektima esto primjenjuju mehaniki
ureaji za isuivanje, koje odlikuje sposobnost za ponovno koritenje
energije i grijanje vode bazena.
15

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Ureaji za odvlaivanje sa sredstvom za uklanjanje vlage takoe se koriste

za kontrolu vlanosti u podruju bazena. Zbog visokih trokova za opremu i
visokih temperatura izlaznog vazduha, ovaj tip odvlaivanja nije postao
popularan za primjenu u plivalitima.

3.2.4. Kuhinje
Kuhinje u kolama mogu biti razliite vrste, poev od onih u kojima se
samo podgrejava i servira hrana pripremljena van objekta, do kuhinja
potpuno komercijalnog tipa. Najvanija komponenta ventilacije kuhinje je
hauba za odvoenje masnoe i pripadajui sistem dodatnog vazduha.
Mogue je postaviti haubu za odvod pare od maina za sudove, posuda za
kuhanje hrane na pari, ajnika i ostale opreme gdje nema masnoe.
Klimatizacija kuhinja je sve ea u sjevernim klimatskim podrujima.
Meutim, korisnika treba upozoriti na dodatne graevinske i pogonske
trokove uloene nasuprot ugodnosti zaposlenih.
Koliinu dodatnog obraenog vazduha koju obezbeuje sistem u kuhinji
treba odrediti tako da odri kuhinju pod negativnim pritiskom u odnosu na
susjedne prostorije. Koliina dodatnog spoljnjeg vazduha potrebna za
sistem haube obino je vea od one koja je potrebna za ventilaciju
prostorija u kojoj boravi vei broj ljudi.
U neklimatizovanim kuhinjama, obraen vazduh se obino uvodi direktno u
nju kroz plafonski sistem za distribuciju vazduha. Treba povesti rauna da
se otvori za dovod vazduha ne postave tako da ugroze strujnu sliku po
kojoj se vazduh odvodi haubom. Pripremljen vazduh moe da se uvede
kroz haubu na razliite naine: isticanjem vazduha sa eone strane, na
dole, kombinacijom ova dva naina i kratkospojnim i kompezacijskim
haubama.
Kratkospojne haube mogu da se primjenjuju sa temperiranim ili
netemperiranim vazduhom, u zavisnosti od klime. U pogledu procenta (od
ukupne koliine) vazduha koji se moe odvesti na ovaj nain treba
konsultovati proizvoaa (ta koliina e varirati u zavisnosti od
konstrukcije haube). Koritenjem kratkospojne haube moe se smanjiti
koliina temperiranog vazduha koji se odvodi iz prostora. Spoljni vazduh
koji se obezbeuje susednoj trpezariji/kantini moe biti delimini izvor
dodatnog vazduha i moe se prenijeti u zonu kuhinje kroz otvore na zidu ili
reetke.

16

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Ono to je jo bitno napomenuti jeste da prilikom izrade objekta zidovi

kuhinje imaju specijalan nain izrade kako nebi dolo do kondenzacije i
pojave vlage. (slika 2)

Slika 6. Konstrukcija zida za regulisanje kondenzacije

3.3. KLIMATIZACIJA DVORANA

Obzirom na viestruku namjenu za koju su predviene dvorane, pri
koncipiranju termotehnikih instalacija vodi se rauna o njihovoj
prilagodljivosti trenutnoj vrsti aktivnosti i sadraju u samoj dvorani. Pri
tome je vano napomenuti da skoro svi glavni dogaaji za koje je
namijenjena dvorana imaju u pravilu kratko trajanje, tj. manje od tri etiri
(3 4) sata, to je takoer vaan faktor pri razmatranju sistema
klimatizacije. Naravno, postoji i mogunost due zauzetosti dvorane
(sajmovi, izlobe i sl. ), te sistem klimatizacije treba biti funkcionalan i za
priredbe takve vrste. U svakom sluaju, u dvorani je klimatizacijom
potrebno osigurati optimalne mikroklimatske uslove (unutranja
temperatura, relativna vlanost, koliina svjeeg zraka, nivo buke i brzina
strujanja zraka).

17

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

Predvien je zrani sistem jednokanalne klimatizacije sa promjenljivom

koliinom zraka, to jest, iskljuivo zrakom se vri grijanje i hlaenje
prostora, osim poda dvorane, gdje je predvieno podno grijanje).

4. MODULARNI KLIMA UREAJI (SERIJA KU)

Zahvaljujui svom iznimno fleksibilnom proizvodnom programu SERIJA KU
moe nedvojbeno pruiti rjeenje koje najbolje zadovoljava potrebe
klimatizacije i ventilacije:

industrijskih pogona
radionica
skladita
bolnica
kola
trgovakih centara
supermarketa
trgovina
dvorana

Klima ureaji odravaju propisanu istou, temperaturu i vlanost zraka

filtriranjem, grijanjem, hlaenjem i vlaenjem odnosno suenjem zraka.
Proces pripreme zraka u klima ureajima najee je potpuno automatski.
Klima ureaji serije KU, veliine od 1 do 17, su naprave za pripremu zraka.
Oni osiguravaju komforne uvjete klimatiziranih prostora.
Kombinacijom razliitih funkcionalnih jedinica mogu se primijeniti ureaji s
mogunostima od uobajenog provjetravanja s filtriranjem do cjelovite
pripreme zraka uz iskoritenje topline otpadnog zraka. Ureaji su izraeni
u skladu sa standardom EN 1886. Dimenzije ureaja odreene su na
osnovi modulne dimenzije 305mm, tako da su unutarnje mjere svijetlog
otvora viekratnici mjere 305, ime su ureaji prilagoeni osnovnoj
dimenziji filtarskog okvira od 610 x 610 mm.
Klima ureaji izraeni u osamnaest veliina
zapreminskog protoka zraka od 800-80 000 m3/h

obuhvataju

podruje

Ono to je bitno napomenuti jeste da za klimatizaciju objekata posebne

namjene, naprimjer za bolnice, laboratorije i slino, proizvode se klima
ureaji takozvane higijenske izvedbe u skladu sa standardom DIN 1946.
Oplata ureaja higijenske izvedbe izraena je od plastificiranog elinog
lima, ime je otporna na dezinfekcijska sredstva, to je velika prednost.
18

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

4.1. DIJELOVI MODULARNOG KLIMA UREAJA

Filterska jedinica (F1,F2,F3) je dio klima ureaja u kojem se izdvajaju
neistoe iz zraka (slika 3). Standardno se izrauju tri tipa: panelni filtar
(F1), vreasti kratki filtar (F2) i vreasti dugi filtar (F3). U skladu s EN 779 i
klasifikacijom EUROVENT 4/5 veliine i tipovi su prilagoeni veliini
ureaja, stupnju izdvajanja odnosno korisnosti od klase G1 do F9. Materijal
filtra je labirintne strukture, izraen od staklenih vlakana, sintetikih
vlakana, tekstila i sl.

Slika 7. Filterska jedinica klima ureaja

Elektrini grija (GE) je izmjenjiva topline u kojem se elektrina energija

pretvara u toplinsku. Najee se koristi u sluajevima kada nije dostupan
drugi izvor toplinske energije (topla voda ili para) ili kao alternativni grija.
Zatitni elementi elektrinog grijaa su sigurnosni termostat i osjetnik
strujanja zraka. Preporuuje se ugradnja elektrinog grijaa na tlanoj
strani ventilatora. Izmeu ventilatora i grijaa treba ugraditi jedinicu
razdjeljivaa strujanja kako bi se zrana struja raspodijelila po cijelom
presjeku grijaa.
Grija je izmjenjiva topline - topla ili vrela voda zrak (GV), odnosno
vodena para - zrak. Izraen je od aluminijskih lamela i mehaniki
ekspandiranih bakrenih cijevi to omoguava visok koeficijent prijelaza
topline. Prikljuci sabirnih cijevi su s navojem, odnosno s prirubnicom, a
njihovo povezivanje treba izvesti protustrujno. Upotrebljava se i kao
19

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

izmjenjivaka jedinica lamelnog rekuperatora. Na zahtjev se iza grijaa

ugrauje zatitni termostat protiv smrzavanja.
Hladnjak (H) je izmjenjiva topline hladna voda - zrak (HV) odnosno freon
- zrak (HI). Izraeni su od aluminijskih lamela i mehaniki ekspandiranih
bakrenih cijevi to omoguava visok koeficijent prijelaza topline. Uz
hladnjak u standardnoj izvedbi ugrauje se i eliminator kapljica (EK), a na
zahtjev (za manje brzine zraka) moe se isporuiti bez eliminatora kapljica,
to skrauje jedinicu. Jedinica je opremljena sakupljaem kondenzata,
izraenim od nehrajueg elinog lima s prikljukom za odvod
kondenzata.
Ventilatorska jedinica (V) je pogonska jedinica (slika 4) klima ureaja u
kojoj zrak prima energiju potrebnu za svladavanje otpora strujanja kroz
ureaj (interni pad pritiska) i kroz elemente za razvod zraka (eksterni pad
pritiska). Ventilator i elektromotor ugraeni su na zajedniko postolje, a s
kuitem ventilatorske jedinice povezani su amortizerima i elastinim
spojem, ime je znatno smanjen prijenos vibracija. Poloaj i raspored
ugraene opreme prilagoen je tlanom prikljuku, odnosno strani
posluivanja. U tipska kuita ugrauju se razliiti tipovi radijalnih
dvostrano usisnih ventilatora s naprijed odnosno natrag zakrivljenim
lopaticama, te ventilatori bez spiralnog kuita. Velik broj tipova i veliina
omoguuje izbor najpovoljnijeg ventilatora za sve zadane uvjete. Za odsis
zraka s visokim sadrajem masnih para (kuhinje), koristi se izvedba s
centrifugalnim ventilatorom i natrag zakrivljenim lopaticama ije kolo je
plastificirano. Hlaenje elektromotora izvedeno je istim vanjskim zrakom.

Slika 8. ematski prikaz ventilatora

20

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

5. ZAKLJUAK
Osnovni zadatak klima ureaja je da utie na klimatske uslove, koji se po
potrebi mogu mijenjati i prilagoavati konkretnim uslovima. Sa
odgovarajuim klima-ureajima se u klimatizovanim prostorijama odrava
temperatura i relativna vlanost, u granicama u kojima se ovjek ugodno
osjea, a zavisno od spoljnjih uslova, poto je ovjek osjetljiv na promjenu
temperature i relativne vlanosti.
Postoji mnogo prednosti koritenja klima ureaja. Neke od njih su :
-

Komfor, to znai idealna temperatura ivotnog ili radnog prostora

kroz cijelu godinu
Zdravlje; klima ureaj loe utie na zdravlja samo u sluaju
nepravilnog koritenja
istoa, nema dima, pepela, azbestne praine, nego upravo filterima
preiava zrak od neistoa koje se nalaze u njemu
Brzina; nakon samo nekoliko minuta od ukljuivanja ureaja u
prostoriji se osjeti promjena temperature a uz to je jo mogue i
tajmerima podesili ukljuivanje ili iskljuivanje ureaja

Ovaj seminarski rad nam slui da proirimo svoja znanja o klima

ureajima, njihovoj funkciji, elementima i vrstama, sa posebnim osvrtom
na upotrebu istih u prostorijama posebnih namjena, kao to su bolnice,
kole, dvorane, itd. Upotreba klima ureaja raste svakim danom zbog
mogunosti brzog rashlaivanja prostorija u vrelim ljetnim danima, a i
zbog mogunosti ekonominog grijanja zimi. Zato su postali sastavni dio
skoro svakog domainstva.

21

Seminarski rad:

Klimatizacija prostora odreene namjene

6. LITERATURA

[1] https://www.fsb.unizg.hr/atlantis/upload/newsboard/11_10_2007__7911_4_UVODKLIMA
[2] Klimatizacija, Branislav Todorovi, Beograd, 2009
[3] http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimatizacija
[4] scribd.com

22