Professional Documents
Culture Documents
SADRAJ..........................................................................................................................................
1. UVOD ...........................................................................................................................................
2.HIDROELEKTRANE ...............................................................................................................
2.1 Definicija hidroelektrana .................................................................................................
2.2 Podjela hidroelektrana..............................................................................................................
2.2.1. Podjela prema nainu koritenja ................................................................................................
2.2.1.1 Akumulacione hidroelektrane ..................................................................................................
2.1.1.2 Reverzibilne hidroelektrane .....................................................................................................
2.2.2 Prema smjetaju postrojenja .......................................................................................................
2.2.3 Prema padu vodotoka .................................................................................................................
2.2.4 Prema nainu punjenja akumulacijskog bazena .........................................................................
2.2.5 Prema udaljenosti strojarnice od brane .......................................................................................
2.2.6 Prema smjetaju strojarnice ........................................................................................................
2.2.7 Prema ulozi u energetskom sistemu ...........................................................................................
2.2.8 Prema instaliranoj snazi ..............................................................................................................
6. ZAKLJUAK ...........................................................................................................................
7. LITERATURA ..........................................................................................................................
1.UVOD
Koritenje hidroenergije je zapoelo u Mezopotamiji i drevnom Egiptu prije oko 8000.
godina, kada se ona koristila za navodnjavanje. Hidroenergija se svugdje koristila. U Indiji se
koristilo vodeniko kolo i vodenica, kao i u Rimskom Carstvu, za mljevenje ita u brano. U
Kini se vodenice koriste jo od dinastije Han.
Hidroenergija se svugdje koristila. U Indiji se koristilo vodeniko kolo i vodenica, kao i u
Rimskom Carstvu, za mljevenje ita u brano. U Kini se vodenice koriste jo od dinastije
Han.
Hidroenergija se koristila u Rimskom Carstvu i za rudarstvo, a sastojalo se se u potkopavanju
planine velikim koliinama vode, koja je dovoena putem akvedukata s oblinjih planinskih
rijeka. Isti akvedukti su rabljeni u ispiranju velikih koliina zlata. Ta se metoda koristila u
rudnicima Las Mdulas u panjolskoj, Velikoj Britaniji, i ne samo za vaenje zlata, nego i
za olovo i kositar. Kasnije se to razvilo u hidraulino rudarenje, a to je koritenje mlazeva
vode visokog pritiska, za ispiranje stijena i sedimenata, posebno prisutno za vrijeme zlatne
groznice u SAD u 19. stoljeu.
Kad je zapoela industrijska revolucija, parni stroj je preuzimao sve vie posla, ali je
hidroenergija jo uvijek koristila, kao za puhanje mjehova za zrak kod visokih pei,
za mlinove, prijevoz teglenica, pogon uspinjaa itd.
Prve hidroelektrane
1770.-tih francuski inenjer Bernard
Forest
de
Blidor
izdaje
knjigu Architecture
Godinja proizvodnja
Drava
hidro-elektrine energije
(TWh)
Instalirana
Faktor
Postotak od ukupne
snaga (GW)
kapacitivnosti
Kina
585,2
171,52
0,37
17,18
Kanada
369,5
88,974
0,59
61,12
Brazil
363,8
69,080
0,56
85,56
SAD
250,6
79,511
0,42
5,74
Rusija
167,0
45,000
0,42
17,64
Norveka
140,5
27,528
0,49
98,25
Indija
115,6
33,600
0,43
15,80
Venecuela
86,8
67,17
Japan
69,2
27,229
0,37
7,21
vedska
65,5
16,209
0,46
44,34
Paragvaj (2006.)
64,0
Francuska
64,4
25,335
0,25
11,23
Jedine zemlje koje veinu elektrine energije osiguravaju pomou hidroelektrana su Brazil,
Paragvaj, Kanada, Norveka, vicarska i Venecuela. Meutim, Paragvaj ne samo da proizvodi
dovoljno elektrine energije, putem hidroelektrana, za domae potrebe, ve on iizvozi svoju
elektrinu energiju Brazilu i Argentini.
2. HIDROELEKTRANE
ponedjeljak je pica potronje, vrlo velika potronja je i svim ostalim radnim danima.
Vikendom obino pada potronja elektrine energije. Za popunjavanje dnevnih pica
potronje grade se reverzibilne hidroelektrane. Postoje dvije izvedbe akumulacijskih
hidroelektrana: pribranska i derivacijska. Pribranska se nalazi ispod same brane, a
derivacijska je smjetena puno nie od brane i cjevovodima je spojena na akumulaciju. Glavni
dijelovi akumulacijske elektrane su akumulacija, brana, zahvat, gravitacijski dovod, vodna
komora, zasunska komora, tlani cjevovod, strojarnica i odvod vode.
vii spremnik vode. To se obino radi nou, jer je tada potronja energije najmanja.
Reverzibilna turbina/generator moe se ponaati i kao pumpa i kao turbina (obino kao
Francis turbina). Danju se prebacuje na proizvodnju elektrine energije i tada se prazni gornja
akumulacija, voda se proputa kroz turbinu, natrag u nii rezervoar i pritom se generira
elektrina struja.
To nije ba energetski najbolje rjeenje, ali je bolje nego napraviti jo nekoliko termoelektrana
za pokrivanje dnevnih pica potronje.
Na sljedeim slikama emo vidjeti shemu i izgled reverzibilne hidroelektrane :
4. DIJELOVI HIDROELEKTRANE
4.1 Brana
Brana je hidrotehnika graevina koja pregrauje vodotok ili drugu vodenu masu radi
zadravanja razine vode na eljenoj visini. Slui za razliite namjene, kao to su
stvaranje akumulacija (kontrolirano isputanje vode) iliretencija (privremeno zadravanje
vode), zahvat vode (za vodoopskrbu ili navodnjavanje), kanaliziranje vodotokova i u druge
svrhe.
toku planinskih vodotoka ili u duboko usjeenim koritima, gdje dizanje vodostaja kod
prelijevanja velikih voda ne prouzrokuje tete na obalnom podruju. Stalne se brane grade do
visine od priblino 15 m; ako im je visina vea ili ako zatvaraju dolinu u brdovitom terenu,
zovu se dolinske pregrade, a ako se grade od zemljanog nasipa, zovu se usporni nasipi. Brane
visine do 15 m nazivaju se niske, vie od toga nazivaju sevisoke. Pokretne brane sastoje se od
pokretnih konstrukcija, tzv. zapornica, smjetenih meu stupovima. Dizanjem ili sputanjem
zapornica otvara se proticajni presjek vodotoka meu stupovima. Tako se regulira proticanje
vode kroz branu, a time i vodostaj uzvodno od brane.
zapornice.
Visina
ustava,
irina
broj
protonih
polja
zavise
od topografskih i hidrolokih uvjeta; one mogu obuhvaati cijelu duinu brane ili samo jedan
dio. irina jednog polja moe iznositi do 50 m, kod valjkastog tipa ustava. Kod drugih ona
obino ne prelazi 30 m. Najvie ustave ne prelaze visinu od 20 m.
11
tlakom.
Dovodni
tunel
hidroelektrana
obino
je krunog presjeka,
jer
je
12
to hidrauliki i statiki najpovoljniji oblik. Ali pri malim unutranjim tlakovima tuneli imaju
oblik potkove. Optimalni je oblik D krunog tunela, jer je zbroj trokova u
elektroenergetskom sustavu minimalan. Prosjena brzina vode u dovodnom tunelu je od 3 do
4 m/s. Ulazna brzina ne treba iz hidraulikih razloga biti vea od 1,2 m/s. Zbog toga, ulaz
tunela ima ljevkasti oblik.
4.5 Strojarnica
Strojarnica je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetiku
energiju njezinog strujanja,a potom u mehaniku energiju vrtnje vratila vodne turbine te,
konano, u elektrinu energiju uelektrinom generatoru. Iskoritavanje energije vodnog
potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji elektrine energije iz fosilnih i nuklearnog
goriva, zato je hidroenergija najznaajniji obnovljivi izvori energije. U zadnjih trideset godina
proizvodnja u hidroelektranama je utrostruena, a njen udio povean je za 50 %, za to je
vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama poveana za 100 puta, a udio oko 80 puta.
Tok
vode
se
usmjerava na lopatice rotora turbine, stvarajui silu na lopaticama. Uzevi u obzir da se rotor
13
vrti, sila djeluje na putu (sila koja djeluje na putu je definicija rada). Na taj nain energija se
prenosi sa toka vode na turbinu. Na sljedeoj slici moemo vidjeti princip rada turbine :
Francisova ,
14
15
Velika prednost je to ne koriste fosilna goriva kao pokreta turbine, odnosno elektrinog
generatora. Time elektrina energija nastala u hidroelektranama postaje rentabilnija, te
neovisna o cijeni i ponudi fosilnih goriva na tritu. Hidroelektrane takoer imaju predvien
dulji ivotni vijek nego elektrane na fosilna goriva. Ono to je bitno, u razmatranju
hidroelektrana s ekonomskog aspekta, jest da dananje, moderne, hidroelektrane zahtijevaju
vrlo malen broj osoblja, zbog velikog stupnja automatiziranosti. Nadalje, cijena investicije u
izgradnju hidroelektrane se povrati u razdoblju do desetak godina.
Kljuni dio hidroelektrane je njena brana. Uruavanje brane moe dovesti do velikih
katastrofa za cijeli ekosustav nizvodno od brane. Sama kvaliteta gradnje, konstrukcije i
odravanje brane nije dovoljna garancija da je brana osigurana od oteivanja. Brane su vrlo
primamljiv cilj tijekom vojnih operacija, teroristikih inova i tomu slinih situacija. Takoer
jedan primjer koji svjedoi opasnosti ljudskim ivotima je hidroelektrana
Rijeka svojim tokom nosi vodeni materijal u obliku pijeska i mulja. To s vremenom dovodi
do taloenja toga materijala u vodenom bazenu, a posljedica toga je smanjivanje dubine
vodenog bazena. Zahvaljujui tome, vodeni bazen gubi svoju ulogu. Akumulaciju vodene
mase tijekom kinih razdoblja, a koritenja iste tijekom suhih razdoblja godine. To se moe
izbjei gradnjom raznoraznih kanala koji imaju ulogu premosnice, te se tako odvodi taj
sediment. Rezultat je da svaka hidroelektrana ima svoj ivotni vijek, nakon kojeg postaje
neekonomina.
Takoer uoeni, negativni, aspekt prilikom gradnje brana je nunost unitavanja
gospodarskih, kulturolokih i prirodnih dobara. Prilikom punjenja hidro akumulacijskog
jezera dolazi do nunog potapanja svega onoga to se nalo ispod povrine samoga jezera.
Fauna toga podruja je primorana na preseljenje, takoer kao i ljudi. to se flore tie, situacija
je malo drugaija, prvenstveno u tropskim podrujima. Do 2008. se procjenjuje da je kod
gradnji hidroelektrana preseljeno sveukupno izmedu 40 do 80 milijuna ljudi irom svijeta.
16
6. ZAKLJUAK
su reverzibilne hidroelektrane, koje omoguavaju dva reima rada, te kao takve su vrlo
isplative
poeljne
za
izgradnju.
Procjenjuje
se
da
je
2005.
godine
20%
7. LITERATURA
1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana
2. elektroenergetika.info/he-bih.htm
3. www.riteh.uniri.hr/
4 . www.izvorienergije.com/energija_vode.html
5 . " Elektrina postrojenja " Rajko Misita
18
19