INTERNACIONALNI

UNIVERZITET TRAVNIK

INTERNATIONAL
UNIVERSITY OF TRAVNIK

BIZNIS PLAN KAO SAVREMENI INSTRUMENT

INVESTICIONE POLITIKE
SEMINARSKI RAD

Prvi ciklus studija na Ekonomskom fakultetu

Predmet: Menadment investicija i projekata
Nosilac programa: Dr. sci. Asib Alihodi

Student:Darko Milini
k. godina: 2011/2012, VII semestar

Travnik, januar 2012. godina

Seminarski rad

S A D R A J:

Strana
UVOD

1. POTREBA ZA PLANIRANJEM

2. BIZNIS PLAN KAO SAVREMENI INSTRUMENT INVESTICIONE

POLITIKE
2.1. Uloga biznis plana u upravljanju i razvoju
2.2. Strateko i operativno planiranje
2.3. Biznis plan i njegove karakteristike

6
6
6
7

3. IZRADA BIZNIS PLANA MALOG PREDUZEA

3.1. Dijelovi biznis plana

10
11

ZAKLJUAK

15

LITERATURA

16

PRILOG: PRIMJER - BIZNIS PLAN DOMAI IKUBATORI

17

Seminarski rad
UVOD
Tema ovog seminarskog rada je Biznis plan kao savremeni instrument investicione
politike. Biznis plan je sredstvo planiranja. Planiranje je u dananjoj ekonomiji absolutno
potrebno i neizbjeno, jer putem planiranja obezbjeujemo ideje, planiramo kada i kako
raditi i pomae nam pri donoenju odluka.
U ovom seminarskom radu e biti objanjena potreba za planiranjem, kako se planira
putem izrade biznis plana i koju ulogu biznis plan ima u upravljanju i razvoju. Poslije toga
panja se posveuje izradi biznis plana, dijelovima biznis plana, kao i jednim malim
primjerom koji pokazuje mogunost izgleda jednog biznis plana.

Seminarski rad
1. POTREBA ZA PLANIRANJEM
Planiranje predstavlja donoenje odluka to jest, odluivanje ta, kako i kada neto uraditi.
Ta djelatnost je kljuna za poslovni uspjeh. Kao to je jedan poslovni ovjek istekao:
Planiranje danas je tako vano da ispunjava glavni dio vremena nekih
najpotovanijih poslovnih ljudi...Planiranje nam omoguuje ovladati
promjenama. Primorava nas da organizujemo svoja oekivanja i da izradimo
programe za njihovo ostvarivanje.
Planiranje je najefektivniji nain da se iz svih nas izvue ono najbolje naa
najbolja razmiljanja, nae najbolje interese i namjere i da nam olaka
razviti najdjelotvorniji nain postizanja naeg najveeg rasta.1
Sam in pripreme poslovnog plana primorava preduzetnika da promiljaju korake koje
moraju preduzeti od trenutka kad se odluuju upustiti u vlastito preduzee do trenutka
kad ga otvaraju za poslovanje i u godinama u kojima su aktivno ukljueni u preduzee.
tavie, poslovni plan moe posluiti kao plan poslovanja kad je poslovanje u toku.
Na mnoge naine poslovni plan podsjea na mapu puta kazujui preduzetnicima kako na
najbolji nain stii od A do . Preduzetnici mogu misliti: zato bih troio vrijeme
pripremajui poslovni plan? Odgovor je zbog toga to sebi ne mogu priutiti da ga ne
naine.
Iako mnoga preduzea posluju bez formalnih planova u provoenju aktivnosti i procedura
planiranja, to nikako ne umanjuje potrebu i efekte planiranja. Argumenti za neprovoenje
aktivnosti planiranja od stane organizacija zbog izuzetno turbulentnih promjena u
okruenju i nesvrsihodnosti ulaganja vremena i resursa, nemaju zapravo nikakvog
ekonomskog razona. Naime, ba kao to neko ree: "Ako propusti da planira, ti u stvari
planira da ne uspije".2
Prola su vremena kad je pojedinac mogao pokrenuti posao i uspjeno
poslovati uzdajui se da je dovoljno snaan raditi duge sate i da je dovoljno
vjet da prodaje po cijenama iznad kotanja svojih materijala odnosno
proizvoda. Male prodavnice, mlinovi za ito, konjunice i kovake radionice
nikle su u mnogim naseljima na raskrsnicama kako su Amerikanci
primjenjivali svoju energiju i uroenu inteligenciju za naseljavanje
kontingenta. Ta prirodna inteligencija je jo uvijek potrebna. Ali sam po sebi,
zdrav razum, po kojem su Amerikaci poznati, nee osigurati uspjeh u malom
preduzeu. Tehnologija, trite, pa ak i sami ljudi postali su daleko sloeniji
nego to su bili prije 100 ili samo 25 godina.
Danas zdrav razum mora biti kombiniran sa novim tehnikama kako bismo
uspjeli u novom dobu. Ba kao to niko ne moe da zamisli pokretanje

1
2

Harold Blancke, citirano u Marvin Bower, The Will to Manage (New York: McGraw-Hill, 1966), str.46
Boris Tihi, Muris ii, Nenad Brki: Marketing, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2006, str.36

Seminarski rad
svemirkog broda sa ljudskom posadom bez plana leta, isto tako se ne moe
zamisliti pokretanje novog preduzea bez poslovnog plana.3
Za ideju poslovnog plana teko je rei da je nova. Velika preduzea ve dugo izrauju na
hiljade poslovnih planova godinje, naroito za marketing novih proizvoda, kupovinu
postojeih preduzea ili za irenje na inostrana trita. Ali ta je novo u koritenju
poslovnih planova od stane preduzetnika. Vanjski pritisci ih sada primoravaju da razrauju
svoja preduzea na papiru prije nego to uloe vrijeme i novac u poslove koji imaju malo
ili nimalo izgleda za uspjeh. Vanjski pritisci dolaze uglavnom od kreditora i ulagatelja
kojima se preduzetnici obraaju radi novca. Mnogi od njih pitaju za poslovni plan prije
razmatranja zahteva za novcem. Ti vanjski pritisci su zdravi:
- Preduzetnik ima koristi jer zahvaljujui poslovnom planu moe bolje procijeniti ta
treba preduzeti kako bi uspio.
- Ulagai i kreditori takoe imaju koristi jer im poslovni plan daje bolju informaciju
pomou koje mogu odluiti hoe li finansijski pomoi preduzetniku.
Kako sugerie Prikaz 1., ne samo lica izvan preduzea, ve i osobe unutar preduzea imaju
interesa za poslovni plan. Preduzetnikov tim lino bili oni savjetnici ili kljuni menaderi
koristiti e poslovni plan kao izvrni plan usmjeravajui svoju snagu na godine koje
dolaze.
Prikaz 1.: Ko treba poslovni plan?
Preduzetnici
Ulagai
Bankari
Preduzetnikov tim4

U.S. Small Business Administration: "Business Plan for Small Manufactures", Management Aid No.
2007 (Washington, D.C.: U.S. Government Printing Office, 1985) str. 2
4
Siropolis C. Nicholas: Menadment malog preduzea, Mate Zagreb, Zagreb, 1995, str.163

Seminarski rad
2. BIZNIS PLAN KAO SAVREMENI INSTRUMENT INVESTICIONE POLITIKE
Biznis plan je termin preuzet iz engleskog jezika i u literaturi, kao i u praksi, ravnopravno
se upotrebljava sa terminom poslovni plan. Razlog este upotrebe ove rijei je
odomaenost engleske rijei business koja oznaava posao, poslovanje, trgovinu.
Biznis plan je dokument koji se priprema u vidu elaborata, sa ciljem dokazivanja
ekonomske opravdanosti investicionih ulaganja kapitala. Na bazi egzaktne metodologije,
biznis plan treba da predstavi isplativost i profitabilnost kao krajnji cilj namjeravanog
projekta, sa obzirom na izvore finansiranja.
Sa upravljakog aspekta, biznis plan je skup ciljeva, politika, strategija i seta pojedinanih
programa aktivnosti za implementaciju izabrane koncepcije biznisa privrednog drutva.
Ovaj dokument predstavlja plan koji se prezentuje banci ili nekom drugom finansijeru. U
njemu se opisuje namjera biznisa, zatim objanjavaju trokovi, oekivana zarada i nain
vraanja pozajmljenog novca, kao i brzina sticanja profita.
Biznis plan je dokument koji sadrajno obrauje, kako manje preduzetnike poduhvate,
tako i poduhvate velikih preduzea, sa projekcijama za odreeni vremenski period i sa
odreenim iznosom potrebnog kapitala, kao i sa razradom informacione osnove poduhvata,
za preduzetnike poetnike, ali i za one koji proiruju svoje postojee poslovanje bez
dodatnih ulaganja ili sa njima. Biznis planom su uglavnom obuhvaene poslovne aktivnosti
od tri do pet godina, pa i vie.
U strukturi biznis plana neophodno je obuhvatiti:
- Analizu razvojnih mogunosti i sposobnosti investitora
- Analizu izvodljivosti i dinamiku radova, i
- Zbirnu ocjenu investicionog projekta.5
2.1. Uloga biznis plana u upravljanju i razvoju
Mnogima plan i planiranje lie na nepotrebno administratiranje, koje je suvino u
dinaminom preduzetnikom poslovanju. Prema rezultatima jednog istraivanjima 6 veoma
mala panja se poklanja izradi biznis plana. Naime, 41% poslovnih poduhvata poinje bez
biznis plana, 26% ima samo opti plan, 5% radi samo finansijske projekcije za
potencionalne investitore, a samo 28% radi potpuni poslovni plan. Meutim, svrsishodno
biznis planiranje je veoma bitan inilac i uslov preduzetnikog poslovanja.
2.2. Strateko i operativno planiranje
Poznato nam je da razlikujemo strateko od operativnog planiranja.
- Strateko planiranje je bazino
- Operativno planiranje je taktiko

Asib Alihodi i dr.: Menadment investicija i projekata, Ekonomski fakultet u Travniku, Travnik, 2010,
str.100
6
Bhide Amar, How Enterpreneurs craft, Harvard Bbusiness Review, March-April 1994.

Seminarski rad
Oba planiranja su vana i jedno bez drugog ne idu. Strateko planiranje se ostvaruje kroz
operativno planiranje, to znai da je operativno planiranje razrada stratekog. Operativno
planiranje je po elementima koncipiranja i sprovoenja znatno egzatnije (preciznije) od
stratekog. To znai, dok je plan koji se odnosi za dui period globalniji i naelniji jer
odraava samo strategiju, tj osnovni smjer preduzetnikog kretanja i djelovanja, dotle je
operativni plan, plan koji se donosi za krai vremenski period, i on je detaljniji i odreeniji
i tie se operative, koja treba da se sprovede u cilju obavljanja konkretnih poslova i
zadataka.
Na primjer, rezultat stratekog planiranja je donoenje odluke o ulasku u odreeni
preduzetniki biznis.
Rezultat operativnog planiranja je donoenje odluke o slanju narudbe dobavljau za
dostavu odreenog artikla iz njegovog asortimana. Izmeu najkraeg operativnog
(jednodnevnog) i najdueg stratekog (viegodinjeg) plana, nalazi se vie vremenskih i
funkcionalno razliitih meuplanova, koje preduzetnik treba da razlikuje i obrauje.7

2.3. Biznis plan i njegove karakteristike

Pojava biznis plana je novijeg datuma i on je posljedica svojevrsnog sazrijevanja

preduzetnitva kao interdisciplinarne oblasti nauke i djelovanja faktora trine ekonomije.
Biznis plan nije obavezujui dokument za preduzetnike, ve je realna potreba i bitan uslov
da njegov biznis trino opstane.
Elaborirani operativni koncept odabranog biznisa, predstavlja osnov za izradu biznis plana.
Biznis plan se moe definisati kao razvojni dokument, na osnovu kojeg se vlasnik kapitala
(preduzetnik) opredjeljuje za organizovanje i voenje odabranog biznisa. Biznis plan je
moan upravljaki alat, ili figurativno reeno, neka vrsta mape koja menadmentu pomae
da se orijentie na uzburkanom trinom moru. On je dokument koji opisuje projekciju
budunosti jedne firme, koristei kao osnovu rezultate iz prolosti i sva saznanja o
tehnikim, tehnolokim i trinom okruenju. Pojam "plan" kazuje da se radi o
terminiziranim aktivnostima, koje bi trebalo da obave odreeni ljudi, na odreenom
mjestu, u odreenom vremenskom periodu, sa definisanim sredstvima i uspjehom koji je
planiran.
Biznis plan je, dakle, neophodnost. Ako osoba koja treba da pone sa malim poslom, ne
moe da sastavi biznis plan, ona je u problemima. Uprkos raznim miljenjima da li je
potreban ili nije biznis plan, preovladava miljenje da je biznis plan vaan pisani dokument
i neophodan instrument preduzetniku na putu ka uspjehu. On je, osim toga, osnova
preduzetnikog efiksanog upravljanja. Biznis plan treba da predstavlja izraz poznavanja i
odanosti menadmenta poslovnoj ideji. Od mnotva ideja treba odabrati pravu, koja e
omoguiti da se zadovolje neke bitne potrebe u postojeem sistemu potronje. Biznis plan
7

Radoja Radi: Menadment malih i srednjih preduzea, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka,
2011., str. 278

Seminarski rad
postaje praktini test, da li mala, na izgled skromna ideja, moe da dovede do pojave
novog preduzea, koje e otvoriti novu granu i stvoriti novo trite.
Dobar broj vodeih preduzea u savremenoj svjetskoj privredi je poeo od malih poslovnih
ideja, koje su dobrim biznis planom i njegovim sprovoenjem u doglednom vremenskom
periodu postali veliki poslovni poduhvati.8 Izrada dorog biznis plana je neophodna, da bi se
razumjela sloenost i izvodljivost poslovne ideje i da bi se imao pristup eksternim izvorima
finansiranja.
Za ozbiljan biznis, preduzetnici moraju imati posebno opredjeljeni dnevni, nedeljni,
mjeseni, godinji i viegodinji biznis plan. Biznis plan je vaan instrument
preduzetnitva, za postavljanje njegovih ciljeva u nekom vremenskom okviru i mjerenje
njegovih poslovnih performansi. Zato svaki plan ima svoj cilj i svrhu, a istovremeno
predstavlja i vano operativno sredstvo menadmenta u funkciji pravilnog pozicioniranja
stratekog i operativnog.
U bori za daleku budunost, preduzetnik se moe izgubiti u sadanjosti. Upravo zato,
ravnopravno tretiranje svih navedenih planova ima punog smisla, jer pomae preduzetniku
da ne ode u neku krajnost i da pogrijei. Pomae mu da ostvari odreenu ravnoteu u
stratekom i operativnom smislu. Uzmimo za primjer mjeseni biznis plan. Na poetku
svakog mjeseca treba da se utvrdi mjeseni program rada, u kome e se predvidjeti, koji
posebni zadaci treba da se obave pored svakodnevnog posla. Na primjer, preduzetnik treba:
-

Da pregleda knjige nabavke ili prodaje, kako bi kontrolisao dobavljae ili prodaju
odreenih artikala;
Da pregleda izvjetaje trgovakih putnika;
Da usporedi rezultate rada pojedinih odjeljenja u datom mjesecu, u odnosu na
rezultate iz prolog mjeseca;
Da utvrdi uzrok razlikama u prometu i da izvede zakljuke;
Da pregleda blagajnu i da upozori blagajnika da svakog mjeseca pojedanput vri
pregled gotovine i vrijednosnih papira (ne u isti dan) itd.9

Biznis plan je dokument pisan od strane budueg vlasnika, koji daje detalje prirode svog
poslovanja. Iznis plan ima nekoliko znaajnih funkcija:
-

Prvo, pomae preduzetnicima da paljivo razmisle o svom buduem poduhvatu,

Drugo, pomae preduzetnicima da obezbjede finansiranje,
Tree, obezbjeuje osnovu za mjerenje planskog progresa i
etvrto, pomae u uspostavljanju povjerenja izmeu preduzetnika i njegovih
zaposlenih.10

Glavni razlozi za izradu biznis plana su:

1. sa stanovita budueg preduzetnika:
8

Milisavljavi Momilo: Strategijski menadment, Poslovna kola Megatrend, Beograd, 1996, str. 176.
Cerfber de Medelsheim: 120 zlatnih pravila za trgovinu, Beograd, 1992. str. 28-29
10
Radoja Radi: Menadment malih i srednjih preduzea, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka,
2011. str. 280
9

Seminarski rad

Da stekne bolji uvid u poslove u koje hoe da ue,

Da unese promjene u projekat prije njegovog zapoinjanja, kako bi se poveala
vjerovatnoa uspjeha i profitabilnosti,
Da izbjegne ulaganja novca i vremena u neprofitabilne poslove,
Da omogui pristup eksternim izvorima finansiranja.

2. sa stanovita budueg investitora:

-

Da razumije prirodu ulaganja,

Da procjeni izvodljivost i ekonomsku opravdanost projekta,
Da stekne prvi utisak o menaderskom timu.11

Svi biznis planovi nisu isti. Oni variraju u zavisnosti od vrste biznisa. Meutim, svi planovi
bi se mogli svrstati u slijedee sekcije: kratak pregled aktivnosti, opis proizvoda ili usluge,
marketinka analiza ili plan, opis menaderskog tima, finansijska strategija i dodatak.
Dobar savjet za preduzetnika je slijedei: Preduzetnik treba da stavi sva razmiljanja na
papir, to e mu pomoi da rasvijetli svoje dileme, zato je u biznisu, ko su njegovi kupci i
konkurencija, koja je njegova snaga, koje su njegove slabosti i kakav je njegov plan za
budunost. Istraivai sugeriu preduzetniku dva naina za pripremu biznis plan:
Obraanje profesionalnoj konsultanskoj organizaciji,
Agaovanje konsultanata, koji e preduzetniku pomoi da sastavi biznis plan.
Preduzetnik ne treba da se ustruava, ak je poeljno da uvijek trai pomo. To treba da
bude izraz njegovog interesovanja i njegove elje, da njegov biznis plan to realistinije
odrazi njegove anse u budunosti.

3. IZRADA BIZNIS PLANA MALOG PREDUZEA

11

Radoja Radi, op.cit., str. 281

Seminarski rad
"Osnovni motiv organizovanja poslovanja u preduzeu jeste profit, koji nastaje
prisvajanjem vika rada na osnovu privatne svojine, a doprinosi razvoju privatne inicijative
preduzetnika"12 Nakon provjere o vlastitim predispozicijama za osnivanje biznisa i nakon
odabira biznisa i drugih parametara, pristupa se izradi biznis plana. Biznis plan je mono
sredstvo koje moe preduzetnik koristiti u pretvaranju svoje strategije u dijelo. Uz to,
istovremeno mu se omoguuje da prepoznaje limitirajue faktore poslovanja, greke i
nerazumjevanja, kao i da sa vie uspjeha odabere partnere, lokaciju, kao i ciljne segmente.
Biznis plan je metodoloko sredstvo obrade poslovne ideje kojom se dokazuje opravdanost
njene realizacije. U sutini, biznis plan je najvaniji instrument rukovoenja preduzeem,
jer na osnovu njega moemo kontrolisati svaku aktivnost koju namjeravamo preduzeti u
cilju realizacije poslovnog poduhvata. Biznis plan je dokument koji nam prua cjelokupnu
sliku o mogunostima koje imamo. Izrada biznis plana preduzetniku daje informacije na
osnovu kojih na vrijeme moe uoiti da li je njegov poduhvat isplativ i realan. Biznis plan
je nophodan korak u pretvaranju ideje u biznis i njegovo pripremanje zahtjeva trud.
Velika preduzea ve godinama praktikuju poslovno planiranje. Preduzetnici mogu sami
planirati posao, ali mogu koristiti i usluge strunjaka iz ove oblasti. Najbitnije je da
poslovni plan bude kvalitetno pripremljen. U suprotnom sluaju, moe se desiti da ne
prua sasvim pouzdane informacije i da poslovni poduhvat bude osuen na neuspjeh.
"Osnovna obiljeja kvalitetno sastavljenog biznis plana odnose se na:
1.
2.
3.
4.

Kompletnost obuhvata sve bitne stavke iz sadraja.

Tanost da se zasniva na pouzdanim informacijama.
Preciznost bez upotrebe nejasnih rijei.
Saetost ne smije biti preobiman (preporuuje se 20-25 stranica; za zahtjevniji
posao moe se prei 30-40 stanica)"13

Sa tehnikog aspekta se preporuuje da u biznis planu navedeni brojevi budu brojeke, a ne

rauni sa vie decimalnih brojeva. Takoe se preporuuje da reenice budu kratke,
konkretne i bez pravopisnih greaka. Zakonom nije definisano ko moe da priprema biznis
plan, ali se preporuuje da ga provjeri strunjak za ovu vrstu posla. Oblik i sadraj vee
firme i banke uglavnom se definiu prema svojim specifinim potrebama.
Da bi se uradio dobar biznis plan, treba pristupiti istraivanju trita i faktora okruenja,
izradi dokumentacije, analizama projekcija itd. Sve ovo se radi u veem ili manjem obimu,
u zavisnosti od situacije. Gledajui sa vremenskog aspekta preovladava miljenje da izrada
biznis plana treba da pone 6 mjeseci prije nego to se krene sa poslovanjem nove firme.
Za to vrijeme preduzetnik moe da se fokusira na vanije faktore poslovanja i da izvri
pripreme za sve menaderske aktivnosti.
"U firmama razvijenih zemalja biznis plan se sastavlja za svaku poslovnu ideju, bez obzira
dali ona zahtjeva finansijska ulaganja ili ne. Na naim prostorima, biznis plan se najee
priprema kada se trai kredit od banaka ili mikrokreditnih organizacija"14

12

iin ain Dijana: Osnovi Menadmenta, Viskoka kola za turistiki menadment ibenik, ibenik, 2010,
str. 226
13
Vukmirovi Nikola i dr.: Preduzetnitvo u praksi malih i srednjih preduzea, Banja Luka, 2005, str. 51
14
Vukmirovi Nikola i dr, op.cit., str. 52

10

Seminarski rad

3.1. Dijelovi biznis plana

Svi biznis planovi nisu isti, nemaju istu strukturu i obim. On treba da bude tako koncipiran
kako bi potencijalnom investitoru pruio kompletnu sliku i razumijevanje novog posla, kao
i da pomogne preduzetniku da razjasni vane komponente biznisa i da mu omogui da
ostane na kursu svojih zacrtanih poslovnih ideja.
S obzirom da ima vie razloga zato se pravi biznis plan, postavlja se shodno tome i pitanje
da li dovoljan samo jedan plan i kakva je njegova struktura. Odgovor na ovo pitanje u
mnogome zavisi od toga ko je konsultant kod njegove izrade. Naime, ukoliko se kao
konsultanti angauju finansijski menader ili lice koje moe da obezbjedi finansijska
sredstva, moe se rei da je dovoljan samo jedan plan. Meutim, mnogi mali biznisi koriste
vie poslovnih strategija i imaju dva plana. Po pravilu jedan plan preduzetnik pravi za
sopstvenu upotrebu, a drugi za potrebe lica koja su zainteresovana za finansiranje biznisa.
Kako treba da izgleda biznis plan i koji su njegovi sastavni dijelovi, najbolje se moe
vidjeti iz prikaza sastavnih dijelova biznis plana.
Dobar i obuhvatan plan treba da ima slijedeu strukturu:15
Naslovnu stranu.
Pregled sadraja.
Saetak.
Izjavu o misiji.
Menaderski tim.
Profil djelatnosti.
Profil biznisa.
Trini segment firme.
Plan marketinga.
Plan upravljanja.
Operativni plan.
Finansijski plan.
Plan aktivnosti u budunosti.
Prilog uz biznis plan.
Pisanje rezimea.
Prema tome. Moe se rei da je biznis plan sredstvo za osnivanje, razvoj i upravljanje
preduzeem. Plan pomae da na najefikasniji nain realizujemo preduzetnike ideje i
stvaranje profita.
Slika 1. predstavlja mogui izgled jednog biznis plana.

15

Dosti Milenko.: Menadment malih i srednjih preduzea, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2003,
str. 58

11

Seminarski rad

Slika 1. Potena strana biznis plana16

Svaki od elemenata u datoj strukturi treba da udovolji svrsi u kontekstu ukupnog zadatka
biznis plana. Elementi biznis plana dati su u sledeoj tabeli17:
Dio plana
Osnovni zadatak dijela plana
Naslovna strana
Nalovna strana treba da sadti bitne
informativne elemente firme, kao to je ve
16
17

Dosti Milenko: op.cit., str. 206

Dosti Milenko: op.cit., str. 207

12

Seminarski rad

Pregled sadraja

Saetak/rezime

Izjava o misiji

Menadment tim
Profil djelatnosti

Profil vaeg biznisa

Trini segment firme

Plan marketinga

Plan upravljanja

prikazano.
Popis glavnih naslova plana. Treba
omoguiti itaocu da brzo pronae dio
teksta koji ga posebno zanima.
Saetak predstavlja strukturu plana u
minijaturi i to po najvanijim poglavljima i
glavne podatke iz plana marketinga,
operativnog i finansijskog plana. Pie se na
1-2 strane.
Prezentuje svrhu postojanja firme i
preduzetnikove namjere kako da se ta svrha
ostvari u interesu kupca i u interesu
ostvarivanja profita vlasnika biznisa.
Ime vlasnika i drugih vanih osoba sa
njihovim glavnim karakteristikama.
Ovaj dio plana treba da prezentuje jasnu
sliku djelatnosti u koju spada i preduzee
za koje se radi biznis plan. Potrebno je dati
podatke o: trinom potencijalu djelatnosti,
optim trendovima razvoja, proizvodnji i
potronji i drugim relevantnim kretanjima.
Odrediti vrlo jasno prirodu predmeta
poslovanja kao osnove izrade biznis plana.
Najvanije je opis proizvoda/uslugem opis
naina njihove potronje, opis kupaca i sve
bitne procedure na kojima se zasniva
posao. Zakljuan stav treba da pokae
anse vaeg biznisa u okviru djelatnosti i
trinom okruenju.
Ovaj segment treba u biznis planu jasno
definisati i prikazati: ko su kupci, gdje ive,
koje su im emografske i ekonosmke
osobine, tj kakva im je kupovna mo.
Potrebno
je
prezentovati
moguu
diferencijaciju kod kupaca u odnosu na
konkurente i sticanje prednosti na bazi
boljeg zadovoljstva kupaca
Ovaj plan treba da obuhvati parcijalne
dijelove marketing miksa. To obuhvata
analiu trita, konkurencije, analizu i
prognozu prodaje, metod distribucije i
prodaje, politiku cijena itd.
Prikaz organizacije i upravljanje kadrovima
13

Seminarski rad

Operativni plan

Finansijski plan

Plan aktivnosti za budunost

Prilozi za biznis plan

Pisanje rezimea

sa relevantnim pokazateljima o broju

kvalifikovansoti zaposlenim, platama i
drugim trokovima. Treba predstaviti i plan
razvoja kadrova.
Obuhvata radne intervencije i izvedbe o
pokazateljima o trokovima izvedbe,
kvalitetu proizvoda, koliini, zalihama i
snabdjevanju repromaterijalom.
Ovaj dio bie toliko dobar ako su dobro
uraeni prethodni parcijalni planovi, jer iz
njih crpi najvanije parametre. On sadri
izvore i upotrebu kapitala popis sredstava i
opreme, bilans stanja, izvjetaj o taki
pokria, bilans uspjeha, kao i finansijske
pokazatelje koji proizilazi iz planskih
parametara.
Naznaka zadataka za menadment o tome
kako da se plan efikasno ostvari u praksi i
kako se osigura stabilan razvoj firme u
budunosti.
Sutinski plan treba biti kratak, saet i
upotrebljiv. Zbog toga treba formirati dobre
priloge, a samo njihove krucijalne elemente
unijeti u tekst plana.
Mada se saetak smjeta na poetak plan,
njihovom pisanju se priloi na kraju kada je
uraeno. Piui saetak, ponovo provjerite
glavne pokazatelje u planu.

ZAKLJUAK
Biznis plan je u dananje vrijeme absolutno bitno i vano analitiko sredstvo pri planiranju
i razvoju kako malog, tako i velikog preduzea. Nijedan poslovni poduhvat ne moe da
14

Seminarski rad
uspije ako prije toga nije zadovoljio kao poslovni plan. Vanjski pritisci, koji dolaze
uglavnom od kreditora i ulagatelja, primoravaju privrednike da razrauju svoja preduzea
na papiru, prije nego to uloe vrijeme i novac u poslove koji imaju malo ili nimalo izgleda
za uspjeh.
Biznis plan je termin preuzet iz engleskog jezika i u literaturi, kao i u praksi, ravnopravno
se upotrebljava sa terminom poslovni plan. Biznis plan obuhvaa poslovne aktivnosti u
vremenskom periodu od tri do pet godina, pa i vie. Biznis plan treba da predstavlja izraz
poznavanja i odanosti menadmenta poslovnoj ideji. Iako predvien za planiranje, poslovni
plan, itekako moe da pomogne preduzetniku ili menaderu pri razradi dnevnih, nedeljnih
ili mjesenih aktivnosti. Ne samo pri osnivanju ili poetku poslovanja, biznis plan moe
posluiti kao plan poslovanja i kad je poslovanje u toku. Biznis plan moe da pomogne
menaderima i zaposlenim da prate aktivnosti preduzea i da vide dali preduzee odstupa
od planiranih aktivnosti, dali je odstupanje prihvatljivo ili nije i ta moe da se preduzeme
dabi se poslovanje ponovo vratilo na ispravan kurs.
Iako biznis plan nije obavezujui dokument za preduzetnike, iz svega navedenog moemo
da primjetimo da je biznis plan realna potreba i bitan uslov da biznis trino opstane.

LI T E R AT U R A
[1]

Asib Alihodi, Almir Alihodi, Nasir Silajdi: Menadment investicija i

projekata, Ekonomski fakultet u Travniku, Travnik, 2010.
15

Seminarski rad

[2]

Boris Tihi, Muris ii, Nenad Brki: Marketing, Ekonomski fakultet u

Sarajevu, Sarajevo, 2006.

[3]

Dosti Milenko.: Menadment malih i srednjih preduzea, Ekonomski

fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2003.

[4]

Radoja Radi: Menadment malih i srednjih preduzea, Univerzitet za

poslovne studije, Banja Luka, 2011.

[5]

Siropolis C. Nicholas: Menadment malog preduzea, Mate Zagreb, Zagreb,

1995.

PRIMJER: BIZNIS PLAN DOMAI IKUBATORI

1. INKUBATOR MALE PRIVREDE MODRIA

16

Seminarski rad
1.1. O osnivau
NBR (nezavisni biro Modria-Gradaac) ima misiju da unapreuje i poboljava poloaj
drutvenokritikih grupa na humanitarnim i ekonomsko-pravnim poslovima. U tom
kontekstu se bave animiranjem preduzetnikih i drugih sposobnosti pojedinaca da ostvare
samozapoljavanje kroz pokretanje mikrobiznisa. U tom kontekstu NBR se bavi
mikrokreditiranjem preduzetnika, edukacijom i konsaltingom u voenju malih firmi.
1.2. Inkubator male privrede Gradaa
NBR je u okviru navedene misije postupio strategiji podrke razvoju inkubatora.
Ocijenili su da Small Business Incubator, je prihvatljiv model za zapoljavanje i saniranje
teke socialno-ekonomske situacije preduzea.
a) Definicija uloge inkubatora Gradaac
Inkubator male privrede ima zadatak da preduzetniku, korisniku (stanaru),
omogui najprije poetak registrovanog biznisa, a potom rast i razvoj na nain
da postane dovoljno sposoban i snaan, sa jasnim konceptom razvoja, te da
dorim menadmentom krene u dalji razvoj i osvajanje trita, kako bi nakon 3-5
godina mogao da radi i izvan inkubatora.
b) Zadaci inkubatora
- Nastao je i razvija se u vrijeme poslijeratne recesije, privredne krize i
nezaposlenosti. Stvoren je radi novog zapoljavanja putem novoformiranih
proizvodnih i drugih subjekata.
- Osigurava uslove za poetak obavljanja vlastite djelatnosti mikropreduzetnika.
- Ostvaruje osnovni cilj: stvaranje veeg broja novih firmi.
- Pogodan je za otpoinjanje vlastite djelatnosti zbog: jeftinog prostora, zejdnike
infrastrukture, edukacije-obuke, zajednikog koritenja usluga / pojedinih vrsta
opreme
i
mogunost
zajednikog
koritenja
odreenog
broja
finansijskih/tehnikih i drugih programa.
- Djeluje u okviru NB Modria
- S ciljem zadovoljenja potreba i interesa stanara, u inkubatoru djeluju i pratee
slube kao to su: pravni sektor, raunovodstvo, grafika firma, restoran i
uskoro trgovina.
- Inkubator opsluuje minimalan broj zaposlenih na obezbjeenju i ienju
objekata, strune i poslove menadmenta obavljaju kadrovi NBR.
- Posluje kao neprofitini segment u okviru NBR, kao nevaldine i neprofitne
organizacije.
- Ostvareni prihod od zakupnine prostora od (1,70KM po m 2) troi se na
finansiranje zaposlenog tehnikog kadra i dio trokova elektrine energije.
c) Tok osnivanja inkubatora u Gradacu
17

Seminarski rad
-

1996. godine zaokruen je PROJEKAT OSNIVANJA SMALL BUSINESS

INCUBATOR MODRIA.
1998. godine formiran je inkubator.
Osniva inkubatora je Nezavisni biro za razvoj Modria.
Donacije: Vlada Federacije donirala 100.000 KM i 100.000 KM ostali manji
donatori
Objekat: Optina Gradaac

1.2.1. Djelatnosti u inkubatoru

Inkubator je namjenjen prvenstveno proizvodnim djelatnostima ili uslunim djelatnostima,
koje su u funkciji proizvodnje i veeg zapoljavanja. Inkubator preferira slijedee
djetanosti:
- Istraivanje, inovatorstvo, razvoj i unapreenje poslovanja.
- Zanatsko uslune i zanatsko proizvodne djelatnosti.
- Montaa i laka manufakturna proizvodnja.
- Konsalting, primjena novih tehnologija i proizvodnja kompjuterskih programa.
- Odabrana proizvodnja suvenira.
- Ugostiteljske, zanatske i usluge maloprodaje u funkciji dopune prethodnim
djelatnostima.
- Sjedita i zastupnitva domaih i stanih trgovakih i drugih firmi.
1.2.2. Kriteriji odabira stanara inkubatora
Kandidati za inkubator bi trebali zadovoljiti slijedee kriterijume:
- Poznavanjem posla kojim se bavi kandidat.
- Poeljno je bavljenje inovatorskim radom i primjenom najsavremenije tehnologije
u djelatnosti.
- Da posjeduje jasan program poslovanja i razvoja, te procjenom potrebnih
investicionih sredstava i finansijskog poslovanja.
- Procjenom mogunosti plasmana i ostvarenja dobiti.
- Predvieni broj zaposlenih na poetku i u razvijenoj fazi poslovanja.
- Da posjeduje osnovna znanja iz marketinga i menadmenta.

1.2.3. Prostor inkubatora

-

Ratom teko oteena zgrada srednjoskolskog centra u Gradau

Objekat obuhvata 6.800 m2 korisne povrine
Zbog nedostatka sredstava nie se realizovao projekat koji se odnosi na adaptaciju
amfiteatra i izgradnja 5 montanih objekata.

1.3. Menadment inkuatora

18

Seminarski rad
Menadment preduzima aktivnosti servisnog karaktera s ciljem da se minimiziraju trokovi
rada lanova inkubatora.
a)
-

Administrativno tehnike usluge

Usluge sekretarijata.
Telefonske poruke.
Telefax usluge.
Potanske usluge.
Kurirske usluge.
Usluge pisanja, prepisivanja i fotokopiranja.
Priprema i realizacija prezentacije na sajmovima, priprema, organizacija i
koordinacija medijskih nastupa, pomo pri reklamno propagandnim
kampanjama.

b)
-

Poslovna podrka
Pomo pri izradi poslovnih planova.
Marketinka pomo i savjetovanje.
Finansijski ininjering.
Tumaenje zakonskih rjeenja i savjetovanje u podruju pravne regulative.
Grupno i pojedinano obrazovanje.
Pomo pri kontaktima sa domaim i stranim institucijama.
Obezbjeenje pozitivnog odnosa i konkretne pomoi od strane lokalnih vlasti.
Tehniko obrazovanje.

c)
-

Pronalaenje slobodnog kapitala:

Mikrokrediti preko LOK mikrokreditne organizacije sa Tuzlanskog kantona.
Grant sredstva lokalnih i meunarodnih donatora.
Pronalaenje domaih i stanih privatnih ulagaa sa ciljem formiranja
partnerskih kompanija.
Obezbjeenje informacija i pomo pri apliciranju za hipotekarne i druge
kreditne kod lokalnih i stanih poslovnih banaka i specijalizovanih fondova.

1.4. Trajanje koritenja inkubatora

Strategija je da to vie ljudi proe kroz inkubator prije to postanu samoodrive firme. U
tom kontekstu:
- Prema konceptu i ugovoru, stanara koristi prostor u trajanju od po jednu godinu sa
mogunou produavanja ugovorenih obaveza.
- Prema osnovnom sporazumu, koritenje se ograniava na 3 do 5 godina, ukoliko se
inkubiranje nije obavilo u eljenom nivou.
- Prema predvienom vremenu inkubacije, mikropreduzetnik bi trebao oezbjediti:
opstanak djelatnosti, tehnoloku i finansijsku stabilnost, stabilno i stalno
zapoljavanje; da postane prepoznatljiv i dinamian subjekt na tritu.
19

Seminarski rad
-

Po obavljenoj inkubaciji i obezbjeenju novih prostorija za nesmetan rad, stanar

korisnik je duan da napusti inkuator, a na njegovo mjesto dolazi novi korisnik.

1.5. Rezultati prvog inkubatora

-

Trenutno u inkubatoru ima 26 preduzetnika sa oko 240 stalno ili povremeno

zaposlenih.
Najvea firma koja je sa mikro prela u srednje preduzee je firma THEMA d.o.o.
sa 145 radnika na izradi gornjih dijelova obue.
U inkubatoru su smjetene sve NVO, udruenja, humanitarne organizacije koje
pokrivaju optine Modria i Vukosavlje.

ZAKLJUAK
Realizacija investicionog programa osnivanja, Small usiness Incubator u Gradau je
pokazala kako se na prvim projektima mogu zadovoljiti interesi: vlasti, stranih i domaih
donatora, nevladinih organizacija, mikropreduzetnika i socijalno-ekonomskih ugroenih
kategorija.

20