RAZVOJ POJEDINCA

Lozena Ivanov
Odjel za psihologiju
Sveuilite u Zadru

RAZDOBLJE OVJEKOVA
PSIHIKOG RAZVOJA

1. PRENATALNO RAZDOBLJE
2. NOVOROENE
3. DOJENE

PRIBLINO TRAJANJE

od zaea do roenja (9 mj.)

od roenja do 1. mjeseca
od 1. - 12. mjeseca

4. RANO DJETINJSTVO

od 1.,2. - 6.,7. godine

5. KASNO DJETINJSTVO

6.,7. - 11.,12. godine

6. ADOLESCENCIJA
a)preadolescencija (11 - 13 g.)
b)srednja ad. ili pubertet (13-16g.)
c)kasna ad. (16,17 - 21,30)

od 11.,12. godine
do odrasle dobi

7. RANA ODRASLA DOB

20. - 40. godine

8. SREDNJA ODRASLA DOB

40. - 65. godine

9. KASNA ODRASLA DOB

vie od 65 godina

PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA

Intelektualni razvoj se odvija
kroz nekoliko kvalitativno
razliitih stupnjeva
Ustanovio da djeca odreene
dobi ine kvalitativno razliite
pogreke od djece drugih
dobnih skupina
Zato se mentalne sposobnosti
mijenjaju u funkciji vremena?
djeca su aktivna u odnosu
prema svojoj okolini

JEAN PIAGET (1896-1980)

Kognitivni razvoj je usmjeren prema razumijevanju i

osmiljavanju vanjskog svijeta
Faktori koji odreuju kognitivni razvoj:
1. maturacija
2. aktivnost pojedinca

Unutranji misaoni svijet izgrauje se ili konstruira na

temelju iskustava steenih izravnim dodirom i
manipulacijom predmetima u vanjskom svijetu
KONSTRUKTIVIZAM

Kognitivna struktura je izgraena od osnovnih elemenata

ili SHEMA koje predstavljaju opi potencijal za izvedbu
neke vrste ponaanja
Glavni mehanizmi pomou kojih se mijenjaju sheme jesu:
- AKOMODACIJA
Proces kojim se postojee sheme mijenjaju u skladu s
novim informacijama
- ASIMILACIJA
Proces kojim se novi podaci iz okoline ukljuuju u ve
postojee misaone sheme

Suoavanje s novim injenicama koje nisu u skladu s

postojeim shemama dovode do stanja mentalne
neravnotee
Proces uspostave ravnotee kako bi se osigurala
uravnoteenost misaonih struktura naziva se
EKVILIBRACIJA

Misaoni razvoj se odvija kroz etiri stupnja:

1. SENZOMOTORIKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)

2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)

3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)

4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle

dobi)

1. SENZOMOTORIKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)

Senzomotorike sheme temelje
se na uroenim, refleksnim
ponaanjima
Na poetku je uenje sluajno, a
zatim se poinje temeljiti na
uvidima steenim kroz pokuaje i
pogreke
Glavni napredak povezan je sa
shvaanjem stalnosti objekta
Na kraju razdoblja dijete je u
stanju predoavati predmete i
kad nisu u njegovom vidokrugu

2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)

Vei napredak u razvoju govora i stjecanju pojmova
Neka obiljeja ometaju dijete u logikom prosuivanju koje
poiva na naelima KONZERVACIJE (odnosi se na
meusobnu neovisnost nekih svojstava predmeta)

Obiljeja predoperacijskih misli:

- konkretnost jo uvijek vea usmjerenost na
predmete koji su blizu ili su povezani s trenutnom
situacijom
- ireverzibilnost nemogunost logikog
povezivanja uzajamno ovisnih predodbi (ima li tvoj
brat brata?)
- egocentrizam ponaanje prema kojem kao
da svi znaju i vide ono to dijete opaa ili zna (kada
dijete neto pokazuje osobi s kojom razgovara preko
telefona)

Obiljeja predoperacijskih misli:

- centracija usmjerenost na samo jedan aspekt
situacije
A
B
- ovisnost o percepciji usmjerenost na trenutno
stanje ili oblik onoga to dijete opaa

Obiljeja predoperacijskih misli:

- transduktivno prosuivanje nemogunost
povezivanja i usporeivanja poznatih pojmova.
Ako su ispred njega:

Ima li vie lavova ili konja? Konja

Ima li vie konja ili ivotinja? Konja

3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)

Kod djeteta se pojavljuje mogunost logikog razmiljanja i
mogunost konzervacije na poznatim i konkretnim
sadrajima (stvaranje pojmova, uvianje odnosa i
rjeavanje problema).
Pojavljuje se i mogunost:
- serijacije - sposobnost nizanja predmeta prema
nekom mjerljivom svojstvu

Pojavljuje se i mogunost:
- tranzitivnost sposobnost zakljuivanja o
odnosu izmeu dva predmeta na osnovi znanja o
njihovom odnosu prema treem predmetu (ako je Maja
vea od Ivane, a Ivana vea od Mateje, da li je Mateja
vea od Maje?
- klasifikacija uoavanje nadreenog naela
koje omoguava logiko razvrstavanje predmeta u
skupini

Nestaju obiljeja predoperacijskih misli.

4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle

dobi)

Razmiljanje postaje sve apstraktnije

Dijete se moe odvojiti od konkretnog predmeta i
zamiljati predmete sluei se apstraktnim pojmovima
Moe shvatiti omjere, a ne samo apsolutne veliine
Sposobna su uopavati

Senzomotoriko
razdoblje (0-2)

Razdoblje konkretnih
operacija (7-11)

Predoperacijsko razdoblje
(2-7)

Razdoblje formalnih
operacija (12- )

TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA LAVA

VIGOTSKOG
Uenje prethodi razvoju
Dvije vane pretpostavke:
- kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru
socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta

- uenje simbolikog sustava odvija se

postupnim slijedom koji je jednak kod sve djece

- kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru

socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta

Temelj spoznajnog razvoja jeste uenje sustava

simbola koji djetetu omoguavaju rekonstrukciju
znaenja pojava iz njegove okoline
1. korak prepoznavanje znaenja
2. korak razvoj misaonih struktura i pokuaj
upravljanja okolinom
3. korak samostalna upotreba simbola pri
prosuivanju, zakljuivanju i rjeavanju problema
(koritenje unutranjeg govora)

- uenje simbolikog sustava odvija se postupnim

slijedom koji je jednak kod sve djece

PODRUJE PRIBLINOG RAZVOJA pokriva raspon

izmeu dvije razine funkcioniranja:
- donja granica samostalno izvoenje zadatka
- gornja granica ne moe samostalno izvoditi
zadatak, ali moe uz pomo odrasle osobe
Znanja i vjetine
- ispod podruja priblinog razvoja - dijete ve ima
ili ih moe samostalno svladati
- iznad podruja priblinog razvoja dijete ne
moe svladati niti uz pomo druge osobe

N e z n a n je

Z n a n je

ZP D

Podruje priblinog razvoja

KOLBERGOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA

Jednoj eni prijeti smrt od raka.
Moe je spasiti lijek jednog
farmaceuta koji taj lijek naplauje
po cijeni deset puta veoj od
njegove stvarne vrijednosti. Suprug
ove ene ima samo pola potrebnog
iznosa. Farmaceut mu ne eli
prodati lijek po toj cijeni, niti mu eli
omoguiti da ostatak iznosa plati
naknadno. Oajan suprug provalio
je u ljekarnu i ukrao lijek. Da li je to
trebao uiniti? Zato?

LAWRENCE KOHLBERG
(1927-1987)

PREDKONVENCIONALNA RAZINA (4. do 10. g.)

1. stupanj - moralnost
odreuje autoritet

2. stupanj moralnost
ponaanja kroz vlastite ciljeve

KONVENCIONALNA RAZINA (10. do 13. g.)

3. stupanj ponaanjem se
eli postii odobravanje
drugih

4. stupanj ponaanje
treba biti u skladu sa
zajednikim ciljevima

POSTKONVENCIONALNA RAZINA (od 13. g.)

5. stupanj ponaanje koje
teti zajednici loe je i kad
nije nezakonito

6. stupanj univerzalni
principi moralnosti koji su
iznad zakona

SOCIJALNI I OSOBNI RAZVOJNI ZADACI

RANO
DJETINJSTVO

uenje kulturalnih pravila i

oekivanja
uenje o tome to je dobro, a to
loe
uenje o spolnim ulogama
emocionalni odnos prema
lanovima obitelji i vrnjacima

SREDNJE
DJETINJSTVO

odnos s uiteljicom i ostalim

nepoznatim odraslim osobama
stjecanje neovisnosti unutar
obitelji
udovoljavanje oekivanjima
vrnjakih grupa
suoavanje s oekivanjima
vezanim uz spolne uloge i ostalim
vanjskim pritiscima
razvoj tolerancije na frustraciju

ADOLESCENCIJA I
RANO ODRASLO
DOBA

prilagoavanje tjelesnim
promjenama i novim
emocijama
ostvarivanje postupne
neovisnosti od odraslih
preispitivanje vrijednosti
izbor partnera, zanimanja i
ivotne filozofije

ERIKSONOVA TEORIJA PSIHOSOCIJALNOG

RAZVOJA
FAZA
1.

DOB
novoroene
(0-1 g.)

2.

dojene
(1-3 g.)

3.

rano
djetinjstvo
(3-6 g.)

KONFLIKT

OPTIMALAN RAZVOJ

razvoj ope sigurnosti,

povjerenje - optimizma i povjerenja u
nepovjerenje druge (zadovoljavanje
potreba)
autonomija
sram i
sumnja

inicijativa
krivnja

razvoj osjeaja
autonomnosti i
samopouzdanja (granice
bez odbacivanja i
optuivanja
razvoj inicijative u
istraivanju i manipuliranju
okolinom (iskustvo
tolerancije i poticanja)

FAZA

DOB

4.

srednje
djetinjstvo
(6-12 g.)

5.

adolescencija
(12-18 g.)

6.

rana odrasla
dob
(18-25 g.)

KONFLIKT

OPTIMALAN RAZVOJ

marljivost inferiornost

uivanje i svladavanje
razvojnih zadataka u koli i
izvan nje (doivljaj uspjeha i
napretka)

identitet
konfuzija
identiteta

postizanje stabilnog
osjeaja identiteta i
usmjerenosti (osobno
iskustvo uspjeha i
prihvaenosti)

intimnost izolacija

razvoj sposobnosti
odravanja bliskih odnosa
(otvorenost i povjerenje u
odnosu s bliskim osobama)

FAZA

DOB

7.
odrasla dob
(25-65 g.)

KONFLIKT

zadovoljenje osobnih i
obiteljskih potreba uz
generativnost interes za dobrobit drugih
- stagnacija (siguran i zadovoljavajui
osobni ivot)

8.
starost
(iznad 65 g.)

OPTIMALAN RAZVOJ

integritet
oaj

prihvaanje starenja i
mogue smrti s osjeajem
zadovoljstva zbog prolosti
i spremnost na budunost
(uspjeh u prethodnim
fazama, zadovoljstvo
ispunjenim ivotom)

SLIKA O SEBI (SAMOPOIMANJE)

Znanje o sebi tko sam ja?
(spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled,
ponaanje prema drugima, politiko opredjeljenje,
moralne osobine, itd.)
stvarno ja ono to jesam
2. Oekivanja od sebe ono to bismo mogli biti
Idealno ja ono to bih elio biti (elje, nade)
Oekivano ja ono to bih trebao biti (dunosti,
obveze, odgovornosti)

3. Vrednovanje sebe kakav sam ja?

procjene onog to jesmo i kakvi jesmo, s onim to bismo
eljeli, mogli ili trebali biti.
Rezultat je samopotovanje:
- osjeaj vlastite vrijednosti odnosi se na nae uvjerenje
kako smo vrijedni potovanja, kako zasluujemo
postignue, uspjeh, sreu, prijateljstvo, ljubav, itd.
- samopouzdanje uvjerenje kako smo sposobni suoiti
se sa ivotnim izazovima, sposobni uiti, donositi odluke,
itd.
Samopotovanje =

postignut uspjeh
----------------------oekivanja

Osobe visokog samopotovanja:

- boljeg su fizikog i psihikog zdravlja, otpornije su na
stres,
- zadovoljnije su svojim poslom, kolom i osobnim
ivotom,
- ee planiraju, sudjeluju u raspravama, surauju s
drugima i postavljaju pitanja u koli,
- kompetentniji su u koli, na poslu, i u razliitim socijalnim
situacijama,
- uvjereniji su da e njihovi napori dovesti do uspjeha,
- vode rauna o dobrobiti drugih, razumiju njihove potrebe
i spremniji su pomoi,
- spremniji su suprotstaviti se drugima, izraziti svoje
miljenje i lake podnose kritiku,
- bolje su raspoloeni, procjenjuju sebe sretnijim i
zadovoljnijim od veine.

KOLSKO SAMOPOIMANJE (AKADEMSKO)

U ranom djetinjstvu djeca jo nisu dovoljno kognitivno
zrela da bi se usporeivala s drugima. S vremenom
postaju sve vie osjetljiva na informacije iz okoline o
svom uspjehu i sve se vie usporeuju s vrnjacima.
Roditelji imaju vanu ulogu u razvoju slike o sebi
Nastavnik povratnim informacijama oblikuje sliku
uenika o samom sebi.
Istraivanja pokazuju povezanost izmeu kolskog
samopoimanja i uenja.

OPE SAMOPOIMANJE

AKADEMSKO
SOCIJALNO
EMOCIONALNO
TJELESNO
SAMOPOIMANJE SAMOPOIMANJE SAMOPOIMANJESAMOPOIMANJE

m
a
t
e
r
i
nj
i
j.

m
a
t
e
m
a
t
i
k
a

p
o
v
i
j
e
s
t

v
r

nj
a
c
i

z
n
a

a
j
n
i
dr.

pojedinana
emocionalna
stanja

tj.

tj.

s
p
o
s
o
b.

i
z
g
l
e
d

U kolskom postignuu ene pokazuju prednost nad

mukarcima sve do zavretka srednje kole.
ene imaju bolje ocjene ak i iz matematike i
prirodnih znanosti iako pokazuju nie rezultate na
testovima.
U srednjoj koli mukarci precjenjuju svoje jezine i
matematike vjetine dok ih ene podcjenjuju.
U osnovnoj koli mukarci ee imaju problema s
itanjem, potekoe u uenju i emocionalne
probleme.

Prema mukoj i enskoj djeci postupa se razliito od

roenja.
Djeca dolaze u osnovnu kolu u skladu sa spolnim
ulogama i oekivanjima drutva.
Razlike u spolnim ulogama vee su meu djeacima i
djevojicama u obiteljima niskog socioekonomskog
statusa.
Socijaliziranje spolnog tipinog ponaanja nastavlja se
kroz ivot, a pridonose mu i kole.

Mukarci:
uitelji

im posveuju vie panje

uitelji

ih ee okrivljuju

uitelji

su ee u interakciji s njima

uitelji

im vie daju upute i vie ih sluaju

uitelji

ih manje nego ene kanjavaju za

agresivno ponaanje
uitelji

tri puta vie nagrauju njihovo kreativno

ponaanje

POSLJEDICE NEGATIVNE SLIKE O SEBI

ne prihvaanje odgovornosti za (ne)uspjeh (vanjski
lokus kontrole)
ranije odustajanje
lake poputanje pritisku
depresivnost, anksioznost

UZROCI STRAHA OD USPJEHA

strah od nepoznatog
strah da uspjeh nismo zasluili
strah da neemo ispuniti oekivanja
strah od odbacivanja
strah od gubitka slobode

TO MOE NASTAVNIK?
prihvatite uenike onakvima kakvi jesu
uiti ih natjecanju sa sobom
uiti ih postavljati realne ciljeve
vrednovati individualni napredak
naglaavati pozitivno
ne izjednaavati sposobnosti s osobnom vrijednou
koristite kooperativno uenje
uzimati u obzir njihove probleme i interese
postaviti pravila

OSOBINE LINOSTI

LINOST predstavlja integraciju osobina pojedinca u

relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja
odreuje pojedincu svojstven nain ponaanja.
Ponaanje je funkcija linosti, situacije i prethodnog
iskustva.

Osnovna podruja linosti:

kognitivno podruje spoznajno, ukljuuje razliite
psihike sposobnosti
afektivno podruje uvstveno, odnosi se na
emocionalnu reaktivnost
konativno podruje voljno, motivacijsko, odnosi se
na dinamike osobine linosti koje ljude pokreu na
aktivnost
somatsko podruje tjelesno, ukljuuje psihomotorna
svojstva.

Kako biste ih opisali?

Kako biste ih opisali?

Radikalni bioloki determinizam

PHYSIOGNOMY

PHRENOLOGY

Temeljne dimenzije linosti (Eysenck)

1. dimenzija
INTROVERTIRANOST - EKSTRAVERTIRANOST
Tipian introvert je tih, miran, introspektivan, suzdran i
povuen u drutvu, sklon je planiranju unaprijed, ne voli
uzbuenje, svemu prilazi prilino ozbiljno, voli sreen
ivot, ima dobru kontrolu nad osjeajima, teko se naljuti i
rijetko je agresivan, pouzdan je, ponekad pesimistian i
veliku vanost pridaje etikim normama.
Tipian ekstravert je drutven, voli zabave, ima mnogo
prijatelja, trai uzbuenja, spreman je riskirati, openito je
nagla osoba, voli promjenu, bezbrian je, vedar,
optimistian, voli biti u pokretu, sklon je agresivnom
ponaanju, nema vrstu kontrolu nad osjeajima i nije
osobito pouzdan.

2. Dimenzija
EMOCIONALNA STABILNOST EMOCIONALNA
NESTABILNOST

Emocionalno stabilna osoba emocionalno slabije

reagira, a i nakon uzbuenja brzo se vraa u poetno
stanje, smirena je, uravnoteena, kontrolirana i nije
zabrinuta.
Emocionalno nestabilna osoba je tjeskobna, esto
neraspoloena, depresivna i pati od psihosomatskih
poremeaja, pretjerano je osjeajna, esto pretjerano
reagira na sve vrste podraaja, nemirna je, lako uzbudljiva,
nekad i agresivna, stalno radi neeg zabrinuta.

Emocionalno
nestabilan

Fig14_3osjetljiv
nemiran

sjetan
tjeskoban
krut
trezven
pesimistian
suzdran
nedrutven
tih
MELANKOLIK

Introvertira
n

agresivan
uznemiren
promjenjiv
naga
optimistian
o
aktivan

KOLERIK

Ekstravertiran
FLEGMATIK

pasivan
opreza
npromiljen
smiren
kontroliran
pouzdan
postojan
miran

SANGVINIK

drutven
otvoren
govorljiv
pristupaan
lakomislen
ivahan
bezbrian
voa

Emocionalno
stabilan

KOLERIK
em. nest.
ekstravert

FLEGMATIK
em. stab.
introvert

MELANKOLIK
em. nest.
introvert

SANGVINIK
em. stab.
ekstravert

Emocionalno
nestabilan

Fig14_3osjetljiv
nemiran

sjetan
tjeskoban
krut
trezven
pesimistian
suzdran
nedrutven
tih
MELANKOLIK

Introvertira
n

agresivan
uznemiren
promjenjiv
naga
optimistian
o
aktivan

KOLERIK

Ekstravertiran
FLEGMATIK

pasivan
opreza
npromiljen
smiren
kontroliran
pouzdan
postojan
miran

SANGVINIK

drutven
otvoren
govorljiv
pristupaan
lakomislen
ivahan
bezbrian
voa

Emocionalno
stabilan

Genetska osnova ekstraverzije introverzije

sastoji se u razliitoj osjetljivosti somatskog ivanog
sustava, odnosno u pobudljivosti i brzini nastajanja
inhibicije sredinjeg ivanog sustava
Ekstraverti slabije su pobudljivi, a brzina i intenzitet
razvoja inhibicije je vea nego kod introverata. Zato u njih
uzbuenje tee nastaje i bre nestaje, zbog ega je kod
njih izraenija potreba za promjenom i jaim
podraajima.
Introverti imaju osjetljiviji ivani sustav od
ekstraverata. Doivljavaju jae uzbuenje i due traje
zbog sporijeg i slabijeg djelovanja inhibitornih procesa.
Zbog toga kod njih uzbuenje jae i due traje, pa oni
ee izbjegavaju promjene jer ih prekomjerno uzbuuju.

Genetska osnova emocionalne

emocionalne nestabilnosti

stabilnosti

je u osjetljivosti (labilnosti) vegetativnog ivanog

sustava.
Emocionalno stabilni bre se razvija inhibicija to
smanjuje ivano uzbuenje.
Emocionalno nestabilni imaju osjetljiviji vegetativni
ivani sustav. Za manifestnu nestabilnost (neuroze)
djeluje i okolina kroz dovoljnu koliinu izloenosti stresu.

Zamislite osobu koju bismo mogli opisati sljedeim

pridjevima:
INTELIGENTAN, SPRETAN, MARLJIV, HLADAN,
ODLUAN, PRAKTIAN, OPREZAN
INTELIGENTAN, SPRETAN, MARLJIV, TOPAO,
ODLUAN, PRAKTIAN, OPREZAN

Kognitivni stilovi
odnosi se na nain na koji pojedinac pojmovno
organizira svoju okolinu. Predstavlja sredinji lan u
formuli S O - R.
Proces transformiranja informacija osnovna je
pretpostavka kognitivnih stilova. Smatra se da
pojedinac
ui
strategije,
programe
i
ostale
transformacijske operacije kako bi pretvorio objektivne
podraaje u smislene dimenzije.
Kognitivni stilovi utjeu na to kako uenici ue, kako
nastavnici poduavaju, u kakvoj su interakciji uenici i
nastavnici.
Kognitivni stilovi su stabilni i relativno irokog utjecaja
na razliita podruja ponaanja.

Najpoznatiji i eksperimentalno najvie istraivan

kognitivni stil jeste Ovisnost-neovisnost o polju.
Ovisni o polju su manje odvojeni od okoline i vie se
oslanjaju na informacije izvan sebe.
Vee konformiranje ovisnih o polju.
Ovisni uvaavaju miljenje drugih, osjetljiviji na
socijalne znakove,
interpersonalno orijentirani,
interesiraju se za druge, emocionalno su otvoreniji,
imaju bolje razvijene socijalne vjetine od neovisnih i
sl. S druge strane neovisni su bolji u nekim vrstama
kognitivnih zadataka.
Ovisnost-neovisnost nije dobra ili loa, ve se
sagledava u okviru njegove adaptibilnosti na odreene
ivotne uvjete. Ovisni su bolji u timskom radu,
neovisni u individualnom.

Razlike u:
Spolne razlike. Ovisi o nainu testiranja. Negdje
mukarci neovisniji, negdje razlike nisu tako jasno
istraene. Popularnije su ovisne djevojice i neovisni
djeaci. U odrasloj dobi popularnije ovisne ene, a kod
mukaraca nema razlike.
Profesionalni interesi. Ovisni preferiraju interpersonalne
i neanalitike studije, a neovisni obratno.
Uenje. Ovisni su ee promatrai, a neovisni ee
sudionici u procesu uenja zbog svoje vee sposobnosti
strukturiranja informacija na nov nain. Povezanost
ovisnih i namjernog zaboravljanja, manje se sjeaju i
snova. Pri nenamjernom uenju ovisni pamte vie
socijalnih informacija, osim kad je takav zadatak zadan
pri emu nema razlike izmeu neovisnih i ovisnih.

Motivacija. Uz vanjske nagrade podjednaki i ovisni i

neovisni. Negativni vanjski socijalni utjecaji vie utjeu na
ovisne. Kad se njihov rad kritizira slabije uspijevaju, kao
to i kod operantnog uvjetovanja bre razvijaju reakcije
izbjegavanja kad ih se verbalno kanjava. Kad se uenje
odvija uz prisutnost intrinzine motivacije, neovisni su
uporniji i naue vie jer su im vaniji unutarnji okviri nego
vanjske reference.
Nastavnici. Ovisni nastavnici favoriziraju nastavu koja
dozvoljava interakciju s uenicima, a neovisni preferiraju
impersonalne situacije s naglaskom na kognitivne
aspekte pouavanja. Ovisni uenici se vie zalau i bolje
usvajaju grau kad je i nastavnik ovisan. I obratno.
Uspjeh u studiju. Nema razlike.

Dobi. Neovisnost se snano razvija izmeu 10 i 13

godine, neto sporije do 17 kad vie nema razlike u
odnosu na odrasle. U starijoj dobi se smanjuje.
Dio varijance neovisnosti o polju se moe pripisati
odgoju kojim se poticalo eksploratorno i nezavisno
ponaanje, dok rigidna kontrola djeteta vodi razvoju
ovisnosti.
Ovisni su ee bili kanjavani za nerespektiranje ili
agresiju prema roditeljima i autoritetu, dok su roditelji
neovisnih kanjavali djetinjasto i pasivno ponaanje.
Majke ovisnih su se ee mijeale u djeje svae. Kad
je otac vie ukljuen u odgoj vea je neovisnost.

Refleksivnost-impulzivnost
se odnosi na brzinu donoenja odluke u uvjetima
neodreenosti. Najee se mjeri testovima gdje treba
nai za svaku od podraajnih slika onu koja je identina
meu vie ponuenih. Ispitanici koji su iznad medijana po
tonosti, a ispod medijana po brzini kategorizirani su kao
refleksivni, a u obrnutom sluaju kao impulzivni.
Broj greaka ima znaajne relacije s dimenzijama linosti.
Ispitanici s manje greaka opisani su kao zdravi
takmiari, spretni domiljati, empatini, pristupani i
razumni. Oni s mnogo greaka su preosjetljivi, ranjivi,
stalno neto trae od svoje okoline, manjka im
samopouzdanje, rigidni su, osjeaju se zanemareni i nisu
sretni.

Ovaj stil je neovisan o intelektualnom funkcioniranju. Broj

greaka vie korelira s mjerama inteligencije nego vrijeme
rjeavanja.
U zadacima socijalnog rezoniranja impulzivni bre
odgovaraju, ee biraju odgovore koji se pozivaju na
autoritet, a refleksivni agresivne takmiarske odgovore,
to je direktniji nain pristupu problemu.
Usporedba djece s tekoama u uenju i bez njih nema
razlike u impulzivnosti refleksivnosti, ve oni imaju slabije
strategije pri procesiranju informacija. Ali pouavanje
itanja djece s potekoama u uenju refleksivnim stilom
poboljava njihovo razumijevanje teksta.