Prehrana za eludac bez boli

Ublai tegobe maslinovim uljem i fermentiranim mlijenim

proizvodima
Bol, peenje ili nadutost u elucu neki su od simptoma koji se javljaju ako ima tegobe u
gornjem dijelu probavnog sustava. Nutricionistica Darija Vranei Bender objasnila je koji
su uzroci nastanka tegoba te preporuila prehranu kojom moe smanjiti bolove i ostale
nepoeljne simptome
Zajedniki naziv za razne tegobe prilikom probave hrane koje se javljaju u gornjem dijelu
probavnog sustava je dispepsija. Te tegobe iznimno su este u opoj populaciji i ne moraju
imati nikakvu organsku bolest u pozadini. Procjenjuje se da neto vie od treine populacije
pati od takvih probavnih tegoba. Pritom se u oko 50 posto dispeptinih bolesnika nalazi
oteenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava, najee erozivni gastritis ili peptiki
ulkus eluca i/ili dvanaesnika, dok se u preostalih bolesnika ne nalazi takvih promjena.

Dispepsija
Dispepsija oznaava nelagodu nakon obroka ili bol lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena.
Najee se radi o funkcionalnom poremeaju gornjeg dijela probavnog sustava koji se
oituje sljedeim simptomima:

bol, peenje, osjeaj nelagode i munine u elucu

osjeaj pritiska i nadutosti

osjeaj zapunjenosti, sitosti ve i nakon malih koliina hrane, gubitak

apetita

podrigivanje i pojaano isputanje plinova (zbog pretjeranog gutanja

zraka - aerofagija)

vraanje eluanog sadraja u jednjak (tzv. refluks)

munina (s ili bez povraanja)

Simptomi
Kod mlaih ljudi do 45 godina ivota nije nuno urno provoenje dijagnostikih postupaka.
U osoba starijih od 45 godina ili onih koji imaju alarmantne simptome (gubitak teine,
krvarenje, slabokrvnost, oteano gutanje) vano je provesti detaljan dijagnostiki postupak
kako bi se razjasnili uzroci i iskljuile organske bolesti (ulkus, refluks, karcinom, hijatalna
hernija, upalna bolest crijeva, uni kamenci) te postavila dijagnoza funkcionalne dispepsije.
Nakon detaljne anamneze, fizikalnog pregleda i analize prijanje medicinske dokumentacije,
zapoinje se s daljnjom dijagnostikom obradom laboratorijska pretraga krvi, pregled
stolice, ultrazvuni pregled abdomena, endoskopski pregled jednjaka, eluca i crijeva
(pogotovo kod bolesnika s tegobama koje dugo traju ili se naglo pogoravaju), rentgenska
snimka abdomena, testovi za otkrivanje infekcije bakterijom Helicobacter pylori. Ako su
rezultati navedenih pretraga negativni, postavlja se dijagnoza funkcijske dispepsije.

Funkcijska dispepsija oznaava nelagodu ili bol nakon obroka lokaliziranu u gornjem dijelu
abdomena. Pojam dispepsija se obino proiruje na simptome poput boli i nelagode u liici,
osjeaja rane sitosti, ponekad garavice, munine i tucavice. Dispepsija je najee
funkcionalni poremeaj gornjeg dijela probavnog sustava, to znai da je poremeena
funkcija probavnih organa (tonije, poremeaj u funkciji miino-ivanog dijela probavnih
organa), ali bez oteenja koje bi bilo vidljivo tijekom endoskopskog pregleda ili analizom
tkivnog uzorka. Najee se javlja u srednjoj ivotnoj dobi (prosjena dob je 55 godina) i
pogaa podjednako oba spola, s neto veom uestalou u mukaraca. Gastroezofagealna
refluksna bolest ili GERB, patoloko je stanje ijem nastanku prethodi vraanje eluanog
sadraja u jednjak, usta i dine putove. garavica, podrigivanje, nadutost, munina te bol u
prsitu uz povremeno vraanje eluanog sadraja u usnu upljini samo su neki od
simptoma koji nastaju u sklopu ove bolesti.

Gastritis
Mnogi ljudi rije ''gastritis'' koriste kao uljepan izraz za bolove u elucu, a zapravo pod
pojmom gastritis mislimo na upalne promjene sluznice eluca. esto se za sve tegobe koje
se javljaju u gornjem dijelu probavnog sustava pojednostavljeno kae da se radi o gastritisu,
iako su ti simptomi uzrokovani drugim imbenicima. Ako se pojavi iznenada i proe u
kratkom vremenskom razdoblju, od nekoliko dana, govorimo o akutnom gastritisu, dok se
gastritis koji traje due vrijeme naziva kronini gastritis. Veina ljudi s povremenim
bolovima u elucu zapravo nema gastritis, no kada se sluznica upali, osoba osjea jaku bol i
nelagodu.
Najei simptomi gastritisa su bol u gornjem dijelu abdomena, tucanje i podrigivanje,
neprobavljivost, gubitak apetita, munina, povraanje, povraanje krvi ili sadraja slinog
crnoj kavi, te tamna stolica. Gastritis je esto rezultat bakterijske infekcije, a glavni krivac
je bakterija Helicobacter pylori. Nerijetko, ta bakterija egzistira u eluanoj sluznici
desetljeima i uglavnom ne uzrokuje vee probleme. Ipak, kod onih manje sretnih ljudi,
uvlai se duboko u sluznicu i uzrokuje gastritis. Gastritis za posljedicu esto ima ulkusnu
bolest, nama poznatiji kao ir na elucu, te ir na dvanaesniku.

Ulkusna bolest
Peptiki ulkus je vrijed, erozija ili otvorena rana na mukoznoj sluznici eluca ili dvanaesnika
(poetak tankog crijeva). Tonije, pojavljuje se u onim dijelovima probavnog sustava gdje
postoji aktivnost eluane kiseline i pepsina: jednjaku, elucu, dvanaesniku te poetnim
dijelovima tankog crijeva. Obino zarasta oiljkom, ali u sluajevima kada bolest napreduje
moe doi do prodiranja ulkusa u susjedne organe (guterau i jetru) te do puknua stijenke
eluca ili dvanaesnika.
Ova bolest esto je uzrokovana bakterijskom infekcijom Helicobacter pylori, a ponekad i
dugotrajnom primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), kao to su primjerice
acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, diklofenak i sl. U malom broju sluajeva ulkus mogu
uzrokovati maligni tumori eluca ili pankreasa. Ljuti zaini ili stres nisu njegovi uzronici
kao to se ranije mislilo, ali mogu potaknuti njegov razvoj i pogorati simptome. Pojavi i
pogoranju simptoma peptikog ulkusa moe pridonijeti i prekomjerna konzumacija
alkohola, puenje i nepravilna prehrana.

imbenici rizika
Poznato je nekoliko imbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su:

Puenje
Pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pia

Prekomjerna konzumacija kave (vie od 6 alica dnevno)

Neadekvatna prehrana (hrana bogata mastima, zainjena hrana,

gladovanje i neredovita prehrana)

Prekomjerna tjelesna masa

Izloenost akutnom i kroninom stresu

Anksioznost, depresija i psiholoki problemi

Upotreba odreenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici,

estrogeni)

Prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti titnjae i bubrega,

oslabljena srana funkcija, pluna tuberkuloza, maligne bolesti)

Infekcija s Helicobacter pylori ( tada se najee ne radi o funkcionalnoj

dispepsiji, ve su u podlozi tegoba ulkus, gastritis ili karcinom)

Prehrana za ublaavanje tegoba

Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati znaajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji
brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju sluajeva, pravilna prehrana pomae
uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete ivota jer smanjuje bol i nelagodu, te
nerijetko utjee na smanjenje trokova vezanih uz bolesti gastrointestinalnog sustava.
Kod lijeenja dispepsije vrlo je vano promijeniti tetne ivotne i prehrambene navike, te
kontrolirati i lijeiti ostale prisutne bolesti. Savjetuje se prestanak puenja, smanjenje
prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na konzumaciju nemasne i ne
suvie zainjene hrane te raspodjelu dnevnog unosa u vie manjih obroka. Preporuljivo je
koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoe te redovito konzumiranje fermentiranih mlijenih
proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoi moe biti i aloe vera te pelinji proizvodi i
ljekovito bilje.
Prekomjerna konzumacija eera predstavlja imbenik rizika za pojavu ulkusne bolesti. eer
uzrokuje pojaano luenje eluane kiseline to moe isprovocirati simptome bolesti. Povean
unos soli takoer je povezan s poveanim rizikom peptikog ulkusa. Napitci koji sadre
kofein (kava, aj, kola) pa i kava bez kofeina mogu potaknuti luenje eluane kiseline, no u
umjerenim se koliinama mogu konzumirati najbolje nakon jela. S druge strane, sok od
svjeeg kupusa pokazao se korisnim u lijeenju ulkusa eluca prije pedesetak godina vie o
tome doznaj ovdje.

Hrana koju treba izbjegavati

Poznato je da odreena hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te
stoga pogoduju refluksu. Stoga treba izbjegavati: prenu i masnu hranu, okoladu,
pepermint, enjak, luk i puenje. Takoer, neke namirnice mogu iritirati ili otetiti jednjak,
pa i njih treba izbjegavati. To su: citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajice, crvena
paprika, ili i papar. Osobe koje pate od GERB-a ne bi smjele lijegati nakon obroka, posebice
ako je obrok bio obilan i bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i
proteinima stimuliraju obilno luenje eluanih sekreta i usporavaju pranjenje eluca. Stoga
se ovim bolesnicima savjetuje umjereno konzumiranje mesa, mlijenih proizvoda i jaja 3 sata
prije lijeganja.
Znanstvenim studijama utvrena je povezanost unosa linolne kiseline i sposobnost cijeljenja
mukozne sluznice eluca i duodenuma te smanjene uestalosti pojave ulkusa. Linolna kiselina
glavni je izvor arahidonske kiseline, prekursora prostaglandina koji imaju citoprotektivno
djelovanje u duodenumu. Budui da su najbolji prehrambeni izvor linolne kiseline povre,
sjemenke i ulja od sjemenki, a posebice laneno sjeme, korisno je uvrstiti ove namirnice u
prehranu. Omega-3 masne kiseline takoer su pokazale zatitno djelovanje, stoga u prehrani
ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice riba iz sjevernih mora, poput
bakalara, lososa, tune i sabljarke.
Fermentirani mlijeni proizvodi sadre probiotike koji uspostavljaju ravnoteu u crijevnom
sustavu i tite od tetnih bakterija i drugih patogenih mikroorganizama. Lactobacillus
acidophilus (L. acidophilus) i druge vrste probiotika u in vitro studijama pokazale su
baktericidno i bakteriostatsko djelovanje na Helicobacter pylori. Probiotiki proizvodi korisni
su i zbog toga to smanjuju tetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju
H.pylori, primjerice smanjuje proljev izazvan antibioticima. Vrlo je vano i smanjiti razinu
stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije poput joge, vjebi istezanja ili meditacije.

Pomo iz prirodnih pripravaka

U narodnoj medicini posebno mjesto zauzima primjena ljekovitog bilja u lijeenju tegoba u
gornjem dijelu probavnog sustava. Najee se primjenjuju ajevi od sljeza ili lana, kamilice,
komoraa, iirota, stolisnika i metvice, kao i pelina, kiice ili maslaka. U situacijama tee
eradikacije H pylori koriste se ljekovite biljke poput kadulje, gospine trave, majine duice,
lavande, anisa, pelina jer te biljke svojim eterinim uljima djeluju baktericidno na H.pylori.
Na hrvatskom je tritu ve vie godina dostupan biljni lijek koji predstavlja kombinaciju
ekstrakata devet ljekovitih biljaka za lijeenje funkcionalnih i motilitetom uvjetovanih
gastrointestinalnih smetnji. Primjerice, primjenjuje se za lijeenje funkcionalne dispepsije i
sindroma nadraenog crijeva, ukljuujui gastrointestinalne greve, kao i za suportivno
simptomatsko lijeenje gastritisa. Primjenjuje se u obliku kapi vie puta dnevno, a sadri
ekstrakte biljaka gorka ognjica, korijen anelike, cvijet kamilice, plod kima, plod sikavice,
list matinjaka, list paprene metvice, zelen rosopasa i korijen sladia.
Budui da standardna terapija infekcije bakterijom H. Pylori podrazumijeva kombinaciju 2
antibiotika te antisekretorni lijek logino je da probiotici mogu biti od pomoi u terapiji. Tako
se pokazalo da nekoliko sojeva lactobacilla i bifidobakterija, kao i spore Bacillus clausii,
pomau u smanjenju nuspojava terapije antibioticima.
Takoer, nedavno objavljenja studija u asopisu Journal of Food Science ukazuje da sojevi

Lactobacillus probiotika inhibiraju aktivnost i kolonizaciju H. pylori smanjujui rizik od

razvoja infekcije. Dodatno, postoje saznanja da probiotici zajedno s protuupalnim
fitokemikalijama iz zelenog aja, crnog vina, klica brokula i enjaka smanjuju rizik od
karcinoma eluca uzrokovanog infekcijom H. pylori. Unato tome, nema dovoljno dokaza
koji bi pokazali da probiotik sam, bez antibiotika, iskorjenjuje bakteriju kada je infekcija ve
nastala.