ELIMINACIJA

Pomoć pacijentu pri

eliminaciji

1
 Edukacijski ciljevi
Opisati i objasniti osnove anatomije, fiziologije i
patofiziologije probavnog i urinarnog sustava
(putove eliminacije) te kože
Opisati i objasniti stanja bolesnika (znakovi,
simptomi, uzroci)
Procjenti eliminacijske funkcije na osnovi
obilježja izlučevina,
Opisati, objasniti i procjeniti utjecaje činitelja na
zadovoljavanje potrebe za eliminacijom,
Opisati, objasniti i procjeniti pacijentove trenutne
i dugoročne potrebe za intervencijama
medicinske sestre
2
Potrebe za kisikom,
vodom, hranom,
eliminacijom,
regulacijom tjelesne
temperature, kretanjem,
spavanjem

3
 Eliminacija – izlučivanje otpadnih tvari

Izlučevine: Mehanizmi izlučivanja

stolica, defekacija
mokraća, mokrenje
iskašljaj, kašljanje
znoj, znojenje
menstruacija menstruiranje

4
 Stolica (feces) –
neprobavljeni i
neprobavljivi ostaci hrane,
izlučevine probavnih
žlijezda
voda 60 – 70%
žučne boje
soli
epitelne stanice i
bakterije

 Defekacija
proces izlučivanja
stolice, otpadnih
produkata probave.
5
 Osobine stolice u zdrave odrasle osobe

 Učestalost dnevno, do 1 stolice svaki

drugi dan
 Količina 100 – 300 g, ovisno o vrsti i
količini pojedene hrane te o
učestalosti stolice
 Konzistencija gusta, zbijena
 Oblik duguljast ili jajolik, prosječne
širine oko 2 cm
 Boja smeđa
 sastav
6
.
Medicinska sestra
mora ispitati:
pitanje
Navike u pražnjenju Imate li redovite stolice? Koliko
stolice stolica na dan? Svakih nekoliko
dana? (opstipacija) Je li to za
vas uobičajeno?
Promjene u navikama Je li vam se u posljednje
pražnjenja stolice vrijeme promijenio broj stolica?
Možete li to povezati s
promjenama u prehrani,
uzimanju lijekova, alkohola?
Izgled stolice Promatrate li svoju stolicu? Kako
ona izgleda (formirana, kašasta)
oblik poput olovkekarcinom kolona
poput kuglica spastični kolon
7
Izgled stolice
Količina Je li se promijenila uobičajena količina (volumen)
vaših stolica)?
Obilne vodenaste iz tankog crijeva
Oskudne, s primjesom sluzi ili krvi iz debelog crijeva
boja Koje je boje vaša stolica?
normalna (smeđa)
blijeda  opstrukcijski ikterus
crna poput katrana  melena (krvarenje iz gornjih
dijelova probavnog sustava)

primjese Jeste li primjetili krv u stolici?

Svježa krv završni dio kolona
Gnoj  perianalni apscesi
Masna, pjenušava  steatoreja
Bol Bolna defekacija  analne fisure
8
Medicinska sestra
mora ispitati:
pitanje

Iznenadni poremećaj Jeste li nedavno boravili izvan

pražnjenja stolice mjesta stanovanja?

akutni proljev Koliko je vremena prošlo od

i kronični proljev uzimanja sumnjive hrane?
budite li se noću zbog podražaja na
stolicu (organska podloga)?

Tenezmi Osjećate li podražaj na stolicu

neposredno nakon pražnjenja? Je li
podražaj lažan?

9
 Poremećaji pražnjenja stolice

Opstipacija
Proljev
Kronični proljev
Inkontinencija stolice
Steatoreja
Melena
Krvarenje iz rektuma

10
.
 Opstipacija (zatvor)
 Poremećaj karakteriziran rijetkim i
neredovitim pražnjenjem stolice
(jednom u više od 3 dana).
 Stanje u kojem pojedinac ima ili
postoji visok rizik za nastanak
proširenog crijeva, a očituje se
neredovitom eliminacijom suhe i
tvrde stolice.
 Opstipiranim smatramo i one ljude
koji svaki dan prazne male količine
suhe i tvrde stolice i imaju bolne
defekacije

11
.
 Uzroci primarne opstipacije

Loše navike, zanemarivanje, potiskivanje

nagona na defekaciju
Slaba inervacija crijeva s hipomotilitetom kod
starijih osoba (atonička opstipacija)
Pojačana inervacija parasimpatikusa kod maldih
napetih i nervoznih osoba (spastička opstipacija)
stolica tvrda, često sitna, okrugla poput kuglica ili
tanka

12
 Uzroci sekundarne opstipacije

Bolesti debelog crijeva

Bolesti anorektalne regije (karcinom rektuma,
divertikuloza, fisure, proktitis, hemeroidi,
strikture rektuma
Metaboličke bolesti (dehidracija, acidoza,
hipotireoza)
Uzimanje lijekova (sedativi, diuretici, antagonisti
kalcija, antiparkinsonici)

13
 Situacijski čimbenici koji utječu na
opstipaciju
 imobilizacija, nepokretnost i opća slabost
 trudnoća
 stres
 gubitak privatnosti
 neadekvatna prehrana
 zdravstvena i kulturalna uvjerenja
 strah od rektalne boli
 strah od srčane boli
 uporaba nekih lijekova
 smanjen tonus trbušnih mišića i glatkih mišića crijeva
 psihogeni uzroci
14
 Opstipacija-vodeća obilježja

tvrda formirana stolica

defekacija manje od tri puta tjedno
mogu biti prisutni znakovi
smanjenog pokretanja i zvukova
crijeva
osjećaj punoće u rektumu
bol i naprezanje pri defekaciji
palpabilna impakcija

15
Medicinska sestra će procijeniti:

vrstu opstipacije
trajanje i težinu opstipacije
okolnosti u kojima se očituje
unos tekućine i hrane
kožu perianalne regije
psihičke reakcije i odnos bolesnika prema
opstipaciji

16
Vrste opstipacije:
kolonalna opstipacija
stanje u kojem pojedinac ima ili je sklon
usporenom prolasku crijevnog sadržaja što
rezultira suhom i tvrdom stolicom.
osjetilna opstipacija:
Stanje u kojem pojedinac sam sebi propisuje
dnevnu količinu laksativa, klistira ili supozitorija
kako bi osigurao dnevnu pokretljivost sadržaja
debelog crijeva.
17
Etiologija - kolonalna opstipacija
 nepravilna prehrana
 poremećaji senzorne motorike
 cerebrovaskularne bolesti
 ozljede kralješničke moždine
 metabolički i endokrini poremećaji
 neurološke bolesti
 anoreksija
 hipertireoidizam, hiperparatireoidizam
 ileus, megakolon
 nuspojava uporabe lijekova (antacidi, Fe, aspirin, Ca,
antiparkinsonici, anestetici, narkotici)
 Dob (djetinjstvo – navika odlaska na WC, stariji smanjena
pokretljivost)

18
Etiologija - Etiologija osjetilna
opstipacija:
Patofiziološki čimbenici:
 Promjene u metabolizmu
 Tumori
 Opsesivno-kompulzivni poremećaji
 Krvarenja u CNS-u

Situacijski čimbenici:
 kulturološka i obiteljska uvjerenja
 pogrešna procjena vrijednosti
19
 Kolonalna opstipacija

Glavne karakteristike sporedne karakteristike

80 – 100% 50 – 79%

Smanjena učestalost Rektalni pritisak

defekacije
Tvrda i suha stolica
Napinjanje kod defekacije
Bolna defekacija
Meteorizam
Glavobolja
Poremećaj apetita
Abdominalna bol

20
.
 osjetilna opstipacija:

Vodeća obilježja (u 80 – 100%) slučajeva:

predoziranjem laksativima zbog očekivanja

svakodnevnog pražnjenja crijeva

očekivanje svakodnevnog pražnjenja crijeva

21
 Kolonalna opstipacija
Medicinska sestra će:
 podučiti važnosti uravnotežene prehrane
 poticati unos tekućine - najmanje 2 litre (8-10 čaša)
ako nije kontraindicirano
 preporučiti čašu tople vode 30 minuta prije doručka
koja će stimulirati defekaciju
 uspostaviti uobičajeno vrijeme za eliminaciju
 preporučiti pri defekaciji polusjedeći položaj kako bi se
optimalno iskoristili trbušni mišići i gravitcija
 Osigurati privatnost tijekom defekacije
 učiniti digitorektalni pregled ako sumnja na fekalni
zastoj,
 konzultirati se s liječnikom ako je zastoj izvan dohvata
prsta
 Primjeniti klizmu i/ili ordinirane laksative
22
 osjetilna opstipacija:

Medicinska sestra će:

 objasniti da je pražnjenje crijeva dovoljno svaka dva

do tri dana, a ne svakodnevno
 poučiti opasnostima čestog korištenja laksativa
 poučiti važnosti uravnotežene prehrane
 preporučiti unos od najmanje 6-10 čaša vode dnevno
 prepoučiti čašu tople vode 30 minuta prije doručka
koja će stimulirati defekaciju
 poticati na uobičajeno vrijeme za eliminaciju
 uputiti i poticati na redovitu tjelovježbu i povećanje
dnevne tjelesne aktivnosti

23
 Dijareja - proljev
često ispražnjavanje
polutekuće ili tekuće stolice
tijekom 24 sata.

24
Akutni proljev
 Nastaje u dotad zdravih
osoba
 Pojava učestalih vodenastih
stolica unutar 24 sata od
uzimanja sumnjive hrane
upućuje na trovanje
toksinima iz hrane
 Pojava proljeva 1 – 3 dana
nakon uzimanja sumnjive
hrane pobuđuje sumnju na
salmonelozu
 Akutna bol u trbuhu, uz
mučninu, povraćanje,
proljeve upućuje na akutni
apendicitis
Kronični proljev
Kronične bolesti (ulcerozni
kolitis, divertikuloza crijeva,
kronični pankreatitis, šećerna
bolest, tbc. crijeva, AIDS)
Pojava obilnih vodenastih i
smrdljivih stolica kod promjena
u tankom crijevu.
Proljevaste, oskudne stolice,
često sluzavo – krvave i praćene
tenezmima kod promjena u
debelom crijevu
Bolesnici iscrpljeni, dehidrirani,
gube na težini, obično su bez
apetita
25
 Dijareja - etiologija
prehrambeni poremećaji infekcije
i sindromi dizenterija
gastritis kolera
peptični ulkus malarija
ulcerozni kolitis karcinomi
Cronova bolest atipična temperatura
nepodnošenje laktoze infekivni hepatitis
spazam kolona šigeloza
celijakija uremija
iritantna crijeva TBC
trovanja arsenom  kirurške intervencije na
metabolički poremećaji probavnom traktu,
diabetes mellitus  nuspojave lijekova.
Adisonova bolest
26
.
Medicinska sestra će procjeniti:
podražaj, količinu i razmak između epizoda
pražnjenja stolice
trajanje i težinu dijareje
unos tekućine i hrane
kožu perianalne regije
psihološke reakcije i odnos bolesnika
prema dijareji

27
Medicinska sestra će:
Educirati bolesnika o činiteljima rizika
Osigurati tekućinu (dozvoljenu prilagođenu
želji bolesnika) i poticati bolesnika na unos
tekućine
Upozoriti na unos prehladnih / pretoplih
tekućina
Osigurati dijetalnu hranu
Poticati i/ili provoditi higijenu perianalne regije
Objasniti važnost preveniranja dijareje
Poučiti prevenciji prilikom inozemnih
putovanja
Poučiti prevenciji prijenosa infekcija
28
 Steatoreja
Blijede, pjenušave i masne stolice
sadrže
povećanu količinu masti i
druge sastojke neprobavljene hrane.

29
 Melena
stolica
crna poput katrana,
obilna,
tjestenasta,
jako zaudara.

Zbog krvarenja u
gornjim dijelovima probavnog sustava.
30
 Inkontinencija stolice
nehotimično ili nekontrolirano
pražnjenje stolice
u dobi kada ono mora biti
pod voljnom kontrolom.

31
 Etiologija inkontinencije stolice
Patofiziološki čimbenici
 gubitak kontrole sfinktera
 progresivna demencija
 progresivni neurološki poremećaji
 multipla skleroza
 upala probavnog trakta

Situacijski čimbenici
 depresija
 kognitivna oštećenja
 operativni zahvati
 kolostoma

32
 Medicinska sestra će procjeniti:

podražaj, količinu i razmak između epizoda

inkontinencije
okolnosti u kojima se inkontinencija javlja
kožu perianalnog područja
psihološke reakcije i odnos bolesnika prema
inkontinenciji

33
 Medicinska sestra će:
 procijeniti prijašnji način eliminacije,
prehrane i stil života
 procjeniti sadašnji fizički - neurološki
- psihički status, pacijentovu razinu
funkcioniranja
 planirati primjereno (pravodobno)
vrijeme za eliminaciju
 evidentirati eliminaciju stolice i broj
nesvojevoljnih, ako ih je bilo
 održavati raspored eliminacije koji
uključuje vrijeme stolice, korištene
metode pri eliminaciji
 poučiti važnosti prehrane bogate
vlaknima i dovoljnog unosa tekućine.
 održavati higijenu perianalnog
područja poslije svake eliminacije
(ako pacijent ne može samostalno),
zaštititi kožu neutralnom kremom.

34
 Medicinska sestra će:
 poticati pacijenta na fizičku aktivnost i
tjelovježbu posebno abdominalne vježbe
prikladnu mogućnosti pacjenta,
 poučiti pravilnoj uporabi omekšivaća stolice
(pomoćna ljekovita sredstva, supozitorija...)
 poučiti znakovima i simptomima fekalne
konstipacije
 pružiti bolesniku
 psihološku pomoć i podršku
 poticati verbalizaciju osjećaja i tjeskobe
zbog inkontinencije,
 pojašnjenja što sve može učiniti za
uspostavljanje kontrole pražnjenja i
 ostale postupke psihološke potpore.

35
Mokraća (urin)
Mokraćom se iz organizma
odstranjuju nepotrebne i
štetne tvari topljive u vodi.

Mokrenje
Zdravi ljudi mokre 4 – 6
puta tijekom 24 sata,
uglavnom danju i pritom
izmokre ok 1500 ml urina.
To je diureza.
36
 Živčana kontrola
mokraćnog mjehura
mozak

Frontalni režanj

Gornji putovi kortikalne

kontrole mokrenja

Mokraćni mjehur
Sakrospinalni
Donji refleksni kanal
putovi
37
Ravnoteža sila
između mišića
detruzora i
uretralnog sfinktera

m. Detrusor
(sila koja
podiže tlak u
mjehuru)

Uretralni sfinkter
(sila zadržavanja)

38
 Osobine mokraće u zdrave odrasle osobe
 Količina (diureza) 1000 ml do 1500 ml tijekom 24 sata
 Boja zlatnožutna (jantarna),
 Bistrina bistra, prozirna
 Miris blag, nenapadan
 Gustoća 1015 do 1025 g/cm u 24-satnom uzorku
 Reakcija od 4.5 do 8 pH
 bjelančevine 0 – 150mg/dU
 Glukoza negativna
 Ketoni negativni
 Sediment 0 – 2 E, 0 – 5 L, 0 – nekoliko stanica
tubularnog epitela, 0 – 1 hijalini cilindar u
vidnom polju
 Bilirubin negativan
 Urobilinogen 0.5 – 4.0 dU
 Mikrobiološki sterilan
39
 Poremećaji mokrenja

dizurija
anurija
retencija
oligurija
poliurija
polakisurija
nikturija
inkontinencija

40
Poremećaji mokrenja
pitanje
dizurija Osjećate li bol, pećenje pri mokrenju?
polakisurija Koliko često mokrite? (navesti količinu)
nikturija Mokrite li više i češće noću?
Inkontinencija Možete li kontrolirati mokrenje?
Pobjegne li vam mokraća?
Promjena količine Koliko mokrite?
urina Poliurija (više od 2500 ml na dan)
Oligurija (manje od 400 ml na dan)
Anurija (manje od 100 ml na dan)

Smetnje otjecanja Mokrite li otežano (otežan početak

urina mokrenja, sporo otjecanje mokraće uz
napor, tanak mlaz, kapanje nakon
završenog mokrenja)
Boja Koje je boje vaša mokraća?
crvena boja Jeste li jeli ciklu, uzimali lijekove? 41
Poremećaji mokrenja

Smetnje
otjecanja urina?

42
 Patološki nalazi u mokraći
 Proteinurija
 Glikozurija
 Hematurija
 Makrohematurija
 Mikrohematurija
 Leukociturija
 Piurija
 Cilindrurija
 bakteriurija

43
Medicinska sestra će:

 Utvrditi poremećaje mokrenja

 Nadzirati diurezu i/ili mjeriti
 Uzeti i otpremiti urin na laboratorijske pretrage
 Procjeniti vrstu i trajanje inkontinencije
 Procjeniti okolnosti u kojima se očituje
 Pratiti i bilježiti unos tekućine
 Procjeniti kožu perianalne regije
 Procjeniti psihičke reakcije i odnos bolesnika prema
poremećaju mokrenja

44
 INKONTINECIJA URINA

nehotimično ili nekontrolirano

mokrenje
u dobi kada ono mora biti
pod voljnom kontrolom.

45
 INKONTINECIJA URINA

Vodeća obilježja
Nehotimično i nekontrolirano mokrenje  razne vrste
inkontinencije razlikuju se s obzirom na:
 količinu mokraće
 svijest o podražaju na mokrenje
 okolnosti u kojima se javlja

46
 INKONTINECIJA URINA

Etiologija
 degeneracijske promjene
 bolesti živčanog sustava
 bolesti i ozljede mokraćnoga mjehura (m.detruzora),
sfinktera i perinealnih mišića
 infekcija mokraćnih putova
 poremećaji osjeta (vida, dodira itd), rasuđivanja, svijesti
i motorike
 psihički stres
 okolinski i situacijski činitelji

47
 INKONTINECIJA URINA

Procjena
U svrhu planiranja sestrinske skrbi za osobe s inkontinencijom
potrebno je procijeniti:
 vrstu inkontinencije
 trajanje i težinu inkontinencije
 okolnosti u kojima se očituje
 unos tekućine
 kožu perinealnog područja
 psihičke reakcije i odnos bolesnika prema inkontinenciji

48
 Pitanja za početnu procjenu vrste
inkontinencije
Pitanje Vrsta
inkontinencije
Pojavljuje li se inkontinencija samo pri stres
kašljanju, smijanju, dizanju tereta, trčanju?
Pojavljuje li se inkontinencija brzo nakon urgentna
iznenadnog i jakog podražaja na mokrenje?
Javlja li se inkontinencija u pravilnim refleksna
vremenskim razmacima unutar kojih su koža i
posteljina suhi?
Otječe li urin stalno, je li bolesnik stalno totalna
mokar?
Ako su odgovori na prethodna pitanja funkcijska
negativni, procijeni opće stanje bolesnika i
okolnosti u kojima je inkontinentan 49
50
 Usporedba inkontinencija
osobine funkcijska stres refleksna urgentna totalna
svijest o da da ne da ne
inkoninenc
podražaj obično jak povezan s izostaje vrlo jak izostaje
naporom
količina umjerena do mala umjerena mala do “stalno
urina obilna obilna curi”
nikturija može biti moguća ali uvijek često uvijek
prisutna ne uobičaj.
učestalost varijabilna učestalo predvidivo učestalo nepredvidiv
o i stalno
uzroci okolina, slabost ozljede i bolesti bolesti i
senzorni, sfinketera i bolesti CNS-a, ozljede
motorni i perinealnih CNS-a smanjen sfnktera,
kognitivni mišića kapacitet retencija
deficit mjehura urina
potenciraj. opći tjelesna pun mjehur, kava,
činitelji aktivnost kava, alkoh. alkohol
51
 SKALA ZA PROCJENU INKONTINENCIJE
mokrenje
količina podražaj
kontrolirano
SKALA ZA PROCJENU INKONTINENCIJE
1 – vrlo jak Aktivnosti i okolnosti u
datum, sat
datum, sat mokrenje kontrolirano 1 – obilno
količina podražaj Aktivnosti i 2 – jak trenutku mokrenja
2 – osrednje
okolnostiDA
u trenutku mokrenja
NE 3 – normalan
3 – malo
DA NE 1 – obilno 4 – minimalan
2 – osrednje 4 – stalno mokri
5 – izostaje
3 – malo
4 – stalno mokri 1 – vrlo jak
2 – jak
3 – normalan
4 – minimalan
5 – izostaje

52
 Uspostavljanje prirodne kontrole nad
mokrenjem
Specifični postupci – medicinska sestra će:
 utvrditi učestalost i vrijeme mokrenja
 nuditi noćnu posudu prije uobičajenog vremena
mokrenja
 pravodobno prepoznati potrebu za mokrenjem
 odrediti raspored konzumiranja tekućine
 pravilno primjeniti propisane diuretike i educirati bolesnika
 razmotriti potrebu uzimanja sedativa
 osigurati prikladnu odjeću
 osigurati uobičajeni položaj za mokrenje
 ukloniti uzrok inkontinencije
 educirati i poticati bolesnika na provođenje vježbi za
jačanje mišića zdjeličnog dna 53
 INKONTINECIJA URINA

Opći postupci
 regulirati tjelesnu težinu
 poticati na redovitu defekaciju
 primjeniti sredstva za supresiju kašlja
 educirati i poticati na provođenje općih vježbi
 pružati psihološku podršku
 educirati (inkontinencija)
 pružati fizičku pomoć (kada je potrebna)

54
 INKONTINECIJA URINA

Program uspostavljanja kontrole nad mokrenjem

obuhvaća:
 osigurati prikladan unos tekućine i racionalno ju
raspodijeliti tijekom dana
 izraditi i slijediti raspored mokrenja
 poticati mokrenje u predviđenim terminima
 provoditi intermitenmtnu (povremenu,
jednokratnu kateterizaciju)

55
 VJEŽBE ZA OTKRIVANJE MIŠIĆA ZDJELIČNOG DNA

Vježbe u sjedećem položaju

 Kod sljedećih pet vježbi sjednite na
stolicu poluraširenih nogu, na koju ste
položili više puta presavijeni ručnik za
kupanje (za plažu) ili jastuk.

Vježba 1
 Svoju tjelesnu težinu 10 puta
naizmjenice premjestite s desne na
lijevu polovicu stražnjice.
 Svoju tjelesnu težinu 10 puta
naizmjenice premjestite u smjeru
naprijed-natrag.
 Napravite u ovom položaju 10 kružnih
pokreta s desne strane prema lijevoj
strani.

56
 Znojenje
 lučenje znoja iz žlijezda znojnica

 stimulira simpatikus, adrenalin i noradrenalin

 regulira centar za znojenje smješten u hipotalamusu

 važan činitelj u regulaciji tjelesne temperature

57
Znojenjem se:
tijelo oslobađa viška topline koja je nastala
vježbom, fizičkim naporom ili je u tijelo ušla iz
okoline,
uspostavlja ravnoteža između proizvodnje i
gubitka topline u tijelu
 voda u obliku znoja isparava na površini kože -
na sebe veže toplinu iz okoline i hladi tijelo
iz organizma gubi velika količina vode i soli
58
Znoj je:
Bezbojan sekret znojnih žlijezda

Sastoji se od:
vode 98%
natrijeva klorida
bikarbonata,
mokraćevine,
mokraćne kiseline
mravlje i maslačne kiseline i dr.
59
 Poremećaji u znojenju

Prekomjerno znojenje

Smanjeno znojenje ili

izostanak znojenja

60
 Prekomjerno znojenje - hiperhidroza
VODEĆA OBILJEŽJA:
 Očituje se kao pojačano ili prekomjerno znojenje, (ispod pazuha,
dlanovi, stopala.

ETIOLOGIJA:
 pojedina hrana i piće (ljuta, začinjena hrana, alkohol i
kofein)
 neki lijekovi (neki antipsihotici ili predoziranje analgeticima)
 jače emocije (strah)
 menopauza
 nizak šećer u krvi ili hipoglikemija
 vrućica
 hipertireoza ili povećana aktivnost štitnjače
 srčani udar
 tuberkuloza
 malarija 61
Medicinska sestra
će procjeniti:
okolnosti u kojima se
znojenje javlja,
mjesta znojenja
učestalost znojenja
količinu znojenja i
osjećaj sigurnosti

62
Medicinska sestra će:
 Skinuti oznojeno rublje
 Prebrisati tijelo trljačicom umočenom u vodu
 Posušti
 Obući čisto osobno rublje
 Presvući posteljinu
 Nadoknađivati izgubljenu tekućinu (osigurati i poticati)
 educirati pacijenta o uzročnim čimbenicima i mogućim
komplikacijama
 uputiti pacijenta u važnost pravilne prehrane
 uputiti pacijenta u važnost održavanja osobne higijene
 pružiti psihološku potporu
63
Smanjeno znojenje ili izostanak znojenja

VODEĆA OBILJEŽJA:
 smanjeno znojenje
 potpuni izostanak znojenja

ETIOLOGIJA:
 neki lijekovi
 ektodermodisplazija
 infekcije
 opekotine
 dehidracija
 toplotni udar
64
Medicinska sestra će procjeniti:

okolnosti u kojima se pacijent “nalazi”,

način života i
navike pacijenta

65
Medicinska sestra će:
educirati pacijenta o mogućim
komplikacijama
educirati pacijenta o unosu hrane i
tekućine koju smije uzimati
preporučiti pacijentu vježbanje u hladnijim
uvjetima i izbjegavanje težih fizičkih
napora pri velikim vrućinama

66