Univerzitet u Zenici

Filozofski fakultet
Odsjek za b/h/s jezik i knjievnost

OPA LINGVISTIKA
( Seminarski rad iz predmeta Kultura jezika)

Mentor: doc.dr. Edina Solak Studentica: Sumejja Durmi

Komentor: v.ass.mr. Alica Arnaut

Zenica, april, 2015. godina

UVOD

U ovom seminarskom radu imat ete priliku da se upoznate sa opom lingvistikom kao
granom nauke o jeziku, etimologijom njenog naziva, predmetom, zadacima i ciljevima kojima
se ona bavi, jezikom kao osnovnim predmetom njenog izuavanja. Takoer, razradit u faze
razvoja lingvistike kao nauke i njene najznaajnije predstavnike.
U glavnom dijelu u razraditi gore navedene stavke a u zavrnom dijelu u prikazati
doprinose lingvistike kao nauke u razvoju jezika.

2. OPA LINGVISTIKA I NJENI ZADACI I PREDMET

2

Lingvistika je nastala prema francuskoj rijei linguistikue u ijoj se osnovi nalazi grka
rije lingua, to znai jezik, i kao leksiki ekvivalent rijei grkog porijekla glotologija
(glotta-jezik i logos-uenje).
Lingvistika je nauka o jeziku, odnosno nauka koja se bavi svim pitanjima jezika kao
opeljudske kategorije.
Lingvistika, kao i svaka druga nauka, ima svoj predmet i zadatke koji se zasnivaju na
univerzalnim jezikim pitanjima:
1.
2.
3.
4.
5.

ta je jezik po svojoj sutini?

Kakva mu je priroda i funkcija?
Kako je nastao?
Kako fukncionie?
Koji su dijelovi nauke o jeziku?

Kao to sam prethodno navela, predmet izuavanje lingvistike je jezik sa svim njegovim
obiljejima. Pored jezika, predmetom lingvistike se smatra i govor kao univerzalija koja nije
podijeljena na izolirane grupe naroda, niti na odreena vremenska razdoblja, pri emu se vodi
rauna o pisanim tekstovima jer oni slue za spoznaju starih jezika.
Opi zadatak lingvistike jeste da ustanovi skup teorijskih principa i deskriptivnih metoda po
kojima e se definisati ljudski jezik kao pojava, opisati specifina obiljeja pojedinih jezika i
objasniti sinhronijske i dijahronijske promjene jezika u upotrebi.
Osnovni zadaci lingvistike su:
1. Da opie i ponudi historijski prikaz svih jezika, do kojih moe doi, kako bi se sainila
porodica jezika i spoznali prvobitni jezici svake porodice
2. Da istrauje koje su snage na djelu, stalno i univerzalno (sinhronijski), i da izdvoji sve
ope zakone na koje se mogu svesti posebne pojave u historiji (dijahronijski)
3. Da samu sebe ogranii i definie

2.2. RAZVOJNE FAZE LINGVISTIKE

Zanimanje jezikom problematikom postoji koliko i sam ljudski rod. Prva saznanja o
jezikom fenomenu bila su nauno neutemeljena i optereena religioznim predstavama (jezik
se posmatrao kao boanski dar) i koristio se radi korektnog tumaenja religioznih tekstova.
Prije nego je spoznala svoj pravi i jedini predmet izuavanja, lingvistika je prola kroz tri
faze:
1. Gramatika prouavanja gdje su data pravila na osnovu kojih e se razlikovati
pravilni od nepravilnih oblika i jezik se prouavao logiki
2. Pojava filologije kao discipline koja je nastojala da ustanovi, objasni i uporedi pisane
spomenike iz raznih epoha i utvrdi posebni jezik svakog pisca
3. Komparativna faza u okviru koje se otkriva da se jezici mogu meusobno
uporeivati (sanskrit i evropski jezici)

3.2.

PODJELA LINGVISTIKE

Ono to je karakteristino za bilo koju nauku jeste to da ima svoje discipline, tako i
lingvistika ima svoje. Lingvistika se dijeli na:
1. Opu lingvistiku koja prouava zajednika obiljeja svih jezika i dijeli se na:
a. Mikrolingvistiku ili lingvistiku u uem smislu, ije su discipline:
Fonetika i fonoligija
Morfologija
Sintaksa
Semantika
Leksikologija i leksikografija
Etimologija
Stilistika
b. Makrolingvistika ili lingvistika u irem smislu, ije su discipline:
Psiholingvistika
Sociolingvistika

2. Deskriptivnu lingvistiku koja prouava pojedine jezike i jezike grupe

a. Sinhronijska lingvistika podrazumijeva istraivanje jednog jezika u
odreenom vremenu
b. Dijahronijska lingvistika prati jedan jezik kroz historiju

c. Komparativna lingvistika prouava dva ili vie jezika radi utvrivanja

genetskog srodstva (zajednikog prajezika)
d. Kontrastivna lingvistika uporeuje dva jezika da bi se otkrile npr. gramatike
slinosti i razlike
3. Teorijska lingvistika jezikoj problematici prilazi s ciljem izgraivanja teorije jezika
4. Primjenjena lingvistika koristi lingvistika saznanja izvan podruja nauke o jeziku
( u uenju jezika, lijeenju poremeaja govora i sluha...)

4.2. JEZIK U LINGVISTICI

Prvobitno je potrebno da se upoznamo sa podjelom jezika, Ferdinanda de Saussura,

kao drutvene pojave, gdje on jezik dijeli na lingua i parole.
Lingua predstavlja svojinu kolektiva koju pojedinac neposredno ostvaruje govorom (parole),
odnosno lingua je ono to pojedinac usvoji kada ui neki jezik, skup formi rijei koje
pripadaju jednoj zajednici.
Parole je izvrna strana jezika, kada govornik bira i kombinira elemente jezikog sistema i
daje tim oblicima konkretnu realizaciju u vidu zvukova.
Jezik se moe definisati s dva aspekta; opelingvistikog i gramatikog.
Opelingvistia definicija jezika glasila bi da je jezik sistem znakova koji ovjeku
omoguuje razvijen drutveni i duevni ivot koji se ostvaruje u komunikaciji.
Definicija jezika sa gramatikog aspekta je ta da je jezik sistem zakonitosti koji omoguava
da se s veoma ogranienim brojem glasovnih jedinica izrazi neogranien broj misaonih
cjelina.
Definicija jezika kao sistema znakova moe se razloiti na sljedee:
1. Dvosmislenost termina jezik (dinstikcija jezika u opem smislu i pojedinih jezika)
a. Svi ljudi imaju jezik
b. Svi ljudi nemaju isti jezik
2. Jezik kao sistem jer jezik nije skup nepovezanih elemenata, rijei nagomilanih bez
reda
3. Jezik kao sistem znakova ( definicija jezika Ferdinanda de Saussura) jer poinje na
principu simbolizacije koja se zasniva na jezikom znaku koji se razlae na oznaku,
oznaeno i referent.

5.2.

PRIRODA, FUNKCIJA I STRUKTURA JEZIKA

Priroda jezika se moe posmatrati u odnosu na to da li je on bioloka, psiholoka ili

socijalna pojava.
a) Tumaenje jezika kao bioloke pojave poistovjeena je sa bilo kojom drugom
ljudskom potrebom (hrana, voda) i biolokim nasljeem ( boja koe, proporcije tijela),
gdje je izolacijom pojedinaca iz zajednice dokazano da to nije tano.
b) Jezik kao psiholoka pojava podrazumijeva jezik kao izraz ljudskog duha, to znai
da bi on trebao da se pojavljuje kod pojedinca neovisno o sredini koja ga okruuje
c) Jezik kao socijalna potreba tj. kao proizvod potrebe komuniciranja meu ljudima

Funkcije jezika su sljedee:

1.

Komunikativna funkcija proistie iz socijalne prirode ovjeka, potrebe da podijeli

svoje misli, osjeanja, doivljaje i slino
2. Kognitivna ili spoznajna funkcija jeste ta da pomou jezika ovjek uestvuje u
izgraivanju misaonih sadraja koje prenosi i kojima kreira svijet
3. Kulturna funkcija se ogleda u tome da jezik slui za biljeenje dogaaja, usmeno
predanje, historijske zapise itd.
4. Simbolistika funkcija predstavlja upotrebu jezika kao simbola nacionalne, etnike,
vjerske ili socijalne pripadnosti.

Svaki jezik ima svoju strukturu, tj. unutarnju organizaciju jezika koja se zasniva na jezikim
zakonitostima, i nivoe koji su meusobno uvezani.
a)
b)
c)
d)

Fonetska struktura prouava glasove

Morfoloka struktura prouava oblike rijei
Leksika struktura prouava rijei sa njihovima znaenjima
Sintaksika struktura prouava udruivanje rijei u sintagmatske i reenine cjeline

Znaaj jezika za ovjeka kao bioloku vrstu jeste ta da je on najljudskija osobina koja ga,
sa biolokog stanita, karakterie kao mudrog i razumnog za razliku od ostalih ivih bia.
Intelektualni ljudski rad je faktor koji kreira ljudsku kulturu i bez jezika on je nemogu, time
su ljudi onemogueni da svoje spoznaje i saznanja prenose s koljena na koljeno.

Jezik omoguava upoznavanje ljudskog okruenja i prirode i njihovo prilagoavanje ivotnim

uvjetima, dostignua u raznim oblastima, usvajanje misli i znanja iz prethodnih pokoljenja i
njihova prenoenja na narodna pokoljenja
Iz tog razloga jezik moemo posmatrati kao uslov razvitka materijalne i duhovne kulture
ljudskog roda.

6.2. PISMO

Pismo je nastalo kao dopunsko sredstvo usmenom govoru iz potrebe da se neke stvari
zabiljee kako bi postale trajne i prenosive iz generacije u generaciju.
Sa lingvistikog aspekta pismo je sistem grafikih znakova koji slue za realizaciju jedinica
nekog jezika (glasovi, slogovi, rijei...)
Pisma se dijele na:
1. Piktografska pisma u ijoj su osnovi slike koje, kao crte, donose odreeno
saopenje i njima se ne mogu izraziti asptraktni pojmovi.
2. Ideografska pisma predstavljaju savreniji oblik piktografskog pisma koji poiva na
simbolima koji izraavaju rijei, sintagme i cijele reenice.
3. Slogovna pisma su pisma koja se sastoje od znakova gdje svaki odgovara jednom
slogu
4. Alfabetska pisma su pisma u kojima svakom fonemu odgovara jedan grafiki znak i
glas

3.ZAKLJUAK

Lingvistika, kao nauka, svim svojim disciplinama posmatra jezik i njegovu manifestaciju
u ivotu ovjeka od postanka svijeta. Prati njegove razvoje i njegova djelovanja na razvoj
ljudskog roda. Jezik kao iva materija omoguuje ljudima da lake komuniciraju, spoznaju
stvari i prenose ih na druge.

4.SADRAJ

Uvod

Opa lingvistika i njeni zadaci

3
7

Razvojne faze lingvistike

Podjela lingvistike

Jezik u lingvistici

Priroda, funkcija i struktura jezika

Pismo

Zakljuak

Literatura

5.LITERATURA
1. Ranko Bugarski, Uvod u optu lingvistiku, igoja, Beograd, 2003. godina
2. Ranko Bugarski, Pismo, igoja, Beograd, 1997. godina

Izvori:
1. https://www.google.ba/search?
q=slikovno+pismo&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=IjMw
VbeaFYKysQHHnYGIBg&ved=0CAYQ_AUoAQ
2. https://www.google.ba/search?q=silabi
%C4%8Dko+pismo&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=2zQ
wVa7DJ8ibsAHRxYGgAg&ved=0CAYQ_AUoAQ