Professional Documents
Culture Documents
Peti Cas
Peti Cas
=c
Kvantna teorija
E=h
h Plankova konstanta 6,63 x 10-34 Js
Po kvantnoj teoriji energija se uvek emituje ili apsorbuje
kao celobrojni umnoak h . Ako neki atom emituje
ukupno energiju od 3h kaemo da je taj atom emitovao
tri kvanta energije.
Takoe kvantna teorija predvia da e energija svakog tela
biti kvantirana to znai da moe da ima samo odreene
vrednosti.
Fotoelektrini efekat
Fotoelektrini efekat
Fotoelektrini efekat
Fotoelektrini efekat
1
1
= RH 2 2
n1 n2
RH = 1,096776 10 7 m 1
1
hc
= 2,18 10
18
1
J
2
n2
n
i
f
hc
= =
E
hc
1
2
n2
n
i
f
h
=
mv
mv impuls
Ovi talasi se zovu talasi materije
h
x mv
4
Implikacije principa neodreenosti:
Masa elektrona je 9,11x10-31 kg a prosena brzina u H atomu
5x106 m/s. Neka je neodreenost brzine 1% - v= 5x104 m/s
i da je to jedina neodreenost u impulsu tada je
neodreenost poloaja elektrona:
h
6,63 10 34 Js
x
= 110 9 m
4mv 4 (9,1110 31 kg )(5 10 4 m )
s
H = E
Ukljuena i talasna i estina priroda elektrona.
je talasna funkcija elektrona i ona potpuno opisuje talas
koji je pridruen elektronu i nema fiziki smisao
Reenja redingerove jednaine za atom vodonika daju iste
rezultate kao i Borove jednaine
Ipak reavanjem redingerove jednaine ne moemo da
doemo do saznanja o poloaju elektrona
Jedino do ega moemo da doemo je verovatnoa da e
elektron biti u odreenom delu prostora tog trenutka
Slovna oznaka
Izgled orbitala
Sve s orbitale su sfernog oblika (jer je l=0 i ml=0)
vorovi mesta u kojima je verovatnoa nalaenja elektrona
jednaka nuli
1s orbitala nema vorova (osim onog na jezgru)
2s ima jedan sferni vor
3s ima dva sferna vora
Izgled orbitala
Verovatnoa nalaenja elektrona se definie kao 2 podeljena
sa kvadratom rastojanja od jezgra r2
2
p 2
r
Izgled orbitala
Standardan nain prikazivanja orbitala je kao granina povrina
koja obuhata (najee) 90% verovatnoe nalaenja
elektrona unutar nje
Izgled orbitala
p orbitale se javljaju tek na nivoima sa n2
Za sve njih l=1 a ml moe imati vrednosti -1, 0, 1
Znai ima ukupno tri p orbitale u podnivou
Umesto da se obeleavaju kao 2p-1, 2p0 , 2p1 usvojene su
oznake 2px, 2py, 2pz
Izgled orbitala
d orbitale se javljaju tek na nivoima sa n3
Za sve njih l=2 a ml moe imati vrednosti -2,-1, 0, 1,2
Znai ima ukupno pet d orbitala u podnivou
Umesto da se obeleavaju kao 3d-2, 3d-1 , 3d0, 3d1, 3d2
usvojene su oznake 3dxz, 3dxz, 3dyz, 3dx2-y2 i 3dz2
Izgled orbitala
f orbitale se javljaju tek na nivoima sa n4
Za sve njih l=3 a ml moe imati vrednosti -3,-2,-1, 0, 1,2,3
Znai ima ukupno sedam f orbitala u podnivou
Vieelektronski atomi
Svi ovi rezultati do sada su se odnosili na vodonikov atom
Kod vodonika energija elektrona u nekoj orbitali je odreena
samo glavnim kvantnim brojem n
Znai elektron u 2s i 2p orbitali ima istu energiju
*Ne moe se govoriti o energiji orbitale ve samo o energiji
elektrona kada se nalazi u odgovarajuoj orbitali mada se
esto koristi izraz energija orbitale ali se uvek misli na
Vieelektronski atomi
Kada u atomu postoji vie elektrona situacija se bitno menja jer
u razmatranje ulazi jo jedan bitan lan meuelektronsko
odbijanje
Da bi u datom trenutku mogli da izraunamo meuelektronsko
odbijanje dva elektrona moramo znati gde se ti elektroni
nalaze, a kvantna mehanika nam ne daje taj podatak
e1e2
E=
4 0 r
Danas postoji veliki broj naina na koji se rauna
meuelektronsko odbijanje to je pravac u kome se danas
razvija kvantna hemija
Vieelektronski atomi
Meuelektronsko odbijanje utie na to da se energije orbitala
unutar jednog nivoa razdvoje po podnivoima, sada vie 2s i
2p orbitale nemaju istu energiju
Na svu sreu meuelektronsko odbijanje ne utie na izgled i
oblik orbitala (ve samo na njihovu energiju) tako da orbitale
vieelektronskih atoma imaju isti izgled orbitala kao i atom
vodonika
Vieelektronski atomi
Elektronska konfiguracija
Da bi mogli da odredimo raspored elektrona u svakom atomu
dovoljno je znamo relativne energije orbitala i Paulijev princip
Raspored elektrona u atomu nekog elementa se zove jo i
elektronska konfiguracija tog elementa
Osnovno stanje nekog atoma je najstabilnije stanje i karakterie
se time to su svi elektroni u najniem moguem
energetskom stanju
Kada piemo elektronsku konfiguraciu nekog atoma
popunjavamo orbitale po porastu energije sa najvie po dva
elektrona u svakoj orbitali
Tako e osnovno stanje vodonika biti jedan elektron u 1s
orbitali i to se pie kao:
H: 1s1 ili
Elektronska konfiguracija
Sledei je helijum. On ima dva elektrona i oba mogu da stanu
u isitu orbitalu (ako su im spinovi razliiti) tako da e
elektronska konfiguracija helijuma biti sa potpuno
popunjenom 1s obitalom:
He: 1s2 ili
Prvo se pie ime orbitale (1s) pa onda u njenom superskiptu se
navodi broj elektrona u toj orbitali
Strelica na gore predstavlja elektron sa spinom + a na dole
sa spinom -
Kada se u nekoj orbitali nalaze dva elektrona razliitih spinova
(a samo takvi mogu biti u istoj orbitali) onda se ona zove
popunjenja. Orbitala sa jednim elektronom se zove
polupopunjena (po konvenciji se uzima da je u njoj elektron
sa spinom +) a bez elektrona - prazna
Elektronska konfiguracija
Litijum ima tri elektrona. Trei elektron ne moe u 1s orbitalu
ve mora u prvu sledeu po energiji. To je 2s orbitala pa je
elektonska konfiguracija litijuma:
Li: 1s22s1 ili
Elektronska konfiguracija
Berilijum ima etiri elektrona i etvrti elektron popunjava 2s
orbitalu:
Be: 1s22s2
Bor ima pet elektrona i poto su i 1s i 2s pune peti elektron
mora da ide u neku (bilo koju od tri postojee) 2p orbitalu:
B: 1s22s22p1
Ugljenik ima est elektrona i esti elektron opet ide u 2p obitalu.
Ali poto ima tri 2p orbitale pitanje je da li e esti elektron
ii u polupopunjenu 2p orbitalu (u kojoj se ve nalazi peti
elektron) ili u jednu (bilo koju) od dve prazne 2p orbitale.
Ovaj problem se reava primenom Hundovog pravila
13
Veliine atoma
Veliine atoma se najlake izraavaju atomskim poluprenicima
Postoje dve vrste atomskih poluprenika:
Nevezivni (van der Waalsovi) rastojanje do koga atomi mogu
da priu jedan drugome dok elektronski oblaci ne ponu da
im se odbijaju
Vezivni (kovalentni) polovina rastojanja izmeu jezgara kada
su atomi kovalentno vezani
Veliine atoma
Veliine atoma
Veliine atoma
Jonski poluprenici
Svi jonski poluprenici su eksperimentalno odreeni na osnovu
rastojanja izmeu jona u kristalnim reetkama jonskih
jedinjenja.
Katjoni su uvek manji od atoma od kojih su nastali jer se
izbacuje elektron iz najudaljenije orbitale a i smanjuje se
elektron-elektron odbijanje tj. poveava se efektivno
naelektrisanje jezgra
to je katjon vie naelektrisan jonski poluprenik e biti manji
Ajoni su uvek vei od atoma od kojih su nastali jer dodatak
elektrona neutralnom atomu poveava elektron-elektron
odbijanje i tera elektrone da se rasprostru na veu zapreminu
to je anjon vie naelektrisan jonski poluprenik mu je vei
Jonski poluprenici
Jonizaciona energija
Jonizaciona energija
Prva jonizaciona energija I1 je energija potrebna za uklanjanje
prvog elektrona iz neutralnog atoma:
Na(g) Na+(g) + e-
Jonizaciona energija
Druga jonizaciona energija je uvek vea od prve jer se uklanja
elektron iz ve pozitivno naelektrisanog jona
Veliki skok u vrednosima jonizacione energije nastaje kada
ponu da se jonizuju unutranji elektroni
Cl(g) + e- Cl-(g)
Metali
Osobine metala:
Imaju specifian metalni sjaj, uglavnom srebrnaste boje
Kovnost mogu da se kuju tj. izvlae u listove
Elastini su mogu da se izvlae u ice
Dobri provodnici toplote i elektriciteta
Uglavnom su vrstog agregatnog stanja na sobnoj temperaturi
osim ive koja mrzne na -39 oC
Imaju veoma male jonizacione energije i relativno lako grade
pozitivne jone
U hemijskim reakcijama se oksiduju (gube elektrone)
Metali
Osobine metala:
Metali iz glavnih grupa periodnog sistema otputaju elektrone
da bi postili stabilnu konfiguraciju plemenitog gasa
Prelazni metali esto mogu postajati u vie jonskih stanja
nemaju nikakve veze sa stabilnom konfiguracijom plemenitog
gasa
Metali
Osobine metala:
Sa nemetalima uglavnom daju jonska jedinjenja
Jedinjenja metala sa metalima se zovu legure
Veina oksida metala je bazna, reaguju sa vodom dajui baze,
reaguju sa kiselinama dajui soli
Nemetali
Osobine nemetala:
Nemaju neku uniformnu pojavu, sedam njih postoje kao
dvoatomni molekuli od ega pet kao gasovi (H2, N2, O2, F2,
Cl2), jedan kao tenost (Br2) a jedan kao vrsta supstanca
(I2). Svi ostali nemetali postoje kao vrste supstance koje
mogu biti veoma tvrde (dijamant) ili veoma meke (sumpor)
Take topljenja su im generalno nie nego metalima mada ima
izuzetaka (dijamant se topi na 3570oC)
Loe provode toplotu i struju
Imaju znatno veu energiju jonizacije od metala i veoma retko
grade pozitivne jone
Imaju negativne afinitete prema elektronu i lako grade anjone
da bi postigli elektronsku konfiguraciju plemenitog gasa
Nemetali
Osobine nemetala:
Sa metalima daju uglavnom jonska jedinjenja
Sa drugim nemetalima daju iskljuivo kovalentna jedinjenja
Njihovi oksidi, halidi, hidridi su ili gasovi ili tenosti ili vrsta
jedinjenja niske take topljenaja
Oksidi metala su kiseli, sa vodom daju kiseline, sa bazama daju
soli
Nemetali
Razlika u jonizacionim energijama metala i nemetala
Metaloidi
Metaloidi imaju osobine koje se nalaze izmeu osobina metala i
nemetala. Na primer elementarni silicijum izgleda kao metal
ali ne moe da se kuje i loe provodi toplotu i elektricitet.
Neki nemetali (pogotovo silicijum) su poluprovodnici i koriste se
za izradu ipova