FAKULTET

ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

MATERIJALI ZA ELEKTROTEHNIKE PROIZVODE

Magnetski materijali I.
Uvod
Krivulja magnetiziranja
Permeabilnost
Fizikalne osnove
Dijamagnetski materijali
Paramagnetski materijali
Feromagnetski materijali
Gubitci magnetiziranja
Magnetostrikcija i magnetoelastinost
Magnetska anizotropija

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2014/2015

Zagreb, 07. 11.

Uvod
Magnetski krug je dio elektrinog proizvoda (elektrini
motor, transformator, itd.) s osnovnim zadatkom
usmjerenog voenja magnetskog toka. Na taj nain ovaj
dio sudjeluje u elektromagnetskoj pretvorbi na kojoj se
osniva funkcija proizvoda.
Koriste se materijali koji dobro vode magnetski tok.
Praktiki svi materijali
vode magnetski tok, ali
samo su feromagnetski i
ferimagnetski materijali
od praktine vanosti.
Ovi se materijali lako
magnetiziraju relativno
slabim magnetskim
poljem i zbog toga se
nazivaju magnetskim
materijalima.

Krivulja magnetiziranja
Vrijednost materijala za izradu magnetskog kruga (magnetske
jezgre) mjeri se njegovim elektrikim, tehnikim i tehnolokim
svojstvima, ali najvanije svojstvo je veliina magnetskog toka
() kojeg taj materijal propusti pri odreenom vanjskom
magnetskom polju (H).
Uvodi se pojam
magnetske indukcije (B),
to jest gustoe
magnetskog toka (Vs/m2
ili T - Tesla).
Krivulja ovisnosti
magnetske indukcije o
veliini magnetskog
polja naziva se krivulja
magnetiziranja ili B/H
karakteristika.

Permeabilnost
Permeabilnost () predstavlja magnetsku vodljivost, a
definirana je kao odnos magnetske indukcije i
magnetskog polja.

r 0

B
H

Gdje je:

r relativna permeabilnost
0 permeabilnost vakuuma = 410-7 (Vs/Am)
Relativna permeabilnost (r) kae koliko neki materijal bolje
vodi magnetski tok od zraka tj. vakuuma.
Permeabilnost magnetskih materijala vanih za praktinu
primjenu je nelinearna, promjenjiva veliina.
4

Permeabilnost

Ovisnost permeabilnosti o magnetskoj

indukciji
Na krivulji permeabilnosti uoavaju se poetna
permeabilnost (p) i maksimalna permeabilnost (m).
Poetna permeabilnost je odreena poetnim nagibom
krivulje magnetiziranja (mjeri se kod vrlo malog polja
reda veliine 10-5 A/m).

Permeabilnost
Maksimalna permeabilnost je odreena maksimalnim
nagibom krivulje magnetiziranja.
Diferencijalna permeabilnost odreena je strminom krivulje
magnetiziranja u bilo kojoj toki:

dB
dH

Permeabilnost magnetskih materijala ovisi o vrsti

magnetskog materijala. Pored toga ovisi i o:
stupnju magnetiziranja
stanju strukture
temperaturi

Fizikalne osnove
Koja je osnova nastanka magnetizma, gdje su mu korijeni?
Izvor magnetizma je u atomu. U objanjenju se polazi od
Bohrovog modela atoma.

Magnetski moment atoma se

sastoji od tri komponente:
magnetskog momenta zbog
rotacije elektrona oko jezgre
magnetskog momenta zbog
spina elektrona
magnetskog momenta zbog
spina jezgre
7

Fizikalne osnove
Magnetski moment zbog rotacije elektrona oko
jezgre atoma
Elektron je nosilac naboja. Svaki kruei elektron moe se
nadomjestiti ekvivalentnom malom strujnom petljom koja
omeuje povrinu dS, a elektrina struja I petlje tee
Elektrina
struja
petlje
proizvodi
magnetski tok. Magnetsko
suprotno od
smjera
kruenja
elektrona.
polje male petlje elektrine struje na veoj udaljenosti
jednako je polju magnetskog dipola. Magnetski moment
dipola je:

m n IdS IdS

gdje je n vektor
normale na povrinu
dS.

Fizikalne osnove
Magnetski momenti zbog spina elektrona i spina
jezgre atoma
Rotacija elektrona oko vlastite osi naziva se spin. Spin moe
biti pozitivan ili negativan, ovisno o smjeru vrtnje. Spin se
moe smatrati graninim sluajem strujne petlje ija povrina
tei nuli.
Zato je elektronu pored magnetskog momenta zbog krunog
gibanja oko jezgre atoma pridruen i magnetski moment
zbog spina.
I jezgra atoma ima magnetski moment zbog spina, ali znatno
manjeg iznosa od magnetskih momenata elektrona.
Ukupni magnetski moment atoma ili molekule rezultanta je,
po pravilima kvantne mehanike, spomenutih magnetskih
momenata elektrona i jezgre.

Fizikalne osnove
Makroskopsko ponaanje materijala bez vanjskog
magnetskog polja
Magnetsko ponaanje materijala je odreeno rasporedom
elektrona unutar atoma i meusobnim poloajem atoma tj.
njihovim meusobnim utjecajima.
Makroskopska veliina koja opisuje stupanj magnetizacije
materijala je vektor magnetizacije definiran omjerom
vektorskog zbroja magnetskih momenata atoma i
elementarnog obujma V:

( m
) uV
M
V
Ukoliko su u atomima potpuno popunjene ljuske, magnetski
momenti su meusobno poniteni i takvi atomi prema van ne
iskazuju magnetski moment.
Vektor magnetizacije M takvih elemenata jednak je nula.
10

Fizikalne osnove
Kod atoma s nepotpuno popunjenim ljuskama magnetski
momenti unutar atoma nisu potpuno kompenzirani. Takvi atomi
prema van pokazuju relativno mali magnetski moment.
Vektor magnetizacije M je ipak nula jer su to amorfni materijali
s kaotinim, termikim gibanjem atoma.
Kod atoma nekih elemenata dolazi do nepravilnog
popunjavanja ljuski, tj. popunjavaju se vanjske ljuske, dok
unutarnje ljuske nisu do kraja popunjene. To je sluaj s
elementima kao to su npr. eljezo, kobalt i nikal. Kod njih
postoje elektroni u etvrtoj ljusci, a trea ljuska je djelomino
popunjena. Takvi atomi pokazuju prema van znatne magnetske
momente.
Ovo su vrsti, kristalni materijali, bez termikog gibanja atoma.
Vektor magnetizacije M je ipak nula iz razloga koji e biti
opisani u nastavku.
11

Fizikalne osnove
Makroskopsko ponaanje materijala u vanjskom
Sa
stanovita sposobnosti
magnetizacije i ponaanja u
magnetskom
polju
vanjskom magnetskom polju materijali se mogu podijeliti u
slijedee grupe:
dijamagnetski materijali (Au, Ag, Cu, Cd, Pb, Sn, Zn, Bi, Si, Hg,
itd.)
paramagnetski materijali (Al, Mn, Mg, Na, K, Ca, Pt, Pd, itd.)
feromagnetski materijali (Fe, Co, Ni, Gd, Dy, Tb, Ho, Er i
njihove legure)
antiferomagnetski materijali
Vektori
ferimagnetski
materijalimagnetskog polja, magnetske
jakosti vanjskog
indukcije (gustoe magnetskog toka) i magnetizacije povezani
su relacijom:

H
M
0
12

Fizikalne osnove
Za dijamagnetske i paramagnetske materijale izmeu
vektora magnetizacije i vektora jakosti magnetskog polja

vrijedi linearna ovisnost:

M mH

gdje je m magnetska susceptibilnost. Uvrtavanjem slijedi:

B 0 (1 m ) H 0 r H
r 1 m

Za dijamagnetske materijale relativna permeabilnost je

neto manja od 1 (m < 0). Za paramagnetske materijale
relativna permeabilnost je neto vea od 1 (m > 0).
Kod feromagnetskih, antiferomagnetskih i ferimagnetskih
materijala izmeu vektora M i H, te izmeu vektora B i H je
nelinearna ovisnost.

13

Fizikalne osnove

Dijamagnetski i paramagnetski materijali se ne koriste kao

magnetski materijali, jer se u magnetskom polju ponaaju kao
zrak, tj. vakuum.
14

Dijamagnetski materijali
Bez prisustva vanjskog magnetskog polja, magnetski
momenti atoma i molekula dijamagnetskih materijala su
jednaki nula. Materijal prema van nije magnetiziran tj. M =
0.
Ako se dijamagnetski materijal stavi u magnetsko polje dolazi
do indukcije magnetskog momenta u atomima i molukulama i
materijal se magnetizira. Indukcija magnetskog momenta kod
dijamagnetskih materijala prikazana je na atomu vodika.

15

Dijamagnetski materijali
Elektron se oko jezgre giba kutnom brzinom 0.
Na elektron djeluju Coulombova sila Fc i centrifugalna sila F.
Poto je putanja elektrona stabilna, to su sile FC i F u
ravnotei:

q2
me v 2
2
FC F

r
e
0
2
4 0 r
r

gdje je:
q - apsolutna vrijednost naboja elektrona
me - masa elektrona
0 dielektrinost vakuuma = 8,85410-12 (F/m)
r radijus putanje elektrona
v obodna brzina
16

Dijamagnetski materijali
Kada se atom vodika unese u magnetsko polje, na eletron e
djelovati i Lorentzova sila FL:

FL q(v B )
Uz pretpostavku da je magnetsko polje homogeno i okomito
na ravninu kretanja elektrona, te uz smjer indukcije B kao na
prethodnoj slici, slijedi:

F ' FC FL
FL q r B
F ' me 2 r
17

Dijamagnetski materijali

2 02 q B
Iz prethodnih izraza dobijemese:
U slabim magnetskim poljima promjena kutne brzine elektrona
je mala, pa je:

2 02 0 0 2

qB

Slijedi da je prirast kutne brzine elektrona:
2me

m
L
Kako je orbitalni magnetski moment elektrona:
2me

gdje je L orbitalni moment koliine gibanja elektrona, to je njegov p

m
L
2me
18

Dijamagnetski materijali

2
Prirast orbitalnog momenta koliine gibanja elektrona
L mje:
r

e
Slijedi da je:

q 2
q 2r 2

m r
B
2
4me

Ovaj prirast magnetskog momenta elektrona naziva se

induciranim magnetskim momentom. Induciranje
magnetskog momenta naziva se dijamagnetskim efektom.
Inducirani magnetski moment elektrona je suprotan
vektoru vanjskog magnetskog polja (vektoru magnetske
indukcije). Slijedi da je rezultantno magnetsko polje slabije
od vanjskog magnetskog polja.

19

Dijamagnetski materijali

Na slici su prikazani
magnetski momenti
elektrona prije i nakon
unoenja atoma u vanjsko
magnetsko polje i
inducirani magnetski
moment elektrona.
Dijamagnetski efekt je prisutan i kod paramagnetskih i
feromagnetskih materijala, kada se ovi unesu u vanjsko
magnetsko polje. Meutim, najvie je izraen upravo kod
dijamagnetskih materijala.
Kako su vektori M i H kod dijamagnetskih materijala
suprotnog smjera, to je m < 0. Magnetska susceptibilnost

20

Paramagnetski materijali
Bez prisustva vanjskog magnetskog polja, magnetski
momenti atoma i molekula paramagnetskih materijala su
razliiti od nule. Meutim, oni su kaotino rasporeeni pa je
vektorski zbroj momenata m u bilo kojem obujmu V jednak
nuli
i materijal
prema van
nije magnetiziran
tj. M = 0.
Djelovanjem
vanjskog
magnetskog
polja magnetski
momenti (magnetski dipoli) se zakreu u pravcu polja i
materijal se magnetizira (magnetski polarizira). Pojava je
istovjetna zakretanju elektrinih dipola dielektrinih
materijala izloenih djelovanju elektrinog polja.

Izmeu vektora magnetizacije M i vektora

jakosti magnetskog polja H u svakoj toci
paramagnetskog materijala postoji
linearna ovisnost:

M mH
21

Paramagnetski materijali
Kako su vektori M i H kod paramagnetskih materijala istog
pravca i smjera, to je m > 0.
Porastom temperature smanjuje se magnetiziranost
paramagnetskih materijala. Pri vioj temperaturi jae je
izraeno kaotino gibanje atoma i molekula, tj. kaotina
usmjerenost njihovih magnetskih momenata. Makroskopski,
porast temperature vodi na smanjenje susceptibilnosti.
Ovisnost susceptibilnosti o temperaturi odreena je
C
Curievim zakonom:

m

gdje je C Curieva konstanta ovisna o vrsti paramagnetskog

materijala, a T apsolutna temperatura.
Kod paramagnetskih materijala je gustoa magnetskog toka
izazvanog vanjskim magnetskim poljem neto vea nego
gustoa toka u zraku.
22

Feromagnetski materijali
Najizrazitije feromagnetske osobine imaju eljezo, kobalt,
nikal i gadolinij (rijetka zemlja), pa se nazivaju osnovnim
feromagnetskim materijalima. Feromagnetske osobine imaju i
legure Mn/Cu/Al i Mn/Ag/Al napravljene od neferomagnetskih
materijala. Osnovne feromagnetske materijale odlikuje:
intenzivno magnetiziranje ve relativno malim poljem
(permeabilnost puno vea od 1)
nelinearna krivulja magnetiziranja (permeabilnost ovisi o
jakosti polja)
zasienje krivulje magnetiziranja
postojanje Weissovih domena i Blochovih stijenki
Svakom feromagnetskom materijalu odgovara karakteristina
temperatura koja se zove Curieva feromagnetska
temperatura. Ispod i iznad ove temperature magnetske
osobine feromagnetskih materijala se bitno razlikuju.
23

Feromagnetski materijali

Potpuno objanjenje magnetskih svojstava feromagnetskih

materijala mogue je jedino pomou kvantne mehanike.
Ovdje se koristi klasino objanjenje magnetskih osobina
ovih materijala koje je predloio Weiss.
Pretpostavka je da se svaki feromagnetski materijal sastoji
od domena dimenzija od 10 do 100 m ili veih. Broj atoma
u domeni je 1015 ili vei.
Uzajamne sile koje djeluju izmeu atoma u kristalnoj strukuri
krutog tijela sprijeavaju dezorijentirajue sile toplinskog
gibanja i omoguavaju da se magnetski momenti cijele
jedne skupine atoma usmjere u istom smjeru. Stvaranje ovih
domena je posljedica tendencije smanjenja rasipnih polja
unutar domene.
Svaka domena je magnetizirana do zasienja. Ova
magnetiziranost se naziva spontanom magnetiziranou.
Najjaa je pri T = 0 i s porastom temperature opada.

24

Feromagnetski materijali
Kada se feromagnetski materijal ne nalazi u vanjskom
magnetskom polju ili se ne ponaa kao stalni magnet,
magnetski momenti (vektori magnetizacije M pojedinih
domena su kaotino rasporeeni, te je rezultantna
magnetiziranost materijala jednaka nuli.
Kada se feromagnetski materijal unese u magnetsko polje ,
dolazi do usmjeravanja magnetskih momenata Weissovih
domena i materijal se magnetizira. Budui da su magnetski
momenti ovih domena za faktor 1015 vei od atomskih
momenata, magnetiziranje je i kod slabih magnetskih polja
intezivno i znatno vee nego kod paramagnetskih
materijala.
Izmeu susjednih domena iji su magnetski momenti
razliite orijentacije postoje prijelazni slojevi. Ovi se slojevi
zovu Blochove stijenke. U Blochovim stijenkama se pravac
magnetskih momenata postepeno mijenja.
25

Feromagnetski materijali
irina Blochovih stijenki ovisi o vrsti materijala i o
orijentiranosti dvije susjedne domene. Npr. ako je
orijentiranost dvije susjedne domene 1800, irina Blochove
stijenke je oko 200 nm, a ako je 900 onda je upola manja.

Prikaz Blochovih stijenki i Weisovih

podruja
26

Feromagnetski materijali

Svaka fizika promjena u strukturi materijala, uslijed

mehanikih ili toplinskih naprezanja, ima za posljedicu
promjenu uzajamnih sila meu atomima kristalne
reetke, pa se mijenjaju i magnetska svojstva.
U sluaju da razmak meu atomima postane dovoljno
velik tj. da sile koje meu njima postoje postanu manje
od potrebnih za stvaranje Weissovih podruja, dolazi do
nestajanja ovih domena i materijal postaje
paramagnetian.
Istraivanja su pokazala da samo za odreene odnose
meuatomskog razmaka prema radijusu nepotpuno
zaposjednutih elektronskih ljuski nastupaju uvjeti
potrebni za spontano magnetiziranje.
Na slici je prikazana ovisnost sile koja vlada izmeu
atoma o odnosu meuatomskog razmaka i radijusa
nepotpuno zaposjednutih ljuski.

27

Feromagnetski materijali

Ukoliko se potreban omjer (l/r) zbog nekih razloga poremeti,

spontano magnetiziranje prestaje, tj. feromagnetski materijal
u rastaljenom ili plinovitom stanju postaje paramagnetski.
Suprotno, mogua je sinteza materijala feromagnetskih
osobina pomou neferomagnetskih materijala.
28

Feromagnetski
materijali
Promatra se ponaanje
feromagnetskog materijala u
vanjskom magnetskom polju ija se jakost postepeno
poveava od nule.
Za H = 0 magnetiziranost pojedinih domena feromagnetskog
materijala je razliita od nule, ali je magnetiziranost
materijala jednaka nuli, slika a).
Pri maloj jakosti magnetskog polja dolazi do poveanja onih
domena iji magnetski momenti zatvaraju najmanji kut s
vektorom jakosti magnetskog polja. Ovo irenje domena ide
na raun ostalih domena. U ovim domenama materijal
poinje da se makroskopski magnetizira. Ovo irenje
domena pri slabim poljima je reverzibilno, jer se prestankom
djelovanja polja granice domena vraaju u prvobitni poloaj,
slika b).

29

Feromagnetski materijali
S daljnjim poveanjem jakosti magnetskog polja nastavlja se
pomjeranje granica pojedinih domena koje na kraju nestaju,
slika c). Smanjenjem jakosti magnetskog polja granice
domena se ne vraaju u prvobitni poloaj. Pri ovim jakostima
polja promjene u feromagnetskom materijalu su
ireverzibilne.
Ako se jakost magnetskog polja i dalje poveava, mijenjaju
se pravci vektora magnetizacije preostalih domena jer oni
tee da se postave u smjeru vektora vanjskog magnetskog
polja, slika d).
Na kraju pri jo veim jakostima vanjskog polja nestaju
granice svih domena, slika e). Feromagnetski materijal je
magnetiziran do zasienja.

30

Feromagnetski materijali
Ovisnost vektora magnetizacije M u bilo kojoj toci
feromagnetskog materijala o jakosti magnetskog polja u toj
toci predstavlja se krivuljom prvog magnetiziranja.
Prvi dio krivulje odgovara
povratnom pomjeranju granica
domena.
Drugi dio krivulje odgovara
nepovratnom pomjeranju
granica domena.
Trei dio krivulje odgovara
rotaciji magnetskih momenata
domena u smjeru polja. Jo
vea jakost magnetskog polja
ne izaziva promjene
magnetizacije materijala.

31

Temperaturna ovisnost krivulje

magnetiziranja
Porastom temperature slabe
magnetska svojstva
materijala.
Indukcija zasienja pada,
krivulja se linearizira i pri
odreenoj temperaturi prelazi
u pravac (materijal se ponaa
kao paramagnetski).
Taj proces je reverzibilan, te
nakon hlaenja materijal
poprima svoja prethodna
svojstva (ako materijal nije
prethodno termiki obraen
da se dobije neka specijalna
struktura u svrhu poboljanja
magnetskih svojstava).

Temperaturna ovisnost
krivulje magnetiziranja

32

Temperaturna ovisnost krivulje

magnetiziranja
Ukoliko je materijal bio prethodno termiki obraen, trajno
gubi svojstva postignuta tom obradom.
Temperatura kod koje se feromagnetski materijal ponaa
kao paramagnetski naziva se Currieva toka ili Currieva
feromagnetska temperatura. Za pojedine
feromagnetske materijale iznosi kako je pokazano u tablici.
Iz navedenih temperatura je vidljivo zato gadolinij pri
normalnim temperaturama slabo pokazuje feromagnetski
efekt i ima malu praktinu vrijednost.
Element
Temperatura
(0C)

eljezo
769

kobalt

nikal

gadolini
j

1125

356

16

Currieve temperature
33

Magnetska anizotropija
Ako je feromagnetski materijal monokristalne strukture
onda su magnetske osobine materijale anizotropne i oblik
krivulje magnetiziranja ovisi o pravcu magnetiziranja, tj. o
orijentaciji magnetskog polja.
Magnetska anizotropija je ilustrirana na monokristalima
eljeza, nikla i kobalta. Kristali eljeza i nikla imaju kubinu
kristalnu reetku i tri karakteristina smjera
magnetiziranja. Kristal kobalta ima heksagonalnu kristalnu
reetku i dva karakteristina smjera magnetiziranja.

34

Magnetska anizotropija
Uz elementarnu eliju eljeza prikazane su tri krivulje
magnetiziranja koje odgovaraju pravcima polja <100>,
<110> i <111>.
Monokristal eljeza se
magnetizira do zasienja pri
manjim jakostima polja u
pravcima <100> nego u
pravcima <110> i <111>. Za
magnetiziranje eljeza u
pravcima <100> potreban je
najmanji iznos energije. Zato se
za ove pravce kae da su pravci
lakog magnetiziranja dok su
pravci
<110>
i <111>
pravci
Materijali
koji nisu
monokristalne
strukture imaju izotropne
srednjeg
i tekog
magnetske
osobine. Krivulje magnetiziranja kod ovih
magnetiziranja.
materijala su nezavisne od pravca magnetskog polja.
35

Petlja histereze
Kako je krivulja prvog
magnetiziranja u jednom
svom dijelu ireverzibilna,
slijedi da magnetiziranje i
razmagnetiziranje
materijala ne ide istim
putem.
Ukoliko se obavi cijeli krug
magnetiziranja, to znai:
materijal namagnetizirati
do zasienja,
razmagnetizirati ga,
namagnetizirati ga u
suprotnom smjeru do
zasienja, te ga ponovo
razmagnetizirati dobije se
petlja histereze.

Petlja histereze

36

Petlja histereze
Karakteristine toke na krivulji petlje histereze su:
indukcija zasienja (Bm, Bz) - maksimalna indukcija do koje
se moe materijal namagnetizirati
remanentna indukcija (remanencija) (Br) - gustoa
magnetskog toka koja ostane u materijalu koji je, nakon
magnetiziranja do zasienja, uklonjen iz magnetskog polja
koercitivna sila (Hc) - jakost polja suprotnog smjera
potrebna da se materijal, magnetiziran do zasienja,
razmagnetizira.
Ove veliine su za razne materijale veoma razliite.
Indukcija zasienja (Bm) moe biti od nekoliko dijelova T pa
do preko 2 T, isto tako i remanencija (Br).
Koercitivna sila (Hc) se kree od nekoliko desetinki A/m pa
do stotinjak kA/m.
37

Petlja histereze
Koercitivna sila je ujedno
veliina po kojoj se
magnetski materijali u
primjeni dijele na:
meke - imaju male
koercitivne sile (ispod 800
A/m)
tvrde - imaju velike
Ponekad
koercitivnese
sileza potpunije definiranje oblika petlje
histereze daje odnos remanentne indukcije i indukcije
zasienja. Taj se odnos naziva faktor pravokutnosti:

fp

Br
Bm

U sluaju pravokutne petlje ili petlje oblika paralelograma

ovaj bi faktor bio jednak jedinici.
38

Petlja histereze
Osim statike postoji i dinamika petlja histereze koja dolazi
do izraaja kod izmjeninog magnetiziranja . Razlika je u
tome to dinamika petlja histereze obuhvaa i dodatne
gubitke zbog magnetske tromosti materijala.

S porastom frekvencije
dinamika petlja se
proiruje.
Oblik dinamike petlje
ovisi takoer i o obliku
magnetskog toka tj. o
moguem sadraju
viih harmonikih
komponenata.
39

Gubitci magnetiziranja
Gubitci magnetiziranja izmjeninom strujom (elektrini
strojevi, transformatori, ...) dijele se na:
gubitke histereze (+ gubitci naknadnog djelovanja)
gubitke vrtlonih struja
Ovi se gubici daju obino u W/kg za odreenu indukciju i
frekvenciju.
Povrina obuhvaena histerezom predstavlja mjeru za
radnju utroenu da se obavi jedan puni ciklus
magnetiziranja feromagnetskog materijala jedininog
volumena, tj. ova povrina predstavlja gubitke histereze.
Energija koju feromagnetski materijal apsorbira u toku
ciklusa magnetiziranja transformira se kroz nepovratne
pocese u toplinu, to se manifestira poveenjem
temperature feromagnetskog materijala.
40

Gubitci magnetiziranja
Gubici histereze ovise o magnetskim svojstvima materijala
(irina petlje histereze, permeabilnost, magnetsko
kanjenje).
Za izraun snage gubitaka petlje histereze koristi se i
empirijska relacija koju je predloio Steinmetz:

Ph V f Bm2
gdje je:

- konstanta materijala
V- obujam materijala
f frekvencija
Bm maksimalna indukcija (zasienja)
Via frekvencija - ira petlja histereze.
41

Gubitci magnetiziranja
Izmjenina magnetska polja u feromagnetskim
materijalima induciraju protuelektromotornu silu koja e
potjerati vrtlone struje.
Posljedica su gubitci, tj. toplina koja zagrijava
feromagnetski materijal:

PV V f 2 Bm2
gdje je:

- konstanta materijala
V - obujam materijala
f - frekvencija
Bm - maksimalna indukcija
(zasienja)
je konstanta koja se eksperimentalno odreuje i ovisi o
debljini, gustoi i elektrinoj otpornosti lima.
42

Gubitci magnetiziranja
Gubitci vrtlonih struja rastu s kvadratom frekvencije.
Ovi gubtici rastu i s debljinom limova. Smanjenjem
povrine kroz koju se zatvaraju vrtlone struje
(lameliranje jezgre), te poveanjem elektrine otpornosti
(upotreba legura) smanjuju se gubtici vrtlonih struja.
Limovi i trake feromagnetskog materijala su meusobno
izolirani tako da slojevi izolacije spreavaju stvaranje veih
vrtlonih struja.
Izolacija:
ranije papir
zatim oksidacija limova arenjem (krta i deformacijom
limova se unitava)
specijalnim lakovima (premaz, pa suenje)
izolacija specijalnom obradom limova za vrijeme valjanja
(debljina izolacije je reda 10 m)
43

Gubitci magnetiziranja
Meutim, smanjenjem debljine limova rastu histerezni gubici.
Odabrana debljina limova je kompromisno rjeenje s obzirom
na histerezne gubitke i gubitke uslijed vrtlonih struja.

Za razliite frekvencije
razliite su i optimalne
debljine.
Za f = 400 Hz optimalna
debljina je od 0,1 mm do
0,35 mm.
Za f = 50 Hz optimalna
debljina je od 0,35 do 0,5
mm.
Limovi su razliitog profila.

Magnetostrikcija i magnetoelastinost
Magnetostrikcija je promjena dimenzije magnetskog
materijala pod utjecajem i u ritmu narinutog magnetskog
polja.
U ovisnosti da li se dimenzija uzorka mijenja u pravcu polja
ili okomito na polje razlikuje se uzduna i poprena
magnetostrikcija. Pored ovih postoji i volumna
magnetostrikcija.
Pri magnetostrikciji se mogu poveavati ili smanjivati
dimenzije uzorka. (pozitivna i negativna magnetostrikcija).
Opisuje se relativnom promjenom dimenzija:

l
f H
l

45

Magnetostrikcija i magnetoelastinost
U monokristalnim
feromagnetskim materijalima
magnetostrikcija je razliita u
razliitim pravcima. Npr.
uzduna magnetostrikcija kod
nikla je negativna i po
apsolutnoj vrijednosti najvea
u pravcu <100>. Poprena
magnetostrikcija je kod nikla
pozitivna za sve navedene
pravce.
Magnetoelastinost je svojstvo magnetskog materijala da
pod utjecajem mehanikih sila mijenja svoja magnetska
svojstva (permeabilnost, indukciju zasienja):

Bm f p
46

Ostala ponaanja
Toplinska postojanost je razliit pojam od temperaturne
ovisnosti, a vezana je uz trajna magnetska svojstva koja
mogu nestati kao posljedica povienih temperatura ili
promjene temperatura koja izazivaju promjene u strukturi.
Kemijska otpornost feromagnetskih materijala je otpornost
prema raznim kemijskim i tehnoklimatskim utjecajima.
Postojanost magnetskih svojstava prema drugim vanjskim
utjecajima; udarci, vibracije takoer mogu mijenjati
strukturu, a time i svojstva.
Tehnoloka sposobnost feromagnetskih materijala je
sposobnost izrade limova i jezgara raznih oblika.

47

Antiferomagnetski materijali
Kod antiferomagnetskih
materijala magnetski
momenti najbliih
susjednih atoma su
antiparalelni.
Meuatomski razmaci su
dovoljno mali da
magnetski momenti
atoma u elementarnoj
eliji djeluju jedan na
drugog i suprotno se
orijentiraju.
Ovaj poloaj magnetskih
momenata je povoljniji s
energetskog stajalita.
48

Antiferomagnetski materijali
Bitno obiljeje ovih materijala
je izraeni maksimum na
krivulji ovisnosti magnetske
susceptibilnosti o temperaturi.
Temperatura pri kojoj
susceptibilnost ima maksimum
zove se Neelova temperatura.
Za T=0 polovica magnetskih
momenata je orijentirana u
jednom smjeru a polovica u
drugom
smjeru.
Antiferomagnetski
materijali, koji imaju sve elemente
feromagnetika, nisu interesantni za primjenu u
elektrotehnici, jer zbog svoje grae, tj. meusobnog
ponitavanja magnetskog momenta susjednih atoma, njihov
magnetizam ne dolazi do izraaja. Ovi se materijali ponaaju
kao paramagnetski materijali.
49

Ferimagnetski materijali
Od ferimagnetskih materijala znaajni za primjenu u
elektrotehnici su feriti. Feriti predstavljaju vrsti rastvor
dva oksida. Kemijska formula ferita je Me2+Fe23+O42- gdje
je s Me2+ oznaen dvovalentni ion metala; Fe, Co, Mn,
Zn, Cd, Mg itd.
S obzirom na magnetska svojstva, feriti se nalaze
izmeu feromagnetskih i antiferomagnetskih materijala.
Kod ferita su magnetski momenti bliskih susjeda
suprotno orijentirani. Za razliku od antiferomagnetskih
materijala ovi magnetski momenti su razliitog
inteziteta to je posljedica nesimetrije u kristalnim
slagalinama ovih materijala.
to se tie elektrine provodnosti, feriti pripadaju
poluvodiima. Elektrina otpornost im je vea nego kod
feromagnetskih materijala, te su im gubici uslijed
vrtlonih struja manji. Feriti se koriste za jezgre
transformatora i prigunica za visoke frekvencije.

50

Tablica podjele materijala

magnetski moment
jezgra

elektron

postoje podruja
atom

(domene)

simbol

naziv

kruenje

spin

da

da

da

ne

ne

dijamagnetski

da

da

da

da

ne

paramagnetski

da

da

da

da

da

feromagnetski

da

da

da

da

da

ferimagnetski

da

da

da

da

da

antiferomagnetski

Podjela materijala prema ponaanju u magnetskom polju

Meki i tvrdi magnetski materijali

Magnetski materijali, tj. magnetske jezgre sa stanovita
ponaanja pri magnetiziranju i razmagnetiziranju dijele
se na meke i tvrde magnetske materijale. Nema precizne
granice, ali u osnovi:
Meki magnetski materijali su oni u kojima ve malo
vanjsko magnetiziranje stvara veliki magnetski tok, a
kad vanjsko polje nestane tok se gubi ili je zanemariv.
Idealno bi bilo da nema histereze.
Tvrdi magnetski materijali su oni u kojima nakon
magnetiziranja i uklanjanja vanjskog polja zaostane
znaajan magnetski tok, pri emu za tvrdou nije bitno
kako veliko magnetiziranje je trebalo da se stvori taj tok.
U tvrdima magnetskim materijalima ostane znaajna
akumulirana energija. Tok postoji i kad nema vanjskog
uzbudnog polja. Idealno to ira histereza.

Meki i tvrdi magnetski materijali

Razlika je, dakle, u:

strmini krivulje magnetiziranja ()

irini petlje histereze (Hc - granica 800 A/m).

Bz i Br nisu odluujui, odnosno nisu karakteristika po kojoj

se moe prepoznati meki od tvrdog magnetskog
materijala.

i Hc su fizikalne veliine
koje zavise jedna od druge i
obrnuto su proporcionalne.
Meki magnetski materijali
imaju veliki i mali Hc, pri
emu je oboje vano za
praksu. Tvrdi magnetski
materijali imaju veliki Hc i
mali koji nije vaan za
praksu.

Meke magnetske jezgre

Upotrebljavaju se u istosmjernim i izmjeninim
magnetskim krugovima, raznih frekvencija: transformatori
svih vrsta, veina elektrinih strojeva, veina releja,
elektromagneti,
polni su:
nastavci itd.
Zahtjevi na materijal

strma krivulja magnetiziranja, veliki (obavezno)

uska petlja, mali Hc (obavezno)
veliki Bz, Br (poeljno)
mala temperaturna ovisnost
dobra toplinska postojanost
dobre tehnoloke sposobnosti

Ponekad se zahtijeva: pravokutnost, linearnost, anizotropija,

te za izmjenine struje jo i veliki zbog vrtlonih struja. Pod
tehnolokim sposobnostima smatra se mogunost izrade
limova, tehnologija praha, mogunost lijevanja, tancanja,
rezanja, dobro izoliranje.

Tvrde magnetske jezgre (permanentni

magneti)
Upotrebljavaju se kao trajni izvori magnetskog polja, bez
vanjskog magnetiziranja kao to su: zvunici, mali elektrini
strojevi (dinamo, alternator), neki releji i slino, magnetski
zapisi (trake), mjerni instrumenti.
Zahtjevi na materijal su:
iroka petlja, veliki Hc (obavezno)
veliki energetski produkt (obavezno)
veliki faktor izboenosti (obavezno)
veliki Bz, Br (poeljno)
mala temperaturna ovisnost
velika toplinska postojanost
dobre tehnoloke sposobnosti (obino su tvrdi, lijevanje,
prah)
anizotropija (ponekad)

Tvrde magnetske jezgre (permanentni

magneti)
Kod trajnih magneta (tvrdi magnetski materijali) koristi se
drugi kvadrant petlje histereze. On predstavlja akumuliranu
energiju u magnetskom materijalu. S tim u vezi vaan je
faktor izboenosti (fi) definiran kao:

fi

B H m
Br H c

gdje je:
(BH)m - maksimalni
energetski produkt
elja je radnu toku uvijek
smjestiti na mjesto
maksimalnog energetskog
produkta.

Energetski produkt

56

Izvedbe jezgri
S obzirom na primjenu i frekvencijsko podruju upotrebe,
magnetske jezgre se izvode u vie izvedbi i to kao:
masivne (kompaktne, pune)
lamelirane
prakaste
Masivne jezgre se izrauju iz metala ili metalnih smjesa
(legure, sinterizirani materijali). Izrauju se u potrebne
oblike lijevanjem, kovanjem, sinteriranjem.
Primjena masivnih jezgri je kao meke magnetske jezgre za
istosmjerno magnetiziranje, te kao tvrde magnetske jezgre
(permanentni magneti).

Izvedbe jezgri

Lamelirane jezgre se izrauju iz limova i traka debljine od

0,02 do 1 mm. Mogu biti paketirane ili motane.
Primjena lemeliranih jezgri je kao mekomagnetske jezgre
za izmjenina polja frekvencije od industrijskih 50 Hz do
100 kHz. Limovi ili trake moraju biti izolirane: papir, lak,
oksidi, fosfati i drugi anorganski kemijski spojevi.
Prakaste jezgre su prividno masivne jezgre. Izraene su
iz smjese od metalnog praha i veziva (nemagnetski
materijal). Primjena prakastih jezgri je kao
mekomagnetske jezgre za visokofrekvencijsku tehniku, te
kao permanentni magnetski materijali.

Pregled materijala
Iz prethodnog razmatranja je vidljivo da su to feromagnetski
i ferimagnetski materijali (feriti, oksidni keramiki
materijali). Katkada se koriste i nemagnetski materijali (za
legure s magnetskim svojstvima).
isti feromagnetski materijali (Fe, Ni, Co i Gd) se rijetko
upotrebljavaju, jer ne daju optimalne rezultate.
Smjese metala (legure i sinterirani), upotrebljavaju se
najvie i daju optimalne rezultate. Pri tome se koriste:

meusobne smjese feromagnetskih elemenata

smjese feromagnetskih i ostalih

smjese ostalih koje daju feromagnetske efekte

Feritni materijali, oksidi i drugi kemijski spojevi niza
feromagnetskih i neferomagnetskih elemenata (suvremena
rjeenja).

Pregled materijala
Za meke magnetske jezgre upotrebljavaju se:

tehniki isto eljezo i meki elici

grupa ferosilicijskih legura
grupa feronikalnih legura
metalni i feritni materijali za prakaste jezgre

Za tvrde magnetske jezgre upotrebljavaju se:

ugljini i legirani elici

disperziono kaljene legure eljeza
duktilne legure
specijalne legure (rijetke zemlje)
oksidni keramiki materijali