SVJETONAZOR(I)

DEIZAM
TEIZAM
NATURALIZAM
NIHILIZAM
EGZISTENCIJALIZAM
ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM
NEW AGE/NOVO DOBA
POSTMODERNIZAM

Marijana Kolednjak, prof.

mkolednjak@velv.hr

"ovjek je samo trska,

najslabija u prirodi,
ali to je trska koja misli."
Blaise Pascal (1623 1662)

to je svjetonazor?
zbir pretpostavki (koje mogu biti
istinite, djelomine istinite ili potpuno
neistinite)
kojih se drimo (svjesno ili
podsvjesno, dosljedno ili nedosljedno)
o temeljnom ustrojstvu naeg
svijeta

Sedam temeljnih pitanja kroz koje emo

promatrati svaki navedeni svjetonazor:
1) to je prvobitna /prava/ stvarnost?
2) Kakva je priroda vanjske stvarnosti /to
znai svijet oko nas/?
3) to je ljudsko bie?
4) to se dogaa kad netko umre?
5) Zato je uope mogue neto znati?
6) Kako razlikujemo dobro od zla?
7) Kakvo je znaenje ljudske povijesti?

TEIZAM
vjerovanje u Boga kao najvie bie,
stvoritelja svijeta koji se nalazi
izvan njega i njime upravlja

DEIZAM
uenje prema kojem izvan
spoznatljivoga svijeta postoji Bog
koji je stvorio svijet po svojim
zakonima, ali ne sudjeluje u
razvoju i povijesti svog djela

NATURALIZAM
oznaka filozofskih pravaca koji ne
priznaju postojanje nikakve stvarnosti
osim prirode. Priroda se uzima kao
osnova i bit svega drei da ne
postoji nita izvan prirode i njezinih
uzrono posljedinih odnosa. Ne
priznaje ostale zakone osim onih
materijalnih (fizikih).

MARKSIZAM
naziv za zajedniku nauku K. Marxa i
F. Engelsa, kao i pokrete i
misaone pravce koji se na njih
pozivaju

NIHILIZAM
Radikalno odbijanje vrijednosti,
smisla i elje.
Friedrich Nietzsce
(1844 1900)

EGZISTENCIJALIZAM
pojam se poinje koristiti oko godine
1930. kako bi se oznaio filozofski
i kulturni pravac izmeu dva
svjetska rata;
sredite zanimanja mu je ljudska
egzistencija

ISTONJAKI PANTEISTIKI MONIZAM

PANTEIZAM
uenje u kojem se priroda promatra kao
oitovanje boanstva jer je Bog sve to
postoji
MONIZAM
stav koji sve pojave svodi na samo jedan
jedinstveni duhovni ili materijalni princip

NEW AGE / NOVO DOBA

Duhovni i drutveni pokret koji nema vrsto
odreena stajalita ni programe, nema ni
posebnu, jedinstvenu organizaciju ni
vodstvo, ali njegove sljedbenike povezuje
protivljenje vladajuem materijalistikom i
utilitaristikom svjetonazoru i dogmatskim
religijskim shvaanjima

POSTMODERNIZAM
duhovni i umjetniki pravac s kraja 20. st.;
otpor ustanovljenim autoritetima
avangarde i modernizma, otklon od njih;
pravac koji objanjava prilike i stanje u
kojem nestaju ideje prosvjetiteljstva,
idealizma i marksizma koji su nastojali dati
jedinstveno tumaenje stvarnosti i provesti
opu emancipaciju ovjeka

TEIZAM KRANSKI TEIZAM

Bog je beskonaan i osoban
(trojstven) i sveprisutan,
sveznaju, suveren i dobar

KRANSKI TEIZAM
Bog je stvorio svemir ex nihilo
(iz niega) kako bi djelovao
jednoobraznou prirodnih zakona
u otvorenom sustavu. Bog je
ishodite svega drugog
Njegovom Rijeju nastaje svemir
(Post)

KRANSKI TEIZAM
- jednoobraznost prirodnih zakona
znai da svemir nije stvoren da bude
kaotian
(Iz 45, 18-19)

KRANSKI TEIZAM
- otvoreni sustav znai da nije
programiran. Svaki postupak svakog
od nas, svaka odluka o kretanju
jednim putem umjesto drugim mijenja
odnosno stvara nau budunost.

KRANSKI TEIZAM
Ljudska bia stvorena su na sliku
Boju pa stoga posjeduju
osobnost, inteligenciju, moralnost,
drutvena su i kreativna

KRANSKI TEIZAM
Smrt svake osobe je ili ulazak u ivot
s Bogom i njegovim narodom
ili ulazak u vjenu odvojenost od
njega.

KRANSKI TEIZAM
Ljudska bia mogu poznavati i svijet
oko sebe i samoga Boga zato to
je Bog u njih ugradio sposobnost
za to i zato to On uzima aktivnu
ulogu pri openju s njima.

KRANSKI TEIZAM
Etika je transcendentna i temelji se
na karakteru Boga kao dobroga
(svetog i punog ljubavi).
Stvoreni smo na Boju sliku i u biti smo
moralna bia, no na je osjeaj za
moralno naruen padom.

KRANSKI TEIZAM
ETIKA
filozofska disciplina iji je objekt
prouavanja ljudsko djelovanje i norme
po kojima se usklauje ili bi se moralo
usklaivati. Pojam uvodi Aristotel.
Ukljuuje sve ljudske odrednice i
vrijednosti koje se mogu odnositi na
ljudsku volju i djelovanje. U uem
smislu etika je sinonim moralu.

KRANSKI TEIZAM
TRANSCENDENTAN
oznaka za sve to
nadilazi iskustvenu spoznaju, ono to se
nalazi izvan osjetilnog spoznajnog
svijeta;

natprirodno, nadosjetno,
nadiskustveno

KRANSKI TEIZAM
Povijest je linearan, znakovit slijed
dogaaja koji vode prema
ispunjenju Boje namjere za
ovjeanstvo.

KRANSKI TEIZAM
- to da je povijest linearna znai da su
postupci ljudi ma kako zbunjujue i
kaotino izgledali svejedno dio
znakovita niza koji ima poetak,
sredinu i kraj.

KRANSKI TEIZAM
Poiva na poimanju Boga jer dri
kako iz Boga sve proizlazi.
On je Onaj Koji Jest.

KRANSKI TEIZAM
Boja veliina sredinje je naelo
kranskog teizma.

DEIZAM
uenje prema kojem izvan
spoznatljivoga svijeta postoji Bog
koji je stvorio svijet po svojim
zakonima, ali ne sudjeluje u
razvoju i povijesti svog djela

DEIZAM
nijee da se Boga moe spoznati
otkrivenjem kao i posebnim inima
Bojeg samoizraavanja
(u Pismu ili Utjelovljenju).
Odbacuje Pismo kao autoritet i

doputa jedino primjenu ljudskog

razuma.

DEIZAM
Bog je trascendentna sila ili
energija, Prvobitni Pokreta ili Prvi
Uzrok. NE brine o svojem
stvorenju; prema njemu nema
nikakav osoban odnos.

DEIZAM
Bog je reduciran poinje gubiti
svoju osobnost iako ostaje
Stvoritelj i prema tome odraavatelj
svemira.

DEIZAM
Svemir koji je Bog stvorio
predodreen je zato to je stvoren
kao zatvoren sustav uzronoposljedinih odnosa; nikakvo udo
nije mogue!!!

DEIZAM
Sustav svemira zatvoren je u dva smisla:

1. zatvoren je tako da ga Bog ne moe

preurediti jer ga on vie ne zanima.
2. svemir je zatvoren za preureivanje
ovjeka (poput satnog mehanizma).

DEIZAM
Ljudska bia su dio satnog
mehanizma svemira.
Ljudska su bia osobe.
Svaki od nas ima svijest o sebi i
barem na prvi pogled sposobnost
samoopredjeljenja.

DEIZAM
Ljudska bia posjeduju inteligenciju
(nedvojbeno naglaavaju ljudski
razum), osjeaj za moral (veoma ih
zanima etika), sposobnost za
druenje i kreativnost. Ali sve to
nije utemeljeno u Bojem karakteru.
Ima neku vrstu neovisne prirode ba
kao i svemir.

DEIZAM
Ljudska bia izgubila su sposobnost da
znaajno djeluju!!!

jedan od najveih problema deizma

DEIZAM
Vie moguih odgovora o ivotu nakon smrti:

oni koji vjeruju u zagrobni ivot

odnosno vjeruju da se ivotna
energija ovjeka ne moe unititi
- oni koji vjeruju da je smrt definitivan
kraj oveka
veina tvrdi da se nada ivotu poslije
smrti

DEIZAM
Etika: svemir je normalan pa prema tome
otkriva to je dobro.

Bog, koji je svemoni stvoritelj,

postaje odgovoran za sve to je
takvo kakvo jest.

DEIZAM
Sve to postoji je dobro!

POPLAVE

RATOVANJE

GLAD

POARI

SUA

DEIZAM
Ako je sve to postoji dobro onda

zlo ne postoji! Dobro se ne moe

razluiti od zla. Bez sposobnosti
razlikovanja ne moe biti ni
dobrog, ni zla:

Etika nestaje!!!

DEIZAM
Povijest je linearna jer je kretanje
svemira odreeno pri stvaranju.
Boga mukarci i ene uope ne
zanimaju.

DEIZAM
Deizam je u povijesti vladao
intelektualnim svijetom
Francuske i Engleske od kasnog
17. do prve polovice 18. st.
(kratko!). Prethodio mu je teizam,
a naslijedio ga je...

NATURALIZAM
Bog potpuno prestaje postojati
Materija je vjena i ona je sve to
postoji. Bog ne postoji. Kozmos je
sve to postoji, to je ikad postojalo i
to e ikad postojati.

NATURALIZAM
Postoji samo materija!

NATURALIZAM
Svemir postoji kao jednoobraznost
uzrono-posljedinih odnosa u
zatvorenom sustavu.
Svemir nije otvoren za preureivanje.

NATURALIZAM
Ljudska su bia sloeni strojevi.
Mi kao ljudska bia dio smo svemira.
Mi smo materija i samo materija!
Zakoni koji se odnose na materiju
odnose se i na nas.

NATURALIZAM
Naglaavajui nau ljudskost (nau
razliitost od ostatka svemira)
naturalist nalazi osnovicu za
vrednovanje jer se smatra da
inteligencija, kulturna profinjenost,
osjeaj dobrog i loeg nisu samo
ljudska razlikovna obiljeja ve i
ono to nas ini vrijednima.

NATURALIZAM
Smrt je ugasnue osobnosti i
individualnosti.
Kad se materija ugraena u
pojedinca smru dezorganizira
osoba nestane.

NATURALIZAM
Povijest je linearan tok dogaaja
povezanih uzrono-posljedinom
vezom, ali bez neke sveobuhvatne
svrhe.

NATURALIZAM
Etika se odnosi samo na ljudska
bia.
Vrijednosti je stvorio ovjek,
a ne Bog!

NATURALIZAM
Etika je NEOVISNA i OVISI O SITUACIJI!

Svi ljudi imaju osjeaj za moralne

vrijednosti.
On dolazi od intuicije, od autoriteta
ili od konvencije.

NATURALIZAM U PRAKSI
MARKSIZAM
ovjek je najvie bie za ovjeka
Karl Marx
(1818 1883)

MARKSIZAM
Svi oblici marksizma potjeu iz
radova Karla Marxa,
a on se najbolje moe shvatiti kao
neka vrsta humanista.

MARKSIZAM
Teoretski marksizam bi trebao koristiti
radnicima i omoguiti im da zadobiju
ekonomsku kontrolu nad svojim ivotom.
A u stvarnosti je kruta birokracija ivota pod
komunizmom dovela do ekonomske
stagnacije i gubitka osobne slobode.

MARKSIZAM
Marx svoj humanizam zahvaljuje susretu s
dvojicom poznatih filozofa 19. st. Bili su to
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
(1770 1830)
i
Ludwig Feuerbach
(1804 1872)

MARKSIZAM
Hegelova je filozofija bila jedan oblik
idealizma koji je pouavao da Bog ili
apsolutni duh nije neko bie razliito
od svijeta ve stvarnost koja se
progresivno ostvaruje u svijetu oko
nas. Taj je proces dijalektiki odvija
se kroz sukobe pri emu se iz sukoba
javlja jo vie ostvarenje duha.

MARKSIZAM
IDEALIZAM

ivotni stav po kojem ovjek svoje

djelovanje usmjerava prema viim
ciljevima etike, ideologije, nacije,
religije

MARKSIZAM
Ljudsko drutvo je za Hegela bilo
najvee sredstvo izraza duha.

MARKSIZAM
Feuerbach je bio materijalist

poznat po svojoj tvrdnji da su

ljudska bia ono to jedu,
a da je religija ljudska izmiljotina.

MARKSIZAM
Za Feuerbacha Bog je projekcija naih
ljudskih potencijala, izraz naih
neostvarenih ideala. Religija ima
pogubno djelovanje jer tek to
izmislimo Boga mi se posveujemo
tome da udovoljimo vlastitoj,
zamiljenoj konstrukciji umjesto da
radimo na prevladavanju nedostataka
koji su, prije svega, i doveli do te
izmiljotine.

MARKSIZAM
Marx prihvaa Feuerbachovu kritiku
religije pa je tako ateizam do danas
ostao sastavnim dijelom veine
varijanti marksizma.

MARKSIZAM
ATEIZAM
odricanje od religije i vjerovanja koja
iz nje proizlaze; objanjavanje
ukupnog materijalnog i duhovnog
svijeta bez nadnaravnog bia

MARKSIZAM
Marx sebe naziva materijalistom jer
ne prihvaa ideju kako su ljudska
bia ili svemir nadnaravnog
podrijetla.

MARKSIZAM
Privatno vlasnitvo je nepoznato
vlada neka vrsta komunizma u
kojem se pojedinci poistovjeuju
sa zajednicom u cjelini.

MARKSIZAM
Novo besklasno drutvo koje e doi
omoguit e pojam onoga to marksisti
nazivaju novim socijalistikim
ovjekom. Ljudi e, navodno, postati
manje individualisti i suparniki
raspoloeni, skloniji pronalaenju
samoispunjenja u tome da rade za
dobro drugih.

MARKSIZAM
Marx je duboko shvaao ljudsku
potrebu za pravom zajednicom i za
ispunjenjem u radu.

MARKSIZAM
Kako je teorija koja se ini
tako odanom humanistikome
osloboenju mogla proizvesti
takvu dehumanizaciju i tlaenje
kao u staljinizmu?

PROBLEM:

MARKSIZAM
(I) Ranjivost ovog svjetonazora je i
Marxovom uvjerenje kako se
ljudska povijest kree prema
savrenom drutvu.

MARKSIZAM
(II) Kao naturalist Marx moralnost
smatra jednostavno proizvodom
ljudske kulture. Nema
transcendentnih vrijednosti koje bi
se mogle uzeti kao temelj za
kritiku procjenu kulture.

MARKSIZAM
(III) Za Marxa ljudska su bia u
osnovi samonastala mi sami
sebe stvaramo kroz rad. Lakomost,
suparnitvo i zavist javljaju se
zbog drutvenih podjela i
siromatva: savreno e drutvo
biti bez tih zala!

NATURALIZAM
Naturalizam pretpostavlja da ne

postoje ni Bog, ni duh, ni ivot

poslije smrti.
On ljude vidi kao tvorce vrijednosti.

NIHILIZAM
Radikalno odbijanje vrijednosti,
smisla i elje.
Friedrich Nietzsce
(1844 1900)

NIHILIZAM
nijekanje filozofije,
nijekanje mogunosti spoznaje,
nijekanje da je ita vrijedno

NIHILIZAM
Nijedna tvrdnja nema vrijednosti
Nita nema znaenja!

NIHILIZAM
Dogaaji se zbivaju u svemiru zato
to su se i drugi zbivali. Drugim
rijeima, sadanjost mora
uzrokovati budunost koja e
zatim morati uzrokovati slijedeu
budunost itd.

NIHILIZAM
Ljudska su bia svjesni strojevi bez
sposobnosti da utjeu na vlastitu
sudbinu ili uine bilo to znaajno.
Prema tome, ljudska su bia (kao
vrijedna bia) mrtva.
ovjek je nastao sluajno.

NIHILIZAM
ovjek nije slobodno odabrao svoje
posebno genetiko ustrojstvo ili svoju
prvobitnu obiteljsku okolinu.
Kad sam se upitao jesam li slobodan
slobodno postupati ve sam bio tako
oblikovan prirodom i odgojem da je i
sama injenica to mi je to pitanje palo
na pamet bila odreena.

NIHILIZAM
Ljudsko je bie obian stroj / igraka
sloena, vrlo sloena igraka
ali igraka!!!

NIHILIZAM
zavravamo u potpunom oaju jer

nikad ne moemo vidjeti sebe,

svijet i druge ljude kao znaajne na
bilo koji nain

NIHILIZAM
Nihilizam kod nihilista uzrokuje teke
psiholoke probleme. Ljudi s njim ne
mogu ivjeti jer on nijee samu sr
onoga za im udi njihovo bie
znaenje, vrijednosti, znaaj,
dostojanstvo, vrijednost ovjeka.

EGZISTENCIJALIZAM
Odgovor je na nihilizam!
Dva su osnovna oblika egzistencijalizma:

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
nadovezuje se na naturalizam

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
vezan za teizam

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Prihvaa sve tvrdnje naturalizma:
a. Materija postoji vjeno; Bog ne postoji
b.Svemir postoji kao jednoobraznost
prirodnih uzroka u zatvorenom sustavu
c.Povijest je linearni tijek dogaaja
povezanih uzrono-posljedinom svezom
bez neke sveobuhvatne svrhe
d.Etika se odnosi samo na ljudska bia

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Svemir se sastoji iskljuivo od
materije, ali ljudskim se biima
stvarnost pojavljuje u dva oblika
subjektivnom i objektivnom

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
objektivan svijet svijet

materijalnog, nepromijenjivih
zakona, uzrono-posljedinih
odnosa
subjektivan svijet svijet uma,
savjesti, svijesti, slobode i
stabilnosti

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Ljudska su bia jedina ije
postojanje prethodi njihovoj biti,
ljudi sebe ine onakvima kakvi
jesu.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Svaki je ovjek potpuno slobodan
glede svoje prirode i sudbine.
Moemo misliti, zamiljati, sanjati,
projicirati vizije, razmatrati,
umovati, izmiljati. Svatko je od
nas kralj u vlastitom
subjektivnom svijetu.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Izvanredno nainje i strogo
organiziran objektivan svijet stoji
iznad i nasuprot ljudskih bia i
ini se apsurdnim.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Dok stvaramo sebe oblikujui vlastitu
subjektivnost objektivni nam se
svijet ini apsurdnim. On nam ne
odgovara. Mi smo slobodni tako
dugo dok smo subjekti. Kad umremo
svatko od nas postaje samo objekt
meu drugim objektima.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
ivimo iz napetosti izmeu ljubavi
prema ivotu i sigurnosti
da emo umrijeti.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Shvaajui potpuno apsurdnost
objektivnog svijeta i
suprotstavljena njemu autentina
se osoba mora pobuniti i stvoriti
vrijednost.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Osoba koja ivi autentino
postojanje je ona koja stalno
odrava svijest o apsurdnosti
svemira, ali koja se buni protiv te
apsurdnosti i stvara znaenje.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
ETIKA: dobar je postupak svaki

svjesno odabran postupak.

J. P. Sartre kae kako mi uvijek
biramo dobro!

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Dobrota je u subjektivnosti; ona se
ne mjeri standardima izvan
ljudskih dimenzija pojedinca

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
smjetanje moralnosti u

subjektivnost svakog pojedinca

vodi nesposobnosti da se
moralan postupak razlikuje od
nemoralnoga

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Ateistiki egzistencijalizam zavrava
u solipsizmu!
SOLIPSIZAM
uenje po kojem postoji jedino
subjektivno ja, te se sve drugi i svi
drugi nalaze u njemu i njegovoj
svijesti

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Prihvaa pretpostavke teizma:
teizma

a.Bog je beskonaan i osoban (Trojedan)

b.Ljudska bia stvorena su na Boju sliku
c.Bog je stvorio svemir iz niega
d.Za ljudska bia smrt je ili uzlazak u ivot s
Bogom i njegovim narodom ili ivot
zauvijek odvojen od Boga
e.Etika je transcendentna i zasnovana na
Bojem karakteru

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Ljudska bia osobna su ljudska bia
koja se, kad dou k punoj svijeti,
nau u otuenom svemiru;
postoji li Bog ili ne teko je
pitanje koje treba rijeiti ne
pomou razuma ve
pomou vjere

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Teistiki egzistencijalizam NE
POINJE OD BOGA to je
njegova najvea znaajna razlika
u odnosu prema teizmu!

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Teistiki egzistencijalizam dolazi do istog
zakljuka, ali poinje drugdje:

polazite je sigurnost u moje

postojanje, vlastita svijet, vlastita
sposobnost samoopredjeljenja.

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM

ovjekova
osobnost
je vrijedna

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Znanje je subjektivnost.
Ljudski um je stvoren na sliku
Bojeg uma pa prema tome, iako
je na um ogranien, nije
sposoban obuhvatiti cjelokupno
znanje, no ipak moe razabrati
neke istine.

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Povijest je kao zapis dogaaja
nesigurna i nevana, ali je ona
kao model ili tip ili mit koji treba
uiniti prisutnim i
ivjeti je od najvee vanosti.

TEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Teistiki je egzistencijalizam
proizaao od Kierkegaarda kao
reakcija na mrtvi teizam, okrenuo
se subjektivizmu, izdigao je
religiju iz povijesti i usredotoio
pozornost na unutranje
znaenje.

ATEISTIKI EGZISTENCIJALIZAM
Ateistiki je egzistencijalizam
pritekao u pomo s J. P. Sartreom
i A. Camusom kao odgovor na
nihilizam i svoenje ljudi na
beznaajne zupanike u
svemirskome stroju.

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
PANTEISTIKI MONIZAM
istonjaki svjetonazor koji je na Zapadu
najpopularniji
Razlikuje se od drugih istonjakih
svjetonazora po svojem monizmu
(shvaanju da se stvarnost sastoji od
jednog jedinog neosobnog elementa)

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
Atman je brahman
to znai da je dua svakog ovjeka dua
svemira
Svaka je osoba, u istonjakom smislu, Bog!
Bog je u panteistikom smislu jedan,
beskonaan i neosoban

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
ATMAN
je besmrtno poelo osobe i treba
ga spoznati za osloboenje od
smrtnosti

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
Neke su stvari vie jedno od drugih
stvarnost je hijerarhija pojavnosti
ista i obina materija (kamen) je
najmanje stvarna; zatim dolaze biljke, pa
ivotinje i naposljetku ljudi

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
Mnogi (ako ne i svi) putovi vode u Jedno
Shvatiti jedinstvenost s Jednim nije pitanje
vjerovanja nego tehnike, a ak se i tehnike
razlikuju
(ponavljanje mantre, mandala, beskonana
molitva ili djela poslunosti)

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
Atman, nae ja, ima etiri stanja:
1. budni ivot svijesti
2. sanjajui ivot svijesti
3. spavajui ivot tihe svijesti (dubok san;
osoba nema ni elja, ni snova)
4. atman u istome stanju: probueni ivot
najvie svijesti

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
Spoznati svoju sjedinjenost sa svemirom
znai nadii osobnost
Ljudska su bia u svojem najistinskijem,
najpunijem biu neosobna!

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
Ostvariti sjedinjenost sa svemirom znai
nadii znanje
Drugim rijeima, BITI znai ne znati!

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
Ostvariti jedinstvo sa svemirom znai
vinuti se izvan okvira dobra i zla
svemir je savren u svakom trenutku

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
Smrt je kraj pojedinanoga osobnoga
postojanja, ali ona ne mijenja nita
bitno u prirodi pojedinca
Smrt ovjeka oznaava kraj osobnog
utjelovljenja atmana; ona znai kraj osobe.
Ali je dua, atman, neunitiva. Kad se atman
ponovno inkarnira on postaje nova osoba.

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
U oima Istonjaka osoban i pojedinaan
ivot prividan je. Vrijedan je samo atman.
Tako smrt nije strana stvar jer njome ne
nestaje nita vrijedno.
Sve to je vrijedno je vjeno!

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM
Ostvariti sjedinjenost s Jednim znai
vinuti se izvan vremena
Vrijeme je nestvarno. Povijest je ciklika.
Vrijeme se kree u krug povijest je privid

ISTONJAKI PANTEISTIKI
MONIZAM

stvarno je
samo apsolutno
i
svenadilazee

NEW AGE / NOVO DOBA

Postao je popularan tijekom 80-ih godina
20.st., a javio se kao reakcija na sve veu
duhovnu i moralnu krizu suvremene
zapadne civilizacije.
N. A. nema neku jasno definiranu i
koherentnu filozofiju, no sljedbenike
povezuje zajedniki svjetonazor.

NEW AGE / NOVO DOBA

N. A. nijee postojanje transcendentnog
Boga. Postoji samo zatvoren svemir.
Uzima poneto od svakog rairenijeg
svjetonazora.

NEW AGE / NOVO DOBA

Promie vjerovanje da je izvor svega
postojanja neka kozmika, inteligentna i
kreativna boanska energija koju nije
mogue jasno definirati, ni opisati

NEW AGE / NOVO DOBA

Boanska iskra postoji,
iako veoma razliitog intenziteta,
u svim biima i stvarima

NEW AGE / NOVO DOBA

Sva se ovjekova dobra i loa djela
nagrauju odnosno kanjavaju tijekom
slijedeih ivotnih ciklusa (reinkarnacija) ili
u drugom, viem, duhovnom svijetu

NEW AGE / NOVO DOBA

Zastupa uvjerenje u personalnu evoluciju i
transformaciju, tj. u mogunost da ovjek
odreenim metodama postigne vie stanje
svijesti

NEW AGE / NOVO DOBA

Proklamira da sve religije predstavljaju
razliite puteve koji vode istom cilju zbog
ega sljedbenici N. A. predviaju
stvaranje, u budunosti, jedne univerzalne
religije

NEW AGE / NOVO DOBA

Pridaje se velika vrijednost pojedincu
(jednako kao i teizam i naturalizam, a za
razliku od istonjakog panteizma)
Povezan je s animizmom

NEW AGE / NOVO DOBA

ANIMIZAM
vjerovanje da sve stvari, biljke i ivotinje
imaju duu, da u prirodi djeluju
duevne sile

NEW AGE / NOVO DOBA

Ma kakva bila priroda bia
(ideja ili materija, energija ili estica)
u sreditu je osobnost temeljna
stvarnost

NEW AGE / NOVO DOBA

Promicatelji N. A. ne slau se oko toga to bi
ta osobnost bila
(ideja?, duh?, psihomagnetsko polje?...),
no tvrde kako je osobnost svjesno sredite
ljudskog bia i sredite svemira

NEW AGE / NOVO DOBA

Svemir, ujedinjen u sebi, manifestira se u
dvije dimenzije: vidljivi svemir,
dostupan obinom svijeu i nevidljivi
svemir (Osloboeni um), dostupan
izmijenjenim stanjima svijesti

NEW AGE / NOVO DOBA

Sr iskustva N. A. kozmika je svijest u
kojoj uobiajene kategorije prostora,
vrijednosti i moralnosti tee nestajanju

NEW AGE / NOVO DOBA

Tjelesna smrt nije kraj osobe; u iskustvu
kozmike svijesti strah od smrti nestaje
Prema N. A. mi nismo samo naa fizika
tijela ljudska bia nadilaze tijelo

NEW AGE / NOVO DOBA

N. A. je prepun unutranjih proturjenosti. U
njemu se kategorije dobra i zla, ba kao i
kategorije vremena i prostora, privida i
stvarnosti razliito shvaaju!

POSTMODERNIZAM
Izraz postmodernizam koristi se u
razliitim oblicima
kulturnog i intelektualnog ivota,
te je znaenje tog izraza esto
mutno i nejasno

POSTMODERNIZAM
Pravac koji objanjava prilike i stanje u
kojem nestaju ideje prosvjetiteljstva,
idealizma i marksizma koji su nastojali
dati jedinstveno tumaenje stvarnosti i
provesti opu emancipaciju ovjeka

POSTMODERNIZAM
Prvo pitanje na koje postmodernizam
trai odgovor nije to postoji ili kako
znamo da to postoji ve kako
funkcionira sam jezik da bi gradio
znaenje

POSTMODERNIZAM
Razlikuju se razdoblja:
(I) predmoderno
(II) modernistiko
(III) postmodernistiko

POSTMODERNIZAM
(I) predmoderno nastojanje za pravednim
drutvom utemeljenim na otkrivenju
pravednoga Boga

POSTMODERNIZAM
(II) modernistiki pokuaj ovjeka da se
koristi univerzalnim razumom kao vodiem
prema pravdi

POSTMODERNIZAM
(III) postmodernistiko oajavanje nad
svakim univerzalnim mjerilom pravde

POSTMODERNIZAM
Istina o samoj stvarnosti zauvijek nam je
skrivena.
Mi moemo samo pripovijedati prie.
Prema postmodernizmu nita od onoga to
mislimo da znamo ne moe se provjeriti u
odnosu prema stvarnosti kao takvoj.

POSTMODERNIZAM
Ljudska bia ine sebe onim to jesu
konstruirajui jezik o sebi

POSTMODERNIZAM
Etika je, kao i znanje, lingvistiki
konstrukt
Drutveno dobro je ono to drutvo smatra
drutvenim dobrom. Dobro je ono to ljudi
koji imaju mo u drutvu odlue odabrati
za dobro.

KRAJ
Svjetonazori se sastoje od odgovora na pitanja za
koje postoji tek ogranien broj odgovora.

Ma koji svjetonazor usvojili on e biti

ogranien!
Naa ogranienost kao ljudskih bia nee nam
dopustiti ni apsolutnu tonost u nainu na koji
emo shvatiti i izraziti vlastiti svjetonazor, niti ga
potpuno i do kraja sagledati.

LITERATURA
- BARUZZI Anto: Svjetonazor u filozofiji i ideologiji u:
Filozofska istraivanja 13(1993), 3(50), str. 501 - 504

- Hrvatski enciklopedijski rjenik [Ani i dr.],

Novi Liber, Zagreb 2002.

- JEI Mislav i dr.: Istone religije (skripta za studente),

Katedra za indologiju Filozofski fakultet Zagreb, Zagreb 2001.

- KUNZMANN Peter i dr.: Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb

2001.

- LASI Hrvoje: Kranski svjetonazor: inspiracija i ozraje

odgoja i slobode u: Obnovljeni ivot: asopis za religioznu kulturu
48(1993), 6, str. 547 565

- MII Anto: Rjenik filozofskih pojmova, Split, Verbum 2000.

- SIRE James W.: Izazov svjetonazora, STEPress, Zagreb 2002.