SENZORNA INTEGRACIJA

UVOD
U ranom razvoju djeteta i dalje tokom
ivota, tijelo je izloeno razliitim
taktilnim,
vizualnim,
auditivnim,
vestibularnim
i
proprioceptivnim
stimulusima iz neposredne i ire okoline.
Senzorni organi prihvaaju informacije iz
okoline
i
vlastitog
tijela
i one osjetilnim putevima putuju do SS-a
gdje bivaju prepoznate i percipirane.
Sljedea karika u lancu je senzorna
integracija.
TA JE SENZORNA INTEGRACIJA?
Senzorna integracija je nain na
koji nervni sistem procesuira (prerauje)
informacije iz osjetila, koje se u ogromnim
koliinama slijevaju u na neuroloki
sistem u svakom trenutku.
To je neurobioloka aktivnost
unutar tijela koja omoguava mozgu da
organizira sve te stimule, daje im smisao
jer samo kad su te senzacije organizirane i
integrirane, mozak ih moe upotrijebiti za
kretanje, uenje i ponaanje.
Proces organizacije osjetilnog
unosa potreban je, dakle, da bi se ostvarila
svrhovita reakcija. (Ayers, 1979.).

NORMALNA SENZORNA
INTEGRACIJA
Kod
veine
ljudi
senzorna
integracija dogaa se bez svjesnog
razmiljanja ili uloenog truda.
Npr. Zamislite da kuhate pagete
za veeru. Sluei se oima, gledate po
kuhinji i vidite pribor za kuhanje i sve
sastojke za pripremu obroka.
Vae ui uju zujanje kad otvorite hladnjak
i pucketanje ljusaka kada gulite enjak.

Koa vam osjea glatku, vrstu drku

noa i vlanu povrinu enjaka koji
sjeckate.
Vai miii i zglobovi osjeaju teinu
noa i poloaj tijela kad se kreete
uokolo.
Va nos osjea arome, a dok vam papar
krcka u ustima, vi uivate u tom ljutom
okusu. Iako toga niste svjesni, vae
tijelo osjea privlaenje Zemljine sile.
U svim tim osjetima moete ili
uivati, ili ih niste ni svjesni, jer su
toliko uobiajeni.
Budui da va ivani sistem normalno
funkcionira, dobro obraujete sve
senzorne informacije. Mali bitovi
senzornih informacija odlaze u va
mozak u obliku ivanih impulsa.
Spajate dijelove da biste dobili
cjelinu.
Senzorna integracija omoguuje
vam da se usredotoite na glavnu
sliku onoga to radite, a to je priprema
veere.
POREMEAJ SENZORNE
INTEGRACIJE
Sada zamislite da vaa osjetila ne
funkcioniraju
dobro.
Fluorescentna rasvjeta zadaje vam
glavobolju i ne moete nai umak od
rajice
u
prepunoj
ostavi.
Salata u rukama ini vam se ljigava,
odurna.
Povraa vam se od mirisa enjaka.
Ne ujete da vam kipi voda na
tednjaku, stvaraju se mjehurii, voda
se toliko prelijeva po kontrolnom
plamenu da se on gasi.
Udarite se glavom u ormar, spotaknete
preko make i prospe vam se salata.
Do trenutka kad je ruak na stolu,
doivjeli ste ivani slom i ljuti ste na
sve oko sebe.
Sve to elite je otpuzati u krevet i
spavati.

Tako moe izgledati svakodnevno

iskustvo djeteta s poremeajem SI.
Njemu je postalo normalno da je
distraktibilno i da mu smetaju podraaji
iz okoline i reakcije vlastitog tijela.
Senzorni podraaji koje prima nisu
dosljedni, kao ni reakcija ivanog
sistema.
Svijet
mu
se
ini
kao
nepredvidljivo, frustrirajue i opasno
mjesto, a ljudi jo od njega oekuju da
uiva u uenju i da uini otprve kako
mama
kae.
Djeca s poremeajem SI esto su
vrlo
zbunjena,
uznemirena
ili
razdraljiva.
Ako se nau pod nekim novim
stresorom (promjenom u kolskom
rasporedu, neoekivano otkazanom
jutarnjem planu ili im nije dostupna
omiljena alica za sok) mogu se
zatvoriti i iskljuiti, ili dobiti napade
bijesa.
Ljudi s poremeajem SI teko
shvaaju to se dogaa unutar i izvan
njihova tijela i nema garancije da e
dobiti preciznu senzornu informaciju.
Kao rezultat toga, moda e dijete
izbjegavati zbunjujue ili stresne
podraaje, ili traiti vie podraaja da
bi shvatilo to se uope dogaa.
Npr. dijete koje ima poremeaj
obrade auditivnih podraaja (muzika)
moe izbjegavati njemu neprijatanu
muziku kao npr. pokriti e ui da ne
uje muziku, dok drugo dijete moe
udjeti za takvim podraajima i aktivno
ih traiti i uivati kroz ples u njima.
Poznato je da djeca sa autizmom
imaju poremeaj SI.
Oteenja
u
obradi
senzornih
informacija odavno se prepoznaju kao
simptomi modanog udara, multiple
skleroze, vrtoglavice (poremeaja
ravnotee) te drugih medicinskih
stanja.
Oteenje u obradi senzornih
informacija postoji i kod osoba bez
vidljivog neurolokog oteenja

Sedamdesetih godina XX vijeka

radna terapeutkinja dr. Jean Ayres
postavila je temelje razvoju teorije i
prakse
o
poremeaju
senzorne
integracije.
Ayres je prepoznala da oteenje
senzorne integracije ometa uenje i
razvoj djece s kojom je radila.
Otad su radni terapeuti Lorna Jean
King, Winnie Dunn i Pat Wilbarger, te
drugi strunjaci, nadograivali Ayresin
rad, potaknuli klinika istraivanja u
neuropsihologiji, neurologiji i djejem
razvoju.
10-15 % djece u Americi ima
problem senzorne integracije koji ih
usporavaju u uenju ili uzrokuju
probleme u ponaanju, a esto su
prosjeno
ili
iznadprosjeno
inteligentna.

USPOSTAVLJANJE DIJAGNOZE
Poremeaj senzorne integracije nije
medicinski problem.
Dijagnoze DSI uspostavlja senzorni
terapeut
na
osnovu:
Posmatranja djeteta prilikom
normalnog
kretanja,
Primjenom testa DSI (Viola,
2002, hrv.adaptacija 2003).

SENZORNA DEZINTEGRACIJA
Senzorna
dezintegracija
je
nepravilnost ili poremeaj u modanom
funkcioniranju koji oteava integraciju
senzornog unosa podraaja.
Neki dijelovi senzorne informacije
ostaju zaglavljeni u prometu
i
dijelovi mozga ne dobijaju informaciju
koju trebaju za obavljanje posla
(Ayers, 1979.)

POREMEAJ
SENZORNE
INTEGRACIJE NASTAJE ZBOG:
1) Neefikasan senzoriki unos ili
tekoe primanja informacija,
2)
Neuroloka
dezorganizacija:
a) iskljuenja ili nespojivosti
(disconect)
b) moe primiti senzorne poruke ali
samo
djelimino,
ne
cjelovito,
ne
konzistentno
c)
moe
primiti
senzorne
informacije
konzistentno,
ali ih ne povezuje ispravno sa
ostalim senzornim
porukama da bi se proizveo odgovor sa
znaenjem
3) Nedovoljan motoriki, govorni
(jezini) ili osjeajni izlaz

OSNOVNI ZNACI
PREPOZNAVANJA DSI
Pojaana osjetljivost na jako
svjetlo, zvukove, pokrete.
Smanjena osjetljivost: eli
dodir, ima visoku toleranciju
boli, preferira zainjenu hranu,
baca se prema ljudima i
zidovima.
Znaajno
pojaanje
ili
smanjenje razine aktivnosti:
neprekidno u pokretu, brzo se
umara, vea potreba za snom.
Problemi
koordinacije:
zaostajanje u hodanju, problemi
s penjanjem, ravnotea, esto se
spotie i pada, tekoe s
rezanjem i crtanjem.
Zaostajanje u govoru ili jeziku.
Problemi
s
panjom
i
samokontrolom:
buka
iz
pozadine ili vizualni podraaji
ga ometaju, razdraljivost,
teko se smiruje.

UZROCI POREMEAJA DSI:

genetski
prenatalni
(kemijski,
medikamentozni, alkohol, droga,
komplikacije u trudnoi)
prematuritet
traume mozga (hitna SC, manjak
kisika, operacije)
postnatalni
nedostatak ili manjak senzorikih
stimula nakon roenja
pomanjkanje normalnih senzorikih
iskustava
promjena naina igre;
nepoznati uzroci

TERAPIJA SENZORNE
INTEGRACIJE
Tretman
ukljuuje
senzornu
stimulaciju i adaptivne reakcije na njih
prema
djetetovim
neurolokim
procjenama.
Cilj
terepije
je
omoguiti
upravljanje senzornim unosom kako bi
dijete stvaralo adaptivne reakcije koje
integriraju te osjete u cjelovit doivljaj.
Terapija je individualna, prirodna
bez upotrebe medikamenata.
Terapija
obino
ukljuuje
samovoenje, meutim ako dijete ne
moe zadovoljiti senzorne potrebe
terepeut direktno primjenjuje senzornu
stimulaciju (kod djece sa teim
poremeajima, posebno autizam).
Djeca bez potekoa senzornu
integraciju ostvaruju putem igre.
Djeca sa DSI trebaju terapeuta koji
e im specifinim vjebama pomoi u
senzornoj integraciji.

PREPORUKE SENZOMOTORNIH
AKTIVNOSTI ZA PREDKOLSKU
DOB:

Propriocepcija poloaj u prostoru/

motorno planiranje:

Taktilna desentizacija:
Skriveno blago zakopati male
predmete, npr. mini igrake u riu
ili grah.
Posude za suhe materijale, sanduke
za pijesak ispuniti sa zobi,
branom, rizom, jemom i drugim
zrnjem.
Igre s pjenom za brijanje.
Rad u vrtu i sa sobnim biljkama
kopanje rupa, sadnja, presaivanje.
Aktivnosti u kuhinji pripremanje
tijesta za pizzu, ribanje sira,
valjanje i rezanje tijesta za
kolaie, stavljanje na podloak.
Aktivnosti bojenjem

Vizuelna desentizacija:

Guranje, natezanje i dizanje

zglobova, ligamenata i tetiva;
zadatak mora biti izveden
sekvencijski.
Troskok,
skakanje,
poskakivanje, minitrampolin
(stopala, koljena, stranjica).
Skakanje
preko
ueta
zavezanog
izmeu
dvije
stolice)
Mariranje (podizati visoko
stopala i hodati u ritmu
glazbe).
Oponaanje ivotinjskog hoda
(medvjei hod, slonov hod,
zeji skok, ablji skok, rakov
hod).
Na igralitu udaranje lopte
nogom ili rukom, modificirano
potezanje konopa, vonja
tricikla.

Vestibularne aktivnosti:
Usmjeravanje panje (na svjetlosne
podraaje, snopove svjetla u boji).
Posmatranje osoba.
Posmatranje sebe u ogledalu.
Posmatranje i prepoznavanje na
fotografijama.
Posmatranje
kroz
predmete
(tkaninu, au sa vodom).
Umetenje predmeta u odgovarajue
mjesto.
Sparivanje predmeta

Vjebe na konju.
Vjebe na gredi.
Njihanje na ljuljaki.
Vjebe gibanja (uspinjanje i
sputanje
na
stopalima,
stranjici i trbuhu).
Provlaenje kroz tunel.
Na igralitu
penjanje po
Ijestvama, kotrljanje na ravnom

tlu ili breuljku, penjanje na

gumeni kota, ljuljake, vonja
na
romobilu.

Aktivnosti vezane za miris i okus:

Prepoznavanje voa i povra

pokrivenih oiju
Pripremiti materijal, prikladan
za razluivanje ovih osjeta
Prema Carolyn O. Cantu Early Childhood
Sensory Integration.
Exceptional Parent Magazine, April 2002.
Planiranje motornih aktivnosti:
SENZORNE SOBE
Senzorne sobe tj senzorna terapija
je terapija bez postavljanja odredenog
zadatka koja je smiljena tako da kroz igru
izazove i da podsticaj djetetu:
da istrauje provjerava, gleda,
dodiruje, slua,

pospjeuje
koncentarciju,
osjeaj sigurnosti i povezanosti,

stimulira
komunikaciju
i
bliskost,

umiruje i relaksira,
stavara osjeaj zadovoljstva i prua
bolje znanje o tijelu.
Tuneli
Labirinti
Podne mape za igru s djejim
autiima
Polje s preprekama
Provlaenje meu postavljenim
unjevima

Osobu koja prvi put ulazi u sobu,

uvodimo vrlo paljivo. Prvo joj ukljuimo
svjetlo i dozvolimo da osmotri prostor, te
odabere mjesto koje joj je najbezbjednije, te
odakle e percipirati ostalo Tretman traje 45
min, a duina boravka se procjenjuje na licu
mjesta, na osnovu reakcija. Dijete upoznaje
prostor za sebe, i moe samo da prepozna ono
to mu treba. I kad izae iz te sobe, ono ui da
sebi obezbedi i drugde odreenu senzaciju.

ZAKLJUAK
Poremeaj senzorne integracije
mogu imati osobe koje imaju autizam,
ADHD ili neku drugu tekou, ali i osobe
koje nemaju nikakvih drugih tekoa i
prosjenih su intelektualnih sposobnosti.
Vano je da roditelji, uitelji i
druge osobe koje rade s djecom na vrijeme
prepoznaju poremeaj senzorne integracije,
kako bi uvidjeli koje tekoe poremeaj
ostavlja na dijete. Znaajno je i zbog
pravovremenog kreiranja i provoenja
IPR-a, a time i adekvatnog pristupa
svakom djetetu.
Najbolje je da strunjaci, roditelji,
uitelji razviju senzornu inteligenciju,
surauju i svakodnevno izmjenjuju
informacije kako bi unaprijedili djetetov
razvoj, uenje, a time smanjili i stresne
situacije u kojima se svakodnevno nalaze i
dijete, ali i osobe koje rade s njim.
Ukoliko se problem senzorne integracije ne
prepozna na vrijeme djeca kasnije mogu
imati problema sa:
1. uenjem
2. ponaanjem
3. percepcijom
4. koordinacijom
5. zaostajanjem u govoru i jeziku
6. problemi
sa
panjom
i
samokontrolom

LITERATURA:
1. Ayers, A. J. (2002). Dijete i
senzorna
integracija.
Zagreb:
Jastrebarsko, Naklada Slap
2. Mr.sc.Lindsey Biel, Nancy Peske
(2007). Senzorna integracija iz
dana u dan. Buevec: Ostvarenje
3. http://www.d-vmedvescak.hr/aktualnosti/senzorna
_integracija.php