SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA FONETIKU
AK. GOD. 2014/15.

Nikola Kranjevi

Analiza inauguracijskog govora Kolinde Grabar Kitarovi

Seminarski rad

Kolegij: Govornika argumentacija

Studij: Diplomski studij govornitva

Sadraj

Uvod ......................................................................................................................................... 3
Epideiktika retorika ................................................................................................................ 4
Inauguracijski govori ................................................................................................................ 6
Govor Kolinde Grabar-Kitarovi ............................................................................................. 7
Odnos teorije i analiziranog govora ....................................................................................... 10
Zakljuak ................................................................................................................................ 12
Literatura ................................................................................................................................ 13

Uvod
Na estim predsjednikim izborima Republika Hrvatska dobila je svoju prvu
predsjednicu. S razlikom veom od 30 000 glasova Kolinda Grabar Kitarovi pobijedila je
Ivu Josipovia. 15. veljae na Markovu trgu odrala je svoj inauguracijski govor i pred
predsjednicom Ustavnog suda prisegnula je da e biti predsjednica Hrvatske. Pred njom je
bila velika zadaa ne samo jer je trebala govoriti pred cijelom nacijom ve zato to je prva
ena u patrijarhalnoj dravi1 2. Grabar Kitarovi i sama u govoru spominje da je nailazila na
komentare da Hrvatska nije spremna za enu predsjednicu. Na proljee 2014. godine, u
posljednjoj godini predsjedanja Ive Josipovia Institut Ivo Pilar proveo je istraivanje koje je
pokazalo kako je gotovo 50% graana pesimistino i ne vjeruje kako e u skorije vrijeme
doi do poboljanja3. Novu predsjednicu doekala je nezavidna situacija a upravo njen
inauguracijski govor trebao je biti spona izmeu iznesenih obeanja u kampanji i provedbe
planova koji su bili izneseni. Bilo je potrebno kroz sadanjost povezati prolost i budunost.
To je jedna od odlika inauguracijskih govora koji spadaju pod epideiktiku retoriku. Budui
da je epideiktika retorika usmjerena na sveane govore kojima je primarna zadaa pohvala
(ili pokuda) pravila se prenose i na inauguracijski govor koji iz toga razloga istiskuje
argumentaciju i smanjuje mogunosti argumentacije na vrlo malu razinu. Inauguracijski
govor spada pod epideiktiku retoriku i na njemu se primjenjuju drugaija pravila.
U ovom seminarskom radu bit e objanjene osnovne definicije epideiktikog
govornitva te na koji nain autori gledaju na to podruje. Takoer, dio je posveen teoriji
inauguracijskih govora. Nakon toga slijedi detaljna analiza prvog govora Kolinde Grabar
Kitarovi kao predsjednice Republike Hrvatske.
Pretpostavka je da e u govoru biti vidljive sastavnice epideiktike retorike s
odstupanjima jer moramo uzeti u obzir da je literatura iz koje su crpljena uenja o epideiktici
i inauguracijskim govorima pisana prema onome to je vieno u amerikim govorima. Ono

http://www.libela.org/vijesti/5004-ministar-mrsic-priznao-mi-smo-i-dalje-patrijarhalna-ikonzervativna-zemlja/
1

KAMENOV, B. i GALI, B. (2011) Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj.

Biblioteka ONA, Zagreb
3

Pilarov barometar hrvatskoga drutva (2014), Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo
Pilar. Dostupno na http://barometar.pilar.hr

to je svakako primjenjivo je nedostatak argumenata i sa tog stajalita oekuje se izostanak

direktne argumentacije koja poziva na izravno djelovanja graana.

Epideiktika retorika
Iako se dugi niz godina epideiktiko govornitvo smatralo vrstom umjetnosti jer se
tvrdilo da nema argumentacijsku i uvjeravaku vrijednost od vremena samog Aristotela
nadalje kroz njegove istomiljenike odralo se u njegovoj podjeli retorike na deliberacijsku,
forenziku i epideiktiku. Dok se deliberacijska bavi politikim govorima, onima koji su
orijentirani na budunost, forenzika sudskim govorima, onima koji su orijentirani na
prolost, epideiktika retorika kroz sadanjost ima zadau povezati prolost i budunost. U
epideiktikim govorima hvalimo ili kudimo osobe i dogaaje posebno u javnim situacijama.
Najveu vanost toj vrsti pridaju Perellman i Olbrecht-Tyteca. Oni je svrstavaju u centralno
mjesto i kau da manjak razumijevanja prema epideiktikoj retorici proizlazi iz pogrenog
shvaanja koncepta efekta argumentacije. (49. Str.). Kau kako je jedini nain ocjenjivanja i
evoluiranja uspjenosti odranog govora govora s namjerom dobivanja poslunosti publike
usporeivanje s ciljem koji si je govornik sam postavio. Odnosno, na taj nain procjenjujemo
efektivnost dizajniranog govora i poslunost publike prema iznesenim argumentima.
Intenzitet poslunosti nije limitiran samo na dobivanje intelektualnih rezultata, priznavanje
jedne tvrdnje vie od druge ve se pospjeuje pojaavanjem i ovrivanjem iznesenog sve
dok se ne postigne eljeno djelovanje.
Condit u svom lanku The Functions of Epideictic: The Boston Massacre Orations as
Exemplar navodi da dvije velike orijentacije centrirane prema govorniku u epideiktikom
diskursu ukljuuju argumentacijsku, perspektivnu i izvedbenu teoriju. Perelman i OlbrechtsTyteca su ponudili perspektivu baziranu na argumentu koja bi mogla biti dominantna i danas.
Oni su ukljuili epideiktiku u argumentaciju tvrdei da iako direktno ne spominje akciju,
epideiktiki govori su priprema prema akciji Indicirali su na to da epideiktike funkcije
poveanjem odanosti prema vrijednostima koje kasnije mogu podrati zakonodavne i pravne
argumente.
Zbog toga su se u Novoj retorici usredotoili na govornikove dugorone namjere prije
nego na trenutne interese trenutne publike. Takva orijentacija se reflektira na specifinoj
tvrdnji da e epideiktiki govori biti odrani od utemeljenih voa koji vjerojatno imaju druge

argumentacijske ciljeve. Prema tome, epideiktiki govori su odrani kako bi voe pripremile
publiku da bude pogodnija za kasniju argumentaciju na fokusiranije teme.
Velika funkcija i vanost epideiktikih govora je oblikovanje i dijeljenje zajednitva. To
najbolje moemo vidjeti u raznim kampanjama, ceremonijama otvaranja i inauguracijskim
govorima. U inauguracijskim govorima na primjer govornik neto vremena potroi na
uspostavljanje javne osobnosti i generalnih ciljeva. Ali, on ili ona e potroiti vie vremena
na definiranje zajednike vanosti trenutka, povezivanje publike i njene prolosti, povezivanje
raznih grupa u publici zajedno i ukazujui na granice nadanja te oekivanja od drutva u
budunosti.4
Mnoge ceremonijalne prilike pozivaju govornika da pokae svoju elokvenciju.
Elokvencija je kombinacija istine, ljepote i snage ljudskog govora i jedinstven kapacitet
ljudstva. Epideiktiko iskustvo prua govornicima priliku za kreativnost putajui ih od briga
s odreenim problemima i dajui im ire poglede. Publika procjenjuje i sudi govornikovu
elokvenciju. Zato? Zato to publika s pravom elokvenciju shvaa kao znak vodstva. Osoba
koja zna istinu i pokazuje ju kroz elokvenciju ima dobru ansu da bude poeljni voa drutva.
Putem tih govora moemo prosuivati kvalitete voe kroz ne samo znanstveni i umjetan
pristup. Ba zato epideiktiko govornitvo nam prua najljudskiji prikaz koji moe biti i
najbitniji.5
Iako se u epideiktikim govorima ne poziva direktno na djelovanje ne moe se rei da
poziva uope nema. Zapravo, govor je bitan kako bi bio spona izmeu pozivanja na
djelovanje i samog djelovanja, epideiktiki govor slui kao pojaiva u tom procesu. Iz toga
moemo zakljuiti da epideiktiko govornitvo ima vrlo vanu ulogu za argumentaciju jer
ojaava dispoziciju prema akciju poveanjem poslunosti vrijednostima koje pozdravlja i
hvali. Zahvaljujui epideiktici, publici se ne doputa da zaboravi ono to je bilo dobro, ne
podsjeti kako bi moglo biti bolje ili da se na drugu stranu kudi ono to je bilo loe ili
opomene kako neto nije dobro uinjeno. Iz gore navedenog logino je zakljuiti kako je
glavno sredstvo iskoriteno u epideiktikim govorima amplifikacija, budui da su tvrdnje
koje su iznesene u epideiktikom govoru ve openito prihvaene. Hrvatski leksikon definira
amplifikaciju kao podvrstu nabrajanja u antikoj retorici radi pojaane izraajnosti, esta u

4
Condit, C. (n.d.). The functions of epideictic: The Boston massacre orations as exemplar.
Communication Quarterly, 286. str.
5
Condit, C. (n.d.). The functions of epideictic: The Boston massacre orations as exemplar.
Communication Quarterly, 292. str.

pohvalnim govorima6. Osim izraajnosti, pojaava i sam retoriki efekt, preuveliava i

dodaje na vanosti izgovorenog.

Inauguracijski govori
Posebna vrsta epideiktike retorike su inauguracijski govori. Cambell i Jamieson
navode kako je inauguracijski govor diskurs iju vanost mnogi prepoznaju, ali rijetki hvale
(str. 14.). Razlog je koritenje mnogih otrcanih i iskoritenih fraza, nemogunost inovacije i
malo iznenaenja koja se mogu pronai u toj vrsti govora. Kao poseban nedostatak navodi ne
preoita retorika otmjenost. Budui da je veliki problem invencija govornik se mora
usredotoiti na prolost i ponavljati podatke o dogaajima i na taj nain pobuditi publiku.
Potvruju ili hvale zajednike principe, izraavaju se elegantno te amplifikacijom pojaavaju
uinak onoga to je ve poznato i u to se vjeruje. Govornik pomou umjetnosti, odnosno
epideiktikog govornitva pokuava, bez akcije kao cilja, idejama impresionirati publiku.
Ukoliko su ti kriteriji primijenjeni, predsjedniki su govori epideiktika retorika jer se izvode
na ceremonijama.
Sama ceremonija predstavlja slubeno prihvaanje uloga koje se predsjedniku
dodjeljuju. etiri meusobno povezana elementa koja su izazvana prilikom inauguracijskog
govora definiraju njegovu samu esenciju i razlikuju ga od stalih vrsta epideiktikog
govornitva. Pod broj jedan, objedinjuje publiku rekonstruiranjem njenih lanova kao ljude
koji mogu svjedoiti ceremoniji i na taj nain je ratificirati. Nadalje, promie drutvene
vrijednosti izvuene iz prolosti. Kao tree, postavlja temelj za politike principe koji e
predvoditi novog predsjednika. I nakraju, predsjednik inauguracijom prihvaa potrebe i
ogranienja izvrne funkcije. Govor mora postignuti sva etiri elementa kroz sredstva
prikladna epideiktikom govoru. Dakle, mora pozivati na razmiljanje, a ne na djelovanje.
Fokusira na sadanjost, ali ukljuuje prolost i budunost.7
Uloga je novoizabranog predsjednika da u svom govoru ujedini publiku. Da se ne
obraa pojedincu, ali narodu. Nakon to je publika ujedinjena tek tada moe provesti svoju
ulogu ratifikacije u inauguracijskoj ceremoniji.

http://www.hrleksikon.info/definicija/amplifikacija.html
7
Cambell i Jaimeson str. 14.

Govor Kolinde Grabar-Kitarovi

Prema rijeima dr. sc. Kiiek govor nove predsjednice bio je najbolji dosad8. U
samom uvodu pozdravlja sve Hrvate i Hrvatice u domovini i svijetu, uzvanike u publici,
prijatelje trudei se nikoga ne izostaviti. Prisjea se prolosti, svih ljudi koji su borili u
izgradnji Republike Hrvatske i zahvaljuje im se. Na taj nain odmah na poetku ujedinjuje
svoju publiku naglaavajui da su svi pripadnici istog naroda. Iznosi povijesne injenice koje
u graanima pobuuju nacionalnu svijet i osjeaj zajednitva. Ne zaboravlja odmah na
poetku jasno dati do znanja da e se boriti za sve, bez obzira na politiko opredjeljenje,
etniku, vjersku, spolnu orijentaciju i pripadnost. Od opeg da e piri predsjednica svih
Hrvata postepeno ulazi u sve sfere drutva kako se nitko ne bi osjeao zaboravljeno i nebitno.
Na taj nain pojaava zajednitvo koje je poela graditi u prvoj reenici govora. Govor tako i
zavrava rijeima: elim jednoga dana svojim unucima priati o vremenu kada smo, kao i u
Domovinskom ratu, stali jedni uz druge u borbi za bolji ivot u Hrvatskoj i kako smo i tu
bitku dobili. Jer mi smo pobjedniki narod, postojan narod, vrijedan narod. Nema toga to
mi ne moemo postii kad smo jedinstveni.
U nekoliko navrata pokazuje izrazitu govorniku skromnost reenicama poput:
Jedna sam od vas..., Ako pogrijeim, a onaj tko radi, taj i grijei, imat u snage priznati i
ispraviti pogreku. Ipak, svi smo mi samo ljudi. Nakon zahvale predsjednicima Mesiu i
Josipoviu kae: Neu se ustruavati pitati za savjet, jer i svoje razliitosti moramo koristit
za dobrobit dobrobit drave. Koritenjem skromnosti stvara posebnu povezanu s narodom i
trai njegovo povjerenje.
Poziva na brisanje ideolokih podjela, koje kako kae, nikome nisu donijele dobro.
eli da se ljudi okrenu prema budunosti i da tamo trae bolji ivot, a ne u prolosti. Ne
zaobilazi istinu i navodi trenutno stanje u vezano uz iseljavanje mladih, steajeve, gubitak
konkurentnosti na tritu. Za to stanje krivi podjele u drutvu. Nakon toga pronalazimo drugi
element Cambella i Jamiesona, a to je promicanje drutvenih vrijednosti izvuenih iz
prolosti. Snagu za postizanje takve vrste zajednitva ve smo pokazali u nekoliko bitnih
trenutaka tijekom protekla dva desetljea, ...u ovom sveanom trenutku elim istaknuti i
vanost nae kulture, tradicije, obitelji i vjere. Te sastavnice kroz povijest su ouvale nau
samobitnost. Na je narod kroz povijest iznjedrio velike znanstvenike, inovatore, umjetnike i
sportae, ime je pridonio civilizacijskom razvoju. I sljedeoj se reenici opet okree ka

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/strucnjakinja-za-komunikaciju-dr-sc-gabrijela-kisicekovo-je-bio-najbolji-govornicki-nastup-kolinde-grabar-kitarovic-do-sada---372749.html

budunosti Preda mnom i pred svima nama velika je odgovornost i dunost, prije svega
prema naim potomcima, i dalje uvati, promicati i razvijati nau kulturu, na identitet i nae
ime. U te dvije reenice predsjednica spaja prolost i budunost, ali ne izostavlja svoju
skromnost.
Pronalazimo i trei element koji bi trebao sadravati inauguracijski govor. U
sljedeim primjerima je mogue vidjeti kojim e se principima voditi predsjednica:
Usmjerenost prema obiteljskom gospodarstvu, obrtnitvu, malom i srednjem poduzetnitvu,
inovacijama, primjenama iste tehnologije, mora biti naa strateka orijentacija. U
nekoliko daljnjih odlomaka bazira se na gospodarstvu, spominje vanost izvoza i
gospodarske diplomacije. Jasno govori o mogunostima koje treba iskoristiti, a koje prua
lanstvo u Europskoj uniji. Osvre se na kolstvo kao poetak promjena i uspjeha. Nakon
toga prelazi na politiko-vojne odnose. Koristi se definicijom Hrvatske kao miroljubive
zemlje koja nikad nee biti prijetnjom. Iznosi vanost suradnje s NATO savezom i
Europskom unijom. Iznosi elju za pomaganjem dravama jugoistone Europe kako bi
postale dio EU-a. Takoer se koristi definicijom hrvatskog naroda kao: Jer mi smo
pobjedniki narod, postojan narod, vrijedan narod.
etvrti element, odnosno samo prihvaanje uloga predsjednika proet je kroz cijeli
govor. Na poetku kae: Prisegom koju sam upravo poloila, obvezala sam se da u sluiti
hrvatskom narodu i svim hrvatskim dravljanima. S neizmjernim ponosom, ali istodobno
svjesna velike odgovornosti, preuzimam dunost hrvatske predsjednice. Opet ne izostavlja i
skromnost jer kae da je svjesna odgovornosti koju prihvaa, ali time ne umanjuje svoj
kredibilitet ve se pribliava narodu. Taj in je jo oitiji kada kae da e svojim sugraanima
polagati raune jer su oni njoj pokazali povjerenje. Time usput iskazuje i ogromnu zahvalnost
na dobivenim izborima i ukazanom povjerenju. Svoj etos pojaava davanjem svima do znanja
da je ona jedini visoki dunosnik kojega graani izravno biraju.
Kolinda Grabar Kitarovi se u svom govoru koristi nekim od kriterija vrednovanja.
Jedan on najprisutnijih je kriterij pripadnosti odnosno da je dobro ono to je nae: Nae
more, turizam, naa poljoprivreda, ribarstvo, umarstvo, vodno gospodarstvo, nai
poljoprivrednici i ribari, nai teaci, naa su snaga. U tom je dijelu vidljiva i amplifikacija
jer proiruje definiciju onoga to je nae i na taj nain ojaava samu tu tvrdnju. Ali ne
zazire i od novih i stranih trita jer izvoz mora biti trajno usmjerenjem, a gospodarska
diplomacija vana poluga u otvaranju novih trita. Kriterij pripadnosti se proima s

kriterijem korisnosti jer nam ono to je nae najvie koristi. Tu spadaju i uenici te
studenti, vojnici i naa ekonomija. Bez svega toga Hrvatska ne bi bila ono to je danas.
Posebnu panju posveuje domoljublju i definiciji domoljublja. Upozorava to sve
domoljublje nije: Domoljublje nije samo nacionalni dres ili al oko vrata kada nastupaju
nai sportai. Za ljubiti Hrvatsku nije dovoljno istaknuti zastavu na prozoru, niti je
domoljublje samo osjeaj ponosa u dane naih dravnih praznika kada se prisjeamo naih
pobjeda. I zatim kao usporedbu daje odgovor na to to pravo definicije znai: Domoljublje
se izraava na mnoge naine, no ono to nam treba biti najvie pri srcu ponajprije je nae
djelo na korist Domovini: na rad, trud, znanje, izvrsnost, stvaranje, potivanje zakona,
odgoj djece, pomo starijima, solidarnost prema potrebitima, briga za drugoga, meusobno
potovanje, lijepa rije i gesta darivanja. Tko tako voli Hrvatsku, istinski je domoljub! U
obraanju narodu i upotrebi rijei domoljublje i domoljub Grabar Kitarovi koristi
amplifikaciju, nie nekoliko puta u jednoj reenici i paragrafu istu rije kako bi pobudila
svoju publiku, kako bi istaknula vanost domoljublja u njenim daljnjim akcijama.
U nekoliko navrata vidljive su naznake politike argumentacije, odnosno to treba
uiniti. Prvo objasni to je sve loe i koji su tome uzroci. Nakon toga iznosi prijedlog kako to
stanje popraviti, odnosno, u ovom sluaju koji interesi trebaju biti pokriveni i to ona moe
po tom pitanju uiniti kako bi se stanje popravilo. Najvidljiviji primjer je: Nae
gospodarstvo, kao i standard naih graana, ve su estu godinu pogoeni krizom. Desetci
tisua mladih naputaju Hrvatsku. Meu njima velik je broj onih fakultetski obrazovanih, koji
bi trebali biti nositelji razvoja. Imamo izrazito negativne demografske trendove. Starimo kao
nacija. Mnoge tvrtke odlaze u steaj, druge, pak, gube utrku konkurentnosti na tritu, ljudi
ostaju bez posla, obitelji bez prihoda. Svjedoci smo tekih poremeaja, koji trae urno i
usklaeno djelovanje svih sastavnica dravne vlasti, kao i sindikata i poslodavaca. Nalazimo
se u trenutku koji trai iroki nacionalni konsenzus oko kljunih pitanja. Nema ni prostora ni
vremena za podjele. I nakon toga slijedi rjeenje otkud treba crpiti snagu, napominje da je
ono to je nae valja i da to treba biti na izvor energije. Prvo je kudila ono to ne valja, a
nakon toga hvali ono to valja: Snagu za postizanje takve vrste zajednitva ve smo pokazali
u nekoliko bitnih trenutaka tijekom protekla dva desetljea. Krajnje je vrijeme da se i u
savladavanju gospodarske krize izdignemo iznad pojedinanih i stranakih interesa. Vrijeme
je da se okrenemo budunosti i da provedemo promjene koje je nemogue odgaati. Valja
nam prestati ivjeti od novca posuenog od buduih generacija. Na strateki nacionalni

interes moraju biti nova radna mjesta. Moramo napokon shvatiti kako nova radna mjesta ne
stvara drava, ve privatna inicijativa, odnosno poduzetnici. Zalaem se za nultu stopu
tolerancije na korupciju i pozdravljam sve aktivnosti nadlenih institucija u iskorjenjivanju te
poasti. Istodobno, ne smijemo stvarati antipoduzetniku klimu.

Odnos teorije i analiziranog govora

Kao to je ranije reeno, glavna uloga epideiktike retorike je kroz sadanjost
povezati prolost i budunost. U nekoliko navrata predsjednica to radi vrlo vjeto, a samo
jedan od primjera je sljedei citat: Nalazimo se u trenutku koji trai iroki nacionalni
konsenzus oko kljunih pitanja. Nema ni prostora ni vremena za podjele. Snagu za postizanje
takve vrste zajednitva ve smo pokazali u nekoliko bitnih trenutaka tijekom protekla dva
desetljea. Krajnje je vrijeme da se i u savladavanju gospodarske krize izdignemo iznad
pojedinanih i stranakih interesa. Vrijeme je da se okrenemo budunosti i da provedemo
promjene koje je nemogue odgaati. Upozorava da u budunosti hrvatski narod mora biti
sloan, kao to je u prolosti bio. Naglaava da je prolost ono to mora sadravati i
budunost.
Mjesto gdje se djelomino razilazi s teorijom je pozivanje na djelovanje. Kao to je
ranije navedeno, Perelman i Olbrechts-Tyteca su objasnili da epideiktiki govori ne bi trebali
sadravati jasan poziv na akciju, ali moemo vidjeti kako predsjednica u nekoliko navrata
govori to se mora uiniti, npr.: Moramo napokon shvatiti kako nova radna mjesta ne stvara
drava, ve privatna inicijativa, odnosno poduzetnici.. Sljedea vrsta takvog poziva je:
Moramo poticati nadmetanje poslovnih ideja i graditi pozitivno ozraje, koje e rezultirati
novim poslovnim projektima. Sam glagol morati u imperativu prvog lica mnoine koristi 7
puta tako da u jo nekoliko reenica moemo vidjeti istu vrstu poziva na akciju, ali moramo
uzeti u obzir da je teorija preuzeta iz literature pisana openito ili za amerike epideiktike i
inauguracijske govore, a ne specifino za hrvatske. Takoer, pozivi su opi i ne ide u detalje.
Kae to treba napraviti, ali ne nudi konkretne postupke kojima bi se to izvelo i na taj nain
odrava sveanost samog govora koji zbog toga ne prelazi u politiki govor. Objanjenje
navedenih citata takoer se moe pronai u tvrdnji istih autora da se govornik na taj nain
usredotouje na dugorone ciljeve i priprema publiku, odnosno narod za kasniju

10

argumentaciju konkretnijih tema.

Dijeljenjem i oblikovanjem zajednitva jednoga naroda proet je cijeli govor i u
prethodnom poglavlju nekoliko citata upuuje na upravu tu sastavnicu epideiktike. Ono to
jo kae Condit je da e govornik potroiti neto vremena na uspostavljanje javne osobnosti,
odnosno na uspostavljanje etosa, a to vidimo kroz zahvalu i poniznost svojim prethodnicima,
braniteljima i biraima. Te kroz vrst stav i odluku o vodstvu cijele nacije.
Ne smijemo zaboraviti ni na elokvenciju i eleganciju cijele ceremonije. Osim pisanog
dijela govora sama izvedba bila je dobro pripremljena, geste su bile u skladu s prilikom,
tempo je bio umjerene brzine. Dobro postavljene stanke u govoru izazivale su potrebnu dozu
napetosti i iekivanja, a promjene intonacije su odravale budnost publike. Svojom
izvedbom predsjednica je pridobila povjerenje graana, odnosno tek kad su te sastavnice bile
ispunjene verbalni dio njenog govora bio je vjerodostojniji i prihvatljiviji. Bila je uvjerljiva i
iako je govor bio dobro pripremljen nije bio umjetan. Kao to kae Condit na taj nain
moemo prosuivati ljudske kvalitete i putem tih sastavnica moemo prosuivati dobrog
vou i ba zato nam epideiktiko govornitva prua najljudskiji prikaz koji moe biti i
najbitniji.
Jedna od neprepoznatljivijih osobina epideiktikog govornitva je hvaljenje ili
kuenje dobrog i loeg. Taj dio je takoer analiziran u prethodnom poglavlju. Predsjednica
jasno i glasno kae to nije valjalo ranije i ega se trebamo paziti, ali s druge strane hvali sve
ono to je hrvatski narod kroz povijest postigao, koje su prednosti Republike Hrvatske, kako
geografski, tako i drutveno.
Cambell i Jamieson navode kako je inauguracijski govor nedovoljno priznat jer mu
mnogi zamjeraju koritenje previe otrcanih fraza, ali za odravanje nacionalne svijesti i
pripremanje naroda na djelovanje upravo je to ono to i treba sadravati. Otrcane fraze je
pregrub izraz. U inauguracijskom govoru nema mjesta za znanstvene analize kao u drugim
vrstama retorike. Takoer, ono to bi moglo biti otrcano u amerikom inauguracijskom
govoru na koji se lanak The functions of epideictic: The Boston massacre orations as
exemplar odnosi, u hrvatskom ne mora biti. Radi se o dvije potpuno razliite nacije s
razliitim vrijednostima i razliitom povijeu.

11

Zakljuak

Kao to je i pretpostavljeno, inauguracijski govor Kolinde Grabar Kitarovi slijedio je

teoriju epideiktike retorike s ponekim odstupanjem. Povezivanja prolosti i budunosti kroz

sadanjost nije nedostajalo. Predsjednica je pozivala na zajedniko djelovanje i podizala je
moral naroda.
Pribliila se svojim sugraanima, pokazala poniznost pred svojim prethodnicima i na
taj nain izgradila poveznicu s narodom. Obeala je da e ispuniti oekivanja. Kroz nekoliko
osnovnih tvrdnji ponovila je svoja stajalita i ideje. Jasno je dala do znanja da u potpunosti
prihvaa svoju ulogu i da e vrsto voditi cijelu naciju.
Unato ponekom neslaganju s literaturom govor je bio primjeren i prilagoen
hrvatskim standardima i trenutnoj situaciji. Nitko nije bio izostavljen i pokrivena su bila sva
oekivana podruja koja su trebala biti navedena kroz govor. Publika je bila pripremljena na
daljnju argumentaciju i pozive koji tek trebaju biti upueni nakon stupanja na predsjedniku
funkciju.

12

Literatura

1. BRNOVI, D. (2015). Ovo je bio najbolji govorniki do sada. Dnevnik.hr. Dostupno
na: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/strucnjakinja-za-komunikaciju-dr-sc-gabrijelakisicek-ovo-je-bio-najbolji-govornicki-nastup-kolinde-grabar-kitarovic-do-sada--372749.html [datum posjete stranici: 20. lipnja 2015.]
2. CONDIT, C. (n.d.). The functions of epideictic: The Boston massacre orations as
exemplar. Communication Quarterly, 284-298.
3. JASINSKI, J. (2001). Sourcebook on rhetoric key concepts in contemporary
rhetorical studies. Thousand Oaks, Calif.: Sage Publications.
4. KAMENOV, B. i GALI, B. (2011) Rodna ravnopravnost i diskriminacija u
Hrvatskoj. Biblioteka ONA, Zagreb
5. PERELMAN, Cham a Lucie OLBRECHTS-TYTECA. The new rhetoric: a treatise
on argumentation. Repr. Notre Dame: University of Notre Dame Press, 2008, x, 566
s. ISBN 0268004463.
6. IVKOVI, I. (2014). Ministar Mrsi priznao: 'Mi smo i dalje patrijarhalna i
konzervativna zemlja. libela.org. Dostupno na: http://www.libela.org/vijesti/5004ministar-mrsic-priznao-mi-smo-i-dalje-patrijarhalna-i-konzervativna-zemlja/ [datum
posjete stranici: 20. lipnja 2015.]
7. Pilarov barometar hrvatskoga drutva (2014), Zagreb: Institut drutvenih znanosti
Ivo Pilar. Dostupno na http://barometar.pilar.hr [datum posjete stranici: 20. lipnja
2015.]

13