DOGA\AJI REGION

HERTA HAS,
Ejup Gani} DRUGA SUPRUGA
JOSIPA BROZA,
^LAN RATNOG
PREDSJEDNI[TVA 25. marta SAHRANJENA
U BEOGRADU
BiH SE PRVI PUT
POJAVIO PRED opet pred Preminula jedna
BRITANSKIM
PRAVOSU\EM Osnovnim
sudom 3! 4 od Titovih `ena
str. i 29! 2: str. i

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4163 • SRIJEDA 10. MARTA 2010.

QSWP!J[EBOKF

Savjet ministara BiH imenovao {efove Direkcije za koordinaciju policijskih tijela

Ispunjen i posljednji str. 3!i 4

uslov za ukidanje viza

@IVOT
Majka i beba
nemaju {ta
da jedu str. 9!i :
MOSTARKA
SEMIRA
GRA^ANICA
MOLI ZA
POMO]
JER SA
SINOM
DANIMA
GLADUJE

HRONIKA
Dvojica ubica
prona|eni U slu~aju
BiH nema aparat
za tra`enje ljudi
zemljotresa BiH
mrtvi u str. 27!i 28 ne bi uspjela da
KPZ Zenica se izbori s
posljedicama
AHMET SEFI] BIO U ZATVORU
ZBOG RATNOG ZLO^INA,
A ALEN ^I[I] ZBOG
UBISTVA IZ NEHATA
bez pomo}i
sa strane ispod ru{evina str. 5!i 6
2 tsjkfeb 10. 3. 2010.

Savjet ministara BiH imenovao

Doga|aji Ispunjen
Kalini} se ne misli Ponovo

uslov za
privremena
baviti SDS-om odluka
novo, {to }e i}i pravcem koji mo`e
SARAJEVO - Privremena
biti istinska alternativa sada{njoj
odluka o raspodjeli prihoda od in-
SDS i {to na du`e staze mo`e da
direktnih poreza mogla bi biti do-
odgovori zahtjevima i izazovima nesena na narednoj sjednici
novog vremena u kome `ivimo", Upravnog odbora Uprave za indi-
rekao je Kalini}. rektno oporezivanje BiH, saznaje-
On je istakao da ne `eli biti "bes- mo u ovoj instituciji.
platna reklama" lideru ove stranke "Radna grupa koja priprema iz-
Mladenu Bosi}u, te da je ta uloga vje{taj o poravnanju dala je prije- Imamo dobre vijesti za
ubudu}e namijenjena "svim njego- dloge poravnanja za 2008. i 2009.
vim vje~nim kandidatima za mjesta godinu, ali jo{ nije iskristalisan
gra|ane BiH. Dobre vijesti
BANJALUKA - Dragan Kali-
predsjednika RS, {efa poslani~kog kona~an stav", ka`e Ratko Kova- nosim i u Brisel, gdje }u se
kluba, na~elnika op{tine...". ~evi}, portparol UIO BiH.
ni}, biv{i predsjednik Srpske de- Kalini} je za proteklo zasjedanje Napominje da je i jedan od pri-
sutra susresti s evropskim
mokratske stranke (SDS), rekao Skup{tine SDS-a rekao da je sve bi- jedloga da sada bude obavljeno komesarima za
je da se vi{e ne misli baviti SDS- lo prema o~ekivanju, da je to bila
om, ali da je otvoren za savez sa "parada jednoumlja", te da su ~la-
privremeno poravnanje, a da ko- unutra{nje poslove,
na~no poravnanje sa~eka istek za-
slobodnim i hrabrim ~lanovima novi koji su odlu~ili da ostanu unu- konskog roka predvi|enog za odnosno pro{irenje,
ove stranke. tar ove stranke "svjesno prihvatili
"Vjerujem da }emo imati dovo- odgovornost za budu}i izborni de-
ispravku PDV prijava. Koefici- kazao [piri}
jenti za raspodjelu prihoda entite-
ljno vremena da ponudimo ne{to bakl". (Srna) tima i distriktu Br~ko formiraju se
iz podataka o krajnjoj potro{nji Mirza ^UBRO
Usvojen Program koje na svojim PDV prijavama
dostavljaju poreski obveznici. SARAJEVO - Vije}e ministara BiH imenovalo
rada Vlade FBiH "Od dana podno{enja PDV pri-
jave te~e rok od pet godina u ko-
je ju~er Himzu Selimovi}a za direktora, a Uro{a
Penu i Mileta Juri}a za zamjenike direktora Dire-
SARAJEVO - Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH usvojio je ju~e Pro- jem se PDV prijave mogu kcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH. Ime-
gram rada Vlade FBiH za ovu godinu, u kojem je navedeno da }e strate- izmijeniti u smislu krajnje potro{- no va njem ~el ni ka ove agen ci je ispu njen je i
{ki pravci djelovanja biti usmjereni na intenziviranje privrednog razvoja. nje. Ispravke prijavljuje sam ob- posljednji uslov za liberalizaciju viza za gra|ane
U dokumentu je istaknuto da }e strate{ki pravci djelovanja biti usmjereni i na veznik ili ih nala`u inspektori BiH.
zaustavljanje negativnih trendova s posebnim fokusom na privatizaciju i restru- UIO prilikom kontrola ukoliko Selimovi} je trenutno komesar sarajevske policije,
kturisanje preduze}a, kao i pove}anje investicija, izvoza, konkurentnosti privre- uo~e nepravilnosti", poja{njava Pena je direktor policije RS, a Juri} du`nosnik Grani-
de i zaposlenosti, rastere}enje privrede, smanjenje stope sive ekonomije, Kova~evi}. ~ne policije BiH.
pove}anje `ivotnog standarda i sma- B.S. "Uradili smo dobar posao i mislim da imamo do-
njenje siroma{tva. bre vijesti za gra|ane BiH jer smo ispunili i posljednji
Cilj Vlade FBiH je Premijer FBiH Mustafa Mujezino- [panci u uslov za liberalizaciju viznog re`ima. Dobre vijesti no-
postizanje finansijske vi} rekao je da je ovogodi{nji cilj fe- sim i u Brisel, gdje }u se sutra susresti s evropskim ko-
stabilnosti FBiH, kazao deralne vlade postizanje finansijske nedoumici mesarima za unutra{nje poslove, odnosno pro{irenje",
Mujezinovi} stabilnosti FBiH, nastavak reformi i BRISEL - [pansko predsjedni{- kazao je ju~e Nikola [piri}, predsjedavaju}i Vije}a [piri} je objasnio da je sa svojim zamjenicima,
saradnja s Me|unarodnim monetar- tvo EU jo{ nema krajnju ideju o ministara BiH. ministrima sigurnosti i finansija Sadikom Ahmetovi-
nim fondom i Svjetskom bankom. tome {ta se o~ekuje od sastanka s Prema ranijim najavama iz Evropske }em i Draganom Vranki}em dogovorio da sjedi{te Di-
Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH odobrio je ve}inom glasova dopune je- politi~kim liderima iz BiH koji su komisije, BiH bi viznu liberalizaciju mogla dobiti re kci je za ko or di na ci ju po li cij skih ti je la bu de u
dnog dijela krivi~nog zakonodavstva Federacije, s kojima je saglasna i policij- pozvani u [paniju u aprilu. ovog ljeta. Sarajevu.
ska misija EU u BiH. Sastanak lidera BiH u aprilu ni- "U vi{e navrata smo istaknuli da je imenovanje "Dogovorili smo da sjedi{te ranije osno-
Ako to uva`i i Dom naroda na vanrednoj sjednici, koja je zakazana za sutra, je, bar u ovoj fazi, zami{ljen tako policijskih ~elnika va`an uslov koji mora biti ispunjen, vane Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije
bi}e i definitivno dopunjene zakonske odredbe o trajanju pritvora osobama ko- da se obnavlja butmirski proces, stoga pozdravljamo odluku Vije}a ministara BiH o tim biti u Isto~nom Sarajevu", istakao je [piri}.
jima je izre~ena prvostepena presuda, ali ne i drugostepena pravosna`na presu- kazao je diplomatski izvor jedne imenovanjima. EK }e na osnovu izvje{taja na{ih ek- Vije}e ministara }e obezbijediti finansijska sred-
da na osnovu `albe. ~lanice EU u Briselu. sperata koji su boravili u BiH i napravili analizu pro- stva, prostor i sredstva za rad Direkcije za koordinaciju
Marko Vujevi}, poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH, koji je Prema mi{ljenju jednog evrop- vedbe uslova odlu~iti ho}e li Vije}u EU preporu~iti da policijskih tijela i Agencije za prevenciju korupcije i
obavljao du`nost predsjedavaju}eg poslani~kog Kluba Narodne stranke "Ra- skog diplomate, susret lidera na ukine vize za gra|ane BiH", naglasila je Zora Stani} iz koordinaciju borbe protiv korupcije iz bud`etske rezer-
dom za boljitak", na ju~era{njoj sjednici obavijestio je sve poslanike da podnosi {panskom tlu trebalo bi da bude Delegacije Evropske komisije u BiH. ve za 2010. godinu, {to }e biti regulisano posebnim
neopozivu ostavku na dosada{nju du`nost i da istupa iz dosada{njeg poslani- posve}en stabilizaciji u BiH u
~kog kluba i rekao da od ju~e djeluje kao nezavisni poslanik. (Fena) predizbornom periodu. (Srna)
^lan ratnog Predsjedni{tva BiH
Nestanak Saradnja u

pravoslavnih
hri{}ana u FBiH
ZVORNIK - Alarmantan porast
vandalizma i psihi~ke torture mo-
gao bi da dovede do potpunog nes-
tanka pravoslavnih hri{}ana u
FBiH, upozorio je ju~e Savjet
Eparhije zvorni~ko-tuzlanske.
Eparhijski savjet je konstatovao da
su pravoslavni hramovi, vjerski
objekti i groblja u FBiH na stalnom
udaru vandala i da je to alarmantna
pojava.
"Broj vjernika na prostoru FBiH je
i bez ovakve psihi~ke torture sve
manji i ako se ovako nastavi, uskoro
}e do}i do toga da u Federaciji uop-
{te ne}e biti pravoslavnih hri{}ana",
konstatovano je na redovnom zasje-
danju Eparhijskog savjeta Eparhije
zvorni~ko-tuzlanske.
Marko Danojlovi}, urednik Infor-
mativne slu`be ove eparhije, prenio
je da je na redovnom zasjedanju
konstatovano da u op{tinskim stru-
kturama u FBiH nisu, u ve}ini slu~a-
jeva, zastupljeni Srbi prema popisu
iz 1991. godine, iako je to po Dej-
tonskom sporazumu dogovoreno.
Eparhijski savjet je, zajedno s Nje-
govim preosve{tenstvom episkopom
zvorni~ko-tuzlanskim Vasilijem,
izrazio krajnju zabrinutost i zbog sve
ve}eg broja migracija stanovni{tva iz
seoskih u gradske sredine, Srbiju ili
u inostranstvo, ~ime hramovi u mno-
gim mjestima ostaju bez svoje pas-
tve. Eparhijski savjet konstatovao je
da je, bez obzira na te{ko vrijeme u
godini koja je pro{la, a koja nije bila
naklonjena pravoslavnom srpskom
narodu, duhovni `ivot u eparhiji na
veoma visokom nivou.
Eparhijski savjet smatra da je pret-
hodna godina bila te{ka zbog vrlo
komplikovanog stanja u dru{tvu i
ekonomske krize koja je zahvatila
prostore RS i BiH, ali je uprkos tome
realizovano nekoliko velikih proje-
kata. (Srna)
nadzoru
obavje{tajnog
sektora
JAHORINA - Mirko Okoli},
predsjedavaju}i Komisije Par-
lamentarne skup{tine BiH za
nadzor nad radom Obavje{taj-
no-bez bje dno sne agen ci je
(OBA) izjavio je da je parla-
mentarni nadzor nad obavje-
{tajno-bezbjednosnim
sektorom potreban u svakoj ze-
mlji.
Prema Okoli}evim rije~ima,
obavje{tajne slu`be, koje ugla-
vnom rade tajne poslove, dobro
sara|uju u regionu jugoisto~ne
Evrope.
^lanovi Komisije Parlamentar-
ne skup{tine BiH za nadzor nad
radom OBA uvjereni su da }e,
nakon {to Savjet ministara dostavi
tra`enu informaciju, parlamentar-
na rasprava o akciji bezbjedno-
snih agencija izvedenoj u Gornjoj
Mao~i 2. februara pod nazivom
"Svjetlost" razjasniti sve dileme u
vezi sa ovom akcijom. (Srna)
Gani} 25. marta
N. KRSMAN Emir i Emina Gani} ispred
Osnovnog suda u Londonu
LONDON, SARAJEVO - Ejup Gani}, ~lan ra-
tnog Predsjedni{tva, ju~e se pojavio pred Osno-
vnim sudom u Londonu, gdje se raspravljalo o
zahtjevu Srbije za njegovo hap{enje, a ne o izru~e-
nju ovoj dr`avi koja ga tereti za ratni zlo~in nad
vojnicima JNA u Dobrovolja~koj ulici.
Jadranka Negodi}, ambasador BiH u Velikoj Bri-
taniji, koja je prisustvovala ju~era{njem ro~i{tu, kazala
je da je ono bilo dio utvr|ene sudske procedure, te da
se raspravljalo o nalogu za hap{enje, gdje je odbrana
istakla da Srbija nije imala potrebne dokaze na osnovu
kojih je Gani} priveden.
"Obrana je osporavala nalog za uhi-
}enje gospodina Gani}a i tra`ili su da se utvrdi dalji ti-
jek ovog procesa, {to je uva`eno i odlu~eno je da
naredno ro~i{te bude 25. ovog mjeseca", kazala je Ne-
godi}eva.
Dodala je da }e se o `albi Gani}a na odbijanje pu-
{tanja iz pritvora uz kauciju raspravljati pred Vi{im su-
dom u ~etvrtak, kako je i najavljeno.
Iz Ministarstva pravde Srbije ju~e su kazali da }e
do kraja ove sedmice uputiti Velikoj Britaniji vi{e od
500 stranica dokaznog materijala koji se jo{ prevodi.
Cijeli postupak u Londonu prate Emina i Emir,

{efove Direkcije za koordinaciju policijskih tijela
i posljednji
ukidanje viza
odlukama.
Direkcija za koordinaciju policijskih
tijela BiH po~et }e raditi u narednih 90 dana.
Vije}e ministara BiH ju~er je, osim {efova novou-
spostavljene dr`avne policijske agencije, Vinku Du-
man ~i }u po vje ri lo jo{ je dan man dat di re kto ra
Grani~ne policije BiH, a du`nosnika GP Enesa Ga~a-
nina imenovalo je za njegovog zamjenika. Marko Do-
minkovi} iz policije Posavskog kantona imenovan je
za zamjenika direktora Dr`avne agencije za istrage i
za{titu (SIPA). Sva ova imenovanja zavr{ena su na
osnovu konkursa.
^lanovi Vije}a ministara formirali su ju~e i Radnu
se prvi put pojavio pred britanskim pravosu|em
opet pred Osnovnim sudom
Silajd`i} danas
u Londonu
Qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!Qsfe!tkf!eoj|!uwb
CjI!Ib!sjt!Tj!mbk!eaj~!qp!tkf!uj!~f!eb!obt!v
Mpo!ep!ov!•mb!ob!sb!uoph!Qsfe!tkf!eoj|!uwb
CjI!Fkv!qb!Hb!oj!~b-!qpu!ws}f!op!kf!Tsoj!v
Nj!ojt!ubs!tuwv!jopt!usb!oji!qp!tmp!wb!CjI/
\fg!Lb!cj!of!ub!tsqtlph!•mb!ob!Qsfe!tkf!.
eoj|!uwb!CjI!Nj!sp!tmbw!Wv!kj!•j~!j{kb!wjp!kf!eb
Tj!mbk!eaj~!p!pembt!lv!v!Mpo!epo!kp|!oj!kf
pcb!wj!kft!ujp!•mb!ob!Qsfe!tkf!eoj|!uwb!CjI
Of!cpk!|v!Sb!enb!op!wj!~b/
#V!twb!lpn!tmv!•b!kv!Tj!mbk!eaj~!v!Mpo!ep!.
ov!np!af!qsfe!tubw!mkb!uj!tb!np!usf!~j!ov!CjI-
b!oj!lb!lp!dj!kf!mv!{f!nmkv#-!sf!lbp!kf!Wv!kj!•j~/!
Qsfe!tkf!eoj|!uwp!CjI!usf!cb!mp!cj!eb!obt!v
Tb!sb!kf!wv!eb!sb!{nb!usb!vqv!~j!wb!okf!op!ub!j
jt!uv!qf!tmv!acf!oj!lb!Nj!ojt!ubs!tuwb!jopt!usb!.
oji!qp!tmp!wb!CjI!v!wf!{j!t!ib!q|f!okfn
Hb!oj!~b/
Doga|aji 10. 3. 2010. tsjkfeb 3
Vijesti
Hap{enje
Gani}a nije
politi~ko
pitanje
SARAJEVO - Majkl Tejtam,
ambasador Velike Britanije u
BiH, rekao je ju~e da je hap{enje
~lana ratnog Predsjedni{tva
RBiH Ejupa Gani}a u Londonu,
prije svega, pravosudno, a ne po-
liti~ko pitanje.
Tejtam je tokom razgovora sa
zamjenikom predsjedavaju}eg
Predstavni~kog doma Parla-
mentarne skup{tine BiH Beri-
zom Belki}em naveo da Gani}
Savjet ministara formirao i Radnu grupu sada ima pristup svojim advo-
za pripremu amandmana na Ustav
i izmjenu Izbornog zakona BiH
Borba protiv terorizma katima, ~lanovima porodice i
FOTO N. UGLJE[A zvani~nicima Ambasade BiH u
Wj!kf!~f!nj!ojt!ub!sb!CjI!vtwp!kj!mp!kf!kv!•fs!j Londonu.
tusb!uf!hj!kv!{b!qsf!wfo!dj!kv!j!cps!cv!qsp!ujw!uf!sp!sj!{nb Belki} je rekao da se hap{enje
ep!3124/!hp!ej!of/! Gani}a shvata kao politi~ko pita-
Bldj!poj!qmb!op!wj!{b!qsp!wp!}f!okf!tusb!uf!hj!kf!cju nje. (Srna)
~f!vtwp!kf!oj!v!ob!sf!eoji!|ftu!nkf!tf!dj/
#Tusb!uf!hj!kpn!kf-!j{nf!}v!pt!ub!mph-!qsf!ewj!}f!op Alkalaj
lpo!uj!ov!jsb!op!vt!lmb!}j!wb!okf!ob!|fh!qsb!woph!plwj!.
sb!t!nf!}v!ob!sp!eojn!tubo!ebs!ej!nb!v!pwpk!pcmbt!uj
ne po{tuje
uf!qsb!~f!okf!twji!sb!ej!lbm!oji!hsv!qb#-!lb!{bp!kf institucije BiH
qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!Wj!kf!~b!nj!ojt!ub!sb!Oj!lp!mb!\qj!sj~/ BANJALUKA - Mi nis tar
inostranih poslova Sven Al-
grupu za pripremu amandmana na Ustav BiH i izmje- kalaj ne po{tuje institucije u
kojima radi pa ~ak i ne zna
nu Izbornog zakona BiH. Radna grupa, koju ~ine mi-
kome je odgovoran, ka`e nje-
nis tri prav de, ci vil nih po slo va i od bra ne, se dam
gov zamjenik Ana Tri{i}-Ba-
poslanika i tri delegata parlamenta BiH, do 29. marta
bi}.
treba da pripremi ustavne amandmane, a do 15. aprila
Komentari{u}i Alkalajevu
izmjene izbornog zakona kojim se provodi presuda izjavu povodom upu}ivanja
Evropskog suda za ljudska prava. Presuda nala`e bri- protestne note Srbiji zbog ha-
sanje diskriminatorskih odredbi iz Ustava BiH koji p{enja Ejupa Gani}a bez do-
kandidovanje za Predsjedni{tvo BiH i Dom naroda bh. go vo ra u MIP-u, da "ni je
parlamenta sada omogu}avaju smao pripadnicima potrebna saglasnost u Minis-
konstitutivnih naroda, a ne i kandidatima iz kategorije tarstvu", Tri{i}-Babi}eva ka`e
ostalih. da to samo pokazuje njegovo
EUPM pozdravio imenovanja nepo{tovanje prema instituci-
Himzo Selimovi} imenovan za jama BiH.
Qp!mj!djk!tlb!nj!tj!kb!FV!)FVQN*!qp{!esb!wj!mb!kf!pemv!lv!p!jnf!. direktora, a Uro{ Pena i Mile Juri} Ona je istakla da je sadr`aj
op!wb!okv!ej!sf!lup!sb!j!{b!nkf!oj!lb!ep!sf!lup!sb!Ej!sf!ldj!kf!{b!lp!ps!ej!ob!. za zamjenike direktora Direkcije di plo mat ske no te upu }e ne
dj!kv!qp!mj!djk!tlji!uj!kf!mb-!Hsb!oj!•of!qp!mj!dj!kf!j!TJ!QB!lp!kv!kf!ep!oj!p Srbi ji stav je dne po li ti ~ke
Tbwkfu!nj!ojt!ub!sb!CjI/! grupacije u MIP-u ~iji je cilj
Qp!mj!djk!tlb!nj!tj!kb!FV!ub!lp!}f!kf!qp{!esb!wj!mb!pemv!lv!p!tkf!ej!|uv!Ej!. "Ovo je prilika da poka`emo spremnost da da jedan pravni proces preve-
sf!ldj!kf!j!Bhfo!dj!kf!{b!qsf!wfo!dj!kv!lp!svq!dj!kf/! provedmo presudu. Sve zavisi od na{eg unutra{njeg de na po li ti ~ki te ren, {to je
dogovora jer od pona{anja me|unarodne zajednice, apsolutno neprihvatljivo.
#_ft!uj!ubn!Tbwkfuv!nj!ojt!ub!sb!j!nj!ojt!usv!cf{!ckf!eopt!uj!ob!pemv!.
koja se prema BiH odnosi kao prema dioni~kom dru{- R.[.
•opt!uj!eb!tf!pwf!wb!aof!pemv!lf!ep!of!tv/!Ub!lp!}f!cji!af!mjp!eb tvu, pa svako malo svoje dionice stavlja na tr`i{te, ne-
•ft!uj!ubn!np!kjn!lp!mf!hb!nb!j{!qp!mj!dj!kf!ob!jnf!op!wb!okj!nb!j!qp!ov!ej!.
mamo neke koristi", ocijenio je [piri}, komentari{u}i
uj!jn!twp!kv!qv!ov!qp!es|lv!v!wb!aojn!{b!eb!dj!nb/!FVQN!kf!tqsf!. predstoje}e pregovore o promjeni Ustava, odnosno Vlada za
nbo!eb!qsv!aj!qp!np~!j!tb!wkfu!p!ob!sf!eojn!lp!sb!dj!nb!eb!cj!tf
qpt!uj!hbp!ubk!djmk#-!j{kb!wjp!kf!Tuf!gbo!Gf!mfs-!|fg!FVQN.b/
eventualne me|ustrana~ke pregovore organizirane od sprovo|enje
strane {panskog predsjedni{tva EU.
Po!kf!ep!ebp!eb!kf!pemv!lb!Tbwkfub!nj!ojt!ub!sb!CjI!lmkv!•oj!lp!sbl [piri} smatra da BiH nema koristi od la`ne me|u-
odluke Suda
v!vtqpt!ub!wj!jo!tuj!uv!dj!kb!qsf!ewj!}f!oji!{b!lp!oj!nb!p!sf!gps!nj!qp!mj!dj!kf narodne diplomacije u kojoj se jedno govori javno, a BANJALUKA - Predsjednik
3119/!hp!ej!of/ drugo poru~uje tajno. Vla de RS Mi lo rad Do dik u
raz go vo ru s am ba sa do rom
Ruske Federacije u BiH Ale-
ksandrom Bocan Har~enkom
o pitanju ustavnih promjena u
BiH ponovio je da je Vlada
RS opre di je lje na za spro -
vo|enje odluke Suda za ljud-
ska prava iz Strazbura.
k}erka i sin Ejupa Gani}a. }u, a ako ga je dobio iz slu`be MIP-a, onda je pre- "Na odr`anom sas tan ku u
Sud je Gani}u odredio pritvor do 29. marta, a kr{en pravilnik jer pravo na takav paso{ imaju samo Ba nja lu ci Do dik i Bo can
Srbija mora do 13. aprila da dostavi svu potrebnu do-
kumentaciju za njegovu ekstradiciju.
~lanovi Predsjedni{tva BiH nakon Dejtonskog spora-
zuma.
Har~en ko raz go va ra li su o
aktuelnoj politi~koj situaciji i
Gani} je uhap{en 1. marta u Velikoj Britaniji sa "Nema govora o tome da sam ja to mogao potpi- ukazali na va`nost dosljednog
diplomatskim paso{em BiH, koji je izdat u julu 2007. sati. Ne vjerujem da se to moglo desiti ~ak i da mi je po{tovanja Dejtonskog spora-
godine u mandatu ministra inostranih poslova Svena to neko htio da podvali jer je bilo oko 1.500 slu`benih zuma", saop{teno je ju~e iz
Alakalaja, iako je on negirao da mu je dao paso{ na i diplomatskih paso{a. Ako je to u~inila Slu`ba MIP- Biroa Vlade RS za odnose s
osnovu svog diskrecionog prava. a, onda neko mora odgovarati za to jer je prekr{en javno{}u. (Srna)
Prema zakonskim odredbama, diplomatski paso{ pravilnik", ka`e Ivani}.
mo`e izdati ministar na osnovu diskrecionog prava ili Vla sni ci di plo mat skog pa so {a
Sektor za konzularne poslove MIP-a na osnovu pravil- moraju imati i diplomatsku vizu, koja se izdaje maksi- Egipat }e
nika iz 2004. godine koji reguli{e ovu oblast.
Gani}u izdat
malno na godinu, pa je za Gani}a, uz odobrenje ruko- pomo}i
Na ~elu Odsjeka za vizno-paso{ke poslove u vodstva MIP-a, ona morala da bude obnovljena u medicinarima
ovom sektoru tada je bio Bori{a Arnaut, sada{nji am- diplomatski ovom periodu.
paso{ u julu
basador BiH u Beogradu, pa postoji mogu}nost da je Sulejman Tihi}, predsjednik SDA, kazao je ranije TUZLA - Egipatska vlada
ba{ on izdao paso{ Gani}u s kojim je nedavno otputo- 2007. godine, da se ne sje}a da je u njegovom mandatu Gani} po- spremna je pomo}i u edukaciji
a prethodni se
vao u London, gdje je uhap{en po zahtjevu Srbije. dnosio zahtjev za diplomatski paso{. Dok se vodi pos- medicinskog osoblje iz UKC Tu-
Prema saznanjima "Nezavisnih", u evidenciji tupak protiv Gani}a, u BiH se odr`avaju protesti zla.
Gani} je imao diplomatski paso{ i prije, a taj prethodni, vodi kao podr{ke, a ju~e je u organizaciji mladih SDA po~elo i "Na direktoru ove ustanove je
koji se u evidenciji vodi kao neaktivan, izdat je u aprilu neaktivan potpisivanje peticije protiv izru~enja Gani}a Srbiji, da odlu~i koja oblast medicine }e
2006. godine s rokom va`enja do 2011. godine i navo- i izdat mu je koja }e biti uru~ena britanskoj ambasadi u ~etvrtak. ovdje biti unaprije|ena", rekao je
dno je zamijenjen nakon godinu jer je bio popunjen. u aprilu 2006. Tihi} je ju~e prilikom potpisivanja peticije SDA za ambasador Egipta u BiH Ahmed
Mladen Ivani}, koji je bio na ~elu bh. diplomatije godine podr{ku Gani}u rekao da do ove situacije ne bi ni do- Khatab prilikom ju~era{nje po-
do kraja 2006. godine, ka`e da ne postoji mogu}nost {lo da su pravosudne institucije BiH efikasno radile sjete Tuzli.
da je on potpisao izdavanje diplomatskog paso{a Gani- svoj posao. J.[.
4 tsjkfeb!10. 3. 2010. Doga|aji

U slu~aju
zemljotresa,
BiH ne bi
uspjela da
se izbori s
posljedicama
bez pomo}i
sa strane

BiH se po
seizmi~koj
aktivnosti
nalazi u
samom vrhu
Evrope i
pored Turske
i Gr~ke na
tre}em
je mjestu
FOTO AFP
U seizmolo{kim

BiH nema
stanicama
RS instalisana
najmodernija
oprema za
pra}enje
seizmi~ke
aktivnosti
na prostoru
BiH pa i {ire

tra`enje ljudi ispod Uro{ VUKI]
SARAJEVO, BANJALUKA - Bosna i Hercego-
vina raspola`e s najsavremenijom opremom za vo-
|enje podataka o zemljotresima, ali u slu~aju ove
Nedovoljan broj {atora, prirodne katastrofe, slu`be za zbrinjavanje bi malo
mogle da u~ine, jer ne posjeduju ~ak ni geofon, ure-
pokretnih kuhinja, |aj za tra`enje ljudi ispod ru{evina.
du{eka i druge Dragan [tark, direktor Republi~ke uprave Civilne
opreme su samo za{tite, ka`e da RS i BiH uop{te sa ovakvim kapaciteti-
ma i opremom ne}e mo}i odgovoriti izazovima ve}ih
neki od problema s zemljotresa bez pomo}i sa strane.
kojima bi se BiH suo~ila "S obzirom na posljednje zemljotrese u svi-
jetu, poku{a}emo da iznesemo problem nedostatka
u slu~aju zemljotresa opreme, prvenstveno geofona, koji je jako skup, ~ija na-
bava je u planu", kazao je [tark.
Kada je u pitanju veliko pomjeranje stanovni{tva i
njihov smje{taj ako bi do{lo do zemljotresa, kapaciteti
BiH su zaista mali.
Nedovoljan broj {atora, pokretnih kuhinja, du{eka i
druge opreme su samo neki od problema s kojima bi se
BiH u slu~aju zemljotresa morala susresti i bez pomo}i
sa strane ne bi uspjela da se izbori.
"Najvi{e opreme ima vojska, dok Crveni
krst (CK) iako zadu`en za zbrinjavanje stanovni{tva ima
zaista male kapacitete", rekao je Davorin Pezer, koordi-
nator za pripreme i odgovore na katastrofe iz CK BiH.
Mada ne postoji mogu}nost da se predvidi mjesto i
vrijeme zemljotresa, seizmolozi iz BiH u saradnji sa ze-
mljama regiona registruju, obra|uju i sistematizuju po-
dat ke pa na osno vu to ga po ku {a va ju uo~i ti ne ke
pravilnosti u distribuciji zemljotresa.
U hidrometeorolo{kim zavodima u BiH ka`u da
seizmi~ke stanice u posljednje dvije godine bilje`e vi{e
potresa koje gra|ani ne mogu da osjete.
Ivan Brlek, seizmolog Federalnog hidrometeorolo-
{kog zavoda, ka`e da seizmi~ka aktivnost na Balkanu, a
posebno na prostoru Ju`ne Hercegovine jeste pove}ana
te da se i BiH godi{nje registruje od 1.200 do 1.300 ze-
mljotresa s manjim intenzitetom.
BiH se po seizmi~koj aktivnosti nalazi u
samom vrhu Evrope i pored Turske i Gr~ke na tre}em je
mjestu.
Me|utim, ~esti potresi od gotovo ~etiri dnevno su
dobri za osloba|anje seizmi~ke energije {to smanjuje
mogu}nost od velikih zemljotresa i sakupljanja te ener-
gije koja se mora osloboditi.
U Hidrometeorolo{kom zavodu RS, u sektoru za
seizmologiju, raspola`u mre`om seizmolo{kih stani-
ca na kojima je instalisana najmodernija oprema za
pra}enje seizmi~ke aktivnosti na prostoru RS, odno-

U MIP-u prikupljaju dokumentaciju

za Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine
N. KRSMAN
SA RA JE VO - Na zah tjev
Tu`ila{tva BiH, u narednim da-
nima bi}e prikupljena sva po-
trebna dokumentacija u vezi sa
za po{ lja va njem di plo ma ta po
ugovoru o djelu u bh. misiji u
Tu`ila{tvu BiH
Njujorku, potvr|eno je ju~e iz
}e biti
Ministarstva inostranih poslova
dostavljena
(MIP) BiH.
rje{enja o
MIP }e ovu do ku men ta ci ju
imenovanju
spremiti zbog istrage koja se vodi
diplomata po
po krivi~noj prijavi NN lica.
ugovoru o
Sven Alkalaj, {ef bh. diplo-
djelu, koja je
matije, imenovao je pro{le godine
izdao ministar
za savjetnika u Misiji BiH pri UN-
inostranih
u pijanistu Sa{u Toperi}a, a potom
poslova BiH
i novinara Erola Avdovi}a za tre-
}eg sekretara u bh. misiji u Nju-
jorku.
Ka ko su me di ji ranije
pisali, Avdovi} i Toperi} dobili su
plate od oko 3.000 KM iako su
anga`ovani po ugovoru o djelu.
Iz MIP-a BiH re~eno je da }e
Tu `i la{ tvu BiH bi ti dos tav lje na
rje{enja o imenovanju diplomata
po ugovru o djelu. Rje{enja je iz-
dao ministar inostranih poslova i
ova imenovanja nisu pro{la proce-
dure Agencije za dr`avnu slu`bu
BiH, jer ona nije nadle`na za ugo-
vore o djelu.
U MIP-u je ju~e odr`an sasta-
nak u vezi s popunjavanjem Misije
u UN-u i Odsjeka u sjedi{tu Mi-
nistarstva nakon {to je Savjet mi-
nis ta ra BiH dao sa gla snost za
pravilnik o unutra{njoj organizaci-
ji i sistematizaciji radnih mjesta,
koji se odnosi na ovo diplomat-
sko-konzularno predstavni{vo.
Savjet ministara ovim
pravilnikom odobrio je i formira-
nje Odsjeka za koordinaciju akti-
vnosti Savjeta bezbjednosti UN-a,
~ime bi se i formalno pravno stekli
uslovi za kadrovsku popunu i fun-
kcionisanje tog organizacionog se-
gmenta u punom kapacitetu.
Brane Mandi}, pomo}nik mi-
nis tra za mul ti la te ral ne odno se,
ka`e da je anga`ovano {est ljudi u
timu za koordinaciju sa Savjetom
bezbjednosti UN-a, te da su to bili
interni premje{taji.
"U skla du s no vom
sistematizacijom popunjen je ovaj
odsjek koji je bio neophodan zbog
pove}anog obima poslova proiste-
klog iz nestalnog ~lanstva BiH u
Sa vje tu bez bje dnos ti", re kao je
Mandi}.
MIP BiH ima obavezu da do
kraj ove sedmice dostavi komple-
tan pravilnik o sistematizaciji Sa-
vjetu ministara na usvajanje, jer
im tada isti~e rok od 30 dana da
zavr{e ovaj dio posla. Pravilnik o
sis te ma ti za ci ji do sa da je tri put
vra}an MIP-u na doradu. U MIP-u odr`an sastanak u vezi s popunjavanjem Misije u UN-u

aparat za
ru{evina
sno BiH pa i {ire.
Najprostije re~eno, zemljotresi nastaju kada ispuca-
le tektonske plo~e, koje plutaju po magmi unutar ze-
mlje, usljed pomjeranja i sudaranja prouzrokuju potrese
a, zavisno od dubine epicentra potresa zavisi kakve }e
posljedice biti na povr{ini zemlje.
Zemljina kora je prema prora~unima de-
bela od pet do 70 kilometara a, u BiH njena debljina je
oko 45 kilometara.
Kada je ve}a dubina na kojoj zemljotres nastaje,
njegovi efekti na povr{ini zemlje su manji.
Tako, na primjer, zemljotres u ^ileu krajem febru-
ara ja~ine 8,8 stepeni prema Rihteru bio je i do 200 puta
ja~i od onog razornijeg na Haitiju koji je bio ja~ine 7
stepeni Rihtera, ali je za 22 kilometra vi{e bio u dubini
zemljine kore.
Stru~njaci iz BiH kao problem ovog trusnog podru-
Komisija za pripremu zakona o popisu stanovni{tva u BiH
Dijaspora ne mo`e
u zvani~ne podatke
M. ^UBRO
SARAJEVO - BiH mo`e popisati svoje dr`av-
ljane u dijaspori, ali oni ne mogu u}i u ukupan broj
stanovnika, rekao je Zdenko Milinovi}, direktor
Agencije za statistiku BiH, na ju~era{njoj sjednici
komisije za pripremu zakona o popisu stanovni{tva.
Milinovi} je objasnio da je osnov za popis stano-
vni{tva uobi~ajeno mjesto stanovanja, a to zna~i mjesto
gdje osoba provodi najvi{e vremena. "Direktive EU ne
zabranjuju da popi{emo sve na{e dr`avljane bez obzira
na to da li su u zemlji ili inozemstvu, ali na{i gra|ani
koji du`e od godinu `ive izvan zemlje ne mogu u}i u
ukupan zbir stanovnika", rekao je Milinovi}.
Popis svih dr`avljana ili samo onih nas-
tanjenih u BiH, te etni~ko izja{njavanje, najkrupnija su
sporna pitanja u zakonu o popisu, koje poku{ava usa-
glasiti komisija sa~injena od predstavnika svih stranaka
zastupljenih u parlamentu BiH.
Milinovi} je objasnio i da etni~ko izja{njavanje ne
mo`e biti obavezuju}i popisni kriterij jer EU ne `eli da,
prisiljavaju}i gra|ane da se etni~ki izja{njavaju, kr{i
njihova ljudska prava i slobode.
Halid Genjac, poslanik SDA, smatra da BiH mora
Doga|aji
Vijesti
Va`na
integracija
Balkana u EU
VA[INGTON - Evropske in-
tegracije dr`ava zapadnog Bal-
kana su od su{tinske va`nosti
za regionalnu stabilnost i ra-
zvoj, kazala je Hilari Klinton,
ameri~ki dr`avni sekretar.
"Okon~avanje zadatka inte-
gracije balkanskih zemalja u
evroatlantske institucije je klju-
~no za regionalnu stabilnost i
razvoj", izjavila je Klintonova
nakon sastanka sa gr~kim pre-
mijerom Georgiosom Papan-
dreuom.
Klintonova je kazala da je s
Papandreuom, razgovarala o
Balkanu, gdje Gr~ka ima klju-
~nu ulogu u unapre|ivanju eko-
nom skih mo gu }nos ti,
stabilnosti i demokratije.
Premijer Papandreu je podsje-
tio da je Gr~ka pokrenula inici-
jativu u promicanju ideje da bi
dr`ave zapadnog Balkana, koje
jo{ nisu ~lanice Evropske unije,
trebalo da pristupe toj organiza-
ciji do 2014. godine. (Fena)
Upoznati
vlasti Srbije o
de{avanjima
u Srebrenici
BANJALUKA - Organizacija
porodica zarobljenih, poginulih
boraca i nestalih civila RS upu-
ti}e danas cirkularno pismo
predstavnicima najvi{e vlasti u
Srbiji sa zahtjevom da prime
~ja nagla{avaju i kvalitet gradnje koji dosta uti~e na ma- delegaciju ove organizacije na
terijalne i ljudske gubitke, a u Federalnom hidromete- konsultativni razgovor kako bi
oro lo {kom za vo du is ti ~u da se ri jet ko ko odlu ~i ih upoznali o ~injenicama u ve-
posavjetovati sa seizmolozima kada je izgradnja stam- zi sa doga|ajima u Srebrenici.
benih ili poslovnih objekata u pitanju. Pismo }e biti upu}eno pred-
"To mo`e biti prili~no opasno jer se ne vodi sjedniku Srbije Borisu Tadi}u,
ra~una na kojima se prostorima gradi", istakao je Brlek. predsjednici Skup{tine Srbije
Slavici \uki}-Dejanovi} i {efo-
U BiH se godi{nje registruje vima poslani~kih klubova u
od 1.200 do 1.300 Skup{tini Srbije.
zemljotresa manjeg intenziteta Predsjednik Organizacije po-
rodica zarobljenih, poginulih
boraca i nestalih civila RS Ne-
Vesna [ipka, seizmolog Hidrometeorolo{kog zavo- deljko Mitrovi} rekao je da }e
da RS, ka`e da je seizmi~ka aktivnost pve}ana na cijeloj
~la no vi ove or ga ni za ci je
zemlji te da je zemljotres na Sumatri iz septembra pro-
odr`ati mirne proteste ispred
{le godine ozna~io po~etak perioda visoke seizmi~nosti.
najvi{ih institucija vlasti Srbije
ukoliko ne budu primljeni na
razgovor. (Srna)
O `albi RT RS
18. marta
SARAJEVO - Savjet Regula-
torne agencije za komunikacije
(RAK) 18. marta razmotri}e
`albu Radio-televizije Republi-
ke Srpske (RT RS) na odluku o
imati specifi~an zakon jer skoro 200.000 gra|ana jo{
nije rije{ilo svoj status ili se ne mogu vratiti u svoje do- izri ca nju nov ~a ne ka zne od
move iz kojih su protjerani. 100.000 KM, izjavila je Amela
"EU direktiva ka`e da se kao uobi~ajeno Odoba{i}, portparol RAK-a.
mjesto stanovanja mo`e uzeti i mjesto glasanja, a rase- Ona je na gla si la da sva ka
ljene osobe i izbjeglice glasaju u op{tinama prebivali{ta stranka, pa i RT RS, mo`e da se
iz 1991. godine", dodao je Genjac. `ali Sudu BiH ukoliko nije za-
Branko Doki}, predsjedavaju}i komisije za izradu do vo ljna odlu kom Sa vje ta
zakona o popisu, smatra da je dogovor o zakonu mogu} RAK-a.
jer se ve}ina stranaka ne protivi etni~kom izja{njava- Prema njenim rije~ima, ra-
nju. zmatranje slu~aja emitovanja
priloga "Vidimo se u Bile}i" na
EU ne `eli natjerati gra|ane da Federalnoj televiziji jo{ je u to-
se etni~ki izjasne niti `eli da im ku i o~ekuje se da }e procedura
uskrati to pravo, rekla Mali}eva biti okon~ana za petnaestak da-
na.
RT RS je ulo`ila `albu na
"Drugi problem je obuhvatnost propisa, ali sada je odluku RAK-a od 21. januara,
i EUROSTAT fleksibilniji po tom pitanju, pa je dogo- kojom je ova medijska ku}a
vor mogu}", rekao je Doki}, koji }e naredne sedmice sa ka`njena sa 100.000 KM zbog
svojim zamjenicima Martinom Ragu`om i Halidom neovla{tenog kori{tenja fre-
Genjcom prikupiti prijedloge svih ~lanova komisije za kvencije putem 61. UHF kana-
zakon o popisu te do kraja te sedmice poku{ati napravi- la na lo ka ci ji Ba nja lu ka -
ti usagla{eni prijedlog ovog zakona. Pobr|e. (Srna)
10. 3. 2010. tsjkfeb 5
Mogu}e jo{ jedno
priznanje krivice
SARAJEVO - Ljubi{a ^eti}, Ivankovi} je u svom svjedo~e-
jedan od optu`enih za ubistva nju kazao da je vidio da su u stri-
200 civila na Kori}anskim stije- je lja nju ci vi la na Ko ri }an skim
nama, odustao je od svjedo~e- stijenama u~estvovali Zoran Ba-
nja u svo ju ko rist, a nje go va bi}, Milorad [krbi} i Ljubi{a ^e-
odbrana je najavila mogu}nost ti}. Ivankovi} je osu|en na 14, a
sklapanja sporazuma o prizna- \uri} na osam godina zatvora.
nju krivice s Tu`ila{tvom BiH. Na ovom ro~i{tu odbrana ~et-
Ako ~etvrtooptu`eni ^eti} sklo- vrtooptu`enog je u spis ulo`ila
pi sporazum, iskaz }e dati u korist materijalne dokaze kojima nastoji
tu`ila{tva. dokazati da su de{avanja u Prije-
Ljubi{u ^eti}a, zajedno sa Zo-
ranom Babi}em, Miloradom Ra- Ako
da ko vi }em, Mi lo ra dom ~etvrtooptu`eni ^eti}
[krbi}em, Du{anom Jankovi}em sklopi sporazum,
i @eljkom Stojni}em, biv{im pri- iskaz }e dati u
pa dni ci ma In ter ven tnog vo da i korist tu`ila{tva
Stanice javne bezbjednosti (SJB)
Prijedor, dr`avno tu`ila{tvo tereti
za ubistva oko 200 civila na Kori- doru bila sukob dviju zara}enih
}anskim stijenama. strana, a ne etni~ko ~i{}enje i pro-
Prema navodima optu`nice, ci- gon, kako je navedeno u optu`ni-
vili su izdvojeni iz konvoja koji ci.
se 21. avgusta 1992. godine kre- Ulo`eni su i dokazi kojima od-
tao iz Prijedora ka Travniku. brana `eli dokazati da ^eti} nije
Prvobitno su istom optu`nicom bio pripadnik Interventnog voda
bili obuhva}eni Damir Ivankovi} SJB Prijedor u vrijeme po~injenja
i Gordan \uri}, tako|er biv{i pri- zlo~ina.
padnici Interventnog voda, koji Tu`ila{tvo je na ve}inu materi-
su sredinom 2009. godine priznali jal nih do ka za ulo `i lo pri go vor,
krivicu za u~e{}e u ovom zlo~inu, sma tra ju }i ih ne re le van tnim za
te svjedo~ili protiv ostalih optu`e- ovaj slu~aj. Su|enje }e biti nas-
nih. tavljeno 15. marta. (Fena)
Podvodili mentalno
oboljele djevojke
SARAJEVO - Sud BiH potvrdio je optu`nicu protiv Violete
i Sa{e Rodi}a, u kojoj je navedeno da su du`e od godinu dana
organizovali seksualno iskori{tavanje dvije djevojke s men-
talnim pote{ko}ama, za {ta su uzimali novac.
Tu`ilac Tu`ila{tva BiH je uz optu`nicu predlo`io i produ`enje
mjere pritvora, ali ih je sud odbio te optu`enima ukinio pritvor.
Navedeni su optu`eni za trgovinu ljudima, saop{teno je iz Suda
BiH.
Oni su od septembra 2008. godine do januara ove godine orga-
nizovali seksualno iskori{tavanje za novac dvije djevojke s men-
talnim pote{ko}ama tako {to su preko oglasa ugovarali pru`anje
seksualnih usluga za novac u iznajmljenim stanovnima na podru-
~ju Sarajeva.
Optu`eni se terete da su na ovaj na~in po~inili krivi~no djelo
trgovine ljudima jer su iskoristili mentalne pote{ko}e i psihi~ko
stanje `rtava i vr{ili njihovu seksualnu eksploataciju kako bi sebi
pribavili nezakonitu imovinsku korist. Optu`eni se terete da su
na ovaj na~in sebi pribavili ve}u imovinsku korist.
Violeta i Sa{a Rodi} uhap{eni su 12. januara ove godine na po-
dru~ju Sarajeva. (Srna)
Razgovarali o
problemima u BiH
MOS TAR - Dra gan ^o vi}, ~ka pitanja koja stoje kao otvore-
predsjednik HDZ BiH, razgo- na pred BiH i koja sve vi{e opte-
varao je ju~e u Mostaru s am- re }u ju nje no nor mal no
ba sa do rom SAD u BiH funkcionisanje.
^arlsom Ingli{om o aktuelnim Primarna tema razgovora bila je
politi~kim prilikama u BiH. kako prona}i pravi put i strategiju
U~esnici sastanka razgovarali za otvaranje vrata Evropske unije
su kako rije{iti nagomilana politi- i NATO-a za BiH. (Srna)
6 tsjkfeb!10. 3. 2010. Doga|aji

Postali smo zarobljenici Srba, Bi}e da su direktna strana

Rekli su
Hrvata, Bo{njaka, pravoslavaca, ulaganja u BiH zavr{ila direktno
katolika, muslimana, a izgubili u d`epovima pojedinaca.
smo ljude, izgubili smo ~ovjeka.

Slobodan Popovi}, Ranka Mi{i},

potpredsjednik SDP BiH predsjednica Saveza sindikata RS

S najmanje 10.000 radnika u FBiH iznova se sklapaju ugovori na odre|eno vrijeme

FOTO N. UGLJE{A
Samo u {kolama 3.000
radnika radi na odre|eno

Nemogu}e kazniti
prekr{ioce zakona odre|eno postala praksa, posebno u {kolstvu, zdrav-
stvu, trgovini, gra|evini, tekstilnoj i metalnoj indus-
triji.
Radnici imaju nesiguran Samo u osnovnim i srednjim {kolama u FBiH,
posao {to i psihi~ki lo{e kako tvrdi predsjednik Sindikata osnovnog obrazo-
djeluje. Kada do|e kriza, vanja Selvedin [atorovi}, ima oko 3.000 sklopljenih
ugovora na odre|eno vrijeme.
prvi na udaru su oni sa "U svakoj {koli ima po ~etiri-pet slu~aje-
ugovorom na odre|eno, va. Ugovor se potpi{e za jednu {kolsku godinu. To
je mo`da i opravdano u onim {kolama gdje nije de-
rekao Bajramovi} finisano stvarno stanje sa brojem u~enika. Me|utim,
ima slu~ajeva gdje je jasna situacija sa brojem u~e-
Maja RENER ni ka. Vje ro va tno ne ko me ~u va ju ta stal na ra dna
mjesta", kazao je [atorovi}.
SARAJEVO - Kontinuirano sklapanje ugo- Dodao je da sindikat jedino mo`e insistirati na
vora o radu na odre|eno vrijeme sa istim radni- raspisivanju konkursa za nastavni~ka mjesta, ali ovo
kom, iako to predstavlja zloupotrebu Zakona o samo u nekim slu~ajevima urodi plodom.
radu, u Federaciji BiH nije mogu}e kazniti, tvrde Abud Sari}, predsjednik Sindikata zaposlenih u
u sindikatima. zdravstvu u FBiH, rekao je da je praksa zapo{ljava-
Ka`u da ovaj problem trenutno ima najmanje nja na odre|eno prisutna uglavnom za zaposlenike
10.000 radnika u FBiH. ^elnici sindikata napominju koji rade u zdravstvu, ali nisu zdravstveni radnici,
ka ko je ope to va no skla pa nje ugo vo ra o ra du na dok se de{ava i da ugovor na odre|eno bude sklo-
pljen sa ljekarom.
Sari} ka`e da sindikat ne mo`e ni{ta jer je za-
kon ovo dozvolio, ali je va`no da i ti radnici na
odre|eno ostvaruju svoja radni~ka prava.
U sindikatima nagla{avaju da, po zakonu, ugo-
vor na odre|eno vrijeme mo`e biti sklopljen na pe-
riod do dvije godine nakon ~ega prerasta u rad na
neodre|eno, ali da poslodavac pravi pauzu od mje-
sec dana prije isteka dvije godine, a potom opet sa
istim radnikom sklopi ugovor na odre|eno.
Vjerovatno nekome
~uvaju ta stalna radna mjesta
"Ti radnici imaju nesiguran posao {to i
psihi~ki lo{e djeluje. Kada do|e kriza, prvi na udaru
su oni sa ugovorom na odre|eno. Kada istekne ugo-
vor, nemaju pravo na otpremnine i naknade sa bi-
roa. To poslodavcu odgovara. Kod nas se gleda kako
izigrati propis, a ne kako ga provesti. Malo takvih
radnika se u~lanjuje u sindikat jer se boje", istakao
je Ismet Bajramovi}, predsjednik Saveza samostal-
nih sindikata BiH.
Glavni federalni inspektor rada Muhamed Pa{u-
kanovi} naglasio je da ovakvih zloupotreba zakona
ima, ali inspekcija ne mo`e ni{ta takvim poslodavci-
ma jer su formalno ispo{tovali zakon.
"Samo Klini~ki centar Univerziteta u
Sarajevu ima oko 500 radnika na odre|eno, ali je za-
konom ostavljena mogu}nost da se to radi. Inspekto-
ri mogu djelovati samo po dojavama, a toga rijetko
kad bude jer radnici ne}e da prijave. Kada u pojedi-
nom slu~aju utvrdimo da su ste~eni uslovi da se
sklopi ugovor na neodre|eno, nala`emo rje{enjem
poslodavcu da to i u~ini", kazao je Pa{ukanovi}.
Dodao je da je prijeratni zakon o radu imao de-
finisane uslove kada se mo`e sklopiti ugovor na
odre|eno kao {to je iznenadno pove}anje obima po-
sla, ali da takvih odredbi u sada{njem zakonu nema.
Pa{ukanovi} smatra da }e rad na odre|eno biti
sve prisutniji s obzirom da je u Evropi tako, ali na-
pominje da je na zapadu lako na}i drugi posao, te je
regulisano pitanje otpremnina i naknada.
 Doga|aji 10. 3. 2010. tsjkfeb 7
Ministri iz SDA najavili povla~enje iz izvr{ne vlasti Kantona Sarajevo

Vlada zbog novca na

"klimavim nogama"
Razlozi za ostavke
omalova`avanje
ministara iz SDA, te
njihovo preglasavanje
prilikom usvajanja
Nacrta bud`eta KS
za 2010. godinu,
kazali Mijatovi}
i Had`ihafizbegovi}
Selma VELI]
SARAJEVO - Svih {est ministara iz Stranke
demokratske akcije u Vladi Kantona Sarajevo
najavilo je kako }e istupiti iz kantonalne vlade
ukoliko dobiju saglasnost Izvr{nog kantonalnog
odbora SDA.
Saop{tili su ovo ju~e Emir Had`ihafizbegovi} i
@eljko Mijatovi}, ministar kulture i sporta i ministar
unutra{njih poslova KS. Obrazlo`ili su kako je ra-
zlog za ovakvu odluku omalova`avanje ministara iz
SDA, te njihovo preglasavanje prilikom usvajanja
Nacrta bud`eta KS za 2010. godinu.
Sudbina Vlade KS ote`ana je i prekju~era{njim
zahtjevom 13 opozicionih poslanika u Skup{tini
KS, koji tra`e izja{njavanje o nepovjerenju kanto-
nalne vlade. Na sjednici u petak bit }e odlu~eno ka-
da }e se poslanici izjasniti o povjerenju Vladi KS.
U nadle`nim slu`bama Vlade i Skup{ti-
ne KS tvrde kako Vlada KS, koja ima premijera i
12 ministara, po poslovniku i zakonu, mo`e nesme-
tano funkcionirati i bez {est kadrova iz SDA.
Had`ihafizbegovi} o~ekuje kako }e sjednica
Izvr{nog odbora KO SDA, kojem su ministri uputili
molbu da im omogu}i odstupanje s ministarskih
funkcija, biti odr`ana krajem ove sedmice.
"Ponudom ostavki `elimo pokazati
da ovdje nismo zbog fotelja ili hedonisti~kih pobu-
da, ve} odgovornog i predanog rada. Ministrima iz
SDA u Vladi KS onemogu}en je dalji rad", ka`e
Had`ihafizbegovi}.
Dodaje da ministri iz SDA nisu spremni pre-
uzeti odgovornost pogre{nog i nezakonitog vo|enje
Ministri iz SDA
ka`u da im Dvije stranke,
premijer
dva bud`eta
onemogu}ava
dalji rad
u Vladi KS
FOTO S. PINJAGI]
Qswv!wfs!{j!kv!cv!eaf!ub!LT!{b!uf!lv!~v
hp!ej!ov!pe!79:!nj!mj!pob!LN!qsj!kf!ewb!ef!tf!.
ubl!eb!ob!qp!ov!ejp!kf!Nv!ib!nfe!Lp!{b!esb-
nj!ojt!ubs!gj!obo!tj!kb!j{!TEB/!Esv!hv!wfs!{j!kv-!cf{
tb!hmb!topt!uj!nj!ojt!ub!sb!j{!TEB-!qp!ov!ejp!kf
qsf!nj!kfs!Cf!tjn!Nf!inf!ej~!)Tusbo!lb!{b!CjI*
j!cjp!kf!wf!~j!{b!plp!5-6!nj!mj!pob!LN/!
Nf!inf!ej!~f!wb!wfs!{j!kb!cv!eaf!ub!vtwp!kf!ob
kf!ob!tkf!eoj!dj!Wmb!ef!LT-!cf{!qsj!tvt!uwb!nj!.
ojt!ub!sb!j{!TEB-!lp!kj!tv!cpk!lp!up!wb!mj!tkf!eoj!dv-
pcsb!{mb!av!~j!lb!lp!kf!Nf!inf!ej~!vnb!okjp!cv!.
eaf!uf!nj!ojt!ubs!tub!wb!lp!kjn!poj!sv!lp!wp!ef/
{to je dobio Nacrt bud`eta od Mehmedi}a i bez po-
tpisa ministra finansija Muhameda Kozadre (kadar
SDA), sjednicu na kojoj }e biti razmatran bud`et
zakazao za 22. mart.
Mustafa Cuplov, ministar zdravlja (Stranka za
BiH), tvrdi kako nema ni govora o povla~enju bu-
d`eta iz procedure.
"Nacrt bud`eta je na potpuno legitiman i lega-
lan na~in usvojen na Vladi i upu}en u Skup{tinu
KS", rekao je Cuplov.
Vlade u finansijski, politi~ki i pravni sunovrat. U KO SDA su istakli kako }e sjednica
"Prema ovom sunovratu uporno{}u, neodgo- Izvr{nog odbora, na kojoj }e biti razmatran zahtjev
Iz Stranke vorno{}u i bahato{}u ve} mjesecima nas gura pre- {est ministara, biti odr`ana sutra nave~er. Amir Zu-
za BiH mijer Besim Mehmedi} i {est ministara iz Stranke ki}, sekretar SDA, isti~e da SDA podr`ava odluke
tvrde da za BiH", kazao je Had`ihafizbegovi}, naglasiv{i da ministara.
nema ni }e ministri iz SDA odustati od ostavki ako bud`et "SDA podr`ava ministre koji i nakon vi{e od
govora o bude povu~en iz skup{tinske procedure. tri godine, koliko su na pozicijama odre|enih mi-
povla~enju Mijatovi} je istakao kako u ovakvoj nistarstava, nemaju mogu}nosti da uti~u na kreira-
bud`eta iz situaciji ne mo`e preuzeti odgovornost za sigurno- nje politike", kazao je Zuki}.
procedure snu situaciju gra|ana KS. Odgovor premijera Mehmedi}a na ove optu-
Kolegij Skup{tine KS u ponedjeljak je, nakon `be ju~e, unato~ poku{ajima, nismo uspjeli dobiti.

Ukoliko Skup{tina TK usvoji

Prijedlog zakona o unutra{njim poslovima
Ambasada "Novinare u BiH i ne
u kontaktu
treba posebno {tititi"
Ministar klju~an u izboru s radnicima
u Sloveniji SARAJEVO - Ministarstvo si-
gurnosti BiH nema mjere za
rastjerati, a znamo {ta se desilo kada
je zapaljen njema~ki parlament, a

policijskog komesara SARAJEVO - Ambasada BiH

J. [ARAC
TUZLA - Klju~nu ulogu u izboru policijskog ko-
mesara Tuzlanskog kantona imat }e ministar unutra{-
njih poslova, ukoliko Skup{tina TK usvoji Prijedlog
zakona o unutra{njim poslovima TK.
Vlada TK je donijela prijedlog ovog zakona, prema
kojem Nezavisni odbor za imenovanje, u kojem ne smiju
biti ~lanovi policijskih agencija, vr{i bodovanje i intervju-
isanje kandidata za policijskog komesara, a potom minis-
tru unutra{njih poslova predla`e dva kandidata. Ministar
odlu~uje kojeg }e od te dvojice predlo`iti Vladi TK za
imenovanje.
"U slu~aju da se ministar ne slo`i s prijedlogom kan-
didata, nakon konsultacija s Vladom TK, zahtijevat }e od
Nezavisnog odbora da ponovo pokrene postupak odabi-
ra", navedeno je u prijedlogu ovog zakona.
Iz MUP-a TK nema reakcija na prijedlog ovog
zakona, kojim politi~ari oduzimaju nezavisnost rada poli-
cije. Policijski komesar Nedim Mutap~i} je na slu`benom
putu, te nismo uspjeli dobiti njegov komentar.
Na{i sagovornici iz policije i pravosu|a ipak smatraju
da politika poku{ava da uspostavi kontrolu nad radom po-
licijskog komesara, a time i policije, te da je Nezavisni
odbor samo "paravan".
"Do sada je politika indirektno birala komesara, jer
~lanove Nezavisnog odbora biraju po podobnosti, a sada
poku{avaju to i direktno raditi", ka`u na{i sagovornici iz
policije.
U Prijedlogu zakona o unutra{njim poslovima TK
ministru se daje ovla{tenje da, izme|u ostalog, nadzire rad
policijskog komesara, utvr|uje politiku i prioritete po
op}im pitanjima sigurnosti u vezi s policijom, da daje za-
dnju rije~ na komesarov plan policijskih poslova Uprave
policije, te da komesaru daje smjernice u vezi sa op}im
policijskim pitanjima. Tako|er se ministru policije daju
ovla{tenja i da pokrene smjenu policijskog komesara,
ukoliko mu Nezavisni odbor da negativnu ocjenu rada.
Kantonalni tu`ilac Damir Ali} ka`e da je
Prijedlog zakona o unutra{njim poslovima TK neprihva-
tljiv, jer se kosi sa evropskim demokratskim standardima.
"To }e nas vratiti dva koraka unazad u reformi sigur-
nosnih struktura. Jer, prema evropskim standardima, mi-
nistar je politi~ka figura ~iji je zadatak da obezbijedi
To }e nas vratiti dva koraka
unazad u reformi sigurnosnih
struktura, smatra Ali}
materijalni aspekt za uspje{no funkcionisanje policije, a ne
da odre|uje {ta su prioriteti i zadaci koje policija treba da
obavlja", smatra Ali}.
Iz EUPM-a je re~eno da su, kao i ranijih godi-
na, pru`ali pomo} i savjete kantonalnim vlastima u prote-
klim godinama.
"Nacrt zakona je u skladu sa europskim standardima,
poput onih koji su propisani u europskom kodeksu policij-
ske etike Vije}a Europe", saop}ila je Sla|ana Lizdek, gla-
snogovornik EUPM-a u BiH.
Kantonalni poslanici jo{ nisu dobili prijedlog pome-
nutog zakona, o kojem treba da raspravljaju 30. marta.
u Ljubljani stupila je u kontakt s
nadle`nim institucijama u Slove-
niji kako bi krizna situacija sa bh.
gra|evinskim radnicima koji
{trajkuju gla|u zbog velikog bro-
ja neispla}enih plata bila razrije-
{ena.
Ovo nam je saop{teno iz Mi-
nistarstva spoljnih poslova BiH
nakon {to smo u ju~era{njem
broju "Nezavisnih" objavili pri~u
o 11 radnika preduze}a "Preno-
va" iz Ko~evja, od kojih je devet
iz BiH, a dva iz Srbije, a kojima
njihov poslodavac, samostalni
preduzetnik Zoran Perkovi}, nije
isplatio plate za vi{e mjeseci.
"Ambasada BiH u Sloveniji je
u stalnom kontaktu s na{im ra-
dnicima u Ko~evju, a stupila je i
u kontakt s nadle`nim institucija-
ma u Sloveniji. Postupak je jo{ u
toku i prema informacijama koje
su dostupne, o~ekujemo razrje{e-
nje ove situacije po hitnoj proce-
duri jer su ve} preduzete
odgovaraju}e radnje kako bi bilo
utvr|eno pravo stanje stvari u ve-
zi s firmom 'Prenova' i dugova-
njima prema na{im radnicima",
navode iz Ministarstva.
B.S.
spre~avanje fizi~kih i verbalnih
napada na novinare u BiH, rekao
je ju~e Slobodan [araba, zamje-
nik predsjedavaju}eg Komisije za
odbranu i sigurnost parlamenta
BiH, koja je ju~er razmatrala in-
formaciju o sankcionisanju na-
pada~a na novinare.
Drago Kalabi}, Vinko Zori} i Ivo
Miro Jovi}, ~lanovi ove komisije,
naglasili su da novinare i ne treba
posebno {tititi.
"Pojedini mediji rade na podjeli
dru{tva koriste}i jezik mr`nje, ljude
nazivaju fa{istima, kriminalcima,
lopovima... Nad tim ne treba zatva-
rati o~i jer neki novinari stvaraju
bezbjednosni rizik u zemlji. Imamo
slobodu medija, ali imamo i teror
medija o kojem se ne govori", ocije-
nio je Kalabi}, dok je Vinko Zori}
naglasio da je nepotrebno izdvajati
bilo koju profesiju kada se govori o
stanju sigurnosti.
Zori} smatra kako podatak o dva
napadnuta novinara u pro{loj godini
govori o smanjenju napada na novi-
nare, {to je, po njegovu mi{ljenju,
dokaz da institucije rade svoj posao.
"U javnoj televiziji danas rade
ljudi koju su nanijeli vi{e zla nego
oni s pu{kom u ruci. Predsjednik
Upravnog odbor javnog emitera je
kazao da parlament treba palicama
Hitler krenuo u osvajanje svijeta",
rekao je Jovi}.
[efik D`aferovi}, zamjenik pred-
sjedavaju}eg ove komisije, istakao
je da ne postoji ni{ta {to novinari
mogu uraditi, a na {to treba odgovo-
riti fizi~kim ili verbalnim napadom
na njih, jer je sloboda medija temelj
demokracije.
"Postoje sudovi i druge institucije
na kojima se oni koji smatraju da su
U javnoj televiziji
danas rade ljudi koju su
nanijeli vi{e zla nego
oni s pu{kom u ruci,
kazao Ivo Miro Jovi}
o{te}eni radom novinara mogu
za{titi", rekao je D`aferovi}.
Komisija za odbranu i sigurnost
parlamenta BiH ju~er je drugi put
odgodila raspravu o radu Dr`avne
agencije za istrage i za{titu (SIPA) u
pro{loj godini. Rasprava je
odgo|ena jer SIPA nije dostavila
izvje{taj.
"Pripremili smo izvje{taj, koji je
dostavljen Vije}u ministara BiH",
kazao je Mirko Luji}, direktor
SIPA.
M.^.
 8 tsjkfeb!10. 3. 2010. Doga|aji
Vijesti

FOTO NN
Izgorjela fabrika
Obilazila ustanove
odje}e "Sendi" Ni`e bez uspjeha
temperature
FOTO ZEDA

TE[ANJ - Od po`ara koji je
bu knuo ju ~e uju tro u fa bri ci
odje}e "Sendi" u te{anjskom na-
selju Kra{evo, u FBiH, uni{ten je
krov i sprat ovog preduze}a, ~ija
je po vr{i na oko 5.000 me ta ra
kvadratnih.
Nakon pet sati borbe s vatrom
mje{ovite ekipe nekoliko vatroga-
snih jedinica iz Te{nja, Jelaha, Ma-
glaja i Doboja uspjele su je ugasiti.
Vatrogasne jedinice su postavile
vodoza{titni zid kako bi sprije~ile
{irenje po`ara prema poslovno-
trgova~kom centru "Konzum", koji
se nalazi u neposrednoj blizini.
Zbog neposredne blizine mjestu
po`ara vatrogasci su evakuisali za-
poslene i kupce iz prodajnog cen-
tra "Konzum".
Firmu "Melimed"
U fabrici, ~iji je vlasnik Senad
Be{lagi} iz Doboja, zaposleno je
oko 100 radnika koji su s vatrogas-
cima gasili po`ar i spasavali ma{i-
ne i opremu, te gotove proizvode
iz prizemnog dijela preduze}a u
kojem se nalazi i salon odje}e.
Objekat ima tri eta`e sa vi{e od
hiljadu kvadratnih metara povr{i-
ne, a vatru je, prema kazivanju
o~evidaca, navodno izazvao di-
mnjak od pe}i za centralno grija-
nje.
Kolika je {teta i {ta je uzrok po`a-
ra utvrdi}e nadle`ne stru~ne ekipe.
Mjesto po`aria odmah su obez-
bijedili pripadnici policije PU Te-
{anj, dok su dva sanitetska vozila
Doma zdravlja Te{anj bila u pripra-
vnosti. (Agencije)
pogoduju Tf!nj!sb!Hsb!•b!oj!db!uwsej!lb!lp
tf!pcsb!~b!mb!sb!{mj!•j!ujn!vt!ub!op!wb!nb!{b
usjevima i tp!dj!kbm!ov!qp!np~-!bmj!cf{!wf!~f!hb!vt!.
vo}njacima qkf!ib/
BANJALUKA - Vremenske ((Pcj!|mb!tbn!twf!tp!dj!kbm!of!vt!ub!op!.
prilike pra}ene temperaturama wf-!op!oju!lp!nf!of!afmj!tb!tmv!|b!uj/!Tb!.
nekoliko stepeni ispod nule, kao np!nj!hp!wp!sf!eb!poj!oj!tv!ob!emfaoj!{b
i snje`ni pokriva~, pogoduju npk!tmv!•bk!j!|b!mkv!nf!pe!vsf!eb!ep!vsf!.
ozi mim usje vi ma i vo }u jer eb/!Of!nb!hekf!oj!tbn!cj!mb-!bmj!oj!hekf
spre~avaju prijevremenu vege- nj!oju!l p!oj!kf!qp!n p!h bp/!Of!np!h v
taciju i cvjetanje. tiwb!uj!uj!eb!of!qpt!up!kj!oj!lb!lwb!vt!ub!op!.
Agrometeorolozi ka`u da }e wb!v!pwpk!esabwj!lp!kb!nj!npaf!qp!np!.
se ovakve temperature zadr`ati ~j((-!lb!{b!mb!kf!phps!•f!ob!Tf!nj!sb/
jo{ ove sedmice, a da ve} nare-
dne dolazi prolje}e, s ve}im
temperaturama.
"Snijeg {titi vo}e od mraza,
kao i usjeve, a temperature nisu
preniske da bi ugro`avale poljo-
privredne kulture", kazao je
Aleksandar Supi}, agromete-
orolog u Republi~kom hidrome-
teorolo{kom zavodu.
B.Vu.
Danas isplata
februarskih
penzija
BIJELJINA - Isplata februar-
skih penzija za ukupno 220.393
korisnika po~inje danas, najavlje-
no je ju~e iz Fonda PIO RS.
"U RS, od ukupnog broja kori-
snika, penziju }e primiti 185.731
korisnik i 34.662 korisnika sa
prebivali{tem u drugim dr`ava-
ma i FBiH", rekao je Milorad
Solakovi}, zamjenik direktora
Fonda PIO RS.
On je u Bijeljini istakao da je
broj korisnika u februaru pove-

progutala vatra }an za 776 u odnosu na decem-

bar 2009. godine.
Prosje~na penzija u februaru je Semiru Gra~anicu
GRADA^AC - Firma drvenih igra~aka "Melimed", vlasni{tvo Suada momak ostavio kada je
Halilkanovi}a, u potpunosti je izgorjela. 318 KM, a prosje~na penzija u
saznao da je trudna
Do po`ara u fabrici koja se nalazi u naselju Rajska u Grada~cu do{lo je odnosu na prosje~nu platu u RS
prekju~er oko pet sati, a plameni jezici su o{tetili i porodi~nu ku}u. (778 KM) iznosi 40,44 odsto.
Inspektori protivpo`arne za{tite MUP-a TK pretpostavljaju da je po`ar Tran{a za isplatu februarske Jurica GUDELJ
izazvao kvar na elektroinstalacijama. Kantonalna tu`iteljica Zikreta D`ibri} penzije iznosi 70.025.566 KM.
Februarsku penziju, kako je sa- MOSTAR - Moja ~etvoromjese~na beba i ja ne-
je nalo`ila vje{ta~enje radi utvr|ivanja uzroka po`ara.
op{teno, na osnovu izmjena i do- Odem ponekad u bolnicu mamo {to jesti. Molim vas, neka nam pomogne ko
U ovom po`aru pri~injena je velika materijalna {teta, ali se Halilkanovi}
nije izjasnio o njenoj visini. puna Zakona o PIO RS i tamo mi daju hrane za mo`e, zavapila je ju~e dvadeset{estogodi{nja Mos-
umanjenu }e primiti 41.000 kori- tarka Semira Gra~anica, dr`e}i u ruci sina Denisa.
J.[.
snika, od ~ega je za njih 49 pen-
bebu, no to nije dovoljno. Semira sa bebom stanuje u mostarskome Bafo na-
zija umanjena u iznosu ve}em od Nedavno sam mu morala selju, u baraci u kojoj nema struje i kojoj proki{njava
Tradicionalni 300 KM, jednom korisniku naj-
ve}e umanjenje je 572 KM, a os-
dva dana davati samo krov. U fri`ideru i na stolu nemaju namirnica.
''Ja sam dijete iz doma za siro~ad. Ta-
~aj od kamilice jer
proizvodi na talima su ni`e od 300 KM. (Srna)
nisam imala ni{ta
mo sam zavr{ila sa 14 godina jer mi je majka bila alko-
holi~arka, dok oca nikad nisam upoznala i ~ak mu ne
znam ni ime. Iz doma sam iza{la sa 23 godine i bila sam
Humanitarni
jednom mjestu broj za
drugo, pri~a Semira u vezi s momkom oko tri i pol godine. No, on me na-
dima, ali i kupiti ne{to {to im se
FOTO NN

MOS TAR - Otvara njem
''Centra za promociju tipi~nih
proizvoda s teritorija Hercego-
vine'' od ju~er je turisti~ka po-
nu da Mos ta ra pos ta la zna tno
bogatija.
Udru`enje ''Okusi Hercegovinu''
je uz potporu talijanske nevladine
organizacije ''Ucodep'' Mostaru,
tik uz Stari most, otvorilo spome-
nuti centar, kojemu je svrha pro-
mi ca nje tra di ci onal nih
hercegova~kih proizvoda.
Svijetlana Saki}, predsjednica
Udru`enja ''Okusi Hercegovinu",
ka za la je ka ko otvo re ni Cen tar
predstavlja mjesto na kojem }e
turisti, ali i lokalno stanovni{tvo,
mo}i dobiti informacije o tradici-
onalnim hercegova~kim proizvo-
svi|a.
''Tako|er, mogu}e je i degustira-
ti prehrambene proizvode'', kaza-
la je Saki}eva.
Istaknula je kako sve proizvode
izra|uju Hercegovci, i to na tradi-
cionalan na~in.
''U Centru je mogu}e dobiti in-
formaciju ili kupiti razne rezbari-
je u drve tu i ba kru, vu ne ne
proi zvo de, skul ptu ri ce, ple te ne
Istaknuto je
kako sve proizvode
izra|uju Hercegovci
se pe te i sli ~ne stva ri. Ta ko |er,
promoviramo i najpoznatiji her-
ce go va ~ki po ljo pri vre dni proi -
zvod - vina `ilavku i blatinu, po
kojima je Hercegovina poznata u
cijelome svijetu", navela je Saki-
}eva.
Dodaje kako pored vrhunskih
vina Centar promovira i tradici-
onalno spravljene rakiju i likere,
med, pekmez i sli~ne poslastice.
J.G.
mentalno
nerazvijena
lica
BA NJA LU KA - Gra |a ni
BiH }e tokom ovog mjeseca
pozivom na broj 1415 mo}i
donirati jednu marku za po-
mo} i unapre|enje uslova `i-
vo ta li cima sa uma nje nim
intelektualnim sposobnostima.
Akciju prikupljanja nov~a-
nih sredstava pokrenuo je Sa-
vez udru `e nja za po mo}
mentalno nedovoljno razvije-
nim licima RS u saradnji sa
kompanijom "M:tel", zbog te-
{ke situacije u kojoj se trenu-
tno nalazi oko 3.000 mentalno
nerazvijenih lica u RS.
"Te{ka ekonomska situacija
dodatno je ugrozila i porodice
na {ih ~la no va. No v ~ana na-
knada za tu|u njegu i pomo},
koja iznosi 41 KM, predvi|e-
na je sa mo za li ca sa te `im
stepenima invaliditeta'', navo-
de u Udru`enju.
B.Vu.
Voda ih istjerala iz ku}a
MOSTAR - Stanovnici naselja u mostarskoj i
{irokobrije{koj op{tini, kojima su ku}e uz samu
vodu Mostarskog blata, vode borbu s vodenom
stihijom, a neki od njih su morali napustiti svoje
domove.
Porodica Stjepana Mikuli}a u naselju Dobri~ u
[irokom Brijegu, iselila se iz ku}e, a voda je popla-
vila podrumske prostorije, do{la do ulaznih vrata i
odsjekla ih od ostatka sela.
Ni{ta bolje nije ni kod njegovih kom{i-
ja, dok je alarmantna situacija u Pologu gdje je voda
s Mostarskog blata poplavila najmanje tri porodi~ne
ku}e i desetak privrednih i pomo}nih objekata.
''Dolazili su iz op{tine i snimili stanje s poplav-
ljenom ku}om i zemlji{tem'', kazao je Mikuli} i do-
dao da su mu kazali da ne mogu mnogo u~initi jer je
sve na Agenciji za vodno podru~je Jadranskog mora
Mostar koja reguli{e vodostaj Mostarskog blata.
Mikuli} je, kao i njegove kom{ije, ogor~en na
nebrigu odgovornih i okrivljuju ih za stanje u kojem
su se na{li.
''Nakon {to sam dva puta bio prognan u ratu,
evo i tre}i put moram bje`ati iz svog doma. Kada
sam napokon mislio da }u sa obitelji mirno pro`i-
Nakon {to sam dva puta bio
prognan u ratu, evo i tre}i put moram
bje`ati iz svog doma, kazao Mikuli}
vjeti starost, vidite {to mi se doga|a'', kazao je Mi-
kuli}.
On je dodao da je ovo posebno potreslo
suprugu s kojom je privremeni smje{taj na{ao kod
prvih kom{ija, dok mu je sin s porodicom oti{ao u
podstanare u Mostar.
Napominje kako je prilikom izgradnje ku}e od
op}ine dobio sve potrebne dozvole, uklju~uju}i i
vodoza{titnu dozvolu. (Agencije)
 Doga|aji 10. 3. 2010. tsjkfeb 9
Vijesti
Mostarka Semira Gra~anica moli za Vi{e
smjerova na
pomo} jer sa sinom danima gladuje Ameri~kom
univerzitetu

Majka
BA NJA LU KA - Ame ri ~ki
univerzitet u Banjaluci ponudi}e
studentima vi{e studijskih pro-
grama i jo{ bolje mogu}nosti da
do diplome presti`nog univerzi-
teta do|u u RS, zaklju~eno je ju-
~e na sas tan ku mi nis tra
prosvjete i kulture RS Antona

i beba
Kasipovi}a sa predstavnicima
ovog univerziteta.
"Ministarstvo se zala`e da stu-
dentima u RS obezbijedi {to
kvalitetnije visoko{kolske usta-
nove i {to ve}i izbor studijskih
programa. Studenti }e u dogo-
voru s roditeljima izabrati ono
{to je za njih najprihvatljivije",

nemaju
istakao je Kasipovi}.
Cilj Ministarstva je da uspos-
tavi saradnju Ameri~kog univer-
ziteta sa javnim visoko{kolskim
ustanovama u RS.
Potpredsjednik za me|unaro-
dne odnose Ameri~kog univer-
ziteta Kliford Bond rekao je da
ovaj univerzitet `eli studentima
u BiH dati priliku da studiraju u

{ta da
uslovima kakve nude univerzite-
ti u Americi. (Srna)

[tede i
na uli~noj
rasvjeti
PRIJEDOR - U prijedorskoj

jedu
administraciji uveli su mjere
{tednje i na uli~nu rasvjetu, ta-
ko da u prigradskim i seoskim
podru~jima sada no}u svijetli
tek svaka druga sijalica.
Na snazi je redukcija tro{ko-
va koju je lokalna vlast izdva-
jala za tro{kove uli~ne rasvjete,
a na ovaj na~in administracija
namjerava u{tedjeti 20 odsto
pustio kad je saznao da sam trudna i oti{ao u Dubro- mamo struje, ponekad se odemo kod njih ugrijati i sku- Ka`e kako joj je `ivotna `elja da dobije posao kako sredstava za te namjene.
vnik. Ne `eli ~uti ni za mene ni za dijete'', pri~a nam Se- hati hranu kada je imamo. U na{em stanu nema struje ne bi ovisila o drugima i molila za milostinju. Drago Tadi}, na~elnik prije-
mira svoju potresnu pri~u. Tako|er, dodaje kako joj je jer ju ne mogu platiti. Nemam nikakve rodbine i nikoga ''Zavr{ila sam srednju poljoprivrednu dorskog Odjeljenja za stambe-
Denisov otac, nakon {to je saznao da je trudna, prijetio da mi pomogne. Htjela bih raditi, ali nemam kome osta- {kolu, ali ne mogu na}i posao. Sada ga ne mogu ni tra- no-komunalne poslove, kazao
fizi~kim nasiljem. viti dijete'', ka`e Semira. `iti jer imam bebu. Upala sam u za~arani krug iz kojega je da se mjere {tednje u uli~noj
''Policija je nekoliko puta dolazila ovamo i zapisala Stanuje Dodaje kako pre`ivljava od 80 mara- nema izlaza. Molim sve ljude dobre volje da pomognu rasvjeti primjenjuju od po~etka
sve podatke o njemu. Prijetio je da }e zapaliti i mene i u Bafo ka socijalne pomo}i, no to ni izdaleka nije dovoljno za ako ikako mogu. Denis i ja smo sami na svijetu. Vi{e ne marta.
dijete. Nagovorio mi je svakakvih stvari koje najradije naselju, prehranjivanje bebe i nje. znam komu da se obratim'', zavapila je Semira. "Samo za tro{kove elektri~ne
ne bih sada spominjala. Bojim ga se i od njega ne o~e- u baraci ''Odem ponekad u bolnicu i tamo mi daju hrane za Tako|er, izrazila je nadu kako njena pri~a ne}e os- energije uli~ne rasvjete treba
kujem nikakvu pomo}'', ka`e Semira. u kojoj bebu, no to nije dovoljno. Nedavno sam mu morala dva tati mrtvo slovo na papiru nad kojim }e se ljudi samo izdvojiti oko 700.000 marka, a
Dok ona pri~a, Denis neprestano pla~e iako nema dana davati samo ~aj od kamilice jer nisam imala ni{ta sa`aljevati, nego da }e netko zaista poku{ati pomo}i za tro{kove odr`avanja uli~nih
ga majka ~vrsto grli u naru~ju. struje drugo. Nije mi nimalo stalo do mene jer ja mogu biti njoj i njenoj bebi. Svi koji im mogu pomo}i mogu to li- sijalica dodatnih 70.000.", na-
''Pla~e jer mu nemam {to dati jesti. Kom{ije mi po- gladna i po pet dana, ali takva ne mogu odgajati dijete'', ~no uraditi na adresi u Bafo naselju 22/3 ili se javiti na veo je Tadi}.
ne{to donesu i neizmjerno sam im zahvalna. Kako ne- pri~a Semira. broj telefona 063/205-301. D.K.

Pi{e: Maja RENER U FOKUSU

Unija za odr`ivi povratak
i integracije BiH tra`i
podr{ku dr`ave za
projekte u poljoprivredi
SARAJEVO - Egzistencija oko 20.000 po-
vratni~kih porodica, u kojima su `ene nosioci
doma}instva, mo`e biti obezbije|ena uz malu
podr{ku dr`ave projektima poljoprivrede i
proizvodnje zdrave hrane.
Ovo je istakla Mirhunisa Zuki}, predsjedni-
ca Unije za odr`ivi povratak i integracije BiH,
koja je na bazi pozitivnih iskustava pokrenula
inicijativu zapo{ljavanja `ena povratnika u rural-
nim podru~jima.
Naglasila je da `ene povratnici vrlo
perspektivno prilaze kreiranju radnog mjesta,
imaju dobre ideje i ma{tovite su, samo ih treba
"pogurati".
"Dosta je povratni~kih porodica u kojima su
`ene stub ku}e i mali je procenat onih koji rade.
Zapo{ljavanje `ena prilika za
20.000 povratni~kih porodica
One mogu da osmisle projekte i potrebna im je
ekonomska podr{ka. Imamo istra`ivanje u toj
oblasti i predo~i}emo ga ministarstvima, zavodi-
ma zapo{ljavanja, doma}im i me|unarodnim do-
Biznis mo`e biti pokrenut u
proizvodnji zdrave hrane, meda,
pekmeza, kiseline, malina i kupina
natorima. BiH ima perspektivu kao turisti~ka,
poljoprivredna zemlja i te `ene imaju sjajne ideje.
Uz pravu podr{ku, oko 20.000 poro-
dica mo`e rije{iti pitanje egzistencije. Neopho-
dno im je po mo }i kon kre tnim pro je kti ma",
dodala je Zuki}eva.
Ka za la je da bi znis mo `e bi ti po kre nut u
proizvodnji zdrave hrane, meda, pekmeza, kiseli-
ne, malina, kupina.
"Plasman proizvoda i nije problem,
ali jeste pitanje mehanizacije. Zadruge se tu mo-
gu uklju~iti da budu garant mikrokreditnim lini-
ja ma. To se u ne kim slu ~a je vi ma po ka za lo
uspje{no", napomenula je Zuki}eva.
U Uniji za odr`ivi povratak isti~u da je slu-
~aj Saveza udru`enja "Mre`a `ena Veliko srce"
BiH, ~ijih je oko 4.000 ~lanica obezbijedilo sebi
posao, dobro iskustvo koje je potaklo istra`iva-
nje.
Smatraju da ovaj slu~aj treba poslu`iti kao
primjer koji uz pomo} doma}ih i stranih institu-
cija mo`e biti preslikan u cijeloj Posavini, jugo-
isto~noj Bosni, Fo~i, Gora`du, Ustipra~i, Pala-
ma, Pra~i, Zvorniku, Klju~u, Jajcu.
"Ta 'Mre`a `ena' okuplja 15 udru`e-
nja iz BiH. Ima oko 4.000 ~lanica {irom BiH.
One sve proizvode, to su uglavnom `ene povra-
tnici. Putem projekata su dobile po~etni kapital.
Plasman robe je odli~an. Bave se poljoprivre-
dnom proizvodnjom, vo}em, povr}em, su{enim
biljem, cvije}em, konzerviranjem organske hra-
ne", tvrde u Uniji.
Damir Ljubi}, ministar poljoprivrede, vodo-
privrede i {umarstva FBiH, kazao je da nemaju
ciljana sredstva za `ene povratnike, ali daju po-
mo} mladima u poljoprivredi i pomo} ruralnom
razvoju.
10 tsjkfeb!10. 3. 2010. Doga|aji
Banjalu~ki univerzitet priprema bazu podataka o prolaznosti na ispitima

Od 100 studenata
ispit polo`e samo dva ali da je i pro{le sedmice skinuta sa dnevnog reda Sena-
ta Univerziteta.
"Senat je tra`io jo{ vremena da se upozna s materi-
Te`ina ispita se, jom jer je bila dopuna materijala. Prolaznost studenata
je nedovoljna. Treba utvrditi od fakulteta do fakulteta
na`alost, mjeri
po imenu i Studenti imaju pravo
raspolo`enju da pola`u pred komisijom
ako tri puta padnu na ispitu
profesora,
a ne po te`ini koji predmeti predstavljaju problem i, ako se utvrdi da
gradiva, kazao je problem do profesora, onda treba da se koriguje, a
ako odbije treba ga zamijeniti", stav je Grebenara.
^an~arevi} Kao najve}i problem na Univerzitetu on je izdvojio
preoptere}enost svih studenata predmetima, podsje}aju-
}i da je maksimalan broj predmeta po godini 10, a da
ima fakulteta koji imaju i po 16.
Simo Jokanovi}, prorektor za nastavu i
Pojedini studentska pitanja Univerziteta Banjaluka, pojasnio je
studenti studiraju i da }e prolaznost studenata biti razmatrana na sljede}oj
po 12 godina sjednici Senata kada bude analiziran dostavljeni mate-
rijal.
Tatjana ROKVI] da je ~injenica da studenti zavr{avaju fakultet u 35 godini. "Nevjerovatno je da 2003. godine Medicinski fa- Govore}i o ovom problemu, Jokanovi} ka`e da je
Kako bi bilo utvr|eno i zvani~no stanje prola- kultet upi{e 120 studenata, od tog broja njih 40 bilo je neophodno imati podatke o prolaznosti na svim pre-
BANJALUKA - Prolaznost studenata na Uni- znosti na ispitima studentske organizacije podnijele na bud`etu, a samo dva studenta diplomiraju u roku. dmetima, koliko studenata je slu{alo neki predmet.
verzitetu u Banjaluci je vrlo niska, pa se nerijetko su jo{ u septembru zahtjev za analizom prolaznosti Studenti pred ispit razmi{ljaju da li je profesor raspo- "Napravljena je profesionalna baza podataka, oko
desi da na ispitu od 50 studenata polo`e samo dva i studenata na ispitima. lo`en jer od toga zavisi prolaznost, a te`ina ispita se ne 75 odsto podataka je dostavljeno, a ostali }e se dopuniti.
da se na sljede}em roku pojavi njih 100 i opet samo ^an~arevi} napominje da je ovo prvi mjeri po gradivu koje treba savladati, ve} po imenu i Ispita}emo koliko broj~ano studenata prolazi na ispiti-
dva studenta uspiju dobiti pozitivnu ocjenu, upozo- put da se prave podaci o prolaznosti studenata na ispitima, prezimenu profesora", rekao je ^an~arevi}. ma", kazao je Jokanovi}.
rio je Mladen ^an~arevi}, student ombudsman RS. isti~u}i da je to neophodno jer nije logi~no da su gradska, Bojan Grebenar, predsjednik Stu- Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS su podsjetili
Zabrinjavaju}i je podatak, isti~e ^an~arevi}, i to da kao i studentske ~itaonice stalno pune studenata koji u~e, a dentskog parlamenta Banjaluka, kazao je da je analiza da studenti imaju pravo da zatra`e komisiju ako tri puta
je na Univerzitetu prosjek studiranja 12 godina, odnosno da oni i po nekoliko puta padaju na istim ispitima. prolaznosti trebalo da bude objavljena prije deset dana, padnu na ispitu.

Vijesti
Uskoro
imenovanje
ministra
LIVNO - Pravnik iz Drvara
Slavko Materi} kandidat je Sa-
veza nezavisnih socijaldemokra-
Broj: 23.03/120-733-1/09. Datum: 08.03.2010. godine ta (SNSD) za ministra pravosu|a
i uprave Livanjskog kantona u
Na osnovu ~lana 40 stav 2 Zakona o dr`avnim slu`benicima ("Slu`beni glasnik Repu- FBiH, koje je upra`njeno nakon
blike Srpske" broj 118/08) i ~lana 29 Pravilnika o jedinstvenim pravilima i proce- smrti Bogoljuba Bursa}a 2008.
duri javne konkurencije za zapo{qavawe i postavqewe dr`avnih slu`benika godine.
Velimir Kuni}, funkcioner
("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj 68/09), Agencija za dr`avnu upravu
SNSD-a, izjavio je da je Materi}
objavquje pro{ao sve provjere i da se nje-
govo imenovanje o~ekuje na na-
rednoj sjednici Skup{tine LK.
OBAVJE[TEWE Mjesto ministra pravosu|a i
uprave u Livanjskom kantonu u
1. Zakqu~kom ministra uprave i lokalne samouprave broj 10.1-103-1-1/10. od 23.02.2010. skladu s izbornim rezultatima i
godine odlu~eno je da javni konkurs u dijelu koji se odnosi na popunu radnog mjesta: me|ustrana~kim dogovorom pri-
"republi~ki upravni inspektor za podru~je op{tina Bijeqina, Ugqevik, Lopare, pada predstavniku srpskog naro-
da, odnosno SNSD-u. (Srna)
[amac, Pelagi}evo i Dowi @abar" u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, ob-
javqen u dnevnom listu "Nezavisne novine" dana 06.11.2009. godine i na internet stra-
nici Agencije za dr`avnu upravu, nije uspio.
Dodatak za
36.381 dijete
2. Zakqu~kom direktora Republi~kog pedago{kog zavoda broj 07/2.01/01-614-379/1/10. od BIJELJINA - Redovna febru-
arska isplata dodatka na djecu u
02.03.2010. godine odlu~eno je da javni konkurs u dijelu koji se odnosi na popunu radnog
RS, za koji je obezbije|eno
mjesta: "stru~ni savjetnik za razrednu nastavu u PJ Doboj" u Republi~kom pedago{kom za-
vodu, objavqen u dnevnom listu "Nezavisne novine" dana 23.11.2009. godine i na internet 2.456.425 KM, i materinskog
dodatka, za koji je obezbije|e-
stranici Agencije za dr`avnu upravu, nije uspio.
no 357.900 KM, po~ela je ju~e,
saop{teno je iz Javnog fonda za
3. Zakqu~kom Vlade Republike Srpske broj 04/1-012-2-242/10. od 19.02.2010. godine
dje~iju za{titu RS.
odlu~eno je da javni konkurs u dijelu koji se odnosi na popunu radnog mjesta: "sekretar Februarskom isplatom dodat-
Agencije za dr`avnu upravu" u Agenciji za dr`avnu upravu, objavqen u dnevnom listu ka na dje cu obu hva }e no je
"Nezavisne novine" dana 06.11.2009. godine i na internet stranici Agencije za dr`avnu 36.381 dijete, odnosno 26.154
upravu, nije uspio. korisnika-roditelja, dok se ma-
terinski dodatak ispla}uje za
ukupno 3.579 majki.
O razlozima neuspjelog javnog konkursa u~esnici javne konkurencije bi}e obavije{teni
pisanim putem. Iznos dodatka na djecu za
tre}e dijete i vulnerabilne ka-
tegorije djece je 100 KM, a
DIREKTOR
za drugo i ~etvrto dijete 45
Dragomir Kutlija
KM. (Srna)
Utvr|ivanje
o~instva putem DNK
sve popularnije
SARAJEVO, BANJALUKA - Prema podacima Instituta za gene-
ti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju BiH (INGEB), na 120 analizira-
nih DNK uzo ra ka zbog ut vr|i va nja o~in stva 15 od sto njih je
negativno, a interes za ovu vrstu usluge raste iz godine u godinu.
U INGEB-u ka`u da u ovom institutu godi{nje bude ura|eno oko 70
analiza DNK u svrhu utvr|ivanja o~instva, a da je sli~an prosjek i u os-
talim laboratorijama u BiH, Mostaru i Tuzli, i to od od 50 do 100 zah-
tjeva godi{nje.
Lejla Kova~evi}, magistar biolo{kih nauka u INGEB-u, rekla je da
Institut sedmi~no primi oko ~etiri zahtjeva za utvr|ivanje o~instva, te
da su majke uglavnom podnositelji ovakvih zahtjeva.
Stru~njaci za genetiku isti~u da je BiH jedna od vode}ih zemalja po
kvalitetu vr{enja identifikacija, a jedan od razloga je veliki broj obav-
ljenih identifikacija `rtava rata, te da bh. gra|ani nemaju potrebe i}i u
druge zemlje kako bi uradili analizu DNK.
Cijena po uzorku iznosi 250 KM, zna~i okvirna cijena koja obuhvata
tri uzorka - djeteta, majke i oca je 750 KM, premda se de{ava da samo
jedan roditelj i dijete daju uzo-
rak, i onda je cijena 500 KM.
Majke uglavnom
Damir Marjanovi}, {ef Labo-
podnosioci ovakvih
ratorije za forenzi~ku genetiku
zahtjeva, ka`u u Institutu
INGEB, kazao je da nerijetko
dobijaju i zahtjeve da se utvrdi
srodstvo polubrat - polusestra.
"Ovakvih zahtjeva imamo jedan do dva mjese~no, i takvo utvr|iva-
nje nije te{ko. Me|utim, de{ava se da se u pojedinim slu~ajevima `eli
ispitati srodstvo ~ak u sedmom koljenu, i tada je utvr|ivanje srodnosti
te{ko", napomenuo je Marjanovi}, isti~u}i da je prednost ovakve anali-
ze to {to se na osnovu malih tragova dolazi do zaklju~aka.
Institut za sudsku medicinu RS jo{ nema forenzi~ku laboratoriju, ta-
ko da testove za utvr|ivanje o~instva jo{ nije mogu}e uraditi u Banja-
luci.
Prema rije~ima @eljka Karana, direktora ovog Instituta, ovakve i sli-
~ne testove radi}e i ova institucija za nekoliko mjeseci.
"Jo{ nemamo potrebnu opremu da bismo radili takve testove. U pre-
govorima sam s resornim ministarstvom kako bi ovaj Institut dobio fo-
renzi~ku laboratoriju, {to bi ga znatno unaprijedilo. U Ministarstvu me
uvjeravaju da }e ovaj projekat biti realizovan u narednih nekoliko mje-
seci, i ~im to bude potvr|eno, bi}e raspisan tender, odnosno krenu}e se
u proceduru javne nabavke", rekao je Karan.
Karan je istakao da je takav na~in utvr|ivanja o~instva najpouzdaniji
i najpotpuniji.
T. R.

Intervju
Hrvati ostaju u BiH
Mi ovdje ostajemo i
neumorno }emo se
boriti za jednaka prva
na svim prostorima,
poru~io kardinal Pulji}
Razgovorala: Tanja [IKANJI]
BiH se ignori{u prava Hrva-
U
ta, koje nema ko da za{titi,
{to pokazuje i nemogu}nost
ostvarenja prava na vlasni-
{tvo kada je u pitanju otu|e-
na imovina Katoli~ke crkve
u BiH, navodi kardinal Vin-
ko Pulji}, nadbiskup vrhbosanski.
Kardinal Pulji} dodaje da se svaka pravna
dr`ava treba temeljiti na pravu i pravdi, te da je
zato va`no ispraviti nepravdu koja je nastala
oduzimanjem, otimanjem, otu|ivanjem ili kojim
god drugim ~inom.
NN: Pro{le subote su u kasarni "Kozara"
u Banjaluci obilje`ene dvije godi{njice Dru-
`be klanjateljica krvi Kristove, ~iji je samos-
tan "Nazaret" nekada bio smje{ten na toj
lokaciji. Da li o~ekujete da }e ta imovina biti
vra}ena Katoli~koj crkvi?
PULJI]: Ne samo ova imovina, nego sve
{to je bilo vlasni{tvo Katoli~ke crkve ili pojedi-
nih nosilaca vlasni{tva u Katoli~koj crkvi, kao
{to su ~asne sestre, treba biti vra}eno vlasnicima.
Sva je ta imovina slu`ila ljudima na razini reli-
gioznog, kulturnog, odgojno-obrazovnog, soci-
jalno-humanitarnog poslanja Crkve. Svaka
pravna dr`ava treba se temeljiti na pravu i prav-
di. Zato je va`no ispraviti nepravdu koja je nas-
tala oduzimanjem, otimanjem, otu|ivanjem ili
kojim god drugim ~inom.
NN: Da li }e uskoro biti rije{eno pitanje
povratka oduzete imovine Katoli~koj crkvi u
Travniku, o ~emu ste nedavno razgovarali i s
predstavnicima me|unarodne zajednice?
PULJI]: S tugom i bolju moramo re}i da,
ne samo da ne vra}aju, nego ignoriraju sud za
ljudska prava, po~ev{i od op}ine, kantona te fe-
deracije. [to je jo{ gore, unato~ odluci OHR da
se na nacionaliziranoj imovini ne gradi ni{ta, oni
su svojevoljno prepisali na{u zemlju na sebe, bez
na{eg pristanka i izdali dozvolu za gradnju na toj
zemlji, a da nisu prije toga ispunili dana obe}a-
nja, zbog ~ega smo smatrali da ugovor ne vrijedi.
Na svoju ruku rade, ignoriraju na{a prava, koja
nema ko za{tititi.
NN: Sa sli~nim problemom suo~avate se i
Np!af!np!tf!tb!np!np!.
Kako mj!uj!eb!obt!of!{b!ef!tj!{f!.
komentari- nmkp!u sft! lbp! pobk! v
{ete Uvs!tlpk-!_j!mfv!jmj!Ib!juj!kv/
prognoze
seizmologa
da je BiH
mogu}e
pogodno
podru~je za
razorni
zemljotres?
Kardinal Vinko Pulji}, nadbiskup vrhbosanski
u Sarajevu, ali i u drugim bh. gradovima. Da
li takvo stanje ukazuje da se marginalizovan
polo`aj Hrvata u BiH i dalje ne pobolj{ava?
PULJI]: Ovdje nije u pitanju Katoli~ka
crkva, nego ljudska prava i pravo na vlasni{tvo.
To je stanje u cijeloj BiH, odnosno u oba entiteta.
Na`alost, niti predstavnici hrvatskih vlasti ne ~i-
ne ni{ta u~inkovito ili ne mogu ili ne smiju. Bez
obzira na polo`aj sada{njeg stanja Hrvata, mi ov-
dje ostajemo i neumorno }emo se boriti za je-
dnaka prva na svim prostorima.
NN: Na kojem nivou je me|ureligijski di-
jalog u BiH?
PULJI]: Me|ureligijsko vije}e nije nadti-
jelo, koje mo`e u~inkovito ne{to ostvariti. Tu po-
Twb!lb!lp!eb!kf!qp!hp!.
ebo!kf!ebo!ejp!Cbm!lb!ob-
wkf!s p!w b!u op! tusv•!o kb!d j
{ob!kv!p!•f!n v!qsj!• b!kv/
Bmj-!of!np!sb!{ob!•j!uj!eb!kf
Novica, up!CjI-!pqfu!obt!qsf!qb!.
Doboj eb!kv!lp!kf!l b!w jn!qsj!• b!.
nb///!Ibkef!eb!qsj•bnp
nb!mp!p!lsj!{j!j!pu!lb!{j!nb/
Milan,
Br~ko
Po{tovani ~itaoci, u rubrici
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim
doga|ajima i temama.
Va{e odgovore {aljite na e-mail:
odgovori@nezavisne.com
Pulji}: Sve {to je bilo
vlasni{tvo Katoli~ke
crkve ili pojedinih
nosilaca vlasni{tva
u Katoli~koj crkvi
treba biti vra}eno
vlasnicima
Bilo bi mi drago
da u Saboru
ne budemo
"moneta za
potkusurivanje"
u strana~kim
prepucavanjima
Cb!okb!mv!lb!kf!kf!eop!pe
ob!kv!hsp!af!oj!kji!qp!esv!•kb
CjI-!up!kf!tj!hvs!op/!Qp!tf!.
cbo!qsp!c mfn!kf!|up!cj
twf!{hsb!ef!lp!kf!tv!j{!.
hsb!} f!o f! ob!l po
efwfeftfuji!nb!mp!kb!• j
{f!nmkp!usft!tsb!wojp!tb!{f!.
nmkpn-!kfs!ojkf!e ob!pe
okji!of!nb!tusv!•op!nj|!.
mkf!okf!tfj!{nj!pmp!hb/
Biljana,
Derventa
FOTO NN
ku{avamo zauzimati zajedni~ke stavove u odno-
su na dr`avu i u odnosu s me|unarodnom zaje-
dnicom. Iako su dosta u~inili, to je premalo u
odnosu na zahtjeve `ivota, treba graditi proces
pomirenja, povjerenja i pra{tanja. Jo{ je u ja-
vnosti vrlo otrovan rje~nik politike i medija. Nije
lako dijalogizirati dok jedni druge ne prihvatimo
i po{tujemo.
NN: Da li smatrate da }e se usvajanje
Prijedloga zakona o prebivali{tu u Republici
Hrvatskoj negativno odraziti na Hrvate koji
su izbjegli iz BiH i da li planirate tim povo-
dom obratiti se Vladi Hrvatske?
PULJI]: Mi o~ekujemo da budu odgovor-
ni u vladanju, da ne prekri`e dono{enjem zakona
FORUM PLUS
V!qsb!wv!tv/!Tb!np!tf F-!tb!np!obn!j!{f!nmkp!.
qmb|jn!j!qp!nj!tmj!uj!|ub!~f usft!gb!mj-!jpob!lp!tnp!qp!.
lpe!obt!cj!uj!v!tmv!•b!kv!{f!. mv!vlp!qb!oj!v!pwpk!esab!wj-
nmkp!usf!tb-!lp!mj!lp!tv!lpe kp|!eb!obt!tbt!ub!wj!isqb
obt!tmv!acf!tqsf!nof!eb cf!up!ob!j!up!kf!up/!Obt!j!of
sf!b hv!kv!v!tmv!• b!kv!fmf!. usf!cb!wb!ej!uj!jtqpe!sv!|f!wj!.
nfo!u sbs!o f!of!q p!h p!e f- ob-!twf!kf!eop!tnp!wf~
nj!t mjn!eb!kf!qp!okj!n b puqj!tb!oj/
qb!mb!qsb!|j!ob/ otpisani
Drago, @gmail.com
Gora`de
10. 3. 2010. tsjkfeb 11
Dana{nje pitanje:
Da li mislite da }e
BiH nekada uspjeti
da iskoristi svoje
potencijale naftnih le`i{ta?
ni jednog ~ovjeka u pravu na egzistenciju i dru-
gim pravima. Tu su odgovorni politi~ari obiju
dr`ava, koji su du`ni sura|ivati, dogovarati i tra-
`iti na~in da se premoste sva nerazumijevanja.
Ne mislim se posebno obra}ati ni Vladi ni Sabo-
ru, ni predsjedniku. Oni su odgovorni nakon mi-
rovnog sporazuma u Dejtonu, te ne mogu dizati
ruke od pravednog rje{enja ove zemlje, BiH u
kojoj }emo imati jednaka prava. Tako|er su i od-
govorni na temelju Ustava RH, a bilo bi mi dra-
go da u Sa bo ru ne bu de mo "mo ne ta za
potkusurivanje" u strana~kim prepucavanjima.
Boli i vrije|a.
NN: Koliko Katoli~ka crkva mo`e da do-
prinese povratku Hrvata i s kakvim proble-
mima se danas suo~avaju Hrvati povratnici u
BiH?
PULJI]: Ono {to se vratilo bilo u Federaci-
ju, a posebno u RS treba zahvaliti hrabrim sve}e-
nicima i malim donatorima koji su istinski
poduprli opstanak i povratak. U zadnje vrijeme
bilo je projekata koji se dosta slo`eno ostvaruju,
ali sada je va`nije kako otvoriti perspektive oni-
ma koji ovdje `ive da imaju svoja temeljna prava
za odr`iv opstanak. Jedna pote{ko}a je {to se
uglavnom radi o starim osobama, te im treba
skrb. "Caritas" je organizirao skrb za stare i bole-
sne, ali te{ko dobivamo potporu mjesnih vlasti.
Nadalje, te{ko ostvaruju pravo na infrastrukturu,
struju, telefon, vodu, put i sli~no. Koliko jo{ ima
povratnika i `upnika koji nemaju te osnovne
stvari za `ivot u RS, a tako|er i u nekim krajevi-
ma Federacije. Tako se te{ko dolazi do posla, tko
je sposoban za posao, jer se po imenu odmah
prepozna tko je. Nedostaje jo{ sustav koji je za
~ovjeka, ali ~esto je, na`alost, u pitanju strana~ka
podobnost.
NN: U okviru finansiranja projekata
obnove od sredstava za 2010. godinu, planira-
na je i obnova vjerskih objekata. U kojim
mjestima bi najprije trebalo obnoviti vjerske
katoli~ke objekte?
PULJI]: Na svim mjestima gdje su poru-
{eni i gdje obnova zna~i nadu opstanka i povrat-
ka. Ne smijem nabrajati pojedina mjesta, jer }e
ba{ tamo blokirati pomo}. Obnavljaju}i materi-
jalne ru{evine, lije~imo rane u du{i, rane poni`e-
nja i obespravljenosti.
NN: Da li mislite da je u BiH mogu}e do}i
do rje{enja koje bi zadovoljilo sva tri konsti-
tutivna naroda, kada je u pitanju ure|enje,
odnosno politi~ko ustrojstvo dr`ave?
PULJI]: Nije u pitanju mo`e li se, nego
ho}e li se. Sve se ljudski mo`e dogovoriti ako se
ide od na~ela jednakih prava. Ako se ide za tim
da je u pravu uvijek onaj koji je ja~i, nema zaje-
dni~kog dogovora. Tako|er, me|unarodna zaje-
dnica mora odgovorno pristupiti uspostavljanju
strukture dr`ave s jednakim pravima za sva tri
konstitutivna naroda.
Qsf!aj!wkf!mb!tbn!pobk!{f!.
nmkp!usft!j!oj!lb!eb!of!~v
{b!cp!sb!wj!uj!uv!op~-!twj!tnp
jt!us•b!mj!v!qj!eab!nb!nb-!cj!mp
kf!{b!jt!ub!tusb!|op/!Vqsb!wp
{b!up!tf!ob!ebn!eb!eb!obt
jnb!np!bef!lwb!uov!pqsf!.
nv!jmj!eb!~f!np!kf!ep!cj!uj
lb!lp!cj!hsb!}b!oj!cjmj!vqp!.
{p!sfoj!ob!wsj!kf!nf!p!np!.
hv!~fn!{f!nmkp!usf!tv/
Milka,
Banjaluka
 12 tsjkfeb!10. 3. 2010.

Prijedorski prodavci imali spor na 8. mart

Panorama Uznemirili ih
Prvo selo sa vodom
iz gradskog vodovoda
Pumpe dobile
odobrenje
za rad
inspektori
FOTO NN

LIVNO - Jedna od dvije ben-

SANSKI MOST - Finalni rado-
vi na izgradnji sistema vodosna-
bdije va nja u se lu Vrhpo lje,
op}ina Sanski Most, kojim bi ova
mjesna zajednica trebalo da bude
povezana sa gradskim vodovo-
dom, ju~e su zapo~eli.
Vrhpolje }e na ovaj na~in postati
prvo selo koje }e koristiti vodu iz
gradskog vodovoda.
Prema rije~ima predsjednika ove
mjesne zajednice Ismeta Sale{evi}a,
vrijednost druge faze ovog projekta
iznosi oko 200.000 maraka.
"Prva faza je obuhvatala povezi-
vanje lokalnog vodovoda u selu s
rezervoarom Deli}a brdo, a sada }e-
mo taj rezervoar prikop~ati na grad-
ski vodovod", rekao je Sale{evi}.
On je objasnio da to podrazumije-
va kopanje trase, ~ija }e du`ina
izno si ti oko se dam ki lo me ta ra.
Ukoliko vremenske prilike poslu`e
izvo|a~e radova, predvi|eno je da
realizacija projekta bude okon~ana
u narednih mjesec dana.
Pre ma ri je ~i ma pred sta vni ka
op}inske Slu`be za privredu Irfana
Had`i}a, ovim se otvaraju mogu-
}nosti da se i druge mjesne zajedni-
ce iz ovog dijela op}ine Sanski
Most priklju~e na novoizgra|eni
dis tri bu ti vni sis tem. Mje {ta ni
Vrhpolja svake godine tokom ljeta
imaju velike probleme sa vodom
zbog nedovoljne izda{nosti vrela s
kojeg se napaja lokalni vodovod.
Osim toga, priklju~enjem na grad-
ski vodovod mje{tani }e dobiti kva-
litetnu vodu, ~ija je zdravstvena
ispravnost redovno kontrolisana.
Z.^.
zinske pumpe "Petrola" u Livnu i
jedna benzinska pumpa "Petrola"
u Kupresu dobile su odobrenje za
rad nadle`nog op{tinskog organa
nakon {to je vlasnik postupio po
rje{enju Uprave za inspekcijske
poslove Livanjskog kantona.
Uprava je u aprilu pro{le godi-
ne zatvorila sedam benzinskih
pumpi ovog preduze}a zbog nei-
spunjavanja minimalnih tehni-
~kih uslova iz Pravilnika o
prometu nafte i naftnih derivata.
Dubravko Kova~evi}, direktor
Uprave za inspekcijske poslove
Livanjskog kantona, potvrdio je Miodrag Stojanovi} tvrdi
da po rje{enju Inspekcije, kojim da ima validna rje{enja
je nalo`eno otklanjanje utvr|enih
nedostataka, jo{ nije postupljeno ku cvije}a sam se zadu`io za 200 maraka, a prodaja je bila
u slu~aju po jedne benzinske skromna", navodi Stojanovi}.
pumpe "Petrola" u Livnu, Kupre- Isto mi{ljenje ima i Radana Tomi}, neza-
su, Tomislavgradu, Bosanskom Pitam inspektore po poslena majka dvoje djece, koja je robu za uli~nu prodaju
Grahovu i Drvaru, koje su i dalje kakvim to nalozima nas platila 400 maraka. Ona tvrdi da je op{tinsku dozvolu za
zatvorene, a radnici su bez posla. zakup prostora za {tand tako|e platila 80 maraka.
Petnaest radnika benzinskih tjeraju da platimo ono {to "Povodom Dana `ena ve} 11 godina prodajem cvije-
pumpi "Petrola" u Livanjskom smo ve} uredno platili, }e na ulici i nikada do sada nisam imala problema. Pitam
kantonu, ~iji je ve}inski vlasnik inspektore po kakvim to nalozima nas tjeraju da platimo
Milan Lu~i} iz Ljubu{kog, pro{le
govori Tomi}eva ono {to smo ve} uredno platili. Nabavila sam 400 karanfi-
godine, nakon zatvaranja pumpi, Dinka KOVA^EVI] la i zadu`ila se, a nisam prodala ni polovinu cvije}a",
podnijelo je tu`bu Op{tinskom ogor~eno govori Tomi}eva.
sudu u Livnu zbog neispla}enih PRIJEDOR - Prodavci cvije}a koji su svoje {tan- Milenko \ukanovi}, {ef Slu`be za inspe-
plata i neuvezanog radnog sta`a, dove povodom praznika Dana `ena postavili na trgo- kcijski nadzor op{tine Prijedor, tvrdi da su uli~ni prodavci
a ve}ina njih i dalje je bez posla. vima i ulicama u Prijedoru digli su svoj glas protiv cvije}a prek{ili zakon. Ka`e da su tr`i{ni inspektori nepra-
(Srna) Slu`be za inspekcijske poslove op{tine Prijedor, jer vilnosti uo~ili kod 40 uli~nih prodavaca, od kojih su njih
smatraju da ih je neosnovano kontrolisala. 25 bila fizi~ka lica, deset registrovani cvje}ari i pet proi-
zvo|a~i cvije}a.
Zavr{ena Inspekcija je tokom kontrole sa~inila zapisnike jer,

Mladi Srebreni~ani sanacija vrti}a

kako im je objasnila, nisu imali sva validna rje{enja za
prodaju cvije}e, te postoji mogu}nost da }e platiti i nov~a-
ne kazne. Cvje}ari, me|utim, tvrde da imaju potrebna op-
Tr`i{ni inspektori nepravilnosti

dobili posao SRBAC - Zavr{ena je sanaci-

ja Dje~ijeg vrti}a "Na{a radost"
iz Srpca, a vrijednost radova
{tinska rje{enja, koja su kao i svake godine do sada uredno
platili kako bi prodavali cvije}e na ulici.
uo~ili kod 40 uli~nih prodavaca

SREBRENICA - Zahvaljuju}i akciji njema~ke fondacije "Krila nade", Miodrag Stojanovi}, uli~ni prodavac cvi- "Svi oni imali su uredna rje{enja za privremeno za-
izno si la je 112.000 ma ra ka.
kroz projekt "Pomo} za samopomo}", po~etkom marta posao je dobilo je}a, obja{njava da je u op{tini platio dozvolu za privre- uzimanje dijela javne povr{ine na kojoj su postavljali svo-
"Od toga je op{tina Srbac obe-
pet mladih Srebreni~ana. meno zauzimanje dijela javne povr{ine, {to je, po je {tandove za prodaju cvije}a. Me|utim, u istom rje{enju
zbijedila 60.000, a Kancelarija
Pet kandidata ima priliku da zavr{i jednogodi{nju obuku kod poslodavaca na njegovom mi{ljenju, validno rje{enje. pod ta~kom {est korisnici tog prostora bili su du`ni da u
GAP projekta Sarajevo 52.000
podru~ju Srebrenice, a izabrani su na osnovu evidencije Centra za socijalni rad "To rje{enje nadle`nima sam platio 80 maraka po Administrativnoj slu`bi izvade i rje{enje o obavljanju dje-
KM", rekla je ju~e @eljka No-
u ovom gradu, koji je partner ove nje- {tandu, a imam ih dva. Isto su u~inili svi koji su povodom latnosti, {to nisu u~inili. To zna~i da njihova rje{enja, za
vakovi}, direktor vrti}a.
Centar za socijalni
ma~ke fondacije. Dana `ena postavili svoj {tand za prodaju cvije}a na trgu. koja tvrde da su platili 80 maraka, prestaju da va`e jer nisu
Ona je dodala da je paralelno
"Mi nastojimo svake godine da Kada smo pla}ali zakup prostora u op{tini i Odjeljenju za pribavili sva potrebna rje{enja", navodi \ukanovi}.
rad vr{io odabir na sa sanacijom prostorija vrti}a
odre|en broj osoba uklju~imo putem stambeno-komunalne poslove, nisu nam rekli da treba da Dodaje da mjere koje }e protiv prekr{ilaca
osnovu evidencije saniran i prostor Udru`enja ro-
ove fondacije radi osposobljavanja i pribavimo jo{ neke dozvole i smatram da je odnos inspe- preduzeti inspektori mogu biti preventivne, korektivne i
materijalnog stanja ditelja i djece s posebnim potre-
zapo{ljavanja, i to smo ~inili u prote- ktora prema nama nezakonit i bahat", ka`e Stojanovi}. Is- represivne.
korisnika bama "Izvor" Srbac, koje se
klih pet godina. Neki su po isteku tog ti~e da se on i drugi prodavci ne bi upu{tali u ovakav rizik "Inspekcija ne `eli da sprije~i njihov rad, jer ga u su-
nalazi pod istim krovom i u ko-
osposobljavanja bili primljeni u stalni da su znali da jo{ neke namete treba da plate. {tini podr`ava, ali treba po{tovati sve zakonske okvire.",
jem se izvodi nastava za 25 dje-
radni odnos", izjavio je Novak Simi}, direktor Centra za socijalni rad Srebre- "Te{ko `ivimo i mahom smo nezaposleni. Za nabav- ka`e \ukanovi}.
ce s odre |e nom vrstom he -
nica.
ndikepa. (Srna)
Poslodavcima koji su primili kandidate na obuku dozna~ava se mjese~na na-
knada u iznosu od 200 evra.
Nedostaje
Za uzvrat, poslodavci su du`ni prijaviti radnika i pla}ati doprinose. Centar za
socijalni rad vr{io je odabir na osnovu evidencije materijalnog stanja korisni-
ka, vode}i ra~una da priliku za obuku dobiju najsiroma{niji Srebreni~ani. Me-
|u kandidatima koji su od ovog mjeseca po~eli s obukom je i majka troje
inspektora
u HBK
Misteriozna rupa
djece Branka Milanovi}. Ka`e da joj ovaj projekt dosta zna~i jer je dosad be-
zuspje{no poku{avala da prona|e zaposlenje. Sada radi kao pomo}na kuvarica
i nada se stalnom zaposlenju. (Fena)
LIVNO - Uprava za inspekcij-
ske poslove Hercegbosanske `u-
pa ni je tre ba lo bi da ima 34
u zeni~kom selu
ZENICA - Rupa dublja od dva metra, kru`nog
FOTO NN

inspektora, ali je popunjeno tek

"Dani vina u
Trebinju" 18. marta
TREBINJE - Turisti~ko-ugosti-
teljska manifestacija "Dani vina u
Trebinju" bi}e odr`ana u ovom
gradu 18. marta.
"Manifestacija, koja }e i ove godi-
ne biti odr`ana u sportskoj dvorani u
Trebinju, okupi}e 18 vinara iz Trebi-
nja, a pored vinara }e biti predstav-
ljeni i poznati trebinjski brendovi:
med, sir i pr{ut, kao i ljekovito bilje",
saop{tio je Zoran Vukoje, predsje-
dnik Udru`enja vinara "Vinos" iz
Trebinja.Vukoje je nakon sastanka s
17 radnih mjesta.
Inspektora nedostaje u Inspe-
oblika i promjera ve}eg od dva metra misteriozno se
pojavila u zeni~kom selu Gladovi}i.
Na taj lokalitet poznatiji kao Dol su iza{li rudarski
ktoratu za gra|evinarstvo, urba-
nizam, rudarstvo, geologiju i
inspektori, geolozi i pripadnici Civilne za{tite, ali jo{ ni-
je razja{njena ta pojava, koja je zaintrigirala stanovni{-
za{titu na radu i Inspektoratu za
trebinjskim lokalnim vlastima, s ko- tvo ovog, ali i okolnih sela.
sanitarne, zdravstvene, farmace-
jima su dogovorene pojedinosti u ve-
utske i veterinarske poslove, da-
zi s manifestacijom, naglasio da }e Niko jo{ ne zna kako se pojavila
kle upravo podru~jima gdje ih je
se u vrijeme trajanja "Dana vina" u rupa u tlu, ka`e Pa{i}
doista najvi{e i potrebno.
Trebinju odvijati i seminar poljopri- tim ova pojava je jo{ ~udnija.
Ravnatelj Uprave Dubravko
vrednih in`enjera sa vi{e od 150 u~e- "U blizini ~ak nema ni gra|evine, tako da se isklju-
Kova~evi} ustvrdio je kako je
snika, a tema }e biti i vinogradarstvo "Niko jo{ ne zna kako se pojavila rupa u tlu. Naj- ~uje mogu}nost da je slijeganje posljedica ljudskog fa-
od premijera Vlade HB@ Nedje-
i vinarstvo ovog kraja. stariji stanovnici sela ne pamte da se ovdje ikada ne{to ktora", ka`e Husejnovi}.
ljka Rimca dobio ~vrsta obe}a-
Vukoje je kazao da je ve} formiran sli~no desilo", ka`e Edin Pa{i}, predsjednik mjesne za- Dok se ~eka kona~an izvje{taj stru~njaka, o "~udu"
nja kako }e Vlada u~initi sve da
organizacioni odbor manifestacije, jednice Gladovi}i. u Gladovi}ima ispredaju se razne pri~e, pominju se sve-
budu popunjena mjesta inspe-
kao i po~ani odbor na ~elu s resor- Prema rije~ima Munira Husejnovi}a, vije}nika u mirski brodovi, kao i kanali povezani sa piramidama u
ktora koji nedostaju. A.K.
nim ministrom Radivojem Brati}em. Op{tinskom vije}u Zenice, na ovom lokalitetu nikada Visokom.
V.D. nije bilo eksploatacije uglja ili drugih minerala. Samim A.M.
 10. 3. 2010. tsjkfeb 13

REPUBLIKA SRPSKA
Na osnovu ~lana 105, Zakona o bankama Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 44/03) NLB Razvojna banka
a.d. Banja Luka o b j a v l j u j e : VLADA
MINISTARSTVO ZA IZBJEGLICE I RASEQENA LICA

Finansijski izvje{taj za godinu zavr{enu 31. decembra 2009. godine

i mi{ljenje nezavisnog eksternog revizora U ciqu transparentne realizacije Programa rje{avawa problema raseqenih lica, povratnika i
izbjeglica Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica Republike Srpske o b j a v q u j e

Izvje{taj nezavisnog revizora "PricewaterhouseCoopers" d.o.o. Sarajevo

Nadzornom odboru i akcionarima NLB Razvojna banka a.d. Banja Luka JAVNI OGLAS
Izvr{ili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja NLB Razvojne banke a.d. Banja Luka (u daljem tekstu "Banka"), koji uklju~uju za podno{ewe zahtjeva-prijava za odr`ivi povratak
bilans stanja sa stanjem na dan 31. decembar 2009. godine i bilans uspjeha, izve{taj o promjenama kapitala i izve{taj o nov~anim toko-
vima za godinu zavr{enu na taj dan, pregled ra~unovodstvenih politika i druge napomene uz finansijske izvje{taje.
Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica Republike Srpske u ciqu realizacije Programa
Mi{ljenje rje{avawa problema raseqenih lica, povratnika i izbjeglica objavquje javni oglas za sredstva i
Prema na{em mi{ljenju, prilo`eni finansijski izvje{taji u svim materijalno zna~ajnim aspektima prikazuju realno i objektivno finansijsko projekte:
stanje NLB Razvojne banke a.d. Banja Luka sa stanjem na dan 31. decembar 2009. godine, kao i rezultate poslovanja i nov~ane tokove
za godinu zavr{enu na taj dan, u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji Republike Srpske.
I - MOTOKULTIVATORI i to:
- za povratak u Republiku Srpsku - 65 komada
BILANS USPJEHA - za povratak interno raseqenih lica u Republiku Srpsku - 30 komada
za period 01.01 - 31.12.2009. godine i 01.01 - 31.12.2008. godine
(u 000 KM)
Bilans uspjeha Godina zavr{ena 31. decembra II - OBNOVA INFRASTRUKTURNIH, DRU[TVENIH, VJERSKIH I KULTURNIH OBJEKATA
2009. 2008. I PODR[KA PROJEKTIMA U ZANATSTVU I POQOPRIVREDI
Prihodi po osnovu kamata 55,396 67,489
Rashodi po osnovu kamata (27,778) (27,695)
Neto prihod po osnovu kamata 27,618 39,794
PODNOSIOCI ZAHTJEVA-PRIJAVA:
Prihodi po osnovu naknada i provizija 17,390 18,066
Rashodi po osnovu naknada i provizija (3,722) (3,413) Zahtjev-prijavu na javni oglas mogu podnijeti:
Neto prihod po osnovu naknada i provizija 13,668 14,653 - Fizi~ka lica - povratnici/nosioci doma}instva,
Pozitivne kursne razlike 7,019 10,424 - Ovla{tena lica za povratni~ke pravne subjekte, vjerske zajednice i povratni~ke
Ostali prihodi iz poslovanja 16,092 14,404 asocijacije/zadruge,
23,111 24,828 Zahtjevi-prijave se podnose pojedina~no za svaki program pomo}i iz javnog oglasa, a jedan podnosi-
lac zahtjeva-prijave mo`e aplicirati samo za jednu vrstu pomo}i.
Prihodi iz poslovanja 64,397 79,275

Ostali rashodi iz poslovanja (26,441) (30,935) Zahtjev-prijava obavezno treba da sadr`i:

Negativne kursne razlike (5,157) (10,127)
Dugoro~na rezervisanja za potencijalne gubitke i (24,547) (22,592)
ugovorene obaveze i otpisi
1. a) Fizi~ka lica podnose prijavu sa sqede}im podacima:
Dobit iz poslovanja prije oporezivanja 8,252 15,621 - Prezime (ime oca) ime podnosioca zahtjeva-prijave, JMB, puna adresa u mjestu povratka i kon-
Porez na dobit (1,249) (1,537) takt telefon.
Neto dobit 7,003 14,084 b) Pravna lica podnose prijavu sa slu`benim memorandumom i pe~atom.
2. Obavezno prilo`iti dokaze iz op{tih i posebnih kriterijuma.
BILANS STANJA Fizi~ko lice svoj zahtjev-prijavu treba da dostavi ~itko napisanu s neophodnim podacima i potpi-
Na dan 31.12.2009. i 31.12.2008. godine sanu od strane nosioca doma}instva.
(u 000 KM) Pravno lice svoj zahtjev-prijavu podnosi na svom memorandumu potpisanu od strane ovla{tenog
Bilans stanja Stanje na dan 31.decembra
2009. 2008. lica i ovjerenu pe~atom pravnog subjekta.
AKTIVA Nepotpuni i neblagovremeni zahtjevi-prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.
Nov~ana sredstva i sredstva kod drugih banaka 487,610 633,857
Plasmani drugim bankama 7,823 11,735
OP[TI KRITERIJUMI:
Krediti plasirani komitentima 627,139 595,764
Hartije od vrijednosti i dugoro~na ulaganja 43,933 2,219
Osnovna sredstva i nematerijalna ulaganja, neto 29,155 27,767 Za fizi~ka lica:
Investicione nekretnine 1,734 1,734 - potvrda (uvjerewe) o ostvarenom povratku izdatu od nadle`nog organa za op{tinu povratka i
Stalna sredstva namijenjena prodaji 0 61
Obra~unata kamata i ostala aktiva 6,709 5,635
kopija CIPS li~ne karte izdate od MUP-a za op{tinu povratka
UKUPNA AKTIVA 1,204,103 1,278,772 - dokaz o povratu imovine
PASIVA - dokaz o vlasni{tvu imovine
- ku}na lista povratni~kog doma}instva
Depoziti 931,650 1,050,433
Obaveze po uzetim kreditima 109,246 72,157 Za pravna lica:
Subordinirani dugovi 9,779 9,779 - ovjerena kopija akta o registraciji pravnog subjekta izdata od nadle`nog organa
Ostala pasiva 27,169 29,146 - tehni~ka dokumentacija - projekat kojim se konkuri{e za pomo}
Dugoro~na rezervisanja za potencijalne gubitke i 45,136 37,284
- JIB (jedinstveni identifikacioni broj)
ugovorene obaveze i otpisi
Ukupne obaveze 1,122,980 1,198,799 - mogu}nost u~e{}a u participaciji u projektu
KAPITAL - za infrastrukturu predmjer radova
Akcionarski kapital 52,003 52,003
Emisiona a`ia 157 157
Rezerve Banke 21,808 13,578
POSEBNI KRITERIJUMI:
Neraspore|ena dobit 7,155 14,235
Ukupan kapital i rezerve 81,123 79,973 - porodice poginulog borca ili porodice {ehida
Ukupna pasiva 1,204,103 1,278,772 - lice sa invaliditetom
Potencijalne i ugovorene obaveze 106,756 107,377
- samohrani roditeqi
- porodice nestalih lica i biv{i logora{i
IZVJE[TAJ O NOV^ANIM TOKOVIMA - nezaposlena lica
za period 01.01 - 31.12.09. godine i 01.01 - 31.12.2008. godine
( u 000 KM )
Nov~ani tok Period zavr{en 31. decembra Ako se radi o zajedni~kom projektu:
2009. 2008. - broj zaposlenih unutar projekta
Neto nov~ani tokovi iz poslovnih aktivnosti (136,991) 51,169 - vremensko trajawe projekta
Neto nov~ani tokovi iz aktivnosti investiranja (41,156) 249,599
- vrijednost projekta
Neto nov~ani tokovi iz aktivnosti finansiranja 30,038 23,529
Kursne razlike po osnovu prera~una gotovine i 1,862 297 - zna~aj projekta za dru{tvenu zajednicu
ekvivalenata gotovine - broj direktnih-indirektnih korisnika projekta.
Nov~ana sredstva na po~etku godine 633,857 309,263
Nov~ana sredstva na kraju godine 487,610 633,857
NA^IN IZBORA KORISNIKA:
Izbor korisnika pomo}i po osnovu ovog javnog oglasa vr{i}e Komisija Ministarstva za izbje-
glice i raseqena lica Republike Srpske.
^lanovi Nadzornog odbora Banke Uprava Banke

Miran Vi~i~ predsjednik Radovan Baji} direktor Dostavqawe zahtjeva-prijave se vr{i na adresu:
Borut Stani~ ~lan Boris Vodopivec zamjenik direktora
Maru{a Kosovinc-Dragonja ~lan Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica Republike Srpske
Nikola Mrki} ~lan Resor za imovinskopravne poslove,
Zdenko Fritz ~lan Interni revizor
Odjeqewe za reintegraciju i socijalno zbriwavawe raseqenih lica, povratnika i izbjeglica
Akcionari koji imaju 5% ili vi{e akcija Zdrava Kova~evi} Trg Republike Srpske br. 1
sa glasa~kim pravima Bawaluka
Nova ljubljanska banka a.d. Ljubljana 99,85% Poslovna mre`a s naznakom za javni oglas za odr`ivi povratak.

^lanovi Odbora za reviziju Banke Banka u svom sastavu ima 12 filijala, odnosno 71 organizacioni dio.
Javni oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa.
Anica Knavs predsjednik Dodatne informacije se mogu dobiti na telefon: 051/338-669 i 338-670.
Anton Ribnikar ~lan
Suadam Kapi} ~lan Broj zaposlenih
Stanko Kara} ~lan MINISTAR
Darja Mozeti~ ~lan Na dan 31.12.2009. godine, Banka je imala 520 zaposlenih radnika. Omer Brankovi}
14 tsjkfeb!10. 3. 2010.
Forum
Press
DAILY MAIL
Bunker prodat
na eBayu
Bunker koji je bio namijenjen
za{titi od nuklearnih napada u
doba hladnog rata prodat je na
veb stranici eBay za 23.000 evra.
Podzemno skloni{te u distriktu
Derbi{ajers Pik na internetskoj au-
kcijskoj stranici imalo je po~etnu
cijenu od 550 evra, ali je kraju pro-
dat ~ak za 23.000 evra.
Bunker je izgra|en 1959. godine,
a o njemu su ra~una vodile kraljev-
ske trupe jer je to mjesto iz kojeg se
mogu nadzirati nuklearne operacije.
Prema navodima prodava~a, bio
je u potpunosti operativan do 1991.
godine, a nalazi se na "sjajnoj loka-
ciji sa divnim pogledom".
Spretni prodava~ je u oglasu na-
veo i ovo:
"Pru`a vam se rijetka prilika da
Press
CNN
Zemljotres pomjerio
grad tri metra
Zemljotres ja~ine 8,8 stepeni, ko-
ji je pro{log mjeseca pogodio ^ile,
pomjerio je grad Konsepsion za
~ak tri metra ka zapadu, ali i pri-
jestonicu Santijago isto toliko na
zapad-jugozapad.
O ja~ini zemljotresa govori i to da
su pomjereni i neki drugi dijelovi Ju-
`ne Amerike, kao i oni udaljeni po-
put Foklandskih ostrva ili Fortaleze u
Brazilu.
Do ovih podataka se do{lo porede-
}i satelitske snimke prije i poslije 27.
februara, kada je zemljotres pogodio
^ile.
Jo{ ranije NASA
objavila da je ovaj
zemljotres vjerovatno
pomjerio Zemljinu osu
Timovi sa Univerziteta Ohajo, Uni-
verziteta Havaji i Univerziteta Mem-
fis, te Kalifornijskog instituta za
tehnologiju uspjeli su da uporede
snimke i do|u do ovih rezultata.
Jo{ ranije NASA je objavila da je
ovaj zemljotres vjerovatno pomjerio
Zemljinu osu i tako skratio trajanje
dana. Zemljotresi mogu da izazovu
pomjeranje stotina kilometara stijena
posjedujete dio istorije hladnog rata.
Dobili biste nuklearni bunker sa di-
jelom zemlje i mnogo originalne
opreme. Bunker je na dobroj pozici-
ji s panoramskim pogledom na Der-
bi{ajer Dejls."
Bunker je izgra|en na ~etiri i po
metra ispod povr{ine zemlje, a do
njega se dolazi kroz metalna vrata.
Ima dvije prostorije, toalet i sobu
za nadziranje kao i dva otvora za
ventilaciju.
U samom skloni{tu postoji i tele-
Bunker je
izgra|en 1959. godine
fonska linija, a prodava~ je u njega
ubacio i sto i stolicu. Pored namje-
{taja, bunker je opremljen i sire-
nom, ali i posu|em i konzervama s
hranom.
O bunkeru su uglavnom brinuli
pripadnici Civilne za{tite, koje su
~inili dobrovoljci koji su imali za-
datak da prijave svaku sumnju na
nuklearni napad. Bunker nije opera-
tivan od 1991. godine, tj. od vreme-
na raspada Sovjetskog Saveza kada
je ujedno i nestala prijetnja od nu-
klearnog napada. Ime kupca ovog
objekta jo{ nije objavljeno.
za nekoliko metara, {to mijenja ra-
spodjelu te`ine na planeti, a to uti~e
na rotaciju Zemlje.
"Procjene pokazuju da se du`ina
dana vjerovatno skratila za 1,26 mi-
krosekundi (milioniti dio sekunde)",
naveo je Ri~ard Gros, geofizi~ar iz
NASA, i dodao da se osa oko koje je
raspore|ena Zemljina masa vjerova-
tno pomjerila za oko osam centime-
tara. Zemljotresi su i u pro{losti
uticali na du`inu trajanja dana na Ze-
mlji i njenu osu. Razoran zemljotres
od 9,1 stepeni, koji je 2004. godine
pogodio Sumatru i izazvao talas cu-
nami ogromnih razmjera, skratio je
dan za 6,8 mikrosekundi i pomjerio
Zemljinu osu za oko sedam cm. Iako
je potres u ^ileu bio slabijeg intenzi-
teta, njegove posljedice su ve}e
usljed lokacije na kojoj se dogodio.
DER SPIEGEL
Evrola`
Pi{e: Du{anka MAJKI],
zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda parlamenta BiH
Mo`e li se iko u Sarajevu usuditi, pa i sam
Milorad Bara{in, da pokrene sudski postupak
protiv Ejupa Gani}a zbog u~injenog ratnog zlo~ina?
Nemogu}a misija
Milorada Bara{ina
edavno ste u medijima mogli pro~i-
N
tati vijest da je nevladina organiza-
ci ja "Kro aci ja li ber tas" pre da la
Agenciji za istrage i za{titu BiH
(SIPA) krivi~nu prijavu protiv pred-
sjednika Suda BiH Medd`ide Kre-
so, glavnog tu`ioca BiH Milorada
Bara{ina i vi{e tu`ilaca i sudija Tu`ila{tva i Suda
BiH zbog sumnje da su od 2005. godine do danas
po~inili krivi~no djelo ne~injenja provo|enja slu-
`bene istrage za krivi~na djela ratnog zlo~ina koji
su od 1991. do 1995. godine u BiH po~inili bo{nja-
~ki vojnici i komandanti, pripadnici Armije BiH.
Najvjerovatnije je to uticalo na Glavnog tu`i-
oca BiH Milorada Bara{ina, koji je nedavno izjavio
Predmet da }e uskoro biti predate sudu optu`nice za zlo~ine
"Dobrovolja~ka" nad Srbima u predmetima "Dobrovolja~ka", "Silos"
je davno trebalo i "Kasarna Viktor Bubanj". Preciznije, Bara{in je
da bude okon~an, rekao da }e "Dobrovolja~ka" biti predata Sudu BiH
a krivci za masakr sredinom godine, "Silos" za nekoliko mjeseci, a is-
nedu`nih vojnika traga u predmetu "Viktor Bubanj" je u zavr{noj fa-
ka`njeni zi.
Sve to je Bara{in rekao i obe}ao predstavnici-
ma Srba u Hagu na Konferenciji o procjeni naslje|a
Ha{kog tribunala. Kao da je trebalo da glavni tu`i-
lac ode u Holandiju da bi sakupio hrabrost da odgo-
vori na pitanja koja mu ve} mjesecima postavljaju
Srbi u Bosni i Hercegovini.
O~igledno, frustriran ~injenicom da je kao vo-
ditelj panel rasprave morao dati "obe}avaju}i" od-
go vor u~e sni ci ma kon fe ren ci je iz Re pu bli ke
Srpske, glavni tu`ilac je iskalio svoj bijes na am-
sterdamskom aerodromu. Tada je, naime, zaprijetio
predsjedniku Saveza logora{a RS Branislavu Duki-
}u da }e "do}i u Banjaluku i polomiti mu noge".
Tako je na povr{inu isplivala notorna ~injenica
da je spominjanje bo{nja~kih zlo~ina i srpskih `rta-
va zabranjena tema u Sarajevu. Tamo se mo`e go-
voriti o kriminalu, recimo provalama u stanove
visokih pravosudnih slu`benika, ali nikako ne i o
ratnim zlo~inima koje su po~inili Bo{njaci.
Milorad Bara{in je obe}ao ono u {to i sam ne
vjeruje, jer pripremiti optu`nicu za zlo~ine nad
Srbima u postoje}em BiH okru`enju za njega je ne-
mogu}a misija. Treba se zapitati na osnovu kojih
argumenata }e se Milorad Bara{in braniti od tvrdnji
javnosti u Republici Srpskoj da je institucija koju
vodi u slu`bi samo jednog, bo{nja~kog, naroda i sa-
Umi{ljenost mo jedne politike koja mu za dosada{nju pristra-
u ispravnost snost svakodnevno glasno aplaudira. Uostalom, ne
uvjerenja pojedinih pokazuje li to i slu~aj ratnog ~lana Predsjedni{tva
bo{nja~kih BiH Ejupa Gani}a, od ~ijeg hap{enja u Londonu je
politi~ara oti{la je napravljena neukusna parada istro{enih bo{nja~kih
tako daleko da se politi~ara. Poruka iz Srbije je jasna - {to nisu u sta-
i rije~i drugih nju da urade Tu`ila{tvo i Sud BiH, uradi}e pravosu-
prepoznaju dne institucije Srbije.
kao vlastite U Tu`ila{tvu BiH vi{e od tri godine vodi se is-
bolesne ambicije traga u slu~aju "Dobrovolja~ka", u kojem je Ejup
Gani} bio glavni akter. Prethodno je gotovo 14 go-
dina ovaj predmet bio u ladici tu`ilaca, koji, kao i
sada Bara{in, pri~aju o tome da onaj ko je po~inio
zlo~in mora biti ka`njen. Mora, ali nije. Do sada.
Po tom kriterijumu, Gani}eva zapjenu{ana na-
redba, poslije koje su ubijena 42 vojnika biv{e
JNA, nesumnjivo je dovoljan razlog za pokretanje
MARIANNE
O ~emu nas
sve la`u
postupka u Sudu BiH. Ovaj predmet je davno tre-
balo da bude okon~an, a krivci za masakr nedu`nih
vojnika ka`njeni.
Probu|en iz dubokog zimskog sna, glavni tu`i-
lac BiH po hitnom postupku {alje zahtjev Ministar-
stvu prav de BiH da po kre ne pro ces izru ~e nja
Gani}a Bosni i Hercegovini. Samo naivni mogu
vjerovati da je to ura|eno jer je Bara{in obe}ao sr-
pskim predstavnicima na Konferenciji u Hagu da }e
predmet "Dobrovolja~ka" biti predat Sudu BiH sre-
dinom godine.
Naprotiv, iza tog zahtjeva krije se strah da }e
slu~aj koji se desio u maju 1992. godine u Dobro-
volja~koj ulici u Sarajevu po Bo{njake krenuti ne-
`eljenim tokom i da }e za zlo~in koji se desio
odgovarati njegovi po~inioci. To onda povla~i za
sobom mnoga druga bitna pitanja, mnoge druge
procese, pa i klju~no pitanje o karakteru sukoba na
ovim prostorima, {to Bo{njacima nikako ne odgo-
vara.
Nedavno potpisivanje sporazuma o pravnoj sa-
radnji izme|u BiH i Republike Srbije Bo{njaci po-
gre{no tuma~e. Sporazumom jeste predvi|eno da se
osumnji~eni za ratne zlo~ine procesuiraju u zemlji
~iji su dr`avljani i gdje imaju prebivali{te, ali to,
naravno, ne zna~i da je, primjera radi, Gani} nevin
samim tim {to je dr`avljanin Bosne i Hercegovine,
samim tim {to je Bo{njak.
Nije Srbija pokrenula proces izru~enja ~lana
ratnog Predsjedni{tva BiH iz Velike Britanije kako
bi demonstrirala silu i mije{ala se u unutra{nje stva-
ri BiH, kako se tuma~i u Sarajevu, nego da bi osu-
mnji~ene privela pravdi, za {ta ima valjane dokaze.
S istim dokazima raspola`e i Tu`ila{tvo BiH.
Ali, {ta vrijedi? Mo`e li se iko u Sarajevu usuditi,
pa i sam glavni tu`ilac BiH Milorad Bara{in, da po-
krene sudski postupak protiv Ejupa Gani}a zbog
u~injenog ratnog zlo~ina? To je scenario koji je-
dnostavno nije mogu}.
I {ta u takvoj situaciji radi glavni tu`ilac Milo-
rad Bara{in? Srbima u Holandiji obe}ava skoro po-
kretanje postupka pred Sudom BiH, a Bo{njacima
ne obe}ava ni{ta jer je slu~aj "Dobrovolja~ka", kao
i mnogi drugi predmeti u kojima su po~injeni zlo-
~in nad Srbima, na ~ekanju.
Kada god se spomenu ratni zlo~ini koji su po-
~injeni nad Srbima, pokrene se lavina osude bri`nih
i pravovjernih pristalica bo{nja~ke istine. Porazno
je to {to se na ~elu kolone branilaca bo{nja~ke ne-
dodirljivosti, pored mnogih koji se nalaze na listi
osumnji~enih za de{avanja u Sarajevu tokom rata,
nalazi i glavni tu`ilac BiH Milorad Bara{in. O~itim
prikrivanjem istraga o zlo~inima nad Srbima on je
zloupotrijebio svoj polo`aj i stavio se na bo{nja~ku
stranu.
Grozni~ava `elja da se Srbi bave vlastitom kri-
vicom u proteklom ratu kao da nema kraja. Takva
politika proizvela je mnoga nakaradna rje{enja, me-
|u kojima su i brojne nametnute odluke visokih
predstavnika. Jedna od njih je i E{daunov Zakon o
Tu`ila{tvu BiH iz 2002. godine. Taj zakon, koji ne-
ma upori{te ni u dejtonskom Ustavu, ni u volji poli-
ti~kih i nacionalnih faktora u Srpskoj, donio je
najgoru varijantu politi~kog pravosu|a. S Milora-
dom Bara{inom na ~elu.
 Forum 10. 3. 2010. tsjkfeb 15

Press
THE SUN Drugi okvir Pi{e:
Dragan JERINI]

Kineskinji Ako Ejup Gani} nije odgovoran, kako to tvrde u

izrastao rog Sarajevu, ko jeste? Ako la`e general Mekenzi, ko je onda
ubijao vojnike i oficire JNA u sanitetskim vozilima?

Rat oko Gani}a tkako je pro{le sedmice, 1. mar- vojnike i oficire JNA u sanitetskim vozilima?

@ang Ruifang, stojednogodi{nja
Kineskinja, {okirala je porodicu i
prijatelje nakon {to joj je na ~elu
izrastao rog koji nevjerovatno pod-
sje}a na kozji rog.
Rog narastao
nevjerovatnih {est
centimetara
Ruifangova, iz sela Linlou u pro-
vinciji Henan, ka`e da joj je rog
po~eo rasti jo{ pro{le godine.
Od tada je narastao nevjerovatnih
{est centimetara, a ~ini se da jo{ je-
dan izbija s druge strane ~ela.
Ovo neobi~no stanje zabrinulo je
njenu porodicu.
Najmla|i sin, @ang Guo`eng, na-
pominje kako niko nije obra}ao
previ{e pa`nje kada se rog po~eo
formirati.
"Me|utim, kako je vrijeme pro-
lazilo, to ~udo je raslo i sada ima
pravi rog nasred ~ela. ^ini se da joj
je ne{to po~elo rasti i sa druge stra-
ne ~ela, a mogu}e da je to drugi
rog.
Premda nije jasno {ta ta~no uzro-
kuje ovu neobi~nu izraslinu, ona
o~ito podsje}a na rog jarca. Njegov
sastav je u potpunosti od keratina,
{to je isti protein koji imamo u kosi
i noktima, a tako|e formira rogo-
ve, vunu i perje kod `ivotinja.
Ova pojava obi~no se stvara kod
starijih osoba koje su se tokom `i-
vota dugo izlagali suncu, me|utim,
izuzetno je neobi~no vidjeti izrasli-
nu ove veli~ine.
Ponekad mo`e biti kancerogena,
ali uglavnom se radi o benignoj
pojavi. Mo`e se ukloniti hirur{kim
putem, ali time se ne rje{ava uzrok
pojave.
O
ta, ~lan ra tnog Pred sje dni{ tva
Bosne i Hercegovine Ejup Gani}
pritvoren u istra`ni zatvor lon-
donskog Osnovnog suda, kao da
je `ivot stao u dijelu Federacije.
Ni{ta drugo evo ve} deset
dana se ne de{ava. Niko ne `eli da vjeruje da
se neko uop{te usudio uhapsiti Gani}a zbog ra-
tnog zlo~ina koji su po~inili pripadnici Terito-
rijalne odbrane Sarajeva u Dobrovolja~koj
ulici maja 1992. godine.
[ok i nevjericu dijela javnosti u slu~aju
"Gani}" zasad je uveliko politi~ki kapitalizirao
Haris Silajd`i}, koji se ovim ratnim temama
veseli kao {kolarci poledici, brutalno zloupo-
trebljavaju}i zajedni~ke institucije i sredstva za
svoju promociju. Zanimljivo, ali o slu~aju
"Gani}" najmanje se ogla{avo Zlatko Lagu-
md`ija, sada{nji lider SDP-a, a tada jedan od
bliskih saradnika Alije Izetbegovi}a, koji je
zajedno sa njim bio bitan dio te uvodne ratne
Napadima pri~e u Sarajevu. No, dobro.
u Sarajevu Ono {to frustrira Srbe u BiH nije bezrezer-
razbijena je iluzija vna podr{ka koju Gani} ima od bo{nja~kih po-
o mogu}nosti liti~kih lidera do javnosti, ve} ~injenica da
mirnog rje{enja gotovo niko nije spreman da prihvati da su do-
tada{nje politi~ke ga|aji po~etkom maja u Sarajevu, kada su po-
i institucionalne gubljivani pripadnici JNA odredili tok krvave
krize bosanske drame, i da se tu desio ratni zlo~in
koji nikada nije procesuiran od strane bh. pra-
vosudnih institucija.
Dobrovolja~ka ulica i napad na kolonu
JNA u Tuzli doboko su se urezali te devedest
druge u kolektivnu svijest Srba o potrebi za{ti-
te gole egzistencije i vlastitog identiteta. Tim
napadima kod velike ve}ine Srba razbijena je
iluzija o mogu}nosti mirnog rje{enja tada{nje
politi~ke i institucionalne krize u dr`avi. Zato i
danas javnost Republike Srpske uporno insisti-
ra, zbog toga im je toliko va`no, da budu ra-
Ako Gani} nije odgovoran, kako to tvrde u Sa-
rajevu, ko jeste?
Na ovo pitanje jo{ nema odgovora. Na
njega ne `eli ni da odgovori Tu`ila{tvo BiH,
~iji glavni tu`ilac ovih dana ostalim osumnji-
~enima za taj ratni zlo~in javno poru~uje da je
na njihovom mjestu ne bi putovao nikud iz
BiH, jer nisu sigurni od hap{enja. Zastra{uju}a
poruka.
Umjesto da kona~no procesuira ovaj slu-
~aj i stavi ta~ku na njega, prona|e odgovorne
pa bili to i samo izvr{ioci likvidacija, Tu`ila{-
tvo se upustilo u opasnu igru oko ratnih de{a-
vanja. Takav selektivan i pristrasan pristup
predmetima za ratne zlo~ine ne}e nikome ni{ta
dobro donijeti, ve} samo produbiti ionako ve}
duboke podjele u ovoj dr`avi.
Potpuno ljudski se mo`e razumjeti Milo-
rad Bara{in, glavni tu`ilac, kada ka`e da je
izlo`en strahovitom pritisku iz Republike Sr-
pske, od udru`enja proisteklih iz rata do politi-
~ara i medija. Nije lako ni raditi niti `ivjeti pod
takvom vrstom presinga.
Ali, pro blem je u to me {to on upor no
odbija da stvari pomjeri sa mrtve ta~ke, da po-
gura procesuiranje onih koji su u logoru godi-
na ma zlos tav lja li na pri mjer i Bra ni sla va
Duki}a, kojeg uporno etiketira kao nekog ko
ga medijski zlostavlja. Bara{in i njegovi tu`i-
oci uporno negiraju ~injenicu da je Duki} `rtva
rata koja tra`i pravdu. Oni ga kao takvog po-
tpuno ignori{u i sve prebacuju u sferu politike.
Opasna je politi~ki i pogubna za pomirenje ta-
kva igra dr`avnih tu`ilaca.
Ba{ kao {to je opasna tvrdnja pojedinih
bo{nja~kih lidera da je BiH ponovo navodno u
raljama velikosrpske agresije, {to se odmah
prelilo i na transparente tipa "Srbija je genoci-
dna".

STAV svijetljeni ti doga|aji, da budu prona|eni i
ka`njeni krivci.
Ta~no je da Ha{ki tribunal slu~aj "Dobro-
volja~ka" nije procesuirao, tvrde}i da nema
Pi{e:
Rade [EGRT dovoljno dokaza, ali je tako|e ta~no da on mo-
`e biti otvoren prikupljanjem novih saznanja o
tom doga|aju.
Nafta Konkretno, kada je rije~ o odgovornosti
Ejupa Gani}a, poznato je da je upravo on je-
Da u BiH postoje naftna le`i{ta nije neka velika tajna. Jo{ 1989. go- dan od glavnih aktera doga|aja 2. i 3. maja u
dine je procijenjeno da u Posavini i tuzlanskom basenu le`i oko 50 Sarajevu. ^ak je na radiju i televiziji bio javni
miliona tona nafte. Istini za volju, u nekim globalnim tokovima to nisu prenos tih de{avanja. Sje}am se, kao da je ju~e
neke zna~ajne koli~ine koje bi mogle da poremete odnose cijena nafte bilo, Gani}evog televizijskog vapaja "Predsje-
na svjetskom tr`i{tu, ali bi njihova eksploatacija i te kako mogla da Selektivnim dni~e, jesi `iv?"
pozitivno doprinese razvoju bh. ekonomije. i pristrasnim
Da bi se do{lo do toga da neko zapo~ne eksploataciju nafte, treba I kanadski general Luis Mekenzi, prvi ko-
pristupom
stvoriti niz preduslova. Prvo moraju da se smire strasti i re}i da to {to mandant me|unarodnih snaga, uvijek je po-
predmetima za
BiH ima naftu ne zna~i odmah i da je Kuvajt, te da }e svi mo}i da le`e navljao da je Gani} bio svjestan svega i znao
ratne zlo~ine
i ni{ta ne rade, a pare samo da kaplju. Ako po sada{njim cijenama te za akciju u Dobrovolja~koj. U knjizi "Mirov-
Tu`ila{tvo BiH
rezerve vrijede oko 38 milijardi KM, to bi zna~ilo da bi se na ime kon- njak", koju je objavio, svjedo~i o hladno-
produbljuje ionako
cesija naplatilo oko ~etiri milijar- krvnom ma sa kri ra nju voj ni ka u
ve} duboke
de KM i to u decenijski dugom transporterima, zarobljavanju njih oko 170 iz
podjele u ovom
periodu. To prakti~no zna~i da bi te kolone.
Prvo moraju dru{tvu
da se smire strasti godi{nje na ime koncesije u BiH "Tre}i maj, najstra{niji dan mog `ivota",
i re}i da to {to BiH mogla da sti`u sredstva manja ne- napisao je general, navode}i da ga je Alija Ize-
ima naftu ne zna~i go {to sad treba da dobijemo od tbegovi} uvjeravao da }e garantovati bezbje-
odmah i da je MMF-a. To }e re}i da se o basno- dnost kon vo ja kroz te ri to ri ju ko ju su ve}
Kuvajt slovnom bogatstvu ovdje ne radi, kontrolisale njegove snage, a po{to ga je Me-
ve} o ne~emu {to bi u dobroj mje- kenzi obavijestio da vojnom konvoju mo`e da
ri svima moglo da olak{a `ivot. pru`i samo pratnju, ali ne i za{titu.
Drugo, a po dosada{njem iskustvu i te`e, je da se postigne dogovor "Rekao mi je doslovno: 'Generale Meken-
izme|u entiteta, da se sujeta ostavi po strani i onima koji imaju para, zi, imate moju rije~ i rije~ na{eg vojnog ko-
znanja i `elje omogu}i eksploatacija te nafte. man dan ta'. Bo{ nja ~ka stra na, na pa da ju }i
E, sad da li }e nekome smetati to {to su Rusi prvi iskazali zaintere- kolonu koja je mirno napu{tala grad, pogazila
sovanost za ovaj projekat i da li }e neko namjerno na sve na~ine po- je obe}anje da }e vojnicima garantovati sigu-
ku{ati to da opstrui{e, ostaje da se vidi. Bilo kako bilo, mogu}nost za ran prolaz", naveo je general Mekenzi u knjizi.
dobru zaradu imamo, a da li }emo je iskoristiti, to je sad samo na Ako la`e general Mekenzi, ko je ubijao
nama.
Iz Sarajeva se proteklih dana ispaljuju sal-
ve uvreda, prijetnji prema zvani~nicima vlasti
Srbije, Republike Srpske i njenim predstavni-
cima u zajedni~kim institucijama.
"Organi BiH su blokirani dr`avnom politi-
kom Srbije preko premijera Milorada Dodika i
predsjedavaju}eg Savjeta ministara Nikole
[piri}a", papagajski se ponavlja u politi~kim
analizama.
"Agresija se nastavlja" vri{te politi~ari i
internet forumi. Poziva se na odbranu ~asti,
dostojanstva i bi}a bosanske dr`avnosti. Upor-
no se negira ~injenica da u toj istoj dr`avi da-
nas `ivi, radi, osje}a je kao svoju domovinu,
tre}ina gra|ana koji svesrdno podr`avaju, poz-
dravljaju hap{enje Ejupa Gani}a, uvjereni da
je to samo mala kompenzacija za ratne zlo~ine
koje je inicirao i Gani} i politika kojoj je tada
pripadao.
Normalan i hrabar stav iz Sarajeva, mora
se priznati, stigao je od Sulejmana Tihi}a, koji
je prili~no ta~no detektovao uzrok ne samo
Gani}eve drame ve} i ostalih ovda{njih ratnih
pri~a.
"Sve ovo doma}e pravosu|e trebalo je ri-
je{iti na vrijeme i ne bismo imali probleme ka-
kve danas imamo. Da je bh. pravosu|e na
vrijeme procesuiralo Dobrovolja~ku i da su
ljudi koji su tamo ubili te vojnike odgovarali,
danas ne bismo imali Gani}a u zatvoru", uvje-
ren je Tihi}.
Mo`da, stvarno mo`da, Gani} i nije odgo-
voran za Dobrovolja~ku, ali }e za nju najvjero-
vatnije odgovarati pred sudom u Beogradu, jer
niko u Sarajevu nije `elio, smio, htio, nije ni
va`no, nije to poku{ao ni uraditi.
16 tsjkfeb!10. 3. 2010.

U KPZ Zenica Ahmet Sefi} se objesio,

Hronika
Po~elo su|enje za
pranje novca
i {verc heroina
SARAJEVO - ^itanjem optu-
`nice ju~er je u Sudu BiH po~elo
su|enje Hamdi Daci}u, njego-
vom bratu Harisu Zorni}u, koji
se ranije zvao Ljutvija Daci}, te
dr`avljaninu Turske A~iku D`a-
nu.
Optu`nica Tu`ila{tva BiH ovu
trojicu tereti za me|unarodni {verc
heroinom i pranje novca.
Prema optu`nici, Daci} i Zorni} or-
ganizirali su zlo~ina~ku organizaciju,
BOR banke Sarajevo tra`ila vi{e od
milion KM kredita radi prikrivanja
stvarnih izvora finansiranja izgra-
dnje hotela "Exclusive" u Rajlovcu.
Nakon ~itanje optu`nice tu`itelji-
ca Tu`ila{tva BiH Dijana Kajmako-
vi} kazala je da }e tokom procesa
saslu{ati petnaestak svjedoka i dva
vje{taka.
"Materijalnim dokazima }emo
nakon svjedo~enja svjedoka i vje-
{taka upotpuniti i dokazati sve na-
Policijski
bilten
Oplja~kali
po{tara
@EP^E - Dvije nepoznate oso-
be, koje su na glavama imale ka-
pe fan tom ke, uz pri je tnju
pi{toljem napale su B.I., slu`be-
nika "Po{te" @ep~e od koga su
ukrali novac.
Iako nije zvani~no potvr|eno o
kolikoj sumi novca se radi ne-
zvani~no se saznaje da se radi o
10.000 KM. (Zeda)

Dvojica
Nihad Spahi},
kojoj se od 1998. godine do kraja vo de op tu `ni ce", re kla je direktor
2006. godine pridru`io veliki broj Kajmakovi}eva. Zaplijenjeno KPZ Zenica
FOTO NN
osoba koje su na podru~ju BiH, Crne Advokati Daci}a i Zorni}a ju~er oko
Gore, Srbije, Ma|arske, Austrije, Ita- nisu `eljeli iznositi detalje odbrane,
lije, Njema~ke, Francuske i [panije dok je Fahrija Karkin, branilac A~i- 10 kg droge
rasturale heroin. Daci} i Zorni} optu- ka D`ana, kazao da }e dokazi Tu`i- STOLAC, MOSTAR - U zaje-
`eni su da su zajedno sa A~ikom la{tva odbraniti njegovog klijenta. dni~koj akciji pripadnika MUP-a

prona|eni
D`anom 28. januara 2002. godine u "Dokazi optu`be pokaza}e da Hercegova~ko-neretvanske `u-
Sarajevu osnovali preduze}e "Major- D`an nije u~inio krivi~no djelo niti panije i Centra javne brzbje-
ka". Ovo preduze}e osnovano je is- ima veze sa krivi~nim djelima na- dnos ti Tre bi nje ju ~er je na
klju~ivo radi legalizacije nezakonito brojanim u optu`nici", istakao je podru~ju Stoca zaplijenjeno oko
ste~ene imovinske koristi. Karkin. deset kilograma droge, najvjero-
Ova firma je, prema optu`nici, od D.M. jatnije marihuane, potvrdio je
glasnogovornik MUP-a HN@
Sre}ko Bo{njak. Sefi} je izdr`avao kaznu (32) iz Zenice.
Na slobodi jer nisu Neslu`beno doznajemo kako
je u akciji na podru~ju Bune, ju- zbog ratnog zlo~ina i
Sefi} je izvr{io samoubistvo vje{anjem, a kao sred-
stvo je iskoristio kai{ za pantalone.
znale za drogu `no od Mostara uhi}en Miodrag
V. iz Trebinja.
ubistva devetorice "Zavodski stra`ar primijetio je da Sefi}
nedostaje u sobi. Prona{ao ga je u WC-u i u dva navrata
BANJALUKA- Okru`ni sud u Banjaluci pustio je ju~e iz pritvora J. G./V.D. pripadnika 5. korpusa je osu|enik odgovarao na prozivku stra`ara. Tre}i put
Ljiljanu Mila{inovi} (45) i Ljiljanu Mandi} (52), obje iz Banjaluke, koje Armije RBiH. ^i{i} je u prozvao ga je, ali se ovaj nije javio. U jednoj od kabina
su sredinom februara ove godine uhap{ene u akciji kodnog naziva Poku{ao zatvoru izdr`avao kaznu bio je drugi osu|enik koji se uspeo uz zid i on je prvi
"Tranzit", a tokom koje je otkriveno kilogram i po heroina. ugledao Sefi}a. U bolnici je bezuspje{no izvr{en poku-
Heroin je, naime, otkriven u autu koji je vozio Zlatko Savi} (44), dr`avlja- suicid skokom zbog ubistva iz nehata {aj reanimacije", kazao je ju~e Nihad Spahi}, direktor
nin Hrvatske, a s kojim su u trenutku hap{enja bili njegova nevjen~ana su- u rijeku KPZ Zenica.
pruga Mila{inovi}eva i njena prijateljica Mandi}eva. TUZLA - Izudin S. (36) iz Tu- Armin MUJKI] Sefi} je izdr`avao petnaestogodi{nju zatvorsku ka-
Iz banjalu~kog Okru`nog tu`ila{tva ju~e je potvr|eno da su Mila{inovi}e- zle ju~er oko sedam sati poku{ao znu zbog ratnog zlo~ina i ubistva devetorice pripadnika
va i Mandi}eva pu{tene na zahtjev tu`ioca Hane Vranje{evi}, koja i vodi is- se ubiti skokom u rijeku Jalu u ZENICA - Dva osu|enika su prona|ena mrtva 5. korpusa Armije RBiH, koje se desilo u okolini San-
tragu u cijelom slu~aju. naselju Br~anska malta u Tuzli. za na{to vi{e od 24 ~asa u Kazneno-popravnom za- skog Mosta. Od 2005. do 2007. godine bio je u bijegu, a
Milan Trbojevi} i Jevto Jankovi}, advokati Mandi}eve, i Nenad Balaban, Policajci su izvukli Izudina S. vodu Zenica. uhap{en je u Bijelom Polju, u Crnoj Gori, gdje je tako|e
advokat Mila{inovi}eve, potvrdili su ju~e da je tu`ila{tvo obustavilo dalje iz rijeke, a u UKC Tuzla su kon- Prvo je u ponedjeljak, 30 minuta nakon pola no}i u do{ao u sukob sa zakonom. Bio je poznat kao jedan od
vo|enje istrage protiv njihovih klijenata, odnosno naveli da }e Mila{inovi}e- statovali da je prilikom pada za- WC-u paviljona broj VI prona|en Ahmet Sefi} (34) iz osu|enika koji je bio sklon penjanju na krov zatvora. U
va i Mandi}eva u daljem postupku biti svjedoci protiv Savi}a. dobio lak{e tjelesne ozljede. Sanskog Mosta, dok je ju~e ujutro u jednoj od }elija posljednje vrijeme bio je pod nadzorom zatvorskih lje-
N.M. J.[. odjeljenja C, u besvjesnom stanju zate~en Alen ^i{i} kara, neuropsihijatra i psihologa.

Pi{e: Nikola MORA^A IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Su|enje Romima iz Srbije optu`enim za oru`ane plja~ke penzionera na podru~ju Gradi{ke i Banjaluke

Napadali i plja~kali one koji su im pomagali

BANJALUKA - Rambo Osmanovi}
(22) iz Sarajeva priznao je ju~e u banjalu-
~kom Okru`nom sudu da je u oktobru
pro{le godine zajedno sa prvooptu`enim
Kostom Jovanovi}em (42) iz Kikinde pre-
tukao i oplja~kao bra~ni par penzionera
Milana (77) i Danicu (73) Ostoji} u njiho-
voj porodi~noj ku}i u Ga{nici kod Gradi-
{ke.
Nakon Rambovog priznanja i pokajanja,
Sudsko vije}e je razdvojilo postupak protiv
ovog optu`enog u odnosu na Jovanovi}a i
Zdravka Barkulu (48) iz Zrenjanina, koji se
terete da su pored razbojni{tva nad bra~nim
parom Ostoji}, u oktobru pro{le godine pre-
tukli i oplja~kali staricu Petru ^oli} u banja-
lu ~kom na se lju Po nir, te oplja ~ka li
porodi~nu ku}u Nade Dujdup, tako|e u na-
selju Ponir.
Jo va no vi }u, ko ji je ne ko li ko
dana prije razbojni{tava u Gradi{ci i Banja-
luci pobjegao iz zatvora u Sremskoj Mitrovi-
ci, te Barkuli, ocu sedmoro djece, ju~e je
tako zapo~elo su|enje, jer se u me|uvreme-
nu ni su us pje li na go di ti sa ba nja lu ~kim
Okru`nim tu`ila{tvom.
Svjedoci Tu`ila{tva Milan i Danica Os-
toji} ispri~ali su ju~e da su u oktobru pro{le
godine i vi{e nego doma}inski ugostili prvo-
optu`enog Jovanovi}a i Ramba Osmanovi}a.
Ostoji}evi su se tako prisjetili da je Jo-
vanovi} do{ao u njihovu ku}u mjesec dana
prije napada i plja~ke, mole}i, kako su rekli,
za pomo} u lije~enju svog djeteta. Pored 10
evra koje su mu dali, Ostoji}evi su, ne slute-
}i da se radi o plja~ka{u, Jovanovi}u napra-
vili i ru~ak.
Mjesec dana kasnije, Jovanovi} se po-
novo vratio u ku}u Ostoji}evih, ovoga puta
u dru{ tvu Ram ba Osma no vi }a, ko jeg je
predstavio kao svog sina koji je "prohodao
zahvaljuju}i dobro~instvu Ostoji}evih".
No, nedugo nakon dolaska pred
ku}u Ostoji}evih, Jovanovi} je zgrabio Da-
nicu i rekao da }e je ubiti ukoliko mu ne po-
ka`e gdje krije u{te|eni novac. Rambo je u
isto vrijeme oborio starog Milana, sjeo mu
na le|a i stavio mu no` pod grlo. Razbojnici
za sebe, no Jovanovi} se nekoliko ~asova
Jovanovi} desno
i Barkula lijevo kasnije pred ku}u ^oli}eve opet vratio, ovo-
ga puta u dru{tvu Mirka Faradija, sina optu-
`enog Barkule, koji je u me|uvremenu uspio
pobje}i u Srbiju i tako izbjegao hap{enje.
Jovanovi} je, prema pri~i svjedoka, prvo
razbio staklo na ulaznim vratima ku}e, zatim
otklju~ao bravu, a nakon upada u ku}u, no-
gom je razvalio i vrata spava}e sobe u kojoj
se nalazila ^oli}eva.
"Bacio se na mene, zgrabio me i oborio
na stomak. Udario me nekoliko puta, a zatim
svezao kanapom i ponovo tukao. Za to vrije-
me onaj mla|i je isprevrtao ~itavu ku}u dok
su nakon plja~ke pobjegli sa plijenom od go- nije na{ao nov~anik u kojem je bilo 450 ma-
tovo 5.000 maraka, a Jovanovi} je po odlas- raka. Zatim su ukrali meso i drugu hranu i
Nastavak ku Milana {utnuo u glavu, od ~ega se starac po bje gli u mrak. Ja sam se ka sni je sa ma
su|enja onesvijestio. oslobodila i to tako {to sam svezana do{la do
zakazan Petra ^oli}, svjedok Tu`ila{tva, ispri~ala kuhinje, te strugala kanap od kuhinjski no`.
za 19. je ju~e da je Jovanovi} 21. oktobra pro{le Sa~ekala sam jutro i pozvala svog kuma koji
mart godine u popodnevnim ~asovima do{ao pred je kasnije obavijestio policiju", ispri~ala je
ove njenu ku}u u naselju Ponir tako|e mole}i za ju~e vidno uzbu|ena ^oli}eva.
godine pomo} u novcu za navodno blesnog sina. Nastavak su|enja zakazan je za 19. mart
Kazala mu je da nema novca ni ove godine.
 Hronika 10. 3. 2010. tsjkfeb 17
a Alen ^i{i} najvjerovatnije se predozirao
Niko nije AD
`elio da
preuzme
tijelo
Vlpq!Binf!.
ub!Tf!gj!~b!of!~f!cj!uj!v Na osnovu odredaba ~lana 5 Pravilnika o radu "Integral in`enjering" a.d. Banjaluka raspisujem
sp!e opn!Tbo!t lpn
Npt!uv-!of!hp!v![f!oj!.
dj/!Qpu!wsejp!kf!up!j!ej!. OGLAS
sf!l ups! {f!o j!• lph
{b!uwp!sb!Oj!ibe!Tqb!. za prijem u radni odnos na odre|eno vrijeme
ij~-!lp!kj!kf!sf!lbp!lb!.
lp! ~f! qp!mp!w j!o v 1. Rukovalac fini{era za polaganje asfalta…...............................................2 izvr{ioca
usp!| lp!w b! top!t j!u j 2. Rukovalac valjka za asfalt………………................................................4 izvr{ioca
LQ[![f!oj!db-!b!esv!.
hv!qp!mp!wj!ov!sf!tps!op Pored op{tih uslova propisanih zakonom kandidat treba da ispunjava i sljede}e posebne uslove:
lbo!u p!o bm!o p!nj!o jt!.
ubs!tuwp/! - Kandidati za rukovaoce navedenih ma{ina treba da posjeduju odgovaraju}e uvjerenje za
#Oj!l p! oj!kf! af!mjp rukovanje navedenom gra|evinskom ma{inom
qsf!v{f!uj!uj!kf!mp!j!pcb!.
wf!{v!vlp!qb/!V!ep!. - Radno iskustva od najmanje 5 (pet) godina rada na radno mjesto rukovaoca ma{ine za ko-
hp!wp!sv!tb!okf!hp!wjn ju se prijavljuje

ubica
Kazneno
-popravni pdfn!pemv!•f!op!kf
zavod Zenica eb!tf!vlp!qb!ob!{f!. Uz prijavu na oglas i propisanu dokumentaciju po`eljno je dostaviti i kratak opis poslova koje
FOTO ZEDA oj!•lpn!Hsbe!tlpn je kandidat obavljao.
hsp!cmkv/!Qp!tmkf!eokv
qp!t kf!u v! Tf!g j~! kf Prednost kod prijema ima kandidat koji ima iskustva u vo`nji kipera novije generacije.
jnbp!v!op!w fncsv
qsp!|mf!hp!ej!of/!Lb!. Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

mrtvi
^i{i}, koji je tako|e prona|en mrtav, bio je sklon
u`ivanju narkoti~kih sredstava. Njegovo tijelo preveze-
no je u bolnicu gdje je po nalogu de`urnog kantonalnog
tu`ioca ju~e trebala biti izvr{ena obdukcija.
"Uvi|ajem je konstatovano da se radi najvjerova-
tnije o predoziranju. Tra`it }emo analizu krvi", kazao je
Branislav Toma{, kantonalni tu`ilac.
Sefi} se objesio kai{om,
a pored ^i{i}evog tijela
zate~ene dvije kesice sa drogom
Pored ^i{i}evog tijela zate~ene su dvi-
je kesice sa drogom. U toku je istraga o tome, na koji je
na~in ^i{i} do{ao u posjed droge. Kako je potvrdio dire-
ktor KPZ Zenica, 7. marta ^i{i}u je u posjeti boravila
supruga, s kojom ima dvoje maloljetne djece.
"Tu`ila{tvo smo upoznali s tom ~injenicom", naveo
je Spahi}.
eb!kf!sb!oj!kf!lp!sjt!ujp
wbo!{b!wpe!tlf!qp!hp!. Nepotpune prijave ne}e biti razmatrane.
eopt!uj-!oj!kf!j|bp!j{
[f!o j!d f#-! ob!w fp! kf
O rezultatima oglasa kandidati }e biti pisano obavije{teni.
Tqb!ij~/
Prijave na olgas se dostavljaju na adresu: "Integral in`enjering" a.d. Lakta{i, Ul. majke Jugovi-
^i{i} je bio vi{estruki povratnik u izvr{enju krivi- }a bb Lakta{i, a mogu se predati i neposredno na protokol u Kadrovskoj slu`bi Dru{tva u Jaku-
~nih djela. Osu|ivan je na sudovima u FBiH i Br~ko povcima, svakog radnog dana od 8 do 16 ~asova.
distriktu. U zeni~kom je zatvoru izdr`avao kaznu zbog
ubistva iz nehata, koje se desilo prije pet godina, kada je Kontakt telefon lica kojem se mo`e javiti za davanje informacija u vezi sa raspisanim oglasom
u centru Zenice, iz pi{tolja usmrtio svog poznanika Ne- je 051/533-378 Sanja Tomi}.
d`ada Krajinovi}a (34). Na slobodi se trebao na}i 30.
juna ove godine.
U MUP-u ZDK, ~iji su istra`itelji obavili uvi-
|aje u oba slu~aja, potvr|eno je da slu~ajevi nisu "za- Univerzitet u Sarajevu Univerzity of Sarajevo
klju~eni". Fakultet politi~kih nauka Faculty of political sciences
"Radi se na prikupljanju dokaza i utvr|ivanju ~inje- Sarajevo Sarajevo
nica. U ovom slu~aju jo{ je rano govoriti o uzrocima
smrti i tvrditi da se radi o drogi", rekla je Aldina Ahmi},
portparol MUP-a ZDK. NASTAVNO-NAU^NO VIJE]E
Podsje}amo, posljednje samoubistvo vje{anjem u FAKULTETA POLITI^KIH NAUKA
KPZ Zenica desilo se prije tri godine. U me|uvremenu UNIVERZITETA U SARAJEVU
bio je ve}i broj poku{aja vje{anja.
"Tokom 2009. godine stra`arska slu`ba sprije~ila je
raspisuje
vi{e osu|enika da izvr{e samoubistvo na ovaj na~in",
rekao je Spahi}.
KO N KU R S / N A T J E ^ A J

Vlasnica zlatare
za prijem kandidata na magistarski studij iz nau~ne oblasti sigurnosnih i mirovnih studija

otjerala plja~ka{e
N. MORA^A
BANJALUKA - Mira Ugrenovi}, vlasnica zlata-
re "Oniks" u centru Banjaluke, sprije~ila je u pone-
djeljak uve~e dvojicu maskiranih razbojnika da
oplja~kaju njenu zlataru.
Ugrenovi}eva se, naime, tokom oru`ane plja~ke
zlatare potukla s jednim razbojnikom, pa, iako povrije-
|ena, uspjela je sa~uvati zlatni nakit koji su razbojnici
strpali u torbu.
Ra zboj ni ci su u zlataru u Ulici Veselina
Masle{e u banjalu~kom zanatskom centru upali u pone-
djeljak u 18.55.
Nakon uvi|aja policija je utvrdila da iz zlatare nije
odneseno zlato, te da je vlasnica Mira Ugrenovi} dobila
povredu u predjelu glave nakon {to ju je jedan razbojnik
udario dr{kom pi{tolja.
Izvor je pojasnio da su razbojnici odmah nakon
upada u zlataru podijelili uloge.
Jedan je, naime, ostao s radnicom Draganom Kesi}
za pultom dr`e}i uperen pi{tolj u nju, a drugi razbojnik
je zatra`io od vlasnice zlatare da mu otvori sef koji se
nalazio u drugoj prostoriji.
Ugrenovi}eva je otvorila sef, ali je umjesto zlata
zgrabila pi{tolj i uperila ga u razbojnika koji, pak, nije
~ekao ni sekund ve} je vlasnicu zlatare zgrabio za ruku i
Zlatara
"Oniks"
po~eo se naguravati s njom kako bi joj oteo pi{tolj.
Ubrzo je vlasnica zlatare bila savladana, a pobje-
snjeli razbojnik ju je u par navrata udario dr{kom pi{to-
lja po glavi, pa se ponovo vratio do sefa i po~eo trpati
zlato u crnu torbu.
Nakon {to je pokupio ve}inu zlata, razbojni-
ci su krenuli ka izlazu, ali Ugrenovi}eva se pribrala i
sko~ila na razbojnika koji je dr`ao torbu sa zlatom.
Torba sa "plijenom" ostala je na kraju u radnji, a ra-
zbojnici su pobjegli praznih ruku.
Izvor "Nezavisnih" blizak istrazi tvrdi da je policija
na tragu maskiranog dvojca, te da je pitanje sata kada }e
oni biti prona|eni i uhap{eni.
Prijem kandidata se vr{i na oblast sigurnosnih i mirovnih studija:
a) Za{tita i spa{avanje (produ`eni konkurs),
b) Nacionalna sigurnost i demokratsko dru{tvo.
II
Pravo upisa na magistarski studij imaju:
- Kandidati koji su prethodno zavr{ili studij u ~etvorogodi{njem trajanju u zemlji ili inozemstvu
(ekvivalent 240 ECTS).
III
Uz prijavu/aplikaciju kandidat je du`an prilo`iti:
a) diplomu o zavr{enom fakultetu ili visokoj {koli,
b) rodni list,
c) uvjerenje o dr`avljanstvu,
d) potvrdu o prosjeku ocjena.
IV
Sadr`aj konkursa/natje~aja, obrazac prijave/aplikacije i dodatne informacije se nalaze na web stranici fa-
kulteta: www.fpn.unsa.ba
Sve informacije mo`ete dobiti neposredno u slu`bi fakulteta i na telefon broj 033/203-562 lokal 170.
Konkurs/natje~aj ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja.
Prijave slati na adresu: Fakultet politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu, Ul. Skenderija 72, s naznakom
magistarski studij iz oblasti sigurnosnih i mirovnih studija.
18 tsjkfeb!10. 3. 2010.
Region
Monstrum do smrti
iscipelario `enu
OSIJEK - Osje~anku Mariju V.
(67), koja je ju~e oko {est ~asova
~ekala tramvaj kod `eljezni~ke
stanice, s le|a je ni~im izazvan na-
pao K.H. (44). Nakon {to ju je
oborio na pod, bjesomu~no je po-
~eo cipelariti po glavi. Primirio se
tek nakon {to je `ena nepomi~no
ostala da le`i u lokvi krvi.
Policija, koja je od mjesta ubistva
udaljena tek stotinak metara, odmah
je reagovala na poziv gra|anina koji
je iz susjedne ku}e posmatrao pre-
mla}ivanje. Marija V. je po dolasku
policije i Hitne pomo}i pokazivala
znakove `ivota, ali vrlo brzo je pre-
minula zbog te{kih povreda glave.
Manijak je, nakon {to ju je pretu-
kao, od{etao u centar grada i mirno
u{ao u kafe-bar "054". Zatra`io je
od konobarice kafu, a ona i vlasnica
kafi}a su mu odgovorile da jo{ nisu
otvorile, jer pospremaju lokal. "Ra-
dit }ete vi, ovo je moj grad i sve }u
K}i Hloverkinog
nasljednika oteli i
povrijedili ispred SOA
ZAGREB - Petnaestogodi{nja djevoj~ica, k}i Renata Kuni}a, v.d. ure-
dnika informativnog programa HRT-a, oteta je, povrije|ena skalpelom i
oplja~kana.
Ona je u prisustvu roditelja prijavila policiji da su je u ponedjeljak u prijepo-
dnevnim satima na podru~ju ^rnomerca otele nepoznate osobe.
Otmi~ari su je presreli neposredno pored zgrade Bezbjednosno-obavje{tajne
agencije, te je strpali u automobil gdje su joj ukrali mobitel te je lak{e povrijedi-
li skalpelom.
Nakon {to su je isprepadali te joj oduzeli mobilni telefon i povrijedili, otmi~a-
ri su djevojku pustili.
Djevojka se trenutno nalazi na medicinskoj njezi u bolnici "Sveti duh". Poli-
cijska istraga je u toku. (Agencije)
Ubistva, mafija i
EU-ambicije Crne Gore
BE^ - Umije{anost Crne Gore u
organizovani kriminal prijeti da
uspori pristupanje ove zemlje EU.
Crnogorski biznismen Ratko Kne-
`evi} iza{ao je pred sud na su|enju
za ubistvo hrvatskog novinara Ive
Pukani}a, tvrde}i da iza atentata stoje
poslovi "duvanske mafije", koju pro-
te`ira crnogorski premijer Milo \u-
kanovi}. Nisu samo optu`be u vezi s
vas pobiti", rekao je `enama i potje-
rao ~ista~icu van. "Nije mi preostalo
ni{ta drugo nego skuhati mu kavu.
Pritom mi je sve vrijeme prijetio da
}e mi, kad popije kavu, otkinuti gla-
vu i ubiti me", rekla je vlasnica ka-
fi }a Mir ja na @iv ko vi}. U tom
kafi}u ga je i uhapsila policija. Kod
sebe nije imao dokumente, a hla~e
su mu bile krvave.
Osje~anka umrla
nakon dolaska policije
Iz policije se saznaje da K.H. nije
odranije poznavao nesre}nu `enu.
Nije ju ~ak ni oplja~kao, tako da je
nemogu}e govoriti o nekim motivi-
ma ubistva. K.H. je policiji poznat
po brojnim prevarama, ali i po je-
dnom nasilju. Navodno su ga neda-
vno pustili ranije iz zatvora zbog
dobrog vladanja. (Agencije)
mafijom, iznesene na su|enju za
ubistvo Pukani}a, ponovo u `i`u in-
teresovanja javnosti dovele Crnu Go-
ru i njenog dugogodi{njeg premijera.
Ve} nedjeljama traje spor sa susje-
dom Srbijom u vezi s izru~enjem po-
bjeglog narko-bosa Darka [ari}a, ~iji
je klan organizovao {verc otkrivenih
2,2 tone kokaina iz Ju`ne Amerike u
Evropu. (Die Presse)
Krunoslav BOROVEC,
na~elnik Odjela za odnose s
javno{}u MUP-a Hrvatske
To {to su specijalci upali u stan
nevinih ljudi i pretukli ih nije bilo
gre{ka, jer su osobe bile na istoj
adresi stanovanja na kojoj se
nalazila i tra`ena osoba.
Plate na
odmrzavanju
LP!QB!POJL!.!Nj!ojt!ubs!flp!op!nj!.
kf!Tscj!kf!Nmb!}bo!Ejo!lj~!j{kb!wjp!kf
eb!o bt!eb!~f!Nf!} v!o b!s p!e opn
np!of!ubs!opn!gpo!ev!)NNG*!qsf!.
emp!aj!uj!eb!tf!v!tfq!ufn!csv!pe!.
Na Jarunu
ns{ov!qmb!uf!v!kb!wopn!tf!lup!sv/!
Po!kf!sf!lbp!eb!~f!qsf!emp!aj!uj!eb
na|en le{ bez
glave i udova
gps!nv!mb!{b!qp!wf!~b!okf!uji!qmb!ub
cv!ef!#tup!qb!jo!gmb!dj!kf!qmvt!kf!eob
qp!mp!wj!ob!sbt!ub!tup!qf!csv!up!ep!.
ZAGREB - Vesla~i Kajaka- nb!~fh!qspj!{wp!eb#/!
{kog kluba Kon~ar na jezeru Ja-
run u Zagrebu na{li su le{
mu{karca, kojem su glava i ek-
stremiteti bili odrezani.
Tijelu koje je u ponedjeljak
uve~e na|eno, hirur{kom preci-
zno{}u su odsje~eni glava, {ake Herta Has,
i noge od prepona nani`e. Uz
le{, koji je bio zaglavljen u `bu- druga
nju i mogao se vidjeti jedino sa
povr{ine jezera, na|ena je i crna supruga
kesa u kojoj su bili kartoni i vje-
{alica za odje}u, ali se ne zna da Josipa
li je povezana s ubistvom.
Iako je najavljeno da }e danas Broza
biti poznato vi{e detalja o ubis-
tvu, zagreba~ka policija saop{ti- sahranjena
la je da }e se na~in na koji je
do{lo do promjena na tijelu
u Beogradu
znati nakon {to budu gotovi re-
zultati obdukcije.
U Hrvatskoj se i ranije izvje-
{tavalo o nala`enju le{eva bez
ekstremiteta, a prije svega o dva Herta Has
(u sredini)
le{a, na|ena 2005. u moru kod
FOTO NN
ostrva Mljet u ju`nom Jadranu.
Iako su se tijela u moru nala-
zila nekoliko mjeseci, ustanov-
^uvena fotografija BEOGRAD - Herta Has, druga po redu su-
ljeno je da su im udovi rezani, Tita i Zdenke pruga Josipa Broza Tita, preminula je u Beogra-
ali nakon smrti, a policija je to na Sutjesci du u petak, 5. marta, u 96. godini.
pripisala obra~unu bandi u Al- Herta Has je ro|ena u Mariboru 1914. godine.
baniji. (Agencije) Revolucionarnom radni~kom pokretu pristupila je
kao student Ekonomske visoke {kole u Zagrebu, a
~lan SKOJ-a postala je 1934. da bi dvije godine ka-
Informator snije postala i ~lan KPJ.
Aktivno je radila u @enskom pokretu u Mariboru
i Omladinskoj sekciji `enskog pokreta u Zagrebu i bi-
Policija
Srbija 92
la je anga`ovana na punktu za odlazak dobrovoljaca u
[paniju, kao i na zadacima tehnike CK KPJ.
Hrvatska 92, 112 Herta Has je upoznala Josipa Broza
1937. u Parizu. Kao ljevi~arsko intelektualna metro-
Crna Gora 92
pola tada{nje Evrope, Pariz je bio regrutni centar
{panskih dobrovoljaca i stanica na putu prema Mos-
Vatrogasci Hertu Has Tito je kvi, prijestonici Kominterne.
Srbija 93 ostavio u poodmakloj Za vrijeme jednog od Titovih partijskih boravaka
Hrvatska 93, 112 iz Zagreba je stigla plavokosa kurirka s falsifikova-
trudno}i zbog svoje nim paso{ima za {panske borce i nije ostala neprimi-
Crna Gora 93
najve}e ljubavi je}ena. Tito ponovo sre}e Hertu Has nakon dvije
godine u Istanbulu, a par je nakon povratka u Zagre-
Hitna pomo} Davorjanke Paunovi}, bu nastavio zajedni~ki `ivot.
Srbija 94, 112 bliske ro|ake Mire Stanovali su u unajmljenoj ku}i pod la`nim ime-
Hrvatska 94, 112 Markovi} nima Marija [ari} i in`enjer Slavko Babi}, odbornik
Crna Gora 94 op{tine Sinj u kojoj je tih godina vladala Radni~ka se-
lja~ka stranka. Veza je trajala do 1941. i po~etka Dru-
Pomo} na putu
Srbija 987
Hrvatska 987
Crna Gora
Telefonske
987
Uhoda smijenjen,
informacije
Srbija
Hrvatska
988
988
kazna i ambasadorki
ZAGREB - Hrvatski diplomata iz Ambasade u ne, ili ako je mislio da ne mo`e, onda je trebao upozo-
Crna Gora 988
Va{ingtonu Ivan [ari} je tokom informativnih raz- riti slu`be MVPEI-a", rekla je Grabar-Kitarovi}eva.
govora u Zagrebu priznao neovla{teno snimanje Izrazila je nadu "da }e istraga otkriti po~inioca i njego-
porodice ambasadorke Kolinde Grabar-Kitarovi}, ve motive".
te je za njega zatra`en hitan raskid radnog odnosa i
dalje sankcije. Ali, ka`njena }e biti i ambasadorka.
Slu`beno nije potvr|eno koji su bili motivi takvog Kolinda Grabar-Kitarovi}
pona{anja, ali navodno Grabar-Kitarovi}eva [ari}u ni- vozilo koristila u privatne svrhe
je produ`ila mandat u Va{ingtonu, te je on poku{ao da
se osveti snimaju}i neovla{teno kori{tenje slu`benog
vozila Ambasade. A, upravo }e zbog toga biti ka`nje- Hrvatski dio istrage dijelom }e biti obav-
na i ambasadorka. Naime, vi{e od godinu i po vozilo ljen u Zagrebu, dok je za ameri~ki dio nadle`na Tajna
Ambasade kori{teno je u privatne svrhe. Kakve }e biti slu`ba koja nadzire bezbjednost stranih ambasada u
sankcije za ambasadorku bi}e poznato najkasnije do Va{ingtonu. Ina~e, na neovla{tenim snimcima supruga
danas. hrvatske ambasadorke, dok vodi djecu u {kolu i sastaje
"Ako je netko mislio da radim ne{to {to se sa drugim diplomatima, bio je i jedan njema~ki di-
nije u skladu sa zakonom, onda je trebao upozoriti me- plomata. (Agencije)
 Region 10. 3. 2010. tsjkfeb 19

Maltretiranje Nema azila

~esto u u Belgiji
Crnoj Gori TLP!QMKF!.!Cfm!hjk!tlj!qsf!nj!kfs!Jw
TUSB![CVS!.!Lp!nj!ufu!{b!tqsf!. Mf!ufsn!j{kb!wjp!kf!v!Tlp!qmkv!eb!of
•b!wb!okf!ups!uv!sf!)DQU*!Tb!wkf!ub qpt!up!kf!|bo!tf!{b!ep!cj!kb!okf!qp!mj!uj!.
Fwsp!qf!pdjkf!ojp!kf!eb!v!Dsopk!Hp!. •lph!b{j!mb!j{!flp!opn!tlji!sb!{mp!hb-
sj!qpt!up!kf!cspk!oj!qsj!nkf!sj!gj!{j!•lph |up!kf!v!tv!|uj!oj!{b!iukfw!twji!nj!hsb!.
nbm!usf!uj!sb!okb!j!ls|f!okb!tmp!cp!eb ob!ub!j{!Nb!lf!ep!oj!kf!lp!kj!tv!pe!qp!.
hsb!}b!ob!pe!tusb!of!qp!mj!djk!tlji!tmv!. •fu!lb!wj!{of!mj!cf!sb!mj!{b!dj!kv-!{b!usb!aj!mj
acf!oj!lb/ vup!•j!|uf!v!Cfm!hj!kj/
Lp!n j!u fu! kf! qp!{ wbp! wmbt!u j! v Mf!ufsn!kf!cp!sb!wjp!v!Tlp!qmkv!lb!.
Qpe!hp!sj!dj! eb! tf! wj!|f! bo!hb!av!kv lp!cj!j{sb!{jp!{b!csj!ov!uptu!cfm!hjk!tlji
v! sb!twkf!umkb!wb!okv! ub!lwji! tmv!•b!kf!. wmbt!uj/!)Bhfo!dj!kf*
wb/!)Cf!ub*

Vijesti

Preminula Jo{ problema

za skup
u Kranju
PRI[TINA - Slovena~ki premi-

jedna od
jer Borut Pahor izjavio je u Pri{tini
da bi na me|unarodnoj konferen-
ciji o zapadnom Balkanu na Brdu
kod Kranja `elio da vidi najvi{e
predstavnike i Pri{tine i Beograda,
ali da ne mo`e da ka`e da su svi
problemi za uspje{no organizova-
nje tog skupa rije{eni, mada su or-
ganizatori na dobrom puta da ih

Titovih `ena
rije{e narednih nedjelja.
"@elio bih da tu bude predsje-
dnik (Boris) Tadi}, on je veoma
va`an, i `elio bih da bude i pre-
mijer (Ha{im) Ta~i. Ovo nije je-
di ni pro blem ko ji ima mo,
mislim na problem sa simboli-
gog svjetskog rata. Tito je u maju 1941. otputovao u ma i nazivima… Imamo i dru-
Beograd gdje je upoznao novu partijsku kurirku Da- Herta Has gih pro ble ma, ovo je sa mo
Herta Has vorjanku Paunovi} Zdenku, koja mu je postala ljuba- Eb!uvn!sp!}f!okb; 2:25/! po~etak s kojim se suo~avamo",
majka je vnica. Nkft!up!sp!}f!okb; Nb!sj!cps- kazao je Pahor. (Agencije)
Titovog Herta Has je ostala u Zagrebu u poodmakloj tru- Bvt!usp!vhbs!tlb!
dno}i, a nekoliko dana poslije Titovog odlaska rodila
drugog sina
Aleksandra je sina Mi{u.
Eb!uvn!tnsuj; 6/4/3121/!
Nkft!up!tnsuj;!Cfp!hsbe-!Tscj!kb!
Pri{tina
- Mi{e Broza Her tu Has i tek ro |e nog si na Qsp!gf!tj!kb; flp!op!njt!ub! formira radne
skrivao je od usta{a Vladimir Velebit u svojoj moma-
~koj garsonjeri, a zatim je mladu majku izvukao iz
Tv!qsvh!Kp!tjq!Csp{!Uj!up! grupe za
Tito sa usta{kog zatvora. _mb!oj!db!LQK!pe!2:47/ sjever Kosova
posljednjom Herta Has je 1943. poslije martovskih pregovora
suprugom PRI[TINA - Kosovska vlada
Jovankom razmijenjena za grupu njema~kih nau~nika zaroblje- nih u Bosni. Poslije razmjene kratko vrijeme je pro- }e formirati {est radnih grupa za
vela u Vrhovnom {tabu NOV i POJ, a potom je oti{la sprovo|enje strategije za sjever
u Sloveniju, gdje je ostala do kraja rata. Kosova, a u tim tijelima bi}e
Zavodnik i preljubnik Tita je, prema dostupnim biografskim podacima,
vidjela jo{ samo jednom - 1946. u njegovom slu`be-
predstavnici vlasti, opozicije i ci-
vilnog sektora, u namjeri da Pri-
Cspk!of!tv!afof!t!lp!kj!nb!kf!Csp{!jnbp!mkv!cb!wof Up!lpn!wf!{f!t!Ifs!upn!Ibt-!Uj!up!kf!vqp!{obp!Eb!wps!kbo!lv nom kabinetu predsjednika FNRJ. {tina postigne jedinstvo u
wf!{f-!b!qsf!nb!ept!uv!qojn!qp!eb!dj!nb!Eb!wps!kbo!lb!Qb!vop!. Qb!vop!wj~-!t!qbs!uj!{bo!tljn!jnf!opn![efo!lb/!Qp!{ob!ub!kf!gp!. @ivjela je u Beogradu i radila je kao stru~njak u implementaciji plana.
wj~!)tft!usj!•ob!Wf!sf!Nj!mf!uj~-!nbk!lf!Nj!mp!|f!wj!~f!wf!tv!qsv!hf up!hsb!gj!kb!ob!Tv!ukft!dj-!hekf!sb!okf!oj!Uj!up!ej!luj!sb-!b![efo!lb Saveznom izvr{nom vije}u. Me|u radnim grupama su gru-
Drugi Hertin mu` je umro, a u tom pa za sprovo|enje zakona, grupa
Njs!kb!of!Nbs!lp!wj~*!cj!mb!kf!okf!hp!wb!obk!wf!~b!mkv!cbw/ esaj!qj!tb!~v!nb!|j!ov!ob!lp!mkf!oj!nb/![efo!lb!kf!vnsmb!2:57-!b
braku Herta ima dvije k}erke. za povratak, pomirenje i me|ue-
Qswv!tv!qsv!hv-!Qf!mb!hj!kv!Ckf!mp!vtp!wv!vqp!{obp!kf!v!TTTS Uj!up!kf!pemv!•jp!eb!kf!qp!lp!qb!v!ewp!sj!|uv!wj!mf!ob!Ef!ej!okv/! Njen sin Aleksandar - Mi{o Broz hrvatski je di-
lbe!kf!jnbp!35!hp!ej!of-!wkfo!•b!mj!tv!tf!v!Pn!tlv-!ep!|mj!v Obk!qp!{ob!uj!kb!tv!qsv!hb!Kp!wbo!lb!Cv!ej!tbw!mkf!wj~!j!Uj!up!wkfo!. tni~ki dijalog i grupa za dru{tve-
plomata u Indoneziji, a unuka Sa{a Broz je pozori{na no-ekonomski razvoj.
Kv!hp!tmb!wj!kv!j!ep!cj!mj!tj!ob!Abs!lb/!Lb!eb!kf!Uj!up!{b!ws|jp!v!{b!. •b!mj!tv!tf!qp!•fu!lpn!qf!ef!tf!uji!hp!ej!ob!31/!wj!kf!lb-!b!pt!ub!mp rediteljka.
uwp!sv-!ob!lpo!Cpn!cb!|lph!qsp!df!tb-!Qf!mb!hj!kv!tv!2:39/!lp!. kf!of!kb!top!eb!mj!tv!tf!tmv!acf!op!sb!{wf!mj!lsb!kfn!tf!ebn!ef!. Ostale tri grupe su za reformu
Herta Has je po sopstvenoj `elji sahranjena u lokalne samouprave, za pru`anje
nv!ojt!uj!qsf!cb!dj!mj!v!Npt!lwv/ tf!uji!hp!ej!ob/ krugu porodice. (Agencije) javnih usluga gra|anima i za ko-
munikaciju. (Agencije)

Godi{njica martovskih
demonstracija
BEOGRAD - Srpski pokret obnove obilje`io je 19
godina od devetomartovskih demonstracija.
Bile su to prve masovne demonstracije u vi{estrana-
~koj Srbiji koje su bile uperene protiv tada{nje vlasti i ne-
slobode medija. U sukobima demonstranta i policije tada
su poginule dvije osobe, a na ulice Beograda su iza{li ten-
kovi.
Vo|a demonstracija i predsjednik Srpskog
pokreta obnove Vuk Dra{kovi} ka`e da je ogromna ve}ina
u~esnika devetomartovskih demonstracija danas razo~ara-
na. "Srbija mora da menja svoj kurs, da se decentralizuje,
da promeni ekonomsku politiku", poru~io je on prilikom
polaganja vijenaca na Trgu Republike.
Devetnaest godina kasnije tek stotinak gra|ana do{lo
je na Trg Republike da obilje`i godi{njicu demonstracija u
kojima je u~estvovalo sto hiljada ljudi.
Glavni zahtjev protesta 1991, pod nazivom "Miting
protiv petokrake", bila je smjena generalnog direktora
RTS-a Du{ana Mitevi}a i jo{ ~etvorice urednika zbog
uvredljivih komentara na ra~un opozicije.
U sukobima demonstranata i
policije tada su poginule dvije osobe
U namjeri da razbije demonstracije, policija
je upotrijebila suzavac, vodene topove i gumene metke, a
u akciju je bila uklju~ena i konjica. U sukobima su pogi-
nuli demonstrant Branimir Milinovi} i policajac Nedeljko
Kosovi}.
Vuk Dra{kovi} je kasno popodne uhap{en, a to ve~e
su oko 20 ~asova na ulice Beograda, prvi put poslije Dru-
gog svjetskog rata iza{li tenkovi. (B92)
Broj: 921/10.
Datum: 04.03.2010. godine
O GL A [ A V A
raskid ugovora o zastupawu u poslovima osigurawa
"Ne{kovi} osigurawe" a.d. Bijeqina, Sremska ulica br. 3, ogla{ava da }e dana
15.03.2010. godine biti raskinut ugovor o zastupawu u poslovima osigurawa sa zastup-
nikom Gordanom Toma{evi} iz Bawaluke, upisanom kod Agencije za osigurawe RS u regi-
star zastupnika u osigurawu - podregistar zastupnika u osigurawu fizi~kih lica iz
Republike Srpske, pod brojem R3-1-008.
"Ne{kovi} osigurawe" a.d.
Milenko Mi{anovi}, direktor
20 tsjkfeb!10. 3. 2010.
Ekonomija
"[ipad" tra`i spas u
prodaji kancelarija
SARAJEVO - "[ipad eksport-import" iz Sarajeva objavio je
oglas za prodaju kancelarija preduze}a po po~etnoj cijeni od oko
2,6 miliona KM.
Dancima
interesantna
prehrambena
industrija BiH
SARAJEVO - Danskim in-
vestitorima je za ulaganje u
Alija Dautovi}, direktor ovog preduze}a, istakao je da je novac od BiH interesantan sektor pre-
prodaje kancelarija namijenjen isklju~ivo za otplatu kredita Vakufskoj hrambene industrije, a to bi
banci, koja ima hipoteku nad imovinom ove trgova~ke firme. Ako ne BiH donijelo nova znanja, is-
bude zainteresovanih za kupovinu kancelarija na ~etvrtom spratu "[i- kustva, stru~nost, opremu, te-
hnologiju i ideje za kreiranje
padove" zgrade u Titovoj ulici u Sarajevu, Dautovi} upozorava da pos-
novih proizvoda.
toji opasnost da banka aktivira hipoteku, {to ne bi bilo dobro za "[ipad
eksport-import". Istakla je to Kristen Rozen-
"Banka ima hipoteku i na kancelarijama i na dijelu zemlji{ta na Ili- vold-Gelan, ambasador Dan-
d`i. Ako se niko ne javi na oglas, aktivira}e hipoteku nad svom tom ske u BiH, tokom ju~era{njeg
imovinom i to bi bio najcrnji scenario za nas, posebno jer se u iz- su sre ta s Ma hi rom Ha d`ia -
vr{nom postupku imovina prodaje za 50 odsto od tr`i{ne vrijednosti", hmetovi}em, predsjednikom
rekao je Dautovi}. Spo ljno trgo vin ske ko mo re
On je kazao da je Vakufska banka dala rok "[ipad eksport-importu" BiH. Kako bi bili uspostavljeni
da do 20. aprila proda kancelarije. kontakti izme|u dvije strane,
sagovornici su ocijenili da bi
Aukcijska prodaja ove imovine bi}e odr`ana 24. marta, a prijave za-
trebalo organizovati poslovne
interesovani mogu slati do 17. marta. Preduze}e je podiglo oko 2,5 mi-
liona KM kredita 2008. godine kako bi bili ispla}eni dugovi za plate forume, na kojima bi privre-
radnicima zbog kojih je nekoliko mjeseci bio blokiran ra~un firme. dnici dvije zemlje dogovorili
M.R. konkretnu saradnju. (Fena)
BIFX SASX-10 SASX-30
SASE 0,00% -1,62% -0,39%
Promet zaronio
ispod prosjeka
SARAJEVO - Na ju~era{njem
Kotacija kompanija trgovanju na Sarajevskoj berzi
ostvaren je promet u vrijednosti
od 83.525,24 KM, u okviru 77
transakcija.
Kotacija fondova Promet na berzanskoj kotaciji
iznosio je 43.213,30 KM, dok je
na kotaciji kompanija trgovano u
Kotacija - obveznice vri je dnos ti od 9.066,20 KM.
Najve}i promet na kotaciji kom-
pa ni ja obav ljen je di oni ca ma
"Bosnalijeka" Sarajevo u vrije-
dnosti od 6.516,20 KM po cijeni
od 17,40 KM.
Na primarnom slobodnom tr`i-
{tu ostvaren je promet u iznosu
od 39.524,44 KM, a najvi{e je
Primarno slobodno tr`i{te trgovano dionicama "Elektropri-
vre de BiH" u vri je dnos ti od
12.501,50 KM po cijeni od 31,48
KM. Na se kun dar nom slo bo -
dnom tr`i{tu prometovano je sa-
mo dionicama "Mlinpek `itara"
Jaj ce u vri je dnos ti od 787,50
KM po cijeni od 0,30 KM.
Na kotaciji fondova trgovano
je samo dionicama "Big investi-
Sekundarno slobodno tr`i{te cione grupe" Sarajevo u iznosu
od 4.692 KM po cijeni od ~etiri
KM. Du `ni ~kim har ti ja ma od
vrijednosti trgovano je u iznosu
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB od 29.455,10 KM, a najve}i pro-
met os tva ren je ob ve zni ca ma
#Cp!tob!mj!kfl#!Tb!sb!kf!wp 28-51 3-17& FBiH za izmi re nje ra tnih po -
tra`iva nja u vri je dnos ti od
18.092,13 KM.
#CI!Uf!mf!dpn#!Tb!sb!kf!wp 32-82 .6-61& Najve}i rast cijene na ju~era{-
njem trgovanju od 2,06 odsto na
17,40 KM imale su dionice "Bo-
snalijeka", dok su najve}i pad
vri je dnos ti od 5,50 od sto na
21,71 KM imale dionice "BH Te-
lecoma".
BIFX je ostao na 1.673,47 po-
ena, SASX-10 indeks je ni`i za
1,62 odsto i iznosi 1.028,91 po-
en, a SASX-30 indeks je pao za
Kretanje cijene dionica Kretanje cijene dionica 0,39 odsto na 1.052,91 poen.
"Bosnalijeka" Sarajevo Fabrike duhana Sarajevo Z.D.
Na biznis forumu o privatno-javnom
Po~etak
u maju Borivoje SIMI]
SARAJEVO - Krajem maja ili po~et-
kom juna u Federaciji BiH }e biti otvoreno
Hidroelektranu prvo gradili{te iz programa izgradnje elek-
troenergetskih objekata, a bi}e to Hidroelek-
Vranduk, snage trana (HE) Vranduk na rijeci Bosni.
23 megavata, Najavio je to ju~e u Sarajevu Vahid He}o,
federalni ministar industrije, energije i rudar-
gradi}emo stva, govore}i na me|unarodnom biznis forumu
sredstvima posve}enom javno-privatnom partnerstvu. Po-
"Elektroprivrede dsje}aju}i da je Vlada BiH prekju~e "Elektro-
privredi BiH" odobrila izgradnju termoblokova
BiH" i uz pomo} u Tuzli i Kaknju, te HE Vranduk, a "Eelektro- U~esnici foruma
kredita, a mogla privredi HZ HB" Mostar rudnika i termoelektra- istakli da je
javno-privatno
ne Kongora, He}o je najavio skoro pokretanje
bi biti zavr{ena investicionog ciklusa.
partnerstvo
najidealnije
do 2014. godine, "HE Vranduk, snage 23 megavata, rje{enje za
gradi}emo sredstvima 'Elektroprivrede BiH' i uz ekonomski razvoj
rekao He}o pomo} kreditnih sredstava, dok }emo za termo- FOTO N. UGLJE[A
blokove poku{ati na}i strate{ke partnere u ovoj
BIRS FIRS ERS10
BLSE -0,37% -0,46% +0,67%
Ponor akcija
"Aerodroma RS"
BANJALUKA - Na ju~era{njem
Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B trgovanju na Banjalu~koj berzi os-
tvaren je promet u vrijednosti od
233.920,80 KM, kroz 75 transa-
kcija.
Na slu`benom berzanskom tr`i-
{tu B lista najve}i promet je ostva-
ren akci ja ma No ve ban ke
Banjaluka u iznosu od 60.337,35
Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova KM po cijeni od 1,24 KM za 6,90
odsto vi{oj u odnosu na prethodno
trgovanje.
Na slobodnom berzanskom tr`i-
{tu najve}i promet je obavljen akci-
jama "Intala" Mili}i u vrijednosti
Slu`beno berzansko tr`i{te - novo tr`i{te od 48.000 KM po cijeni od 1,20
KM za 1,69 odsto vi{oj u odnosu
na prethodno trgovanje. Najve}i
Slobodno berzansko tr`i{te - tr`i{te akcija rast cijene na ovom segmentu tr`i-
{ta od 400 odsto na 0,50 KM imale
su akcije "Elektroservisa" Banjalu-
ka, dok su u mi nu su bi li sa mo
"Aerodromi RS" s padom vrije-
dnosti akcija za 15,66 odsto na 0,70
KM.
Kod fondova najvi{e je trgovano
Slu`beno berzansko tr`i{te - obveznice i ostale HOV akcijama "Euroinvestmenta" Ba-
njaluka u vrijednosti od 2.253 KM
po nepromijenjenoj cijeni od 7,51
KM. Nijedan fond nije imao rast
cijene akcija, dok su najve}i pad
vrijednosti od 9,97 odsto na 2,62
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB KM imale akcije "Aktiva invest
fonda" Banjaluka.
#Fmfl!usp!tfs!wjt#!Cb!okb!mv!lb 1-61 511-11& Du`ni~kim hartijama od vrije-
dnos ti trgo va no je u izno su od
3.331,29 KM, a najve}i promet
#_jt!up!~b#!Cb!okb!mv!lb 1-96 .33-84& obavljen je obveznicama RS za
izmirenje ratne {tete, tre}a emisija,
u vrijednosti od 2.860,71 KM po
cijeni od 27,16 KM za 9,15 odsto
ni`oj u odnosu na prethodno trgo-
vanje.
Vrijednost BIRS se smanjila za
0,37 odsto na 924,97 poena, FIRS
je pao za 0,46 od sto i izno si
1.585,81 poen, a ERS10 indeks je
porastao za 0,67 odsto na 690,11
Kretanje cijene akcija Kretanje cijene akcija poena.
"Intala" Mili}i "Aktiva invest fonda" Banjaluka Z.D.
 Ekonomija 10. 3. 2010. tsjkfeb 21
partnerstvu promovisani elektroenergetski projekti u FBiH

gradnje HE Vranduk koja intenzivira direktna strana ulaganja, {to nije

godini", kazao je He}o. Dodao je da bi HE
Vranduk mogla biti izgra|ena do 2014. godine
ako radovi budu zapo~eti ove godine, dok iz-
gradnja termokapaciteta prosje~no traje sedam
godina. Izgradnja nekih od energetskih objeka-
ta, smatra He}o, mogla bi biti finansirana i po
modelu javno-privatnog partnerstva.
"Imaju}i u vidu interes stranih kompanija
Do partnera
i bez zakona
Nj!tnp!np!hmj!j!ep!tb!eb!ob!~j!tusb!uf!.
|lf!qbs!uof!sf!cf{!{b!lp!ob!p!kb!wop.qsj!wb!uopn
qbs!uofs!tuwv-!kfs!of!{ob!•j!eb!mb!hb!op!np!af!np
ep!~j!ep!qbs!uof!sb!blp!jnb!np!{b!lpo-!lb!{bp!kf
nj!ojt!ubs!jo!evt!usj!kf!GCjI!Wb!ije!If!~p/
#Jblp!jnb!{b!lpo-!ST!oj!kf!qsp!ob!|mb!oj!kf!eoph
qbs!uof!sb-!oj!uj!kf!qp!lsf!ov!mb!jkf!eov!jo!wft!uj!dj!kv/
Qsf!nb!up!nf-!nj!~f!np!j!cf{!{b!lp!ob!qp!lsf!ov!uj
jo!wft!uj!dj!kf-!kfs!lp!•ft!uj!up!j!lp!sfl!uop!sb!{nj|!mkb
okf!nv!{b!lpo-!pwb!lbw!lb!lbw!kftuf-!j!of!usf!cb-
kfs!kf!sj!kf•!p!plwjs!opn!{b!lp!ov/!Peb!cjs!tusb!uf!.
|lph!qbs!uof!sb!kf!qsf!hp!wb!sb!•lj!qsp!dft!j!uv!usf!.
cb! |uj!u j!u j! jo!u f!s f!t f! GCjI-! peop!t op! CjI#-
ob!hmb!tjp!kf!If!~p/
i ambasada za energetski sektor, vjerujem da odnosa BiH Mladen Zirojevi} podsjetio je da je
}emo na}i investitore koji }e nam pomo}i da RS u junu pro{le godine donijela Zakon o ja-
Na vlasti FBiH i napravimo velike energetske objekte", nagla{a- vno-privatnom partnerstvu, dok je taj proces za-
distrikta Br~ko va He}o i dodaje da FBiH treba partnere koji po~et i u FBiH i distriktu Br~ko.
apelovano da {to imaju novac, znanje i tehnologiju kako bi na- "Po zi vam par la men tar ce u
prije, kao i RS, usvoje pravili energetske objekte s kojima }emo sutra FBiH i distriktu Br~ko da ubrzaju proceduru do-
zakon o privatno u Evropu. no{enja zakona s obzirom na va`nost problema-
-javnom partnerstvu Ministar spoljne trgovine i ekonomskih tike koju on tretira i ~injenicu da je to oblast
bezna~ajno imaju}i u vidu da su ona u 2009.
prepolovljena", istakao je Zirojevi}.
Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra finan-
sija i trezora BiH, kazao je da je javno-privatno
partnerstvo najidealnije rje{enje za ekonomski
razvoj u vrijeme recesije kada nema donacija i
direktnih stranih investicija.
"U takvom modelu dr`ava najvi-
{e dobiva, a ima najmanje odgovornosti. Ako
neka firma transparentno dobije koncesiju za
neki posao, ona }e uvijek tra`iti maksimum, a
samim tim i dr`ava }e dobiti maksimum. Time
}emo privu}i investicije i podsta}i zapo{ljava-
nje", rekao je Kasumovi} i zalo`io se za usvaja-
nje zakona o javno-privatnom partnerstvu na
dr`avnom nivou "kako poslove ne bi dobijali sa-
mo lokalni politi~ari".
Na forumu su prezentirana iskustva me|u-
narodnih eksperata u ovoj oblasti, koja }e, ka-
ko je re~eno, biti kori{tena i prilikom izrade
doma}e legislative o javno-privatnom partner-
stvu.
Jednodnevni forum odr`an je pod motom
"Javno-privatno partnerstvo kao formula za
ekonomsku rehabilitaciju BiH", a njegovi po-
krovitelji bili su Ministarstvo finansija i trezora
BiH, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonom-
skih odnosa BiH i Gr~ka ambasada u BiH.

Privrednici iz Kantona Sarajevo nezadovoljni odnosom vlasti

Izabran novi direktor
Infrastrukturni projekti Hypo banke Mostar
MOSTAR - Mihael Kristijan Fogt izabran je za novog direkto-
ra Hypo Alpe Adria banke Mostar, a dosada{nji direktor Petar

presudni za gra|evinare Jur~i} preuze}e funkciju predsjednika Izvr{nog odbora te banke.

B. SIMI]
SARAJEVO - Ukoliko se i izvr{na i zako-
nodavna vlast ne uklju~e u rje{avanje pote-
{ko}a s kojima se suo~ava privreda, posljedice
mogu biti veoma te{ke, upozorili su ju~e pred-
stavnici Privredne komore Kantona Sarajevo.
"Menad`eri privrednih subjekata ostali su
zajedno sa svojim asocijacijama usamljeni u dvo-
godi{njoj donkihotovskoj borbi da skrenu pa`nju
vlasti na te`ak polo`aj doma}e privrede", rekao je
Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore
Kantona Sarajevo.
Ocijenio je da je briga vlasti bila ori-
jentisana na redovan dotok sredstava u bud`ete
ne vode}i ra~una o okolnostima koje su nastale i
uslovima pod kojima privreda dolazi do prihoda.
Grebo je podsjetio da su Vlada Kantona Saraje-
vo, Vije}e ministra BiH i Ekonomsko-socijalno
vije}e FBiH usvojili odre|ene antikrizne mjere,
ali da su one, uz zanemarljive izuzetke, ostale
mrtvo slovo na papiru. Tokom ju~era{njeg skupa
u Privrednoj komori KS, kojem je prisustvovalo
{ezdesetak privrednika, posebno je nagla{ena te-
{ka situacija u gra|evinarstvu. Ocijenjeno je da je
ova privredna grana iznijela prethodnu godinu
snagom prenesenom iz ranijeg perioda, ali da je u
2010. u{la iscrpljena i ukoliko ne budu pokrenuti
kapitalni infrastrukturni projekti posta}e genera-
tor jo{ dublje krize.
"Doma}e gra|evinske kompanije u 2010.
u{le su oslabljene, jer je ova oblast, uz automo-
bilsku industriju, najvi{e osjetila udare svjetske
Izvještaj sa
svjetskih berzi ($)
Energent Cijena Promjena
Obgub 91-58 .2-51
Qsjspeoj!hbt 5-64 1-12
Metali Cijena Promjena
[mbup 2229-41 .6-81
Tsfcsp 28-19 .1-2:
ekonomske krize. Jedini spas je u pokretanju zna-
~ajnijih infrastrukturnih projekata i samo u tom
Ukoliko ne budu pokrenuti
kapitalni infrastrukturni
projekti, gra|evinarstvo }e
postati generator jo{ dublje krize
slu~aju gra|evinarstvo ne}e postati generator jo{
dublje krize", istakao je Grebo.
Osim zamrzavanja infrastruktur-
nih projekta, privrednici su kao ote`avaju}e uslo-
BOJA NOVCA
Pi{e:
Maja RENER
ve za gra|evinarstvo istakli i rigoroznu kraditnu
politiku banaka, izostanak podr{ke vlasti doma-
}im gra|evinskim firmama na tenderima koje ra-
spi su ju dr`a vni ili en ti tet ski or ga ni, te
neusagla{enost pravnog okvira u BiH sa susje-
dnim i razvijenim zemljama Evrope.
U Privrednoj komori su ocijenili
da se kroz dijalog i saradnju gra|evinarstva i fi-
nansijskog sektora mo`e mnogo toga posti}i, te
pozvao banke da vi{ak svog kapitala usmjere u
podr{ku preduze}ima, koja imaju "zdrave" ugo-
vore i sklopljene poslove u inostranstvu i na do-
ma}em tr`i{tu.
Fogt je ro|en je 1960. godine u Be~u, a ve} 27 godina gradi uspje-
{nu karijeru u bankarskom poslovanju.
"S Fogtom Hypo Alpe Adria banka dobija finansijskog eksperta sa
dugogodi{njim bankarskim iskustvom. Fogt }e kao uspje{na poslo-
vna osoba svojim radom i iskustvom dati dodatni podsticaj svim na-
{im dosada{njim naporima i ulaganjima u bh. tr`i{te i podr`ati dalji
razvoj banke", izjavio je predsjednik Nadzornog odbora i novoime-
novani potpredsjednik Izvr{nog odbora Hypo Alpe Adria banke An-
ton Knet. (Fena)
Ira~ki dug
Vi{e od dvije godine traje deblokiranje oko 55 miliona dolara ira~kog
duga i kada se pomislilo da je tome do{ao kraj, izronila je nova prepreka.
Ovaj put problem nije "Progres" Beograd s kojim je dvije godine dogo-
varana, a kona~no je i dogovorena, sudska nagodba koja }e deblokirati
novac. Novi problem iskrsnuo je kada je beogradski "Yugoimport" zatra-
`io pismenu garanciju od BiH da dio napla}enog prijeratnog ira~kog
duga, koji bi ova firma naplatila kao proviziju za posredovanje u sklapa-
nju davnih poslova, ne}e biti predmet sukcesije. Opravdan ili neoprav-
dan, o ~emu }e se izjasniti Ministarstvo trezora i finansija BiH, ovaj novi
zahtjev odgodio je prebaciva-
nje novca na ra~un FBiH ~ije
Dvije godine su ga firme i zaradile.
utro{ene su na Dvije godine utro{ene su na
prepucavanje na relaciji "pre pu ca va nje" na re la ci ji
"Progres" - FBiH da bi "Progres" - Federacija BiH da
bio postignut dogovor bi se na kraju postigao jednos-
koji je mogao biti tavan dogovor, koji je mogao
zaklju~en i 2008. godine biti zaklju~en i s nekim datu-
mom iz 2008. godine. Pitanje
je koliko }e trajati ubje|ivanje s "Yugoimportom". Taj novac radnici na-
mjenske industrije u FBiH `eljno i{~ekuju, jer im je on nada da }e kona-
~no imati uvezan sta`. Toliko su mu se nadali, da su ga ve} raspodijelili,
a toliko im gori, da se neki sindikati razilaze u stavovima u {ta potro{iti
novac, mada }e kona~nu rije~ o tome dati Vlada FBiH. Na`alost, tim
sredstvima se godinama nadaju i u Vladi, pa nisu pripremili rezervnu va-
rijantu kako bi namjensku industriju rasteretili dijela doprinosa. Valjda
im je ljep{i golub na grani, ali je radnicima svaki dan bitan, posebno
onima koji su nekoliko godina penzioneri, ali jo{ ~ekaju da to i zvani~no
postanu.
22 tsjkfeb!10. 3. 2010. Ekonomija
Slovenija Udaljeni stavovi u EU u vezi s
REVIZOR izdala
obveznice za
milijardu evra
LJUBLJANA - Slovenija je iz-
dala nove petogodi{nje obvezni-
ce u vrijednosti od milijardu
Evropska
na klimavim
evra s ka ma tnom sto pom od
2,75 odsto i rokom dospije}a u
martu 2015. godine.
Rije~ je o drugom izdanju slo-
vena~kih dr`avnih obveznica u
ovoj godini. U januaru su plasi-
rane desetogodi{nje obveznice Sjedi{te Evropske evrozoni, koju ~ini 16 ~lanica Evrop-
ukupne vrijednosti 1,5 milijardi centralne banke ske unije, za sada ne postoji mehani-
evra s ka ma tnom sto pom od zam pru`anja finansijske pomo}i
4,12 odsto i sa dospije}em 26. ugro`enim zemljama zbog ~ega su
se mnoge od njih u jeku ekonomske
"Deutsche Post" januara 2020. godine. Nova emi-
sija obveznica prodata je {iro- krize obratile za pomo} MMF-u.
Dok se nekoliko uticajnih evropskih
smanjio gubitak kom krugu investitora, a isti~u
se banke, koje su upisale 46,9
odsto izdanja, dok su najve}i dio
zemalja zala`e za formiranje evrop-
skog monetarnog fonda, me|u koji-
BON - Njema~ki po{tanski i logisti~ki koncern "Deutsche Post" sa- ma je i Njema~ka iz koje je potekla
op{tio je da je u ~etvrtom tromjese~ju smanjio neto gubitak na 283 od 33,5 odsto emisije upisali
njema~ki investitori. (Agencije) ta ideja, ~uvari evra u ECB te plano-
miliona evra zahvaljuju}i, prije svega, dosljednom sprovo|enju pro- ve posmatraju s velikom rezervom.
grama u{teda. "Takav mehanizam
U ~etvrtom tromjese~ju 2008. godine ta kompanija je zabilje`ila gubi- Kina kupuje nije u skladu s osnovama evropske
tak od tri milijarde evra. U ~itavoj pro{loj godini "Deutsche Post" je imao 218 aviona BRISEL - Sve vi{e zemalja monetarne unije. Svaka zemlja od-
neto gubitak od 644 miliona evra u pore|enju sa minusom od 1,7 milijar- PEKING - U nastojanju da po- koje su usvojile evro tra`i uspos- govara sama za svoj bud`et i time i
di evra u 2008. godini. dmiri rastu}e potrebe svoje civil- tavljanje evropske verzije Me|u- za svoje dugove", ka`e glavni eko-
Promet "Deutsche Posta" je u posljednja tri mjeseca 2009. godine sma-
njen za 12 procenata na 12,4 milijarde evra sa 14 milijardi evra iz istog
ne avijacije, Kina planira da ove na ro dnog mo ne tar nog fon da Evropska nomista ECB-a Jirgen [tark.
godine kupi 218 aviona, izjavio (MMF), ali se toj ideji, uprkos po- On sma tra da bi osni va nje
perioda godinu ranije. Ukupan promet te kompanije pro{le godine je je ju~e na~elnik Glavne uprave dr{ci Evropske komisije, usproti- komisija je evropskog monetarnog fonda bio
smanjen za 15 odsto na 46,2 milijarde evra. (Agencije) za civilnu avijaciju Li \ansan. vila Evropska centralna banka spremna da po~etak evropskog sistema finansij-
On je ukazao da je u planu ku- (ECB). skog izjedna~avanja koji bi mogao
povina kako za regionalne, tako "Evropska komisija je spremna
predlo`i biti veoma skup i koji bi dao pogre-
i aviona za daleke destinacije, da predlo`i evropski instrument za evropski {ne podsticaje i na kraju opteretio
V!Sv!tj!kj!kf!kv!•f!tubs!up!wbp!esab!. Csb!{jm!kf!tb!pq!|ujp!eb!kf!vwfp preciziraju}i da }e do 2020. go- pomo} ugro`enim zemljama, koji bi instrument zemlje sa solidnim javnim finansi-
woj!qsp!hsbn!tvc!wfo!dj!poj!tb!okb us!hp!wjo!tlf!tbo!ldj!kf!{b!oj{!bnf!. dine putni~ki avio-saobra}aj u trebalo da ima podr{ku svih ~lanica jama.
{b!nkf!of!tub!sji!bvup!np!cj!mb!op!w.! sj!•lji!j{wp!{oji!qspj!{wp!eb-!lbp Kini dosti}i 700 miliona ljudi, a evrozone. Situacija se na tom planu za pomo} Evropska unija je, me|utim,
jn-!lp!kjn!Wmb!eb!af!mj!eb!tuj!nv!mj!|f pe!hp!wps!ob!of!qsjt!ub!kb!okf!TBE da se do 2030. godine o~ekuje odvija brzo", izjavio je portparol ugro`enim odlu~na da se prihvati ovog "vru}eg
qp!tvt!ub!mv!ep!nb!~v!bvup!np!cjm!. eb!vlj!ov!nj!mj!kbs!ef!ep!mb!sb!ws!!jkf!e!. udvostru~enje tog broja. Pro{le Evropske komisije Amadeu Altafaj krompira" i za ju~e je zakazala ras-
tlv!jo!evt!usj!kv/!Qsf!eb!kpn!bvup!n.! op-!of!{b!lp!oj!up!tvc!wfo!dj!po!jt! b!. godine su kineske avio-kompa- Tardio. zemljama, pravu o prijedlozima za formiranje
p!cj!mb!tub!sj!kfh!pe!ef!tfu!hp!ej!ob!j okf! ep!n b!~ ji! qspj!{ wp!} b!• b nije prevezle 230 miliona putni- Evropski monetarni koji bi trebalo evropskog monetarnog fonda. O~e-
ka, dok je teretni avio-prevoz u fond, kako glasi radni naziv nove kuje se da }e Evropska komisija
sf!hjt!usp!wb!oph!ob!qp!tmkf!eokfh!wm!.
b!!toj!lb!obk!nb!okf!hp!ej!ov!eb!ob
qb!!nv!lb/!Csb!{jm!tlf!nkf!sf!~f!q!p!.
hp!ej!uj!oj{!bnf!sj!•lji!lpn!qb!oj!kb!. prva dva mjeseca ove godine potencijalne evropske finansijske in- da ima podr{ku svoj prijedlog o uspostavljanju fi-
wm!bt! ojl!qsj!lv!qp!wj!oj!op!wph!ep!cj!. pe!qspj!{wp!}b!•b!lf!•b!qb!#If!jo{# udvostru~en u odnosu na isti pe- stitucije, mogao bi pomo}i ~lanica- svih ~lanica nansijske institucije predstaviti naj-
riod lani, dostigav{i nivo prije ma evro zo ne ko je se na la ze u kasnije u junu.
kb!qp!qvtu!pe!plp!2/751!ep!mb!sb/ ep!bvup!np!cjm!tlph!eaj!ob!#Gpse#/
ekonomske krize. (Agencije) finansijskim pote{ko}ama kao {to je evrozone, Njema~ka kancelarka Angela
Gr~ka, koja grca u dugovima. U ka`u u Briselu Merkel izjavila je ju~e da mogu}e
Bankroti pogodili i Ford figo
osvaja Indiju
njema~ke velikane NJU DELHI - Ameri~ki proi-
zvo|a~ automobila "Ford" pred-
VIZBADEN - U Nje- stavio je ju~e svoje prvo vozilo
ma~koj je pro{le godi- namijenjeno tr`i{tu Indije - mo- Bankarskom
ne 32.687 preduze}a del figo sa cijenom od oko 7.700
proglasilo bankrot, {to dolara pristupa~nom velikom, ali sektoru
je za 11,6 od sto vi {e i siroma{nom indijskom tr`i{tu. balkanskih
nego 2008. godine, sa- "Po vru}ini, pra{ini, ki{i ili
op{tio je ju~e Savezni delhijskoj gu`vi figo je ro|en za zemalja prijeti
zavod za statistiku u Indiju", izjavio je Majkl Bonam, novi udar
Vizbadenu. direktor indijske filijale ameri-
Pro{le godine je broj ~ke kompanije "Ford India".
preduze}a koja vi{e nisu bila sposobna za pla}anja porastao prvi put od

Gr~ka kriza najte`a

Dok je svjetska automobilska
2003. godine. Tada je broj bankrotstava dostigao poslijeratni rekord, koji je industrija u velikoj krizi, Indija
dostigao 39.320 propalih firmi. prolazi kroz procvat. U poslje-
Me|u firmama koje su 2009. godine morale da proglase ste~aj su i velika dnjih deset mjeseci u Indiji je
preduze}a sa dugom tradicijom, kao {to su proizvo|a~ porcelana "Rosen-
thal", robna ku}a za katalo{ku prodaju "Quelle", proizvo|a~ ma{ina za {ive-
nje "Pfaff" i modna ku}a "Escada".
Broj njema~kih doma}instava koja pro{le godine nisu mogla da ispunjava-
prodato 1,37 miliona vozila - 25
odsto vi{e nego u istom pretho-
dnom razdoblju. (AP)
ju svoje finansijske obaveze porastao je za tri odsto na vi{e od milion. Prema Zajedni~ka
navodima nadle`nih zahtjevi povjerilaca dostizali su na kraju 2009. godine
~ak 85 milijardi evra. To je do sada najve}a du`ni~ka suma, a statisti~ari je kompanija
obja{njavaju ~injenicom da je pro{le godine bankrotiralo vi{e velikih njema- "Sanofi
~kih kompanija. Godinu dana ranije potra`ivanja su iznosila 33,5 milijardi -Aventisa"
evra. (Beta)
i "Mercka"
Izrael }e graditi novu PARIZ - Francuski farmaceut-
ski gi gant "Sa no fi-Aven tis"
nuklearnu elektranu objavio je ju~e da spaja svoju fi-
lijalu "Merial" sa ispostavom
ameri~kog konkurenta "Mercka"
PARIZ - Izraelski ministar za infrastrukturu Uzi Landau objavio je
ju~e u Parizu da njegova zemlja namjerava da u saradnji s arapskim - "Intervet/Schering-Plough",
susjedom izgradi novu nuklearnu elektranu. koja proizvodi lijekove i prepa-
"Izgradnja nuklearnog reaktora za proizvodnju elektri~ne energije }e omo- rate za `ivotinje.
gu}iti Izraelu da postane energetski nezavisan i prekinu}e oslanjenje na dru- Ovo spajanje }e dovesti do for-
ge", kazao je Landau na me|unarodnoj konferenciji o nuklearnoj energiji u miranja svjetskog lidera u proi-
Parizu navode}i da Izrael trenutno za proizvodnju struje koristi ugalj i priro- zvodnji farmaceutskih proizvoda
dni gas. u oblasti zdravlja `ivotinja. Dvije
Iako projekat izgradnje tre}eg nuklearnog bloka nije razra|en, u tom pro- strane }e imati jednake udjele u
jektu bi Izraelu trebalo da se pridru`e Francuska i Jordan. zajedni~koj kompaniji, ali }e
O~ekuje se da }e ova objava unijeti nemir u svjetskoj javnosti, jer Izrael "Merck" morati da plati 250 mi-
nije me|u zemljama potpisnicama Konvencije o zabrani {irenja nuklearnog liona dolara kompenzacije uz
oru`ja, iako u Tel Avivu tvrde da }e novi objekat koristiti isklju~ivo za proi- osniva~ki ulog od 750 miliona
zvodnju struje. (AP) dolara. (Agencije)
za banke u Bugarskoj
SOFIJA - Bugarska, ~lanica Evropske unije
koja se di~i najmanjim bud`etskim deficitom u tom
bloku, mogla bi do`ivjeti da njene banke potonu
pod pritiskom fiskalnih gre{aka Gr~ke, upozorili
su agencija za rejtinge "Fitch" i istra`iva~ka kom-
panija "Capital Economics".
Gotovo tre}ina bugarskih banaka je, naime, u vla-
sni{tvu gr~kih mati~nih banaka, kao {to su National
bank of Grecce i Alpha Bank, ~iji }e tro{kovi finansi-
ranja, kako se o~ekuje, znatno porasti nakon {to je pro-
{lo go di{ nji gr~ki de fi cit od 12,7 od sto bru to
dru{tvenog proizvoda doveo do smanjenja kreditnog
rejtinga Gr~ke na najni`i nivo u evrozoni.
Analiti~ari "Fitcha" i "Capital Econo-
micsa" ka`u da }e stroge mjere {tednje koje je uvela
gr~ka vlada umanjiti profitabilnost i kapital banaka i
podsta}i finansijsku nestabilnost koja }e se prenijeti {i-
rom Balkana.
"Najvjerovatniji kanal {irenja zaraze iz Gr~ke u
jugoisto~nu Evropu je posredstvom podru`nica gr~kih
banaka", ukazao je direktor "Fitcha" zadu`en za banke
na tr`i{tima u usponu Mark Jang.
Gr~ka du`ni~ka kriza se negativno odrazila i na
gr~ke banke, pa je "Fitch", nakon sni`enja kreditnog
rejtinga Gr~ke snizio i kreditne rejtinge ~etiri gr~ke
banke. I preostale agencije za rejtinge "Standard & Po-
or's" i "Moody's" su, tako|e, najavile da bi i one mogli
u~initi isto. Sni`enje rejtinga zna~i da bi mati~ne ban-
ke mogle {tedjeti sredstva za svoje doma}e tr`i{te i da
ne}e htjeti da refinansiraju dugovanja svojih balkan-
skih podru`nica, uklju~uju}i United Bulgarian Bank,
koja je u vlasni{tvu National Bank of Grecce, i Euro-
bank EFG Bulgaria, koja se samo djelimi~no finansira
depozitima klijenata.
"Smatramo da }e finansiranje filijala do}i pod pri-
tisak kasnije ove godine. Zamrzavanje kreditiranja,
Gotovo tre}ina
bugarskih banaka u vlasni{tvu
gr~kih mati~nih banaka
kao posljedica presu{ivanja kapitala, oslabilo bi eko-
nomije balkanskog regiona", rekao je ekonomista za
tr`i{ta u usponu Nil [ering u "Capital Econoimicsu".
Rumunija, jo{ jedna ~lanica EU u tom regionu,
gdje je oko 12 odsto banaka u vlasni{tvu gr~kih finan-
sijskih institucija, tako|e je pod rizikom. Manje bal-
kanske zemlje koje nisu u EU - Makedonija, Srbija i
Albanija - imaju 15 do 25 odsto banaka koje su u vla-
sni{tvu gr~kih mati~nih kompanija. BiH nema nijednu
banku koja je u gr~kom vlasni{tvu. (Bloomberg)

osnivanjem fonda za pomo} ugro`enim zemljama
verzija MMF-a
nogama
osnivanje novog fonda ne}e oslabiti
pravila EU o bud`etskoj disciplini.
Ona je nakon sastanka s premijerom
Luksemburga @an-Klodom Junke- Takav mehanizam
rom rekla da bi stvaranje bilo koje nije u skladu s
vrste evropskog monetarnog fonda osnovama evropske
trebalo da bude smatrano kao po- monetarne unije,
sljednje uto~i{te, dok je Junker na- stav je ECB-a
gla sio da to ne }e bi ti rje {e nje
Dva proizvo|a~a automobila pove}avaju proizvodnju
Poljski "Opel" i FIAT
zatrpani narud`bama
VAR[AVA - Fabrike automobila u Poljskoj o~e-
kuju, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi, veoma do-
bru po slo vnu go di nu zbog ~e ga ra zmi{ lja ju o
uvo|enju novih smjena i zapo{ljavanju radnika.
Fabrike "Opela" i FIAT-a zabilje`ile su tokom januara
i februara rekordni rast potra`nje za malim i {tedljivim
modelima koje proizvode. Krajem februara broj naru~enih
astri iz "Opelove" poljske fabrike prema{io je 100.000.
"Potra`nja je prevazi{la na{a o~ekivanja. To
je polovina plana proizvodnje nove astre za cijelu 2010.
godinu", kazao je portparol "Opelove" mati~ne kompani-
je "General Motorsa" u Poljskoj P{emislav Bi{evski.
"Opelova" fabrika ra~una da }e u drugom kvartalu
ove godine uvesti i tre}u smjenu kako bi do kraja godine
proizvela 180.000 automobila, a naredne godine ~ak
250.000. Dobre poslovne rezultate u Poljskoj o~ekuje i
italijanski FIAT, po{to je proizvodnja u januaru i februaru
pove}ana za 27 odsto, mada fabrika ne o~ekuje da }e taj
tempo proizvodnje odr`ati do kraja godine.
"Ra~unamo da }emo tokom 2010. godine proizvesti
Ekonomija
Lideri najrazvijenijih
~lanica EU podr`avaju
osnivanje fonda
FOTO NN
problema s kojim se suo~ava Gr~ka.
Analiti~ari smatraju da je
malo vjerovatno da bi ovakav fond
mogao da bude osnovan dovoljno
brzo da bi pomogao Gr~koj u sani-
ranju njenog ogromnog bud`etskog
deficita i javnog duga, ali da bi bio
garant za stabilnost u slu~aju ponav-
ljanja sli~nih kriza u budu}nosti.
ne{to malo manje automobila nego 2009. ali vi{e nego u
2008. godini", kazao je portparol FIAT-a u Poljskoj Bogu-
slav ^e{lar i dodao da prema skromnijoj procjeni o~ekuju
proizvodnju oko 550.000 automobila za ovu godinu uklju-
~uju}i i model ford ka. Pro{le godine iz pogona FIAT-a u
Poljskoj iza{lo je rekordnih 606.800 automobila, a fabrika
se nada da je ne}e bitnije ugroziti preno{enje proizvodnje
"Opel" u prva dva mjeseca
prema{io polovinu planiranih
narud`bi u 2010. godini
popularne pande u Italiju, po{to bi u zamjenu poljska fa-
brika trebalo da dobije izradu novog modela.
Stru~njaci za auto-industriju ka`u da je fabri-
kama pomoglo da bez ve}ih gubitaka pro|u kroz krizu i
sada o`ivljavaju proizvodnju prije svega to {to su se spe-
cijalizovale za male, {tedljive, ekolo{ke modele koji su i u
vrijeme krize bili najtra`eniji. (Agencije)
Mogu}a
nova globalna
finansijska
kriza
Hs•lj!qsf!nj!kfs!Kps!.
hpt!Qb!qbo!esfv!bqf!mp!wbp!kf
eb!Hsv!qb!31!obk!sb!{wj!kf!oj!kji!j
{f!nb!mkb!v!sb!{wp!kv!qsfv!{nf
mj!efs!tlv!vmp!hv!v!pcv{!eb!wb!.
okv!usaj!|oji!tqf!lv!mb!dj!kb-!vqp!.
{p!s jw!| j!eb!cj!v!qsp!u j!w opn
np!hmb!eb!obt!uv!qj!op!wb!hmp!.
cbm!ob!gj!obo!tjk!tlb!lsj!{b/
#Vlp!mj!l p!fwspq!t lb!lsj!{ b
nf!u bt!u b!{ j!s b-!np!h mb!cj!eb
tuwp!sj!op!wv!hmp!cbm!ov!gj!obo!tjk!.
tlv!lsj!{v!t!p{cj!mkojn!qp!tmkf!.
ej!db!nb-!qp!qvu!lsj!{f!lp!kb!kf
tuj!hmb!j{!TBE!qsj!kf!ewj!kf!hp!ej!.
of#-!sf!lbp!kf!hs•lj!qsf!nj!kfs/
Po!kf!ep!ebp!eb!Hs•lb!of
usb!aj!pe!FV!eb!qp!twb!lv!dj!kf!.
ov!|b!mkf!qp!np~!esab!wj!lp!kb
tf!ob!}f!v!lsj!{j-!bmj!kf!vqp!{p!.
sjp!eb!cj!cv!eafu!tlj!ef!gj!dju
okf!hp!wf!{f!nmkf!np!hbp!eb
jnb!ep!nj!op!fgf!lbu!j!qp!wf!~b
dj!kf!ov!lsf!ej!ub!v!esv!hjn!{f!.
nmkb!nb/
Me|utim, postavljaju niz spornih pi-
tanja kao {to su ko }e upla}ivati no-
vac u fond i ko li ko je nov ca
potrebno za njegovo osnivanje i da
li je za to neophodna izmjena spora-
zuma na kojem po~iva EU. Upravo
zbog toga vjeruju da bi evropski
monetarni fond mogao biti srednjo-
ro~ni projekat. (Agencije)
Investicioni
bum
Qpmk!tlb!qsf!ev!{f!~b-
pisb!csf!ob!|up!{f!nmkb!oj!v!kf!.
lv!twkfu!tlf!lsj!{f!qsp!|mf!hp!ej!.
of!oj!kf!{b!qb!mb!v!sf!df!tj!kv-
ob!kbw!mkv!kv!wf!mj!lb!vmb!hb!okb-!b
qmb!op!wj!{b!ob!sf!eoji!of!lp!mj!lp
hp!ej!ob!ept!uj!av!wsjkf!eoptu!pe
29!nj!mj!kbs!ej!fwsb/
#Pq!uj!nj!{bn!qsf!ev!{f!~b!oj!kf
{b!•v!}f!okf/!Qspj!{wp!eokb!oj!kf!v
qb!ev!lbp!v!esv!hjn!{f!nmkb!.
nb/!Blp!lp!okvo!luv!sb!qp!usb!kf-
vmb!hb!okb!cj!usf!cb!mp!eb!cv!ef
kp|!wj!|f#-!lb!{bp!kf!flp!op!njt!.
ub!Wj!upme!Ps!mpw!tlj/!Qsf!nb!obk!.
op!wj!kfn!jt!usb!aj!wb!okv!qpmk!tlf
lpo!gf!ef!sb!dj!kf!qp!tmp!eb!wb!db-
twb!lp!usf!~f!qsf!ev!{f!~f!v!Qpmk!.
tlpk!j{!ewp!kj!~f!pwf!hp!ej!of!{b
jo!wft!uj!dj!kf!ptkf!uop!wj!|f!opw!db
of!hp!qsp!|mf-!b!obk!wj!|f!lb!qj!ub!.
mb!vmp!aj!~f!fofs!hfu!tlf!lpn!qb!.
oj!kf!.!wj!|f!pe!ef!tfu!nj!mj!kbs!ej
fwsb/!Jo!wft!uj!dj!poj!cvn!qpe!tuj!.
•v!j!qsp!kf!luj!v!wf!{j!t!Fwspq!.
tljn!qswfo!tuwpn!v!gv!ecb!mv
lp!kf!~f!3123/!hp!ej!of!cj!uj
pesab!op!v!Qpmk!tlpk!j!Vlsb!kj!oj/
10. 3. 2010. tsjkfeb 23
Broj dana
79
milijardi evra
rekordna je
vrijednost kredita
koje je pro{le godine
plasirala Evropska
investiciona banka.
NEZVANI^NO
"Daimler" raskinuo
savez sa "Tatom"
[TUTGART - Najve}i njema- Indija je jedno od tr`i{ta s najvi-
~ki i svjetski proizvo|a~ automo- {om stopom rasta u koje "Daimler",
bi la i ka mi ona "Dai mler" kao i mnogi svjetski proizvo|a~i
prodao je svoje akcije u indij- automobila, pola`u veliku nadu,
skom gigantskom proizvo|a~u budu}i da je prodaja na tr`i{tima
auto mo bi la "Ta ta Mo tors" i Evrope i Sjeverne Amerike prezasi-
odlu~io da samostalno nastavi }ena. "Daimler" trenutno u Indiji
poslovanje na tom tr`i{tu koje proizvodi automobile i planira da
bilje`i visoke stope rasta.
"'Tata Motors' i 'Daimler' sara|uju
Njema~ki div
ve} 50 godina, ali je njema~ka prodao udio u "Tata
kompanija iza{la iz tog saveza i sa-
Motorsu" i okrenuo se
da }e samostalno nastupati na indij- samostalnom nastupu
skom tr`i {tu", re kao je na indijskom tr`i{tu
neimenovani bankar uklju~en u
ovaj posao.
Prema nezvani~nim informacija- ulo`i 700 miliona evra do 2013. u
ma "Daimler" je dobio manje od podizanje fabrike za izradu autobu-
290 miliona evra za svoje akcije u sa i kamiona. Nakon raskida saveza
"Tata Motorsu" u kojem je imao "Tata Motors" }e osim u izradi ka-
vlasni~ki udio od 4,71 odsto. Dvije
kompanije sara|uju od 1954. godi-
miona postati ljuti rival "Daimlera"
i u sektoru luksuznih automobila
ne kada su po~ele da zajedno po- poslije kupovine "Jaguara" i "Land
sluju u sektoru te{kih kamiona u Rovera" od ameri~kog "Forda" za
kojem je "Daimler" svjetski lider. 2,5 milijardi dolara. (Dow Jones)
"Sony" od juna
prodaje 3D televizore
TOKIO - Japanska korporacija "Sony" objavila je ju~e da }e u
junu po~eti da prodaje 3D televizore.
Novi modeli bi}e ponu|eni u ~etiri veli~ine sa ekranima od 100, 115,
130 i 155 centimetara. Televizor s najmanjim ekranom ko{ta}e oko
3.200, dok }e najve}i imati cijenu od 6.400 dolara. U cijenu su uklju~e-
na dva para 3D nao~ara i ure|aj koji pode{ava zvuk i sliku prema polo-
`aju gledaoca. Televizori }e imati i opciju prebacivanja slike sa tri
dimenzije na uobi~ajenu dvodimenzionalnu.
"Sony" se nada da }e deset proceneta od 25 miliona televizora, koje
planira da proda ove poslovne godine, biti modeli 3D. Zanimanje za tri
dimenzije naglo je poraslo uz pomo} 3D filmova kao {to su "Avatar" i
"Alisa u zemlji ~uda". (AP)
Prvi put manje
nezaposlenih `ena
nego mu{karaca u EU
BRISEL - Prvi put tokom nekoliko decenija, koliko se vodi evidenci-
ja, u zemljama Evropske unije je manje nezaposlenih `ena nego mu-
{karaca, pokazuju podaci zvani~ne statisti~ke agencije EU - Eurostat.
U januaru ove godine stopa nezaposlenosti `ena u zemljama EU bila je 9,3
odsto, a mu{karaca 9,7 odsto. U 15 zemalja EU nezaposlenost je bila ve}a
me|u mu{karcima nego me|u `enama. Najve}a razlika je bila u Estoniji,
gdje je bez posla 11,2 odsto `ena i 19,7 odsto mu{karaca. Najvi{a stopa ne-
zaposlenost `ena zabilje`ena je u Letoniji (19,2 odsto) i [paniji (18,9 odsto),
a najni`a u Holandiji (~etiri odsto) i Austriji (4,6 odsto).
Prelomni trenutak je, prema statisti~arima, bio u maju pro{le godine kada
je kulminirala ekonomska kriza, koja potresa evropsku privredu. Oni ka`u
da je uticaj ekonomske krize na tr`i{te rada ve}i u sektorima kao {to su gra-
|evinarstvo ili industrijska proizvodnja, koji zapo{ljavaju vi{e mu{karaca
nego `ena. (Agencije)
24 tsjkfeb!10. 3. 2010. Ekonomija

Sve ve}i broj

ameri~kih
poslodavaca
postavlja nove
uslove pred
kandidate za posao

Pu{a~i nepo`eljni
u firmama u SAD VA[INGTON - Pu{a~i se suo~ava-
ju sa sve vi{e vidova diskriminacije, a
posljednji takvi slu~ajevi dolaze iz
Menad`ment SAD, gdje sve ve}i broj poslodavaca
sve ve}eg odbija da zaposli one koji ne mogu da
zamisle `ivot bez cigarete.
broja Menad`ment sve ve}eg broja velikih
velikih ameri~kih kompanija smatra da su zdrav-
stveni tro{kovi za njihove radnike pu{a~e
ameri~kih mnogo ve}i nego za nepu{a~e. Oni se po-
kompanija zivaju na studiju ameri~kih centara za
kontrolu i prevenciju bolesti u kojoj se
smatra navodi da se na medicinsku za{titu i ma-
da su njak produktivnosti potro{i oko 3.000 do-
lara godi{nje za svakog pu{a~a. Zbog
zdravstveni toga neke kompanije zahtijevaju od pu{a-
tro{kovi ~a da pla}aju ve}i dio u~e{}a u premiji
svog zdravstvenog osiguranja nego nepu-
za njihove {a~i.
radnike "Ge ico", osi gu ra va ju }a
kompanija iz Mi~igena, po~ela je od
pu{a~e 2005. godine da vr{i iznenadne testove na
mnogo ve}i pu{enje, a njima su bile obuhva}ene nji-
hove slu`benice. Radnice za koje je ut-
nego za vr|e no da su pu{a~i su o~e ne su sa
nepu{a~e brojnim disciplinskim mjerama - od kazni
do otkaza. U organizacijama i ustanova-
ma koje brinu o pravima zaposlenih ka`u
da ne mogu uticati na odluku poslodavaca
da biraju kandidate koje }e zaposliti.
"Mnogi ljudi misle da imaju slobodu
govora. Me|utim, ne shvataju da to pravo
gube kada im je {ef lo{e volje", izjavio je
predsjednik Nacionalnog instituta za pra-
va zaposlenih Luis Meltbi.
Pu{a~i se ne susre}u s proble-
mima samo u privatnom, ve} i u javnom
sektoru.
Bolnica u ^atatongi u Tenesiju deta-
ljno provjereva kandidate za radno mjes-
to, a ako se pri li kom ana li ze uri na
ustanovi prisustvo nikotina nema ni{ta od
zaposlenja. D`ejms Hobson iz te bolnice
brani takvu odluku poku{ajem stvaranja
zdravog `ivotnog stila za cijelu zajednicu.
Medicinska sestra Kristi Edmon-
dson, me|utim, smatra da je njena pu{a-
~ka navika isklju~ivo njena li~na stvar.
"Bolnica ne bi trebalo da nam odre-
|uje {ta }emo da radimo u slobodno vrije-
me", izjavila je ona.
Sve vi{e pu{a~a u SAD po~inje da se
osje}a nepo`eljno, jer im zakon onemo-
gu}ava da pu{e u i oko javnih zgrada. Fe-
Pu{a~i se de ral ni za kon je usvo jen prije de set
godina i mnoge dr`ave i lokalne zajednice
ne susre}u s
ga od tada i primjenjuju.
problemima samo
u privatnom, Veliki broj kompanija i
ustanova oti{ao je i korak dalje i ne}e da
ve} i u javnom
zaposle pu{a~e, ili jo{ gore, otpu{taju ih
sektoru
ako su uhva}eni na djelu. (Agencije)
Pu{enje
i smrt
Twkfu!tlb!{esbw!tuwf!.
ob!ps!hb!oj!{b!dj!kb!kf!tb!pq!|uj!mb
eb!tf!qv!|f!okf!tnb!usb!wj!tp!.
lp!sj!{j!•ojn!gb!lup!spn!v!|ftu
pe!ptbn!wp!ef!~ji!v{sp!lb
tnsuj!v!twjkf!uv/
Pwb!ps!hb!oj!{b!dj!kb!ob!wp!ej
eb!obk!nb!okf!qfu!nj!mj!pob!lp!.
sj!toj!lb!ev!wb!ob!vnsf!twb!lf
hp!e j!o f!{cph!sb!l b!qmv!~ b-
ts•b!oji!pcp!mkf!okb!j!esv!hji
v{sp!lb!qp!wf!{b!oji!t!qv!|f!.
okfn/!Qsp!dkf!okv!kf!tf!eb!~f
cspk!tnsuoji!tmv!•b!kf!wb!qp!.
wf!{ b!o ji!t!qv!| f!o kfn!blp
tb!eb|!okj!usfoe!cv!ef!obt!ubw!.
mkfo!qp!s bt!u j!ob!obk!n b!o kf
ptbn!nj!mj!pob!ep!3141/!hp!.
ej!of/

GOL DERM - EFIKASAN PREPARAT

ZA OGREBOTINE I POSJEKOTINE
U svakodnevnom `ivotu ogrebotine
i posjekotine stalna su pojava, naro~ito kod
dje ce pred {kol skog i {kol skog uzras ta.
Me|utim, povrede ovog tipa karakteristi~ne
su i za osobe srednje i starije `ivotne dobi. Na
tr`i{tu BiH postoji mnogo proizvoda koji se
upo tre blja va ju za sa ni ra nje po sje ko ti na i
ogrebotina kod djece, izuzev u slu~ajevima
kada se radi o dubljim posjekotinama koje se
prvo sa ni ra ju hi rur {kim pu tem, a na kon
va|enja konaca za br`u obnovu ko`e prepo-
ru~uje se primjena golderma. Apotekari sve
~e{}e, kada se radi o povr{inskim posjekoti-
nama i raspuknu}ima ko`e, pacijentima pre-
poru~uju preparat golderm, koji se pokazao
veoma efikasnim u tretmanu posjekotina i
ogrebotina.
Magistar farmacije Relja Suru~i}
iz apoteke "Vitafarm" Banjaluka, isti~e da
pre pa rat gol derm ima broj ne pre dnos ti u
odnosu na ostale preparate koji se mogu na}i
na tr`i{tu i koji se koriste za tretiranje posje-
kotina i ogrebotina, a to su prije svega jedin-
stven sastav, brzo djelovanje, te jednostavna
primjena (jedanput dnevno).
Golderm se preporu~uje za brzo za-
cjeljivanje neinficiranih ogrebotina i posjeko-
tina te drugih sli~nih o{te}enja ko`e. Ovaj
proizvod dovodi do brzog cijeljenja o{te}ene
ko`e, te spre~ava se kun dar nu in fe kci ju
ko`nih o{te}enja i nastanak o`iljaka.
Prema rije~ima magistra farmacije
Suru~i}a, pacijenti s povr{inskim o{te}enjima
ko`e nastalim usljed pada sa bicikla, motora
ili sportskih aktivnosti, ~esto dolaze u apote-
ke i tra`e savjete na koji na~in i s kojim pre-
paratima najbolje mogu tretirati posjekotine i
ogrebotine. Suru~i} dodaje da su blagotvorno
dejstvo golderma prijavili i stariji ljudi, dija-
beti~ari, koji su ovaj preparat koristili za li-
je~enje dijabeti~kih ranica na potkoljenicama
i koji su koristili sve i sva{ta dok nisu otkrili
pozitivne efekte golderma.
Govore}i o prednostima golderma u
odnosu na ostale preparate, Suru~i} na prvom
mjestu navodi klini~ki dokazanu efikasnost u
polju indikacija, kao i to da se preparat dosta Dovodi do brzog
lako nanosi s obzirom da je u obliku gela, cijeljenja o{te}ene ko`e,
formiraju}i za{titni film koji se du`e vrijeme
te spre~ava posljedi~nu
zadr`ava na ko`i pacijenta i predstavlja kvali-
tetnu za{titu od bakterijske superinfekcije. infekciju ko`nih o{te}enja
V.K. i nastanak o`iljaka
10. 3. 2010. tsjkfeb 25
26 tsjkfeb!10. 3. 2010.

Reporta`a
U glavnom
gradu Gane
specifi~an na~in
rje{avanja
ekolo{kog
problema
Gana planira
uvesti porez
na prodaju vode
u plasti~nim
fla{ama i kesama

Od plasti
Pripremio: Boris \URI]
prave od
mo hiljade i hiljade kesica mjese~no koje zvodnje Elvis Abolua je objasnio da njego-
nam poma`u da kreiramo korisne stvari", vi sugra|ani jo{ u~e da je plasti~ni otpad
ta li ti `e| u Akri, gla - objasnio je Gold. opasan po okolinu.

U
vnom gradu Gane, ko{ta Na ulicama Akre zaista ne postoji ma- "Moramo obrazovati ljude da
ne ko li ko cen ti kod uli - njak kesica s vodom koje su dostupne na shvate da se plastika koja je ba-
Prazne ~nih prodava~a koji pro- svakom koraku, a tu su i uli~ni prodava~i ~ena prije 50 ili 60 godina jo{
da ju pre ~i{ }e nu vo du u koji prolaze kroz saobra}ajnu gu`vu da bi ih nalazi negdje, nije se razgradila
kesice se pro vi dnim plas ti ~nim prodali voza~ima. Zvani~nici u Akri procje- i lo{e uti~e na okolinu. Plastika
bacaju na vre }i ca ma, ali tro {ko vi njuju da na kese otpada 85 procenata uku- se ne razgra|uje kao {to je
za odr`avanje okoline i javnog zdravlja u pnog otpada koji se proizvede u ovom gradu slu ~aj s os ta lim stva ri -
zemlju ovom mi li on skom gra du su mno go ve }i. od tri miliona stanovnika. Manje od pet ods- ma", obja snio je
po{to ne Prazne kesice se bacaju na zemlju po{to ne to bude reciklirano. Tako|e su popularni i Abolua.
pos to ji ra zra |en sis tem za re ci kli ra nje i "Fan Milk" proizvodi, koji uklju~uju slado- Afri ~ke vla de
postoji postoji samo nekolicina kanti za sme}e. Ke- lede, smrznuti jogurt i gazirana pi}a. Ovi se i dalje bore s pro-
razra|en sice znaju zatrpati odvode vode, pri ~emu proizvodi unose odre|enu `ivost u odje}u ble mom plas ti ~nog
mo`e do}i do manjih poplava, a tu je i po- "Odba~enih kesa". otpada. Eritreja, Ruanda i
sistem za ve}anje rizika od bolesti kao {to je malari- U jednom dijelu kompanije, iznad hale Tan za ni ja su za bra ni le ko ri {te nje
recikliranje ja. Jedno od rje{enja je da se sme}e pretvori s ma{inama za {ivenje, Gold pokazuje kesu plas ti ~nih ke sa, dok su Ju `na
u razne odjevne predmete, ali i sportske tor- za koju vjeruje da }e do`ivjeti zna~ajnu ek- Afrika, Uganda i Kenija postavi-
i postoji be. span zi ju. Na zva na "Pa me tna ke sa" ona le odre |e ne res tri kci je na nje nu
samo Ovo je ideja iza koje stoji nevladina or- predstavlja veliku kesu za pijacu koja je na- proizvodnju i kori{tenje. Pro{le go-
ganizacija "Odba~ene kese", koja sakuplja pravljena od plastike dobijene iz 50 manjih di ne D`on Dra ma ni Ma ha ma,
nekolicina kesice od vode i sladoleda na ulicama, za- kesica. Ona se prodaje u glavnom gradu za predsjednik Gane, izjavio je na
Upravnik
kanti za cijenu od 12 dolara. Gold se nada da }e ih proizvodnje konferenciji za za{titu okoline
sme}e. mo}i izvoziti u SAD i distribuirati putem Elvis Abolua da }e on podr`ati zabranu kori-
"Pametna kesa" trgova~kih lanaca "Whole Foods" i "Trader {te nja plas ti ~nih ke sa uko li ko
Kesice znaju je objasnio
predstavlja veliku kesu Joes". problem s otpadom ne bude rije-
"Tre ba da na pra vi mo tr`i {te za njih. da njegovi {en.
zatrpati za pijacu, koja je napravljena
Ukoliko na{ projekat za`ivi, ima}e veliki sugra|ani [to se ti~e kesica, Gana pla-
od plastike dobijene
odvode iz 50 manjih kesa uti caj na o~u va nje oko li ne u Ga ni po {to jo{ u~e da nira uvesti porez na prodaju vode
je plasti~ni
vode, pri planiramo izvoziti milion ovakvih kesa go-
otpad opasan
koja se prodaje u plasti~nim boca-
di{nje i tako skloniti 50 miliona kesica s ma i ke sa ma, ~i me bi bio sa ku -
~emu mo`e tim ih ~iste i na kraju {iju i od njih stvaraju ulica Akre", rekao je Gold. po okolinu pljen novac za ure|enje okoline.
do}i do korisne proizvode. Kompanija zapo{ljava 60 ljudi isklju- Ame ri kan ka La vli je po sje ti la
"Za ve}inu ljudi koji dolaze kao turisti ~uju}i one koji dobijaju male naknade za ha lu u ko joj se pra ve ke se
manjih koli~ina otpada koja se vidi na ulicama je- sakupljanje kesica. Ukoliko plan s "Pame- mnogo puta i sada je po~ela
poplava. dnostavno djeluje {okantno. Mislim da ljudi tnim kesama" uspije, Gold obja{njava da }e dovoditi prijatelje. Ranije je
ovdje ne shvataju kakve dugoro~ne poslje- pro{iriti proizvodnju tako {to }e zaposliti ovdje kupila ruksake za dje-
Jedno od dice otpad mo`e imati na njih", objasnila je ljude izvan Akre da sakupljaju, ~iste i {iju cu, kao i nekoliko kesa za
rje{enja Karma Lavli, Amerikanka koja `ivi u Akri. kese u svojim selima. ra ~u na re ko je je ka sni je
Pametna kesa: Britanac Stjuart Na prvom mjes tu obrazo- dala svojim prijateljima.
je da se Gold je radio na projektu globalnog zagrija- vanje ljudi: Obrazovanje ljudi o opa- "To sam kupila ~isto
sme}e vanja kada su on i njegov biv{i poslovni snosti plasti~nog otpada predstavlja drugi iz zabave. Nisam sigurna
partner Ganac do{li na interesantnu ideju cilj ove organizacije. Njeni predstavnici su ko li ko ovi proi zvo di
pretvori koja je dovela do stvaranja "Odba~enih ke- radili s francuskom ambasadom u Akri pri- mogu trajati, ali treba
u razne sa". Ova organizacija je do sada uklonila je dvije godine u poku{aju da ubijede kupce da ih nosimo da bi os-
odjevne vi{e od deset miliona kesica s ulica Gane u {est velikih supermarketa da koriste ma- ta li vi djeli ka ko tre ba
tokom protekle dvije godine. nje plastike. Nedavno su poku{ali da ubije- da se brinemo o mjestu
predmete "Ono {to kupimo je minimalno u odno- de me na d`e re su per mar ke ta da sva ku u kojem `ivimo", obja-
su na to {ta se mora jo{ pokupiti. Mi dobija- plasti~nu kesu napla}uju. Upravnik proi- snila je Lavli.
 Reporta`a 10. 3. 2010. tsjkfeb 27
Obrazovanje
ljudi o
Zvani~nici u Akri opasnostima
procjenjuju da plasti~nog
na kese otpada otpada
85 procenata predstavlja
ukupnog otpada cilj

Organizacija
"Odba~ene kese"
je do sada
uklonila vi{e
od deset
miliona kesica
s ulica Gane

i~nih kesa
djevne predmete
28 tsjkfeb!10. 3. 2010.

Svijet Potres
u Gr~koj
BUJ!O B! .! V! Hs•lpk! kf! v! op!~ j
j{nf}v!qp!of!ekf!mklb!j!vup!slb!sf!.
hjt!usp!wbo!{f!nmkp!usft!kb!•j!of!5-7
tuf!qf!oj!Sj!iuf!sp!wf!tlb!mf/!Qsf!nb
qp!eb!dj!nb!Ob!dj!pobm!oph!tfj!{np!.
Tur~in ranjen ispred Vijesti mp!|lph!jo!tuj!uv!ub!TBE-!fqj!dfo!ubs
{f!nmkp!usf!tb!kf!cjp!ob!plp!41!lj!mp!.
Konzulata Ukrajine Bla`e sankcije nf!ub!sb!ev!cj!of!j!ob!plp!:6!lj!mp!.
nf!u b!s b! tkf!w fs!o p! pe! Buj!o f/
Iranu, Kubi Qp!eb!ub!lb!p!asuwb!nb!j!nb!uf!sj!kbm!.

FOTO AFP
i Sudanu ojn!sb!{b!sb!okj!nb!kv!•f!oj!kf!cj!mp/
VA[INGTON - Ameri~ko Mi-
nistarstvo finansija ubla`ilo je
sankcije Iranu, Kubi i Sudanu,
kako bi njihovi gra|ani mogli la-
k{e da koriste usluge Interneta.
Sna`no nevrijeme zahvatilo
Tako }e ameri~ke tehnolo{ke
firme od sada u te zemlje mo}i
nekolicinu evropskih zemalja
da izvoze usluge Interneta, kao
{to su ~e to va nje i dru{ tve ne

ISTANBUL - Pripadnik obez-
bje|enja Konzulata Ukrajine u
Istanbulu pucao je ju~e na ~ovje-
ka za kojeg se sumnja da je nosio
bombu i ranio ga.
Guverner oblasti Istanbula Muamer
Guler je kazao da je turski dr`avlja-
nin poku{ao da u|e u zgradu iz li~nih
razloga, zabrinut za svoju suprugu u
Ukrajini, i naglasio da se ne radi o te-
roristi~kom napadu, kako su mediji u
Turskoj prvobitno prenijeli.
"Nije bilo politi~kih motiva, ne
radi se o teroristi~kom napadu", na-
glasio je guverner i dodao da je is-
traga u toku.
On je dodao da je poslije ranjava-
Dvije stogodi{njakinje
umrle u istom danu
VA [IN GTON -
nja ~ovjek preba~en u bolnicu, kao i
da njegov `ivot nije ugro`en. Speci-
jalne jedinice za demontiranje bom-
bi nalazile su se ju~e na mjestu
doga|aja i analizirale paket koji je
ranjeni ~ovjek nosio sa sobom.
Turska televizija NTV javila je
Pripadnik
obezbje|enja
posumnjao da
mu{karac nosi bombu
da se radi o 29-godi{njem Tur~inu
koji je ranije protjeran iz Ukraji-
ne. (Agencije)
FOTO NN
mre`e, {to do sada nisu ~inile da
ne bi kr{ile sankcije. Ministarstvo
je ovu odluku obrazlo`ilo namje-
rom da se gra|anima tih zemalja
omogu}i da koriste najosnovnija
prava na slobodu govora i infor-
misanja. (Agencije)
Njema~ka
optu`uje
Vatikan
BERLIN - Njema~ka minis-
tarka pravosu|a Sabine Lojthe-
uzer-[narenberger optu`ila je
Vatikan za prikrivanje ozbiljnih
slu~ajeva seksualnog zlostavlja-
nja u Crkvi.
Ona je to u~inila nakon {to su
se pojavili novi izvje{taji o zlos-
tavljanjima u tri katoli~ke {kole u
Bavarskoj. Crkveni zvani~nici
su, me|utim, odbacili optu`be.
Biskup Stefan Akerman, koji u
FOTO AFP
Neprohodno
i u Rumuniji
Tbp!c sb!~ bk! kf
{cph! toj!kf!hb! puf!abo! j! v
kv!aopn! ej!kf!mv! Sv!nv!oj!kf-
hekf! kf! toj!kfh! j! kv!•f! qb!.
ebp-! kb!w j!mj! tv! sv!n vo!t lj
nf!ej!kj/! Qp!mj!dj!kb! kf! tb!pq!.
|uj!mb!eb!kf-!{cph!vlmb!okb!.
okb! toj!kf!hb-! pcvt!ubw!mkfo
tbp!csb!~bk! ob! nb!hjt!usbm!.
opn! qv!uv! v! plsv!hv! Bs!.
eaf|/! V! Cv!l v!s f!| uv! kf
wj!tj!ob! tokf!aoph! qp!lsj!wb!.
•b!ept!uj!hmb!qfu!dfo!uj!nf!.
ub!sb/
Snijeg

pitanjima zlostavljanja istupa u

Najstarija osoba u ime Crkve, nazvao je komentare
SAD i druga naj- ministarke apsurdnim. (Agencije)

paralisao
sta ri ja oso ba na
svijetu Meri @oze-
fin Rej, iz savezne Jemen
dr`ave Nju Hem- ponudio
p{ir, umrla je u ne-
dje lju u 114.
separatistima
godini i 294 dana. pregovore
Me |u tim, sa mo DUBAI - Predsjednik Jemena SOFIJA, MADRID - Snje`ne padavine parali-
nekoliko sati nakon Ali Abdulah Saleh ponudio je Bez elektri~ne energije sale su ju~e Bugarsku i sjeveroistok [panije.
nje, u Detroitu je u 113. godini preminula Dejzi Bejli, saop{tio je Stiven Ko- pregovore separatistima na ju- ostala su 62 sela Bez elektri~ne energije ostala su 62 sela u Bugarskoj,
les, direktor Grupe za gerontolo{ka istra`ivanja, koja prati i prou~ava slu~a- gu zemlje, podru~ju u kojem je gdje se saobra}aj odvija ote`ano, a tokom no}i izme|u
jeve osoba starijih od 110 godina. nasilje ve} du`e vrijeme u po-
u Bugarskoj, dok je na ponedjeljka i utorka ekipe dr`avne agencije Gra|anske
Meri @ozefin Rej je preminula u stara~kom domu u Vestmorelandu, a nje- rastu. sjeveroistoku za{tite oslobodile su oko 100 zavijanih vozila, me|u koji-
na unuka Ketrin Rej tvrdi kako ma je bio i autobus rumunskih registarskih oznaka, koji je
je bila aktivna do prije dvije se-
Sjeverni i Ju`ni Jemen ujedi- [panije ote`an saobra}aj, sletio s puta kod Pernika, u zapadnom dijelu zemlje. Pu-
Najstarija osoba u nili su se 1990, ali mnogi Ju`-
Americi je Neva Moris, koja dmice prije smrti. nja ci su ne za do vo ljni, jer otkazani su letovi tnici su smje{teni u Perniku, ali povrije|enih nema.
Jake snje`ne padavine koje su ju~e zahvati-
ima 114 godina i 216 dana "U`ivala je u `ivotu. Nikada smatraju da Sjever iskori{tava i zatvorene {kole le i sjeveroistok [panije izazvale su prekid struje, otka-
nije razmi{ljala o smrti", kazala njihove naftne resurse i diskri-
je Ketrin, te je dodala da je nje- mini{e stanovni{tvo na Jugu.
na baka planirala svoj 115. ro|endan. Zapadne zemlje strahuju da bi

Ubijen jedan od
Poslije smrti Rej, najstarija osoba u Americi postala je Neva Moris iz Ajo- Jemen mogao da postane nova
ve, ro|ena 3. avgusta 1895. godine (114 godina i 216 dana). (Agencije) teroristi~ka baza. (AFP)

Oteti dje~ak `iv
Qf!up!hp!ej|!okj!csj!ubo!tlj!ekf!•bl!Tb!ijm!Tb!je-!lp!kj
kf! pufu! v! Qb!ljt!ub!ov! qsj!kf! tlp!sp! tf!ebn! eb!ob-
ajw!kf!j!qp!mj!dj!kb!kf!qpt!uj!hmb!pesf!}f!oj!ob!qsf!ebl
v!jt!usb!{j/
Klizi{ta o{tetila ku}e
Obk!nb!okf!71!lv!~b!p|uf!~f!op!kf!v!lmj!{j!|uj!nb-
j{b!{wb!ojn!pcjm!ojn!qb!eb!wj!ob!nb-!v!dfo!usbm!opk!Bm!.
cb!oj!kj-!{cph!•f!hb!tv!nop!hj!mkv!ej!op~!qsp!wf!mj!ob!.
qp!mkv/
najtra`enijih terorista
D@AKARTA - Najtra`eniji osumnji-
~enik za teroristi~ki napad na Baliju
2002. ubijen je u internet kiosku na jugu
Indonezije, saop{tila je ju~e policija.
Dulmatin, zvan Joko Pitono (ali i Umar
Patek, Umar Kecil, Umar Arab), Pa'tek, Pak
Taek, Abu Sjek i Zaki) ubijen je pro{le se-
dmice u raciji koju je sproveo policijski
odred za borbu protiv terorizma u gradu Pa-
mulang, na jugu Indonezije.
Dulmatin je bio jedan od glavnih osu- Ubistvo se dogodilo oru`jem snabdijevao grupe terorista, te da
mnji~enih za bomba{ki napad na Baliju, u unainjuternet kiosku su ih do njega doveli teroristi koje su neda-
gu Indonezije
kojem je poginulo vi{e od 200 ljudi, ugla- FOTO AFP vno uhapsili.
vnom stranih turista. Dulmatin je bio tre}i najtra`eniji bjegu-
"Ubijen je pet minuta nakon {to se spo- nac osumnji~en za napad na Baliju. Dvojicu
jio na Internet", rekao je jedan policijski Dulmatin bio najodgovornijih, Azharija bin Husina i Nur-
izvor. osumnji~en za dina Topa, malezijska policija je ubila 2005,
Policijski izvori tvrde da je Dulmatin napad na Baliju odnosno 2009. (Agencije)

Bugarsku i [paniju
zivanje letova, zatvaranje {kola i ozbiljne saobra}ajne
poreme}aje, javili su lokalni zvani~nici.
Gra|anska za{tita u Bugarskoj je saop{tila da su 62
sela, od kojih se 40 nalazi u sjeveroisto~nom dijelu ze-
mlje u oblasti Dobri~, ostala bez elektri~ne energije. Sao-
bra}aj u zemlji se odvija ote`ano, jer putevi nisu o~i{}eni.
Na mnogim mjestima uvedene su zabrane za sva prevo-
zna sredstva, a negdje i za vozila sa prikolicama.
U Sofiji su zbog ne~i{}enja snijega blokirani mnogi
bulevari, pa tramvaji kasne 30, a gradski autobusi po 15
minuta.
Sjeverna Koreja spremna za dijalog i rat
PJONGJANG - Sjeverna Koreja ju~e je
istakla da je spremna za dijalog, ali i za rat,
isti~u}i da }e ja~ati svoj nuklearni arsenal u
cilju pariranja "vojnim prijetnjama i provo-
kacijama" SAD.
Saop{tenje Ministarstva spoljnih poslova je
najnovije u seriji o{trih upozorenja Pjongjanga
povodom zajedni~ke godi{nje vojne vje`be ko-
ju su u ponedjeljak zapo~ele SAD i Ju`na Ko-
reja. Rije~ je o desetodnevnim manevrima u
kojima u~estvuju desetine hiljada vojnika iz
obje zemlje, podsje}a ju`nokorejska agencija
Jonap.
"Sjeverna Koreja je potpuno spre-
mna za dijalog i rat. Nastavi}emo da ja~amo
na{ nuklearni sistem zastra{ivanja sve dok traju
ameri~ke vojne prijetnje i provokacije", rekao
je ne ime no va ni por tpa rol Mi nis tar stva, ~i ju
izjavu je prenijela zvani~na sjevernokorejska
agencija KCNA.
Iako Va{ington i Seul isti~u da vojna vje-
Opozicija
protestovala
u Togou
MP!NF!.!Tjn!qb!uj!{fs!pqp!{j!dj!.
poph!mj!ef!sb!Abo.Qkf!sb!Gb!csfb
qsp!uft!uv!kf!v!qsj!kft!up!oj!dj!Up!hpb/
Qp!mj!dj!kb!oj!kf!ep!qvt!uj!mb!pqp!{j!dj!.
popn!mj!ef!sv!eb!ep!}f!ep!twp!kji
tjn!qb!uj!{f!sb-!kfs!kf!af!mjp!eb!cv!.
ef!ob!•f!mv!ef!npo!tusb!dj!kb/!Qsp!.
uft!u j! usb!kv! wf~! •fu!w suj! ebo-
pu!lb!lp!kf!tjo!cjw!|fh!ej!lub!up!sb
qsp!hmb!tjp!qp!ckf!ev!ob!tv!nokj!.
wjn!qsfe!tkf!eoj!•ljn!j{cp!sj!nb/
Zbog velikog snijega otkazan je let iz Varne za Sofi-
ju. Autoput "Trakija" prohodan je, ali se vozila na dionici
od Burgasa do Karnobata preusmjeravaju na stari put.
Prohodan je i autoput Sofija - Varna, ali je vidljivost zbog
snijega na nekim dionicama smanjena na 50 metara.
Meteorolozi su upozorili da se od ne-
djelje o~ekuju dodatno pogor{anje vremena i snijeg.
Oko 220.000 ljudi je, zbog snijega, ostalo bez struje
i putevi su neprohodni i na sjeveroistoku [panije.
"@itelji Hirone, sjeverno od Barselone, ostali su bez
struje zbog kvara na dalekovodu", rekao je zvani~nik
`ba, koja traje od 8. do 18. marta, ima defanzi-
vni karakter, Pjongjang je smatra pripremom za
agresiju, zbog ~ega je 1,2 miliona sjevernoko-
rejskih vojnika stavljeno u stanje pripravnosti
Svijet 10. 3. 2010. tsjkfeb 29
Timo{enkova
me|u
pristalicama
LJ!KFW!.!Cjw!|b!vlsb!kjo!tlb!qsf!nj!.
kfs!lb!Kv!mj!kb!Uj!np!|fo!lp!qp{!esbw!mkb
twp!kf!qsjt!ub!mj!df!plv!qmkf!of!v!Lj!kf!.
wv/
Okf!oj!tjn!qb!uj!{f!sj!tv!tf!plv!qj!mj
up!lpn!tlv!qb!ps!hb!oj!{p!wb!oph!v
•btu!27:/!hp!ej|!okj!df!pe!sp!}f!okb
vlsb!kjo!tlph!qkf!toj!lb-!vnkf!uoj!lb!j
iv!nb!ojt!uf!Ub!sb!tb!\fw!•fo!lb/
Meteorolozi od
nedjelje u Bugarskoj
najavljuju
Vijesti
nove padavine
Novinari
izigrali
aerodromsko
obezbje|enje
AMSTERDAM - Holandska
antiteroristi~ka agencija saop-
{tila je ju~e da je poja~ala mjere
bezbjednosti na amsterdam-
skom aerodromu "[iphol" po-
{to je grupa novinara uspjela da
prokrijum~ari nepregledane bo-
ce sa te~no{}u na let za Va{in-
gton.
Holandski novinari su kupili
{est fla{a bakardija u fri{opu,
zatim prosuli njihov sadr`aj i
punili boce novom, "potencijal-
no opasnom te~no{}u", i vra}ali
u kesu koju su potom radnici
fri{opa pe~atili ne provjeravaju-
}i i ne sumnjaju}i u njen sa-
dr`aj. Novinari su to uradili
kako bi pokazali koliko su za-
pravo slabe mjere obezbje|enja
na aerodromu, a po dolasku u
SAD otkrili su kako su to izve-
li. (AFP)
Jedna `rtva
po`ara u
no}nom klubu
MOSKVA - Jedan ~ovjek iz-
gubio je `ivot u no}i izme|u
ponedjeljka i utorka u po`aru u
no}nom klubu "Opera" u Mos-
Ministarstva unutra{njih poslova. kvi, u vrijeme kada u klubu nije
[kole su i ju~e bile zatvorene, oko 3.000 bilo posjetilaca.
ljudi je u privremenom smje{taju, a mnogi su ostali za- "Vatrogasci su prona{li tijelo
robljeni u automobilima i vozovima koji ne mogu da kada su ra{~i{}avali zgari{te
Tramvaji u saobra}aju zbog snijega. po{to su ugasili po`ar. Prema
Sofiji kasne Naime, gotovo dvije hiljade putnika iz autobusa i
30, a gradski
prvim izvje{tajima, stradao je
vozova koji su u isto~nim Pirinejima, na jugu Francus- no}ni ~uvar", rekao je portparol
autobusi po ke, ostali zarobljeni u snijegu proveli su no} izme|u po-
15 minuta ruskog Ministarstva za vanre-
nedjeljka i utorka u ~ekaonicama ili vozovima. Zbog dne situacije Jevgenij Bobilev.
snje`nog nevremena bio je zaustavljen i saobra}aj tere- Prema njegovim rije~ima, u
tnih vozila u Francuskoj i [paniji. (Agencije) zgradi se vjerovatno nalazio jo{
jedan ~uvar, ali za sada nije ut-
vr|eno {ta se s njim dogodilo,
kao i sprema~ica, koja je napus-
tila objekat. (AFP)
za rat. Po~eli
Zapo~eti manevri dolaze u vrijeme kada se poja-
~avaju diplomatski napori za povratak Sjeverne Kore-
palestinsko
je u raz go vo re {est na ci ja o nje nim nu kle ar nim -izraelski
ambicijama. pregovori
Pjon gjang je ra ni je objavio da se ne}e
uklju~iti u tu diplomatsku akciju dok SAD ne prihvate VA[INGTON - Palestinci i
posebne razgovore o mirovnom sporazumu kojim bi Izraelci po~eli su indirektne
se zamijenilo primirje s kraja Korejskog rata (1950 - pre go vo re pod po kro vi telj -
stvom SAD u cilju o`ivljavanja
mirovnog procesa, saop{tio je
Poru~ila da }e ja~ati ju~e portparol Stejt departmen-
svoj nuklearni arsenal ta Filip Krouli.
"Po mom saznanju, pregovori
1953). Sje ver na Ko re ja je, ta ko |e, po ru ~i la da je su po~eli i u toku su", rekao je
uslov za njen povratak u razgovore s Ju`nom Kore- Krouli. On je dodao da je ame-
jom, SAD, Japanom, Rusijom i Kinom, povla~enje ri~ki izaslanik za Bliski istok
Ameri~ki vojnici sankcija koje su joj nametnule UN, nakon nuklearne D`ord` Mi~el na putu nazad za
tokom zdru`ene probe u maju pro{le godine. Va{ington gdje }e o pregovori-
vje`be s Ju`nom
Korejom Razgovori {est nacija prekinuti su krajem 2008. ma izvijestiti dr`avnu sekretar-
FOTO BETA godine. (Agencije) ku Hilari Klinton. (Agencije)
30 tsjkfeb!10. 3. 2010. Svijet
Na groblju u blizini Nikozije na Kipru

Na|eno ukradeno
tijelo predsjednika
Niko nije preuzeo Uveo Kipar u EU
odgovornost za
kra|u, a motivi i
dalje nisu utvr|eni Ob!Lj!qbs-!pt!uswp!v!jt!up!•opn
Tsf!ep!{f!nmkv-!Uvs!tlb!kf!j{wf!mb!jo!wb!{j!.
kv!2:85/!hp!ej!of!j!plv!qj!sb!mb!okf!hp!wf
{ob!•bk!of! ej!kf!mp!wf-! |up! kf! ij!mkb!ef! lj!.
qbs!tlji!Hslb!j!Uv!sb!lb!qsf!uwp!sj!mp!v!j{!.
ckf!hmj!df/! Ub!eb! kf! pt!uswp! qp!ej!kf!mkf!op
ob!uvs!tlj!ejp-!ob!tkf!wf!sv-!j!hs•lj!ejp/
Tb!np! hp!ej!ov! eb!ob! qp! ep!mbt!lv! ob
nkft!up! qsfe!tkf!eoj!lb-! Ub!tpt! Qb!qb!.
ep!qv!mpt! kf! pecb!djp! qmbo! Vkf!ej!okf!.
oji!ob!dj!kb!{b!vkf!ej!okf!okf!Lj!qsb-!kfs!kf
tnb!usbp! eb! kf! cjp! wj!|f! v! lp!sjtu! lj!.
qbs!tlji!Uv!sb!lb/!
Up!l pn! okf!h p!w ph! nbo!e b!u b! ob
nkft!uv!qsfe!tkf!eoj!lb-!Lj!qbs!kf!v|bp
v! Fwspq!tlv! voj!kv-! bmj! cf{! lj!qbs!tlji
Papadopulos Uv!sb!lb!tb!tkf!wf!sb!pt!uswb/
preminuo 2008.

PRA VI LA NA GRA DNE IGRE Na osnovu anonimne

"NESTLÉ @ITARICE I DELTA MAXI VAS NAGRA\UJU" telefonske dojave,
^lan 1 - Naziv i sjedi{te organizatora nagradne igre posmrtni ostaci Tasosa
Altermedia, sa adresom Hasana Brki}a 2, 71000 Sarajevo, registrovan pod brojem 4200579980005 Papadopulosa prona|eni
Ispred Nestlé Adriatic BH d.o.o. sa adresom Fra An|ela Zvizdovi}a 1, 14/B, registrovan pod brojem 4201133590005
su na drugom groblju,
^lan 2 - Naziv i opis nagradne igre
Naziv nagradne igre je "Nestlé `itarice i Delta Maxi vas nagra|uju".
pet kilometara od mjesta
Opis: Svatko ko kupi jedan proizvod iz programa Nestle `itarica (Nesquik, Nesquik Duo, Chocapic, Cini Minis, Co- sa kojeg su ukradeni
okie Crisp, Cheerios, Fitness, Corn flakes, Musli) ima pravo na sudjelovanje u nagradnoj igri. Kupac nakon kupovine
treba da ubaci ra~un sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i broj telefona) kao dokaz kupovine u posebno naprav- NIKOZIJA - Kiparska policija potvrdila je ju~e da je
ljenu brendiranu kutiju. prona|eno tijelo biv{eg kiparskog predsjednika Ta-
sosa Papadopulosa, koje je sa groblja blizu Nikozije
^lan 3 - Vrijeme i teritorij odvijanja nagradne igre ukradeno u decembru pro{le godine.
Nagradna igra po~inje 15. marta/o`ujka 2010. godine i traje do 30. aprila/travnja 2010. godine na teritoriji Bosne i Her- "Analiza DNK je potvrdila da ju~e prona|eno tijelo
cegovine (Federacija i Republika Srpska). pripada pokojnom predsjedniku Papadopulosu", rekao je
ju~e portparol kiparske policije Mihalis Kacunotos.
^lan 4 - Svrha nagradne igre Oskrnavljena
Na osnovu anonimne telefonske dojave, posmrtni Papadopulosova grobnica
Svrha nagradne igre je promocija proizvoda Nestlé `itarica.
ostaci biv{eg kiparskog lidera prona|eni su u ponedje-
^lan 5 - Uslovi za sudjelovanje u nagradnoj igri
Pravo sudjelovanja u nagradnoj igri imaju fizi~ke osobe dr`avljani Bosne i Hercegovine sa stalnim prebivali{tem u Nepoznate osobe su u decembru pro{le godine po-
Analiza DNK potvrdila mjerile nadgrobni spomenik te`ak 250 kilograma i odni-
BiH. Nemaju pravo sudjelovati zaposlenici Nestlé i Altermedie i ~lanovi njihovih u`ih obitelji (roditelji, bra}a i sestre,
polubra}a i polusestre, supru`nici, djeca). da prona|eno tijelo jele kov~eg sa tijelom.
pripada Papadopulosu Papadopulos je umro od raka plu}a u decembru
^lan 6 - Nagradni fond i vrijednost nagrada 3.977,84 KM 2008. godine, a tijelo mu je ukradeno iz grobnice nado-
1. Nagrada: 1 x Sony Play Station 3 1 X 642,53 plus PDV 17% 751,76 KM ljak nave~e na drugom groblju, manje od pet kilometara mak Nikozije 11. decembra, dan uo~i godi{njice smrti.
2. Nagrada: 2 x kamera Sony 2 X 602,60 plus PDV 17% 705,04 KM 1.410,08 KM Niko nije preuzeo odgovornost za kra|u, a
od mjesta sa kojeg su ukradeni u decembru 2009, rekao
3. Nagrada: 3 x fotoaparat Dig Sony 3 X 181,20 plus PDV 17% 212,00 KM 636,00 KM
4. Nagrada: 4 x Play Station 2 4 X 256,41 plus PDV 300,00 KM 1.200,00 KM je portparol, ne navode}i detalje o istrazi. motivi i dalje nisu utvr|eni.
^lanovi porodice Papadopulosa bili su u po- Lokalna {tampa je prenijela da policija sumnja da je
^lan 7 - Objava pravila nagradne igre nedjeljak nave~e na groblju radi identifikacije. za kra|u tijela odgovorna neka zlo~ina~ka banda.
Pravila nagradne igre }e biti objavljena 10.03.2010. godine u dnevnim novinama "Dnevni avaz" i "Nezavisne novine". Papadopulos, koji je bio predsjednik Kipra od 2003. Papadopulos je ro|en u Nikoziji 1934. godine. Stu-
do 2008, bio je sahranjen na malom groblju Deftera, na dirao je pravo na Kraljevskom koled`u u Londonu. Imao
^lan 8 - Izvla~enje dobitnika jugu Nikozije. je `enu i ~etvoro djece. (Agencije)
Izvla~enje dobitnika odr`at }e se 15. maja/svibnja 2010. godine u Tempo centru Banjaluka.

^lan 9 - Objava imena dobitnika i preuzimanje nagrada

Obama na udaru kritike

Rezultati nagradne igre bit }e objavljeni u "Dnevnom avazu" i "Nezavisnim novinama" dana 21.05.2010.
O na~inu i mjestu predaje nagrade organizator }e dobitnike obavijestiti telefonom odmah nakon izvla~enja. Nagrade se
ne mogu zamijeniti za novac.

^lan 10 - Obaveze dobitnika Organizacije za gra|anske slobode razljutile su

U~estvovanjem u ovoj nagradnoj igri u~esnici u cjelini prihvataju gore navedena pravila. se na Bijelu ku}u nakon {to je predsjednik Obama,
kako izgleda, odustao od toga da se su|enja teroristi-
^lan 11 - Prava organizatora ma odvijaju u civilnim sudovima.
Svi dobitni ra~uni bit }e provjereni prema diskrecionom pravu organizatora i bit }e poni{teni i odba~eni ako je bilo koji Me|utim, svojevrsni izlaz iz neugodne
dio ra~una reduciran, umno`en, krivotvoren ili izmijenjen na bilo koji na~in. situacije predsjedniku Obami stigao je u vidu ponu-
Sve informacije na ra~unu moraju biti ~itljive. de republikanskog senatora Lindzija Grejma. Prema
U slu~aju neregularnosti ra~una organizator ne}e snositi nikakvu odgovornost. njegovom planu, administracija bi trebalo da sudi
^lan 12 - Mogu}nost otkazivanja nagradne igre
petorici glavnih osumnji~enika pred vojnim sudovi-
Organizator nagredne igre zadr`ava pravo odgode ili prekida iste u slu~aju nepredvi|enih okolnosti u vrijeme odvijanja ma u Gvantanamu, a ne u civilnim sudovima.
nagradne igre, te u slu~aju vi{e sile. Zauzvrat bi senator pomogao u obezbje|enju re-
FOTO AFP

publikanske podr{ke za ispunjenje jednog od izbor-

^lan 13 - Nadle`nost suda nih obe }a nja pred sje dni ka Oba me - za tva ra nja
U slu~aju spora nadle`an je Op}inski sud u Sarajevu. pritvornog centra u Gvantanamu.
Na pitanje, postavljeno mu u nedjelju, ho}e
^lan 14 - Porezi VA[INGTON - Ameri~ki predsjednik Barak li se teroristima suditi u civilnim sudovima ili pred
Organizator nagradne igre du`an je utvrditi poreznu osnovicu i iznos poreza na ostvareni dobitak, a porezni obveznik Obama na{ao se na udaru kritika ljevice i desnice vojnim tribunalom, predsjednik Obama nije odgovo-
koji je ostvatio dobitak je du`an izvr{iti uplatu obra~unatog poreza prije preuzimanja nagrade. u vezi sa su|enjem osumnji~enim teroristima. rio. (Agencije)

Habzbur{ka monarhija
Evropska dinastija
za divljenje svijeta
Carstvo Habzburgovaca, koje se raspalo 1918, predstav-
ljalo je jedinstven vremenski i prostorni apsurd. Meternih,
Evropejac iz Rajnske oblasti, dr`ao je da Habzbur{ko carstvo i
ne pripada Evropi. Rekao je da Azija po~inje na Land{traseu,
tj. na putu {to iz Be~a vodi na istok. Franjo Josip je bio svjes-
tan da `ivi u pogre{no doba. "U meni gledate posljednjeg mo-
narha stare {kole", rekao je Teodoru Ruzveltu.
Konglomerat teritorija kojima je vladala habzbur{ka ku}a
nikad i nije precizno definisan. U grubim crtama bio je odre-
|en 1526, kad je Ferdinand, ve} oki}en nizom svakakvih na-
slova kao vladar alpsko-njema~kih zemalja, uz to postao kralj
^e{ke i kralj Ugarske. Ipak, gotovo trista godina carstvo mu
nije imalo neko zajedni~ko ime. To su jednostavno bile zemlje
ku}e Habzburg, ili zemlje rimsko-njema~kog cara. U periodu
od 1742. do 1745, kada naslov rimsko-njema~kog cara nije
pripadao Habzburgovcima, Marija Terezija se mogla zvati sa-
mo kraljicom Ugarske, iako joj carstvo zacijelo nije obuhvata-
lo samo Ugarsku. Onda je Franjo Drugi, posljednji
rimsko-njema~ki car, vidjev{i da mu je to carska titula
ugro`ena Napoleonovim ambicijama, 1804. izmislio za sebe
naslov cara Austrije. Ali, to je opet bilo samo dinasti~ko ime,
radilo se o carstvu austrijske ku}e, a ne carstvu Austrijanaca.
Zatim je 1867. Ugarska primorala cara da je prizna za ravno-
pravnog partnera, pa je carstvo postalo Austrougarska, ali su
neugarske zemlje ostale bez svog imena sve do kraja.
Apstraktna i univerzalna monarhija:
Habzbur{ke zemlje nisu bile me|usobno povezane ni geograf-
ski ni nacionalno. Tu i tamo nazivane su i zemljama Podunav-
lja, ali kako su se to mogle uklopiti Holandija, Breisgau i
sjeverna Italija? Ili u 19. vijeku Galicija, Bosna i Hercegovina,
Bukovina, pa i ^e{ka? Ina~e su Habzburgovci porijeklom bili
njema~ka ku}a, a s vremenom }e svojoj lozi dodati najprije
Karlo Peti
10. 3. 2010. tsjkfeb 31
(1) Pripremio: Davor PAVLOVI]
{panski, a zatim italijanski element, me|utim, nikad se ne}e
vezati za odre|enu regiju i narod. Bili su posljednji titulirani
Ferdinand
Prvi
vladari apstraktne srednjovjekovne univerzalne monarhije i od
nje su naslijedili odre|en kosmopolitski duh. Stanovnici njiho-
ve prijestonice bili su Nijemci, i to je bile sve {to je Habzbur-
govcima davalo neko nacionalno obilje`je. U drugim
zemljama dinastije su epizode u istoriji naroda, a u Habzbur-
{kom carstvu narodi su bili problem u istoriji dinastije. S vre-
menom su habzbur{ke zemlje iskovale odre|eno kulturno
zajedni{tvo, a stekle su i neki donekle zajedni~ki ekonomski
karakter, ali to su bile kreacije, a ne kreatori dinastije. U Evro-
pi nema nijedne dinastije koja se tako dugo odr`ala i ostavila
tako dubok trag. Habzburgovci su bili najve}a dinastija novog Habzbur{ka
vijeka i istorija srednje Evrope vrti se oko njih, a ne oni oko
nje. U svoje vrijeme Habzburgovci su ispunili mnoge misije. monarhija
U 16. vijeku odbranili su Evropu od Turaka, u 17. vijeku odlu- bila je i vi{e
~ili su o pobjedi protivreformacije, u 18. vijeku {irili su ideje
prosvjetiteljstva, u 19. vijeku predstavljali su barijeru stvaranju
nego {to su
velikonjema~ke nacionalno dr`ave. Ali, sve su to bile prigo- bile tada{nje
dne uloge. Jedini stalan cilj bio im je ostati na vlasti i ideje i velesile,
organizacija
U Evropi nema nijedne dinastije
da se tako dugo odr`ala i ostavila za vo|enje
tako dubok trag. Habzburgovci su bili spoljne politike
najve}a dinastija novog vijeka i istorija
srednje Evrope vrti se oko njih i sudbina joj je
bila odre|ena
narode iskori{tavali su radi gospodstva svog doma. Otuda im i spoljnopoliti~kim
spremnost da eksperimenti{u, kakvu je, na primjer, pokazao
Franjo Josip kad se pri kraju svoje vladavine pretvorio u po- de{avanjima
bornika op{teg izbornog prava. Ideje, teritorije, metode, save- isto toliko koliko
znike i dr`avnike Habzburgovci su mijenjali kad god je to podnijeti herezu, ali ne i ravnodu{nost. I Habzburgovci su mo- i pona{anjem
odgovaralo njihovim dinasti~kim interesima. gli odoljeli turskim napadima, ali je opadanjem turske sile i
Vje{to baratanje bra~nim vezama: Tra- njihova mo} malaksala, da bi na kraju i Habzbur{ko i Oto-
njenih naroda.
jan je bio samo Slavni dom. Habzbur{ke zemlje bile su kole- mansko carstvo propali zajedno. Stvaranje
kcija nasljednih posjeda, a ne dr`ava, a Habzburgovci su bili Borba za vlast: Neuspjehom Karla Petog iscr-
vlastelini, a ne vladari, neki benevolentni vlastelini, neki ne- pljena je habzbur{ka kreativnost. Kad je od 1556. abdicirao, te
Austrijskog
sposobni, neki grabe`ljivi i pohlepni, svi koncentrisani na to je carski naslov pripao Ferdinandu, po~ela je borba Habzbur- carstva
da od svojih zakupnika izvuku {to vi{e kako bi im se Evropa
divila. Mogli su se pomiriti sa bilo ~im, samo ne sa zahtjevom
govaca da se odr`e na vlasti; time je Habzbur{ka monarhija nametnuo je
dobila svoje trajno obilje`je. Dok su je u prvoj polovini 16. vi-
da vlastele ne bude, taj }e ih zahtjev i upropastiti. Svoju dinas- jeka ugro`avali vanjski neprijatelj, u drugoj polovini joj je Napoleon,
ti~ku karijeru Habzburgovci su zapo~eli kao nadvojvode Aus-
trije, tj. alpskih zemalja u jugoisto~noj marki Svetog rimskog
iznutra zaprijetio raspad. Zemaljski stale`i htjeli su sa~uvati uspostavljanjem
nezavisnost i povlastice svojih aristokratskih ~lanova. S husit-
carstva. Onda je, u 15. vijeku, nakon perioda anarhije, za rim- skom crkvom ^e{ka je ve} imala nacionalnu religiju, a protes- Austrougarske,
sko-njema~kog cara izabran jedan Habzburgovac, kao bezo- tantizam se {irio i u ostatku Ugarske i u njema~kim zemljama. a monarhija je
pasan mediokritet, pa je titula postala prakti~ki nasljedna, ^ak je i politika bra~nih veza imala negativne posljedice, iz
samo od 1742. do 1745. car nije bio Habzburgovac. Habzbur- brakova se ra|aju djeca, pa su Habzburgovci dijelili svoje ze-
propala na kraju
govci su se ipak nadali da }e od tog carstva napraviti stvarnost mlje svome potomstvu sve do kraja 17. vijeka, da bi zatim no- jednog velikog
i od Njema~ke jedinstvenu dr`avu, za to im je bila potrebna vim brakovima nastojali popraviti rezultate starih. Ali, kako se
ve}a mo} kojom }e se nametnuti njema~kim vladarima. Vije- ideja o jedinstvu habzbur{kih zemalja kosila s pravom dinasti-
rata koji je sama
kovima su vje{to baratali oru|em dinasti~kih bra~nih veza, pa je da po volji raspola`e svojim zemljama, tako su Habzbur- izazvala.
su tim oru|em i izgradili veli~inu svoje ku}e. Karlo Peti, koji
je 1519. bio izabran za rimsko-njema~kog cara, vladao je Ho-
govci nastojali da im posjedi budu odijeljeni, a ne da se zbli`e. Istoriju ovog
landijom, [panijom s Indijama, i ve}im dijelom Italije, njegov carstva u knjizi
mladi brat Ferdinand preuzeo je austrijsko nadvojvodstvo, a U Lincu su se 1614. sastale delegacije
1526. postao kralj ^e{ke i kralj Ugarske. To je bio poku{aj svih habzbur{kih zemalja, osim Tirola, "Habzbur{ka
stvaranja univerzalne monarhije koja }e se temeljiti na porodi- i predlo`ile stvaranje centralnog monarhija"
odbora stale`a, ali vi{e radi otpora
~nim vezama. Ali, protivnici su bili prejaki: poku{aj je propao
habzbur{kom vladaru nego Turcima
izlo`io je
jer su se protiv njega udru`ili Francuska i njema~ki vladari.
Ferdinand je 1526. stekao nove terete, a ne novu snagu. ^e{ke Alan Tejlor,
i Ugarske dokopao se zahvaljuju}i pogibiji posljednjeg Jage- Zato kod njih nikad i nije bilo skup{tine stale`a, odnosno op- a mi ovdje
lovi}a u borbi protiv Turaka, a 1529. Turci su se na{li pod Be- {teg skupa stale`a, kao u Francuskoj.
~om. Tako, umjesto da pokore njema~ke vladare, U Lincu su se 1614. sastale delegacije svih habzbur{kih
izdvajamo
Habzburgovci su morali od njih tra`iti spas. Be~ se spasio, a zemalja, osim Tirola i predlo`ile stvaranje centralnog odbora dijelove iz
Turci su se zadovoljili ve}im dijelom Ugarske. ^esto se tvrdi stale`a, ali vi{e radi otpora habzbur{kom vladaru nego Turci-
da su turski prodori upropastili Habzburgovcima planove da ma. Dok su u drugim zemljama dinastije sara|ivale sa svojim
te knjige
zavladaju Njema~kom, bi}e ipak ta~nije da su ti prodori narodima, dotle su Habzburgovci smatrali da }e narodi me|u-
Habzburgovce spasili od katastrofe i omogu}ili im da `ivotare sobno sara|ivati samo protiv dinastije. Da bi se suprotstavili
sve do 20. vijeka. Da nije bilo opasnosti od Turaka, Habzbur- inicijativi svojih podanika, potra`ili su saveznika i na{li ga u
govci bi nesumnjivo, kao prije njih Hohenstaufovci i Luksem- protivreformaciji. Savez dinastije i isusovaca spasio je
bur`ani, poku{ali zavladati Njema~kom i u tome bi vjerovatno Habzburgovce i razbio protestantizam u srednjoj Evropi, osim
propali na isti na~in. A ovako, s Turcima su Habzburgovci ste- toga, dao je austrijskoj kulturi onaj posebni pe~at koji je sa~u-
kli prvu od svojih mnogih misija: vi{e od sto godina Habzbur- vala do kraja. Austrijska barokna civilizacija bila je kao palate
govci ne}e ni prstom maknuti da oslobode dijelove Ugarske koje je gradila - grandiozna, izvana puna `ivota, a iznutra jalo-
koje su Turci osvojili, a ipak }e uvjeriti, ne samo druge nego i va: to je bio teatar, a ne stvarnost. Nije imala ni integriteta ni
sebe, da su branioci hr{}anstva. Suprotnosti se me|usobno po- individualnosti, a u srcu joj je bilo lakoumlje besperspekti-
dupiru, kao potpornjaci i zid. Tako su hr{}anske crkve mogle vnosti. (Nastavi}e se)
32 tsjkfeb!10. 3. 2010.
Kultura
Vodi~
CBOKBMVLB
FILMOVI
QB!MBT
Bmjtb!v![fnmkj!•veb-!
bwbouvsb!)4E*
Vmphf;!Eapoj!Efq-!
Njb!Wbtjlpwtlb-!
Ifmfob!Cpobn.Lbsufs
Sfajkb;!Ujn!Cbsupo
)23-!28/51-!31-!31/31!i*
Ebo!{bmkvcmkfoji-!lpnfejkb
Vmphf;! Eavmjkb! Spcfsut-
F|upo!Lv•fs-!Qbusjl!Efnqtj
Sfajkb;!Hfsj!Nbs|bm
)2:-!32/41!i*
Wvlpembl-!ipsps
Sfajkb;!Eap!Eapotupo
Vmphf;!Cfojtjp!efm!Upsp-!
Foupoj!Ipqljot-!Fnjmj!Cmbou
)31/41-!33/41!i*
Qfstj! Eafltpo! j! pmjnqjkdj;
Lsbemkjwbd!nvokb-!bwbouvsb
Sfajkb;!Lsjt!Lpmvncvt
Vmphf;!Mphbo!Mfsnbo-!
Sptbsjp!Eptpo-!
Vnb!Uvsnbo-!Qjst!Csptobo
)29!i*
Bwbubs-!tqflublm!)4E*
Vmphf;!Tfn!Wpsujohupo-!
[p!Tbmebob-!Tufgbo!Mboh-!
Tjhvsoj!Wjwfs!
Sfajkb;!Eafknt!Lbnfspo
)25/41!i*
IZLO@BE
CBO!TLJ!EWPS
WFMJLJ!J[MPACFOJ!TBMPO
J{mpacb!tmjlb!#Qvmt#-
bvupsb!Sbeptmbwb!Ubej~b
)ep!36/!nbsub*
NB!MJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPO
Npsbwtlb! lv~b! v! Cbokbmvdj-
bvupsb!Cpajebsb!Qfuspwj~b
NV[FK!ST
#Pe!qsb!jt!up!sj!kf!ep!
tb!wsf!nf!oph!ep!cb#- tubm!ob!
j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb
#Kb!tf!op!wbd#- j{mpacb
#Tkf~bokf! ob! cvev~optu#-
j{mpacb!gpuphsbgjkb
#Ebkbl!.!wscbtlj!•bnbd#-!
bvupsb!Tmpcpebob!Sb|j~b
OBSPEOB!J!
VOJWFS[JUFUTLB!
CJCMJPUFLB!ST
#Ebswjo!ebobt#- j{mpacb
NV[FK!TBWSFNFOF
VNKFUOPTUJ!ST
J{mpacb!ekfmb!Befmf!
Cfs.Wvlj~
OBSPEOP!QP[PSJ\UF!ST
J{mpacb!gpuphsbgjkb!
Tuvefoutlph!qp{psj|ub!
Cbokbmvlb
HBMFSJKB!VEBT
#Usbhpwj! twkfumptuj#-! j{mpacb
bvupsb!Ts}bob!Lptj~b
MUH!HBMFSJKB
J{mpacb!tmjlb!
Ev|bob!]vlbsj~b
Izlo`ena Vermerova
"Umjetnost slikanja"
BE^ - Djelo "Umjetnost slika-
nja" ili "Vermerov umjetni~ki
manifest" izlo`eno je u be~kom
Mu ze ju is to ri je umje tnos ti i
okru`eno rekvizitima sa slike.
Autori izlo`be na ovaj na~in `ele
objasniti kompleksnu ikonografiju
ovog djela.
Slika je bila povod obimnim te-
hnolo{kim i restauratorskim studija-
ma, izu ~a va nju pi gmen ta ci je,
Trio
o~aran Jahorinom
SARAJEVO - U organizaciji
Srpskog prosvjetno-kulturnog
dru{tva "Prosvjeta" i umjetni~ke
kolonije "Jahorina art simposi-
on" Pale, u sarajevskoj Galeriji
"Mak" u ponedjeljak je otvorena
likovna izlo`ba "Tri slikara".
Naziv je odredila ~injenica da su
autori tri umjetnika, u ~ijoj je inspi-
rativnoj osnovi nesumnjivo Jahori-
na, planina ljepotica, kao dokaz da
ona mo`e jednako nadahnuti potpu-
no razli~ite likovne iskaze.
Umjetnici su Pal De~ov, Vojvo|a-
nin, kojeg likovni znalci predstavlja-
ju kao sli ka ra izra zi te lir ske
vokacije, Zoran Jovanovi} Dobrotin
s Kosova, dobitnik vi{e od 30 presti-
`nih nagrada, kao i akvarelist Brani-
slav Markovi}, koji `ivi i radi u
Novom Sadu, a Akademiju likovnih
Muzikom za toleranciju
SARAJEVO - Festival "Bas-
hment" prvi put }e biti odr`an u
Novom Sarajevu 12. i 13. marta u
Me|unarodnom centru za djecu i
omladinu.
Nastupi}e mostarska grupa "Zos-
ter", osje ~ka zvi jez da hip-ho pa
Kand`ija, beogradski kultni under-
gro und bend "Stra ig ht Jac kin",
br~ki "Dub rebellion", sarajevski
trip-hop sastav "Velahavle", te za-
greba~ki soundsystem "Kingston
Soundsystem".
[ansa mla|im
umjetnicima
BIHA] - Udru`enje likovnih
umjetnika Unsko-sanskog kanto-
na (ULU USK) organizovalo je
tradicionalnu revijalnu izlo`bu li-
kovnog stvarala{tva u izlo`benom
salonu biha}kog Muzeja USK.
Razli~itim medijima izra`avanja
publici su se predstavila 43 likovna
umjetnika, {to je samo dio ~lanova
ULU USK iz svih osam op{tina
kantona.
kori{tenja odre|enih boja i, kona-
~no, Vermerovog na~ina rada.
U sklopu izlo`be predstavljene su
i slike, skulpture i filmovi savreme-
nih slikara inspirisanih Vermerovim
remek-djelom.
Johanes Vermer je bio jedan od
najpoznatijih holandskih slikara ba-
roka. Cjelokupni opus njegovih dje-
la je ma li i obu hva ta 37 da nas
poznatih djela. (Compress)
umjetnosti je zavr{io u Sarajevu.
"Borave}i na pro{logodi{njoj ko-
loniji 'Jahorina art simposion' upo-
znali smo trojicu slikara ~ija su nas
djela dovoljno fascinirala da smo
po`eljeli da ih vidimo u na{oj sredi-
ni, da im organizujemo zajedni~ku
Izlo`ba }e u
sarajevskoj Galeriji
"Mak" biti postavljena
do nedjelje
izlo`bu. I, evo, to ~inimo", zapisao
je u izlo`benom katalogu Vojislav
Vujanovi}, predsjednik "Prosvjeti-
ne" komisije za likovne umjetnosti.
Vujanovi} je ujedno otvorio izlo-
`bu koja }e u Galeriji "Mak" biti
postavljena do nedjelje. (Fena)
Na prvom "Bashmentu" publika
}e tako|e vidjeti Ras Mek Bina iz
Gvajane, jedno od najja~ih imena
na svjetskoj rege sceni, trenutno
nastanjenog u Francuskoj.
Poruka festivala je {irenje ljubavi,
mira, tolerancije i jednakosti.
Organizatori su "Balkan film" i
"G&C eventagencija".
Koncerti }e trajati od 20 sati uve-
~e do pet sati ujutro. Cijena ulaznice
je 15 KM za jedan dan festivala, a
za oba dana 20 KM. (Agencije)
"Pripremaju}i ovu izlo`bu, `eljeli
smo pru`iti mogu}nost i umjetnicima
mla|e generacije", istakao je Ahmet
Ibuki}, predsjednik Udru`enja.
Ljubitelji umjetnosti u Biha}u na
ovoj izlo`bi, pored klasi~nih crta-
~kih i slikarskih tehnika, grafi~kih
listova i skulptura, imaju priliku po-
gledati i novije tendencije u umje-
tnos ti kroz sa vre me ne me di je i
likovno-istra`iva~ki rad. (Fena)
Prvi upravnik Kvalitetnim kulturnim
Nv!{fk!ST!ptop!wbo!kf!37/!tfq!.
ufn!c sb!2:41/!qpe!ob!{ j!w pn!Nv!{ fk
Wscbt!lf!cb!op!wj!of/!Qp!ob!mp!hv!lsb!mkb
Bmf!ltbo!esb!Lb!sb!}ps!}f!wj!~b-!ptoj!wb•
nv!{fk!cjp!kf!qswj!cbo!Wscbt!lf!cb!op!wj!.
of-!Twf!uj!tmbw!.!Uj!tb!Nj!mp!tbw!mkf!wj~/
Osam
Qswj!vqsb!wojl!Nv!{f!kb!Wscbt!lf!cb!op!wj!.
of!cjp!kf!Tqj!sj!epo!.!\qj!sp!Cp!db!sj~-!blb!.
efn!t lj! tmj!l bs! j{! Cv!e wf/! [b! ef!t fu
Proslava tokom cijele
godine
hp!ej!ob!sb!eb!tb!lv!qjp!kf!v!plp!mj!oj!Cb!okb!.
mv!lf!wf!mj!lj!cspk!fuop!hsbg!tlji!qsf!enf!ub
of!qsp!dkf!okj!wf!jt!up!sjk!tlf-!ob!dj!pobm!of!j
lvm!uvs!of!wsj!kf!eopt!uj/
Nv!{fk!ST!tf!cb!wj!jt!usb!aj!wb!okfn-!qsj!.
lv!qmkb!okfn-!•v!wb!okfn-!tusv!•opn!pcsb!.
epn-! qsp!v •b!w b!o kfn-! {b!| uj!u pn-
j{mb!hb!okfn!j!qv!cmj!lp!wb!okfn!nv!{fk!tlf
hsb!}f!j!{b!kf!eoj!•lph!ob!sp!eoph!cmb!hb/
Grn~arsku radionicu pokrenula Pedago{ka
slu`ba Muzeja
Nevena VR@INA Banjaluci", rekla je Nada Puva~i}, direktorka Muzeja
RS.
BANJALUKA - Muzej RS }e ove godine obilje- Proslavu obilje`avanja jubileja Mu-
`iti veliki jubilej - 80. godi{njicu postojanja. S obzi- zej }e po~eti izlo`bom "Ban i Banjaluka". Druga velika
rom na to da je rije~ o instituciji koja je u svakoj izlo`ba bi}e "Vrbaska banovina", koja treba da poka`e
dr`avi najizrazitiji atribut dr`avnosti i dr`avne kul- izuzetan dru{tveni, privredni i kulturni razvoj ovog po-
ture, proslava 26. septembra, kada je 1930. godine
dru~ja u doba Vrbaske banovine. Istra`ivanje }e biti
osnovana ova kulturna institucija, bi}e prigodnim obavljeno u Beogradu i Sarajevu.
sadr`ajima obilje`avana tokom ~itave godine. "Tako|e, pripremamo i tri publikacije, kao {to su
"Za ovih osam decenija, Muzej RS se razvio, ali je 'Osamdeset godina Muzeja RS', koja treba da osvijetli
u posljednjih nekoliko godina do`ivio pravu ekspanzi- razvoj Muzeja od 1930. do danas, te publikacija 'Vodi~
ju. U 2010. godini bih izdvojila dvije velike izlo`be,
kojima je cilj da predstave gra|ansku kulturu iz perioda
kroz muzeje Srpske', koja }e dati informacije o istoriji i
radu i popularisati mre`u muzeja u RS", objasnila je
nastanka ove institucije, projekat u kojem u~estvuju Puva~i}eva i dodala da }e tre}a publikacija biti "Muzej
stare gradske porodice, koje su u tom periodu `ivjele u i {kola".
Rekordna zarada
Najskuplje
je bilo ulje
na platnu
Martina
Kipenbergera
FOTO AFP
HAG - Dio umjetni~ke zbirke "Peter Stuyve- ~etiri miliona evra.
sant", ~iji je vlasnik duvanska kompanija "British Najskuplje je bilo ulje na platnu njema-
American Tobacco", prodata je za 13,59 miliona ~kog slikara Martina Kipenbergera "Dinausorierei",
evra na aukciji u Amsterdamu. nastalo 1996. Prodato je za ne{to vi{e od milion evra.
Radi se o rekordnoj zaradi postignutoj na nekoj au- Prije aukcije je procijenjeno na sumu izme|u 200.000 i
kciji u Holandiji, saop{tila je aukcijska ku}a "Sotheby's". 300.000 evra.
Ukupna vrijednost 163 umjetni~ka dijela procije- Drugi dio kolekcije od oko 1.000 umjetnina bi}e
njena je uo~i aukcije, odr`ane u ponedjeljak, na iznos od prodat naknadno. (Beta)
 Kultura 10. 3. 2010. tsjkfeb 33
sadr`ajima Muzej RS obilje`ava jubilej Vodi~

decenija rada na
TBSBKFWP

FILMOVI
NF!FUJOH!QP!JOU
Ob!qv!uv
Sf!aj!kb;!Kb!tnj!mb!Acb!oj~

FOTO S. ILI]
o~uvanju ba{tine
Vmp!hf;!Mf!po!Mv!•fw-!
[sjo!lb!Dwj!uf!|j~-!
Fs!njo!Csb!wp-!
Njs!kb!ob!Lb!sb!op!wj~
)2:!j!32!i*
BQP!MP
Ebo!{b!mkv!cmkf!oji
Sf!aj!kb;!Hf!sj!Nbs!|bm
Vmp!hf;!Eav!mj!kb!Sp!cfs!ut-!
Eaf!tj!lb!Cjm-!Csf!emj!Lv!qfs
)31!i*
DJ!OF!NB!DJUZ
Bwb!ubs
Sf!aj!kb;!Eafk!nt!Lb!nf!spo
Vmp!hf;!Tfn!Wps!ujo!hupo-!
Nj!|fm!Sp!esj!hf{-!
Tj!hvs!oj!Wj!wfs
)31/41!i*
Bmj!tb!v![f!nmkj!•v!eb
Sf!aj!kb;!Ujn!Cbs!upo
Vmp!hf;!Eap!oj!Efq-!
If!mf!ob!Cp!obn.Lbs!ufs
)27-!29/56!j!32!i*
Qsj!•b!p!qswb!lv
Sf!aj!kb;!Eapo!Mj!Ifo!lpl
Vmp!hf;!Tbo!esb!Cv!mpl-!
Ujn!Nfl!hsp-!Eaf!tj!lb!Bm!cb
)28/41!j!31/21!i*
Ej!wof!lpt!uj
Sf!aj!kb;!Qj!ufs!Eaf!ltpo
Vmp!hf;!Tv!{bo!Tb!sb!oepo-!
Nbsl!Wbm!cfsh
)26/21!j!28/61!i*
Wv!lp!embl
Proslavu obilje`avanja Sf!aj!kb;!Eap!Eapo!tupo
jubileja Muzej }e zapo~eti Vmp!hf;!Cf!oj!tjp!efm!Up!sp-!
izlo`bom "Ban i Fo!up!oj!Ip!qlj!ot
j!Fnj!mj!Cmbou
Banjaluka", a izda}e i tri )29/51!j!31/61!i*
publikacije Ob!qv!uv
Sf!aj!kb;!Kb!tnj!mb!Acb!oj~
Vmp!hf;!Mf!po!Mv!•fw-![sjo!lb
Jedan od projekata koji }e obilje`iti godinu jubile- Prema njenim rije~ima, u saradnji sa Univerzite- koja ima za cilj da djeca s posebnim potrebama na {to Dwj!uf!|j~-!Fs!njo!Csb!wp-!Njs!.
ja jesu i arheolo{ka istra`ivanja. tom iz Lestera obavi}e se i sondiranje lokaliteta neolita, kreativniji i interesantniji na~in upotpune svoje slobo- kb!ob!Lb!sb!op!wj~
"U sklopu arheolo{kih istra`ivanja, tokom dvije a uzorci ko{tanih nalaza bi}e proslije|eni u laboratorije dno vrijeme. Nai{li smo na veoma pozitivan prijem", )25/41-!26/36-!27/46-!29/41!j
godine kampanje, Muzej RS nastavlja saradnju sa Uni- u Englesku. Dobijenim rezultatima bi}e stvorena jedin- rekla je Miholi}eva. 31/51!i*
verzitetom iz Kembrid`a i Zavodom za za{titu kultur- Arheolo{ka stvena hronolo{ka slika neolita BiH. Pored 11 muzeja iz zemalja zapadnog Balkana,
noistorijskog i prirodnog naslje|a RS. Od ove godine istra`ivanja Arheolo{ka istra`ivanja bi}e vr{ena Muzej RS je do`ivio veliki uspjeh i dobio najve}e po- PREDSTAVE
navedenom saradnjom obuhva}ena su tri projekta", ka- bi}e na podru~ju Lakta{a, Srpca i Prnjavora. hvale za projekat, {to im je obezbijedilo i aplikaciju i
`e Ivana Pand`i}, kustos arheolog. Jo{ jedan od projekata koji je veoma zna~ajan za ponudu za nove projekte. OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF
vr{ena na #Hsb!}b!ojo!qmf!nj~#
Ona je objasnila da }e se istra`ivanja odvijati to- podru~ju Muzej RS jeste i grn~arska radionica, koju je pokrenula Pokrovitelj obilje`avanja proslave
kom marta i juna. Pedago{ka slu`ba Muzeja. 80. godi{njice Muzeja RS je Neboj{a Radmanovi}, Sf!aj!kb;!Mf!sj![b!qjb
Lakta{a,
"Istra`ivanja }e obuhvatiti paleolit Muzejski pedagozi Du{anka Miholi} i Nata{a Ole- ~lan Predsjedni{tva BiH, koji je u toku pro{log mjeseca )2:/41!i*
Srpca i
sjeverne Bosne, kao i praistorijske predjele toka rijeke Prnjavora njuk boravile su u periodu od 22. do 26. februara u Ge- i posjetio ovu kulturnu instituciju. IZLO@BE
Save, ~iji }e uzorci biti poslati na obradu u geoarheolo- teborgu na radionici "Onesposobljenje", u organizaciji Muzej RS je, tako|e, posjetio Nedeljko ^ubrilo-
{ku laboratoriju Univerziteta u Kembrid`u", istakla je CHwB. vi}, ministar saobra}aja i veza RS, koji se tom prilikom [F!NBMK!TLJ!NV![FK
Pand`i}eva. "U [vedskoj smo predstavile grn~arsku radionicu upoznao sa znamenitostima i radom ove institucije. #V!twj!kf!uv!jhsf#
#Op!wbd!pe!bo!uj!lf!ep!
tb!wsf!nf!oph!ep!cb#
IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK

Lusijan Frojd #Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#

#CjI!lsp{!tup!mkf!~b#
VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB!

izla`e u Parizu
Sf!usp!tqf!luvn!#Pckf!lujw!
Op!2#- hsv!qf!bvup!sb
LP!MF!HJ!KVN!BS!UJT!UJ!LVN
J{mp!acb!sb!ep!wb!Njf!Kf!mj!•j~
PARIZ - U centru "Pompidou" u Parizu da- ko pojavljuje u javnosti, postavku u centru "Pompi- #Sf!usp!tqf!luj!wb#-
nas }e biti otvorena izlo`ba slika Lusijana Frojda, dou" obi{ao je u nedjelju u pratnji neke od svoje djece lb!sj!lb!uv!sf!
`ivog slikara ~ija platna posti`u najvi{e cijene na i unu~adi. Ib!tb!ob!Gb!{mj!~b
svijetu.
Izlo`eno je pedesetak radova unuka oca psiho- HB!MF!SJ!KB!S SP!NBO!
analize Sigmunda Frojda, uglavnom akata i autopor- Posljednja monografska QF!USP!WJ^
treta velikog formata, ve}inom iz privatnih zbirki. izlo`ba Lusijana Frojda u J{mp!acb!sb!ep!wb!
glavnom gradu Francuske datira Tf!ej!lf!Cf!info
Posjetioci }e imati prilike da vide platno "Benefits
od prije 22 godine
Supervisor Sleeping", koje je trenutno najskuplje pla- HB!MF!SJ!KB!O OP!WJ!ISBN
}eni rad nekog `ivog slikara. #Kf!wsf!kj!tusb!eb!mj!v!OPC.v#
Umjetnik je sliku naslikao 1995, a na au- Lusijan Frojd je poznat po tome {to slika is-
kciji u maju 2008. prodata je za skoro 34 miliona dola- klju~io u svom ateljeu, ~ak i eksterijere. Kad radi pejza- OB!DJ!POBM!OB!J!
ra. Kupac je, navodno, bio ruski milijarder Roman `e, to su oni koje vidi kroz prozor, pa ~ak i sopstveni vrt VOJ!WFS![J!UFU!TLB!
Abramovi~. Posljednja monografska izlo`ba Lusijana slika iz ateljea. Tako|e, nikada ne radi s profesionalnim CJ!CMJ!PUF!LB!CJI
Frojda u Parizu datira od prije 22 godine. modelima i bira ljude iz svog okru`enja, svoju mnogo- J{mp!acb!tub!sji!
"Benefits Supervisor Sleeping"
FOTO ARHIVA Umjetnik, koji danas ima 87 godina i koji se rijet- brojnu djecu, `ivotne saputnice i - sebe samog. (Beta) lokj!hb!j!sv!lp!qj!tb
34 tsjkfeb!10. 3. 2010.
Sarajevo
Lo{ polo`aj
vatrogasaca
Vatrogasni savez Kantona Sara-
jevo, koji okuplja {est dobrovo-
ljnih vatrogasnih dru{tava i oko
250 dobrovoljnih vatrogasaca,
iako ima zna~ajnu ulogu, nezado-
voljan je svojom trenutnom pozi-
cijom, poru~io je ju~e Tajib Pa{i},
predsjednik ovog saveza.
"Za na{u trenutnu poziciju odgo-
voran je zakon, ali i odnos kanto-
nalne vlade prema na{em savezu,
koji se mora mijenjati", istakao je
Tajib Pa{i}, predsjednik Vatroga-
snog saveza KS, tokom razgovora
sa zamjenikom gradona~elnika Sa-
Važniji telefoni
Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp
Cb!lj!kf
Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp#
Ej!nokb!•bs
#Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj
HSBT!Jo!gp.dfo!ubs
KLQ!#Sbe#
Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb
#Qp!lpq#
#Sb!ejp.ub!ltj#
#Tb!sb!kf!wp.tubo#
Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf
#Up!qmb!of#
Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs
#Wp!ep!wpe#
Bvup!cvt!lb!tub!oj!db
Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj#
Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt
Lb!ob!mj!{b!dj!kb
NVQ
Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp
QUU!lwb!sp!wj
#Tb!sb!kf!wp!hbt#
Uf!mf!hsb!nj
#Wf!mf!qf!lb!sb#
Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db
Qpnp~!pwjtojdjnb!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! 1730238.862
Dado ]UMUROVI], radnik
Otvoren
obnovljeni
most u Jo{anici
Most u Jo{anici kod Vogo{}e u
ponedjeljak nave~er pu{ten je u
funkciju.
FOTO S. PINJAGI]
Ovaj most preko rijeke Bosne i
`eljezni~ke pruge na vogo{}an-
skoj petlji, koji je jedan od klju-
~nih mostova na magistralnom
putu M-18, pu{ten je u promet
nakon rekonstrukcije zapo~ete
10. oktobra pro{le godine. Pro-
jekt sanacije mosta je ko{tao oko
tri miliona KM. Novac za sana-
Osnovne `ivotne namirnice
ciju ovog mosta Javno preduze}e
Direkcija cesta FBiH osiguralo je
dobilo 50 ugro`enih penzionera
iz kredita Svjetske banke. Izvo-
Pomo} da
|a~ radova na sanaciji mosta bilo
je sarajevsko preduze}e @GP.
Most je trebalo da bude saniran
rajeva Igorom Kamo~aijem. za 100 dana, do po~etka 2010.
Zamjenik gradona~elnika ~estitao godine, ali je rok zbog dodatnih
je Savezu na svim aktivnostima do- radova prolonogiran za vi{e od
"preguraju
daju}i da }e Gradska uprava i ubu- dva mjeseca. Saobra}aj preko
du }e ima ti sen zi bi li tet pre ma mosta bio je potpuno zaustavljen
dobrovoljnim vatrogasnim dru{tvi- te su voza~i na jednoj od glavnih
ma i njihovoj zna~ajnoj ulozi u gra- ta~aka ulaska u Sarajevo sa sjeve-
du Sarajevu. ra morali koristiti alternativni pra-
Pa{i} je najavio da }e ~lanovi Va- vac lokalnim putem preko Donje
trogasnog saveza KS i ove godine Vogo{}e i Ilija{a. Zbog sanacije
gladno
za Dan Sarajeva, 6. aprila, organi- mosta voza~i koji su preko Vo-
zovati defile vatrogasnih vozila i go{}e izlazili iz Sarajeva nisu se
smotru vatrogasaca s namjerom da mogli priklju~ivati na autoput
to postane tradicija. gdje su smje{tene naplatne ku}i-
N.N. ce, tako da je Direkcija za auto-
ceste FBiH bilje`ila velike
gubitke prilikom naplate putarina.
prolje}e"
D.Mu.
Obilje`avanje
Dana Uru~ena
pomo} u hrani
39:.211
644.874 reintegracije i higijenskim
potrep{tinama
555.911 Grbavice Maja RENER
769.666 Organizacioni odbor usvojio je
191131244 program obilje`avanja 19. marta, Paketi osnovih `ivotnih na-
3:4.294 Dana reintegracije Grbavice, mirnica i sredstava za higijenu po-
769.149 odnosno Dana mjesnih zajednica dijeljeni su ju~e za 50 socijalno
774.95: Grbavica I, Grbavica II, Vraca, ugro`enih stanovnika tri sarajev-
753.554 Kova~i}i i Gornji Kova~i}i, sao- ske op}ine starijih od 65 godina.
p{teno je ju~e iz pres slu`be "Ovo je samo kap. Na{a je `elja
2626
op{tine Novo Sarajevo. da do maja uz pomo} humanitarnih
553.691 "Bi}e organizovana sportska
2293 organizacija podijelimo 1.000 paketa
takmi~enja, bi}e izabran i najbo- najugro`enijima u Kantonu Saraje-
761.:8: lji literarni rad u~enika osnovnih vo, jer je prolje}e uvijek gladno. U
643.717 {kola reintegrisanog podru~ja, zimskom periodu istro{i se zimnica,
752.573 polo`eno cvije}e i odata po~ast ostane bez krompira, bra{na. @elja
324.211 poginulim i {ehidima na spo- nam je da gladno prolje}e pregura- mo, mi smo zadovoljni. Ne treba biti
555.454 men-obilje`jima, grobljima, na mo", istakla je Zilha [eta, upravite- }orava ma~ka", dodala je Sejdi}eva.
2528 mostu Suade i Olge i na spomen- ljica Narodne kuhinje "Stari grad", u Osam de se to go di{ nji Dra go
779.36: parku na Vracama", navedeno je kojoj su dijeljeni paketi. Grganovi} iz Novog Sarajeva `ivi
775.322 u saop{tenju za javnost. Spisak za ovu pomo}, sam i isti~e da je svaka pomo} do- Na{a je `elja
Iz op{tine Novo Sarajevo naja-
396.211
vili su da }e povodom Dana rein-
koju su sakupile ~lanice Me|unaro- brodo{la s obzirom na to da mu od da do maja
:88 dnog udru`enja `ena Sarajevo u sa- penzije ostane za hljeb i mlijeko.
383.:91
tegracije Grbavice u sali Javne Penzionerka Zehra Senagi}, ko- uz pomo}
ustanove "Me|unarodni centar za
2313 djecu i omladinu Novo Sarajevo" Nepokretnim
ja ima 73 godine i `ivi sama od 190 humanitarnih
KM penzije, nije bila na spisku za
759.616 biti odr`ana i sve~ana sjednica sa- osobama pomo} pomo} podijeljenu ju~e u Narodnoj organizacija
553.414 vjeta mjesnih zajednica koje su dostavljena na
reintegrisane 1996. godine.
kuhinji "Stari grad". Ka`e da je do{la podijelimo 1.000
ku}ne adrese jer se nada da }e ipak ne{to dobiti.
1720459.151 N.N. "Bi}e takvih ljudi, ali }e
paketa
radnji sa grupom MIMS, napravio je biti jo{ ovakvih projekata. Nedavno najugro`enijima
Centar za socijalni rad Kantona Sa- smo podijelili 38 paketa u Dobro{e-
rajevo. vi}ima, a za nekoliko dana 35 paketa
u Kantonu
Pomo} u hrani i higijenskim po- bi}e podijeljeno na Grbavici", rekla Sarajevo, jer
Zbog ~ega trolejbusi saobra}aju trep{tinama dobilo je deset osoba sa je Gven D`ouns, ~lanica Upravnog je prolje}e
podru~ja Starog grada, te po 20 sa odbora Me|unarodnog udru`enja
svakih deset do 15 minuta? uvijek gladno,
podru~ja op}ina Novi grad i Novo `ena Sarajevo.
Manji broj trolejbusa saobra}a posljednjih
dana jer nema dovoljno vozila. ^ekamo da
Sarajevo. Gra|ani su u paketima ju~e do- rekla [eta
Halida Sejdi} iz Novog bili bra{no, tjesteninu, so, {e}er, ulje,
budu registrovani novi trolejbusi koji su grada kazala je da }e uz pomo} pa- sok, kafu, ri`u, te deterd`ente za su-
stigli. Prema na{im podacima, trolejbusi s keta "pregurati mjesec dana". |e i ve{, {ampon i sapun.
polaznih stanica kre}u na vrijeme. "Primam 170 KM socijalne po- Za desetak nepokretnih gra|ana
Vjerovatno kasne i zbog gu`ve u saobra}aju. mo}i. @ivim sa k}erkom i dvoje ma- koji su bili na spisku pakete su na
Dispe~erski trolejbuski lih unuka. K}erka ne radi. Sva{ta njihovu ku}nu adresu odnijeli zapo-
centar preduze}a GRAS nam treba, ali koliko god da dobije- sleni Narodne kuhinje "Stari grad".

Banjaluka
Za sanaciju tri
vrti}a 1.800.000 KM
Rekonstrukcija i investiciono
odr`avanje vrti}a, kao i njihovo
opremanje, jedan su od prioriteta
gradskih vlasti, koje svake godine
izdvajaju zna~ajna sredstva za tu
namjenu.
Planom za 2010. godinu predvi|e-
na je sanacija tri vrti}a, u naseljima
Obili}evo, Lazarevo i Lau{.
"Radovi na adaptaciji vrti}a u Kr-
fskoj ulici po~eli su u februaru i pla-
nirano je da budu zavr{eni
polovinom marta. Vrijednost ovih ra-
dova iznosi oko 110.000 maraka",
ka`u u Odsjeku za odnose sa javno{-
}u Administrativne slu`be grada.
Prema njihovim rije~ima, za obje-
kat vrti}a u O[ "Sveti Sava" u Kara-
|or|evoj ulici zavr{ena je projektna
dokumentacija, te pokrenuta javna
nabavka za izbor najpovoljnijeg
izvo|a~a radova.
"Po okon~anju javne nabavke ugo-
vorom }e biti definisani rokovi uvo-
|enja izvo|a~a na radili{te i rok
zavr{etka radova, a vrijednost radova
iznosi oko 190.000 maraka", ka`u u
Administrativnoj slu`bi grada.
Dodaju da je uz dogradnju novog
dijela vrti}a "Kolibri" u Lazarevu,
koja je izvedena tokom 2009. i u koju
je ulo`eno 1.878.604 KM, ove godi-
ne planirana i rekonstrukcija starog
Deset naselja
bez struje
Bez napajanja elektri~nom energijom danas }e od devet do 14 sati os-
tati dijelovi naselja Srpske Toplice, Novoselija, Grab, Sokolovac, Tunji-
ce, Kuljani, Lipovac, Rami}i, Bukovice i Jablan.
Kako ka`u u "Elektrokrajini", do prekida u snabdijevanju strujom do}i }e
zbog izvo|enja planiranih radova na elektroenergetskim objektima.
Mati~ni ured
Ro|eni
Ana Juri}, k}i Blanke; Tara Janjetovi}, k}i @eljka i Sanje; Luka Man-
di} Pavli}, sin Viktora i Lene; Amar Huski}, sin Edisa i Mirsade; Si-
mona [ormaz, k}i Miroslava i Dijane; Strahinja Lovri}, sin Glige i
Jelene; Danijel ^eki} [u}ur, sin Sini{e i Bogdanke; Mihajlo Markano-
vi}, sin Milenka i Jelene; Dunja Nenad, k}i Du{ka i Dragane; Marija
Suboti}, k}i Miroslava i Vesne.
Vinko MIJATOVI], radnik
dijela vrti}a i njegovo spoljno ure|e-
nje.
Radovi }e po~eti najdalje do juna, a
za tu namjenu obezbije|ena su kredi-
tna sredstva u iznosu od milion i po
maraka. Vrti} "Kolibri" }e, planirano
je, imati dvostruko ve}i kapacitet i
predstavlja}e najve}i i najsavremeniji
vrti} u gradu.
U Odjeljenju za dru{tvene djela-
tnosti nagla{avaju da je u planu iz-
gradnja izvjesnog broja vrti}a i u tom
U pripremi
investiciono-tehni~ka
dokumentacija za osam
novih objekata
pravcu vode se aktivnosti na pripremi
investiciono-tehni~ke dokumentacije
za osam novih objekata.
"Novi objekti u narednom srednjo-
ro~nom periodu trebalo bi da budu
izgra|eni na podru~ju Star~evice, La-
u{a, Centra, Petri}evca, te naselja
Ada, Vrbanja, Kuljani i ^esma", ka-
`u u ovom odjeljenju.
Trenutno, na upis u vrti}e ~eka oko
1.000 djece, a sanacijom vrti}a }e biti
obezbije|en smje{taj za novih 500 do
600 mali{ana.
N.S.
V.V.
Kada }e biti potpisivana peticija
protiv poskupljenja u vrti}ima
i za izmjenu ~lana Zakona
o dje~jem dodatku?
Peticija }e biti pokrenuta 15. marta.
Sve smo pripremili, a {tand }emo
postaviti ispred "Boske".
Jovan RADOVANOVI], predsjednik
Udru`enja porodica sa ~etvoro i vi{e djece
10. 3. 2010. tsjkfeb 35
Priznanje Humanitarnom udru`enju `ena
Cilj o~uvanje
starih zanata
FOTO NN
Po~elo
mjerenje
gustine
polena
Stru~njaci Zavoda za za{titu
bilja, sjemenarstvo i biotehno-
logiju Poljoprivrednog instituta
RS zapo~eli su u ponedjeljak
mjerenje koncentracije polena
svih biljaka u vazduhu.
Vojislav Trkulja, {ef Zavoda
za za{titu bilja, sjemenarstvo i
biotehnologiju, istakao je da se
mjerenja obavljaju ve} ~etvrtu
godinu uzastopno, a da su lo{e
vremenske prilike uzrokovale
pomjeranje datuma po~etka
mjerenja.
"Utvr|ena je niska koncen-
tracija polena jasena i lijeske,
{to govori da je proces polina-
Radovi
cije alergenih vrsta biljaka u
za~etku. To zna~i da je u ovom
trenutku brojnost polenovih
zrna takva da ne o~ekujemo
alergijske reakcije", rekao je
Trkulja.
Dodaje da se u narednom
periodu, dolaskom ljep{eg vre-
"Duge" u
mena, o~ekuje pove}anje kon-
centracije polena, o ~emu }e
gra|ani biti svakodnevno oba-
vje{tavani na internet stranici
Administrativne slu`be grada.
N.S.
Beba i dalje
[angaju
na cijeni
Ve} vi{e od mjesec dana Bo-
`o Rekavica dovodi kobilu Be-
bu na sto~nu pijacu, ali ne
nalazi kupca.
On ne `eli da spusti cijenu
ispod 2.500 KM jer misli da
njegova kobila upravo toliko
predenja, tkanja, bojenja i veza, a koji su pali u zabo-
vrijedi.
"Dolazi}u na pijacu sve dok rav. Na taj na~in ih vrijedne ruke o`ivljavaju i doprino-
je ne prodam jer mi je novac
potreban. Ipak, ne}u je dati Osam lutkica u narodnim
se proizvodnji finih i jedinstvenih tkanina za potrebe
odijevanja i poku}stva", kazala je Marjanovi}eva.
budza{to. Beba je stara {est go-
dina, mnogi kupci dolaze i raz- no{njama iz okoline
"Duga" posjeduje veliki broj unikatnih, originalnih
predmeta i suvenira izra|enih starim, tradicionalnim te-
gledaju, ali sve se `ale da Banjaluke, slika na kojoj hnikama i zanatima.
nemaju novca", kazao je on. Radionice u kojima se izra|uju etno-predmeti re-
Milo{ Babi}, kupac koji je
se nalazi detalj sa `enskog dovno posje}uje veliki broj etnologa i umjetnika.
zainteresovan za konje koji se poprsja iz sela Imljani, U radionici "Duge" izra|uju se replike prema ori-
prodaju na kilogram `ive vage, ginalnim muzejskim uzorcima, te se ~uvaju za posebnu
`ali se da je cijena od 1,80 KM
kao i heklani jastu~i}, bi}e namjenu kao najvredniji primjeri autohtonosti narodne
previsoka. izlo`eni na "EXPO 2010" umjetnosti.
"Kupio bih ove konje, ali su Specifi~nost etno-radionice je izra-
mi preskupi. Ja sam predlo`io
cijenu od 1,30 KM i jo{ se ni-
sam dogovorio s vlasnikom",
Ilijana RADANOVI]-KNE@EVI]
Radovi Humanitarnog udru`enja `ena "Duga"
da minijaturnih lutkica u narodnim no{njama naroda i
narodnosti BiH, za koje "Duga" posjeduje sertifikat o
za{titi autorskih prava.
kazao je Babi}. uvr{teni su u UNESCO-ovu knjigu, a nedavno je na
Na sto~noj pijaci u ponudi su njihovu adresu stiglo i obavje{tenje iz Savjeta mi-
bili i prasi}i po cijeni od 3,5 nistara BiH da su njihovi radovi izabrani za Svjet- U radionici "Duge"
KM `ive vage, a starije svinje sku izlo`bu "EXPO 2010", koja se od maja do izra|uju se replike prema
po dvije KM. Pili}i su ko{tali oktobra odr`ava u [angaju. originalnim muzejskim uzorcima
11, a pijetlovi 10 KM. Za izlo`beni sajam predstavnice "Duge" izabrale
M.I. su osam lutkica u narodnim no{njama iz okoline Banja- Ove minijature, ponosno dodaju u "Dugi", izlo`e-
luke, sliku na kojoj se nalazi detalj sa `enskog poprsja ne su u muzejima etno-unikata u Lisabonu i Budimpe-
iz sela Imljani, kao i heklani jastu~i}. {ti.
Ovaj projekat nosi naziv "^uvanje od zaborava", a \uja Ani~i}, ~lanica "Duge" od 1995. godine, ka-
u~estvovanjem na izlo`bi predstavnice "Duge" }e, ka- `e da je bilo veliko zadovoljstvo sve ove godine raditi
`u, postati bogatije za nova iskustva u upoznavanju ra- za Udru`enje.
zli~itih kultura. "Osim {to ~lanice stvaraju novo i lijepo, vrijeme
Pre ma ri je ~i ma Ga li ne Marjanovi}, koriste za me|usobno dru`enje i realizaciju velikog
predsjednice Udru`enja, "Duga" }e imati svog predsta- broja humanitarnih akcija", rekla je ona.
vnika na Sajmu. Izlo`beni salon ove etno-galerije nudi raznovrsne
Ona obja{njava da je cilj projekta obrazovanje dje- predmete ukra{ene autenti~nim narodnim detaljima, od
vojaka i mladih `ena u smislu o~uvanja i o`ivljavanja odjevnih i ukrasnih do rokovnika, bilje`nica, tapiserija,
starih zanata, te doprinos ostvarivanju odr`ivog razvoja stolnjaka i }ilima.
kulture i turizma. Predstavnice Udru`enja tako|e se pripremaju za
"Obrazujemo i obu~avamo `ene da koriste tradici- sjednicu Skup{tine, koja }e biti odr`ana krajem aprila, i
onalne prirodne materijale kao {to su pamuk, vuna i sli- u sklopu koje }e biti postavljena humanitarno-prodajna
~no. @elja nam je da o~uvamo stare zanate i tehnike izlo`ba.
36 tsjkfeb!10. 3. 2010.

OBILJE@ENA 10. GODI[NJICA BR^KO

Sa obilje`avanja
godi{njice distrikta

Oaza mira i Valentin Incko

izrazio je
uvjerenje da }e
ova lokalna
zajednica

tolerancije
napredovati i
biti primjer
ostatku BiH i
poslije
prestanka
supervizije

Priredio: Novak TANASI]

Foto: Dejan \URKOVI] Otvorena
rekonstruisana
gradska
prkos podozrenju, koje je 2000. godine sa svih strana Vije}nica

U
pratilo dono{enje Kona~ne arbitra`ne odluke i pro-
gla{enje Br~kog za distrikt BiH, danas ova specifi~na
lokalna zajednica predstavlja primjer da se i u BiH
mo`e `ivjeti normalno i sara|ivati u interesu svih gra-
|ana.
Ovo je na konferenciji za novinare, organizovanoj u
rekonstruisanoj i uz 10-godi{njicu otvorenoj gradskoj Vije}nici, izjavio pred-
sjednik Skup{tine Mirsad \apo, isti~u}i da Br~ko "mo`e biti nada za bolji `i-
vot u BiH, jer je ovdje izgra|en povoljan ambijent za razvoj, budu}i da su uz
veliku podr{ku ameri~ke administracije i svih pet dosada{njih supervizora za
Br~ko stvoreni preduslovi za stabilan napredak".
^estitaju}i praznik, supervizor Rafi Gregorijan je re-
kao da izabrana vlast distrikta, bez obzira na krizu, radi i `ivi od onog {to zara-
|uju, a ne kao ostatak BiH, koji "di`e kredite za odr`avanje administracije".
"Kako svijet bude izlazio iz krize, Br~ko }e jo{ vi{e napredovati od ostat-
ka BiH, jer nema dugova. I u proteklih 10 godina Br~ko je radilo vi{e od ostat-
ka BiH, a otvaranje Vije}nice, gra|evinskog dragulja distrikta i BiH, u ~iju je
restauraciju ulo`eno preko ~etiri miliona KM, prava je potvrda ispravnosti tog
puta kojim distrikt kora~a u budu}nost oslanjaju}i se na svoje bud`etske pri-
hode", naglasio je Gregorijan.
On je ponovio da je uslov prestanka supervizije u Br~kom da Republika
Srpska prihvati odluku visokog predstavnika Valentina Incka u vezi sa snabdi-
jevanjem distrikta strujom, kako bi ovo pitanje bilo rije{eno u okviru zakona.
Na prvoj konferenciji za novinare, odr`anoj u obnovljenoj Vije}nici, gra-
dona~elnik Br~kog Dragan Paji} rekao je da "ovaj sve~ani ~in predstavlja sim-
boli~an prelazak Br~ko distrikta iz faze pomirenja i stabilizacije u fazu
razvoja".
Sve~anoj akademiji u Domu kulture prisustvovali su
predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi} i predsjednik Narodne Komentari{u}i proteklih deset godina distrikta, predsjednik RS Rajko ruke i da se supervizija {to prije okon~a. Nama je svima jasno da su me|una-
Skup{tine RS Igor Radoji~i}, ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, pot- Kuzmanovi} je rekao da Br~ko predstavlja "oazu izgradnje mira i tolerancije, rodna zajednica i supervizija odigrali zna~ajnu ulogu, ali svako dalje ostajanje
predsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, visoki predstavnik u BiH Valentin {to treba i dalje njegovati i podr`ati". mo`e samo biti smetnja onome {to je ovdje do sada ura|eno. Republika Sr-
Incko, te ambasadori Italije, Francuske i ^e{ke u BiH. "Poru~ujem Br~acima da uzmu sudbinu u vlastite pska je veoma zainteresovana da se distrikt razvija onako kako je to dogovore-
 10. 3. 2010. tsjkfeb 37
Izjave ~elnih ljudi Br~kog povodom godi{njice
DISTRIKTA BiH Dragan Paji}, gradona~elnik Br~ko distrikta BiH

Distrikt je dobitak za sve Deset godina poslije uspostave distrikta, Br~ko je
danas jedina stvarna multietni~ka zajednica u BiH i,
usu|ujem se re}i, regionu, u kojoj, bez obzira na sve
te{ko}e, uspje{no funkcioni{u lokalni organi vlasti,
me|uljudski i drugi odnosi gra|ana i stanovnika.
Zato je Br~ko kao distrikt BiH dobitak za sve gra|ane
i model koji je potvrdio da je mogu}e pomirenje i
udru`ivanje snaga i kapaciteta u jedan cilj - ljep{i i lago-
dniji `ivot za sve.
Za proteklih deset godina ura|eno je puno, moglo je,
sla`u se mnogi analiti~ari, i vi{e, a pred Vladom je da se
prilagodi uslovima i istrajava na osnovnim zadacima iz
Sve~ana akademiji u Domu kulture Strategije razvoja, bez obzira na ~injenicu da su recesija i
kriza proces koji traje i osje}a se i u distriktu, koji nije izo-
lovano ostrvo, ve} dio BiH i {ireg okru`enja.
Prilika je da izdvojim nekoliko krupnijih prioriteta
koje smo planirali i na kojima intenzivno radimo. To je
projekat "Br~ko - univerzitetski grad", koji podrazumijeva
izgradnju kampusa Ljubljanskog univerziteta sa pet fakul-
teta, {to }e, ocijenili smo, biti motor razvoja distrikta i
ovog podru~ja BiH.
Na{a razvojna {ansa je poljoprivreda i u tom smjeru
}emo se narednih godina i opredijeliti za njeno br`e una-
pre|enje i razvoj u skladu sa potencijalima koje imamo,
uz planirane proizvodne i prera|iva~ke kapacitete i indus-
triju hrane, o ~emu ve} postoje ugovori o izgradnji tih ka-
paciteta s vara`dinskom "Vindijom".
Od brojnih infrastrukturnih objekata radi se na za-
vr{etaku prve faze Gradskog stadiona sa 16.000 mjesta, a
planiramo izgradnju sportske dvorane u gradu za 3.000
gledalaca, zatvorenih bazena na izleti{tu "Ficibajer", ula-
zak u megaprojekat u vezi sa rje{enjem problema otpa-
dnih voda te, ukoliko Evropska banka za obnovu i razvoj
prihvati idejni projekat koji smo dostavili, po~etak radova
Na{a razvojna
{ansa je poljoprivreda
na zaobilaznici.
Vrlo brzo }e biti pu{tena u rad Fabrika vode, s kapa-
citetom koji treba da zadovolji gra|ane i privredu za naj-
manje 40 godina, a ne}emo odustati i od brojnih manjih
ulaganja u infrastrukturu u svim naseljima distrikta.
Sve to podrazumijeva dokazani recept koji je iznjede-
rio brojne dobre rezultate i koji Br~ko distrikt ima, a nudi
ga i drugim lokalnim zajednicama: razgovori, stalna ko-
munikacija i kompromisi u interesu gra|ana za koje nika-
da ne izostane podr{ka predstavnika politi~kih stranaka u
redovnoj skup{tinskoj proceduri.

Mirsad \apo, prvi gradona~elnik i aktuelni predsjednik Skup{tine Br~ko distrikta

Temelji bez alternative

Investicije i bud`et
[b!qp!tmkf!eokji!ef!tfu!hp!ej!ob!wj!|f!pe!411!nj!mj!pob!nb!sb!lb
vmp!af!op!kf!v!jo!gsbt!usv!luv!sv-!jo!wft!uj!dj!kf!v!sb!{wpk!qsj!wsf!eoji!lb!qb!dj!uf!.
ub!tv!j{obe!811!nj!mj!pob/!Tb!8/611!{b!qp!tmf!oji!qsj!kf!ef!tfu!hp!ej!ob-
ubk!cspk!kf!qp!•fu!lpn!pwf!hp!ej!of!ob!sbt!ubp!ob!27/111/!Cv!eafu!kf
qp!tmkf!eokji!of!lp!mj!lp!hp!ej!ob!qsf!lp!331!nj!mj!pob-!pwf!hp!ej!of!2:3-!b
ejt!usjlu!kf!nj!oj!nbm!op!{b!ev!afo!lpe!jop.lsf!ej!up!sb/
Qsp!dkf!of!hp!wp!sf!eb!v!hsb!ev!j!tf!mj!nb!Cs•lp!ejt!usj!lub!aj!wj!of!|up!wj!.
|f!pe!91/111!tub!op!woj!lb/!!
Prije deset godina su na dana{nji dan na br~an-
skim ulicama bile demonstracije protivnika usposta-
ve Br~kog kao distrikta BiH. Paljene su dr`avne
zastave, a jedan broj politi~ara je izjavljivao da ovo
ne mo`e trajati i da je odluka Tribunala "za jedno-
kratnu upotrebu".
Imali smo tada otpor i na dr`avnom i entitetskom
nivou. Grad je bio prljav, poru{en, infrastruktura razore-
na, a broj zaposlenih zaista zanemariv. Funkcionisale su
tri administracije - srpska, bo{nja~ka i hrvatska, a o mul-
tietni~kom `ivotu i saradnji nije se moglo ni govoriti.
Kriza i recesija drmaju i nas,
ali idemo dalje
Poslije deset godina, {to je zaista kratak period u
`ivotu i najmanje lokalne zajednice, istina je da smo uz
tranzicijske promjene i nastojanje da slijedimo evropska
iskustva u izgradnji po svemu jedinstvene lokalne uprave
u BiH, pre{li mukotrpan i te`ak put. Reformama u obra-
Gr~ica dobila ambulantu porodi~ne medicine i prostorije za dru{tvene aktivnosti
zovanju i pravosu|u, koje su jedinstvene, ali i op{tepri-
hva}ene, zatim stvaranjem ambijenta za zna~ajna ulaga-
nja poslovnih ljudi iz zemlje i svijeta - {to je pro{le
godine broj zaposlenih dovelo na zavidnih 17.000, te vi-
dljivim napretkom me|unacionalnih odnosa u svakom
pogledu, od gra|anskih do politi~kih i vjerskih, udarili
smo temelje koji, ubije|en sam, nemaju alternativu. U
tome su nas naro~ito nesebi~no podr`ali svi supervizori i
ameri~ka administracija, a posljednjih godina i Evropa.
Kriza i recesija drmaju i nas, ali idemo dalje. One
koji sumnjaju da }e distrikt propasti odlaskom supervizi-
je `elim u ovom sve~anom trenutku podsjetiti na ~injeni-
cu: stranke i partije u organima dr`avne pa i entitetske
vlasti ~esto ne mogu da se dogovore ni o banalnim pita-
njima, a u Br~kom te iste stranke kroz koncentracionu
vlast u gotovo svemu posti`u koncenzus. To se zove po-
liti~ka odgovornost u djelovanju koju upravo preta~emo
u nove strategije razvoja, generalno i po oblastima. To je
garancija daljeg napredovanja br~kog kao distrikta, a
ukoliko bismo druga~ijim pona{anjem ugrozili sve ovo,
mislim da bi to bio i kraj pri~e o BiH kao dr`avi sva tri
ravnopravna naroda i gra|ana koji u njoj `ive.

no. Energi~no odbijam svaku manipulaciju da Republika Srpska ima zadr{ku

u daljem razvoju Br~ko distrikta, jer Republika Srpska ispunjava sve obaveze
koje su proistekle iz Kona~ne arbitra`ne odluke: pokazali smo to i pristupom
ustavnim promjenama kada je status Br~kog definitivno regulisan", naglasio
je predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi}.
^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} podsjetio je
na velika stradanja Br~kog i Br~aka tokom rata i ukazao na "nemjerljivu ulogu
ameri~ke administracije i supervizije za razvoj Br~kog, koje ukazuje na put iz-
gradnje povjerenja i tolerancije me|u narodima i gra|anima u BiH".
Gregorijan rekao da izabrana vlast distrikta,
bez obzira na krizu, radi i `ivi od onog {to zara|uju
Zamjenik predsjednika Federacije BiH Mirsad Kebo dijeli mi{ljenje viso-
kih zvani~nika o dostignutom razvoju distrikta.
"Moram priznati da su to impozantni rezultati i pokazatelj kako moramo
u sebi potra`iti mudrost i energiju za su`ivot i razumijevanje. @elim ista}i u
ovoj sve~anoj prilici da suodgovornost za dalji razvoj distrikta moraju ponijeti
i sve institucije dr`ave i oba entiteta", naglasio je Kebo.
Ocjenjuju}i uspje{nim dosada{nji razvoj Br~ko distri-
kta u svim oblastima, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nije skrivao za-
dovoljstvo novim projektima, posebno najavljenim otvaranjem odjeljenja
Ljubljanskog univerziteta u Br~kom, izra`avaju}i uvjerenje da }e ova lokalna
zajednica napredovati i biti primjer ostatku BiH i poslije prestanka supervizije.
"Vjerujem da }e se to ubrzo dogoditi, jer su se stekli gotovo svi uslovi iz
Kona~ne odluke Tribunala, ali }e o tome kona~no odlu~iti Savjet za imple-
mentaciju mira", rekao je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
Ambulantu ~ekali deset godina
Desetak hiljada stanovnika Gr~ice, naj-
ve}eg gradskog naselja u Br~kom, pamti}e
desetogodi{njicu distrikta po otvaranju novosa-
gra|enog objekta u kojem su smje{teni ambu-
lanta porodi~ne medicine i prostorije mjesne
zajednice, prva kapitalna investicija lokalne
vlasti u ovom dijelu grada od 8. marta 2000. i
uspostave Br~kog kao distrikta BiH.
"Ovo je nasu{na potreba gra|ana Gr~ice, koji
su za najmanju sitnicu morali i}i do vi{e od pet ki-
lometara udaljenog Zdravstvenog centra. Vjerujem
da }e lokalna vlast kona~no promijeniti svoj odnos
prema ovoj mjesnoj zajednici i ve} ove godine, u
saradnji s nama, rije{iti problem lokacije za izgra-
dnju Omladinskog kulturnog centra jer je taj proje-
kat uvr{ten u bud`et distrikta za teku}u godinu",
rekao je na sve~anom otvaranju predsjednik mje-
sne zajednice Gr~ica Vedran Jovi~i}.
Gradona~elnik Br~kog dr Dragan Paji}, koji
je zajedno s predsjednikom Skup{tine Mirsadom
\apom i {efom Odjeljenja za zdravstvo u Vladi
distrikta Admirom ^andi}em predao novosa-
gra|eni objekat na upotrebu, saglasan je sa zahtje-
vima za izgradnju Omladinskog kulturnog centra
Ovo je nasu{na potreba
gra|ana Gr~ice, rekao Jovi~i}
jer, istakao je, "po svim kriterijumima za Br~ko,
Gr~ica treba da ima i ima}e takav objekat zbog
svih gra|ana, a naro~ito velikog broja mladih".
Ambulanta porodi~ne medicine je smje{tena u
200 metara kvadratnih, raspola`e s laboratorijom i
ultrazvukom, a po~ela je pru`ati usluge gra|anima
s jednim timom ljekara, dok }e drugi biti formiran
tokom godine. Za izgradnju i opremanje utro{eno
je 290.000 maraka, a 30.000 maraka Vlada je
ulo`ila i u opremu i namje{taj dru{tvenih prostorija
pod istim krovom namijenjenih za rad organa mje-
sne zajednice, dru{tava i udru`enja u Gr~ici.
38 tsjkfeb!10. 3. 2010.

U dvorani br~anske
Gimnazije pred vi{e od
1.000 gledalaca izvedeno 18
izabranih kompozicija

[esti
internacionalni
festival
dje~je pjesme
"Dje~ja ma{ta
mo`e sva{ta"

Gran pri bratu i a [estom festivalu dje~je pjesme U konkurenciji je ove godine bilo 18 izabranih od organizatora da nam omogu}i dodjelu vi{e nagra- ogrije{io prema mnogim autorima i izvo|a~ima",

N
"Dje~ja ma {ta mo`e sva {ta",
koji se tradicionalno organizuje
uz Dan distrikta, pobijedili su
brat i sestra iz Isto~nog Saraje-
va \or|e i petogodi{nja Ana Jo-
van~i}, ko ji ma je po ocje ni
stru~nog `irija pripao gran pri za kompoziciju i
interpretaciju pjesme "Kao u bajci", za koju je
mladi autor \or|e Jovan~i} napisao i tekst.
kompozicija koje su izvedene u dvorani br~anske
Gimnazije pred vi{e od 1.000 gledalaca, a po ocjena-
ma stru~njaka bio je ovo najkvalitetniji festival do
sada.
"Na osno vu ono ga {to vi dim i
pratim, a to nije malo, br~anska 'Dje~ja ma{ta' spada
u red najbolje organizovanih i realizovanih dje~jih
festivala u Evropi. Zate~eni kvalitetom kompozicija
i tekstovima koji mogu u sve ~itanke, zatra`ili smo
Dje~ji `iri festivala je proglasio
za najboljeg solistu Kemala
Tursunovi}a iz Mao~e kod Br~kog,
koji je izveo pjesmu "Ma|ioni~ar"
da od predvi|enih u propozicijama, a drago mi je {to
su prihvatili taj zahtjev jer bi se bez toga `iri sigurno
izjavio je predsjednik stru~nog `irija, kompozitor
Mladen Matovi}.
Prvu nagrada za interpretaciju pjesme "An|ela"
stru~ni `iri je dodijelio Nadici Mijajlovi} iz Br~kog,
a za kompoziciju "Muzi~ke {kole" Zdravku ]osi}u
iz Banjaluke.
Dvi je dru ge na gra de za interpreta-
ciju pripale su Br~ankama - Luciji Mende{, koja je
izvela pjesmu "Vozim rolere", za koju je nagradu za

Stalna postavka Umjetni~ke

galerije u Vije}nici
Slike dobile uslovan
Zabava
smje{taj
U rekonstruisanoj zgradi
u zimskoj
Vije}nice u Br~kom ure|en je i
namjenski prostor za depo
Umjetni~ke galerije distrikta u
kome se ~uva vi{e od hiljadu
eksponata u vlasni{tvu ove kul-
atmosferi
Vi{e hiljada gra|ana Br~kog i gradova sjeveroisto~ne Bosne
turne ustanove, ~ime je napokon napunilo je Trg mladih, gdje je povodom 8. marta, Dana distrikta,
rije{en njihov smje{taj u uslovan prostor, koji }e im, nema sumnje, organizovan koncert popularnih beogradskih pjeva~a @eljka Jo-
produ`iti vijek trajanja. ksimovi}a i Jelene Toma{evi}.
Istovremeno, od 8. marta je u prizemlju Vije}nice i stalna postavka iz ovog Za razliku od pro{le godine, kada su Br~aci u ve~ernjim ~asovima
fundusa, koju je uz Dan distrikta otvorio gradona~elnik Paji}. sjedili na terasama i u ba{tama kafi}a, atmosfera je ove godine na mi-
Umjetni~ki rukovodilac Galerije distrikta Petar Kne`evi} je za prvu stalnu nus jedan i s krupnim pahuljama idili~no podsje}ala na novogodi{nju
postavku izabrao 132 rada. Dominiraju slike u gotovo svim tehnikama, a tu su i no}. Uvijek vrlo profesionalni i maksimalno anga`ovani, Joksimovi} i
skulpture, crte`i i grafike brojnih autora s prostora biv{e Jugoslavije, me|u ko- Toma{evi}eva du`e od dva ~asa "grijali" su atmosferu i bili burno poz-
jima su i Ismet Mujezinovi}, Safet Zec, Bogomil Karlavaris, Zdravko Mandi} i dravljeni za interpretacije, a pa`ljivi posmatra~i uo~ili su da je i super-
druga zvu~na imena poznata svijetu umjetnosti na{eg podneblja i u inostran- vizor Gregorijan, koji je prisustvovao koncertu, pjevu{io poneki refren
stvu. numera Toma{evi}eve.

sestri
najbolji tekst na festivalu dobio Dragoslav Guzina,
te Tamari Ba}anov za izvo|enje kompozicije "Pi{em
svoju prvu pjesmu".
Dvije tre}e nagrade u istoj konkurenciji dobile
su Nermina Zlati} iz Mao~e kod Br~kog za pjesmu
"Limunada" i Jovana Nikoli} iz Petrova koja je izve-
la pjesmu "Neka djeca rastu".
Dje~ji `iri festivala je za najboljeg
kompozitora proglasio \or|a Jovan~i}a, a najbolji
solista je po njihovom izboru Kemal Tursunovi} iz
Sarajevska filharmonija i Br~anka D`enana [ehanovi}
Koncert za pam}enje
Izvo |e nje kon cer ta polj skog kom po zi to ra
Frederika [opena mlade pijanistkinje D`enane
[ehanovi} i Sarajevske filharmonije pod dirigen-
tskom palicom Samre Gulamovi}, koji su Br~aci
dobili na dar povodom desetogodi{njice distrikta,
osta}e zapam}eno kao rijedak i izuzetan kulturni
doga|aj u gradu na Savi.
Ovo gala ve~e u Domu kulture obilje`ila je za-
ista bravurozna D`enana [ehanovi}, Br~anka koja
je student zavr{ne godine Muzi~ke akademije u Za-
grebu.
"Dvije stotine godina od ro|enja Frederika [ope-
na ove godine obilje`ava cijeli svijet. Odlu~ila sam se
pridru`iti tom planetarnom kulturnom doga|aju i
izvo|enju njegovog koncerta u E-molu, koji je vrlo
zahtjevan, ali i ljep{i od drugog u F-molu, koji je os-
tavio za `ivota svjetskoj muzi~koj ba{tini", izjavila je
mlada umjetnica uz nastup u rodnom gradu.
Ova devetnaestogodi{nja djevojka je, uz pratnju
Literarni
radovi
Mj!lp!wop.mj!uf!sbs!oj!lpo!.
lvst!{b!v•foj!lf!cs•bo!tlji
ptop!w oji! |lp!mb! t! uf!n pn
#_bsp!mj!kb!cp!kb!j!qj!tb!of!sj!kf•j#
cjp!kf!ejp!pwp!hp!ej|!okfh!gft!uj!.
wb!mb!#Ekf•kb!nb!| ub!npaf
twb!|ub#-!b!qsp!hmb!|f!okf!sf!{vm!.
ub!ub!j!ep!ekf!mb!ob!hsb!eb!pcbw!.
mkf!o j!tv!8/!nbs!u b!v!Ep!n v
lvm!uv!sf/!
Qswv!ob!hsb!ev!{b!mj!lp!wop
tuwb!sb!mb|!uwp!ep!cj!mb!kf!Wjm!eb!ob
Nv!tj~!j{!Qf!uf!ptop!wof!|lp!mf-
esv!hv!Nj!mj!db!Nj!usp!wj~!j{!\ft!.
uf-!b!usf~v!Bobt!ub!{j!kb!Ub!ob!.
tj~-!v•foj!db!Qswf!ptop!wof
|lpmf/
Obk!cp!mkj!mj!uf!sbs!oj!sbe!ob!lpo!.
lvs!tv!jnb!mb!kf!Fs!nj!ob!Qf!{f!.
sp!wj~!j{!Qf!uf!ptop!wof-!esv!hb
ob!hsb!eb!kf!ep!ej!kf!mkf!ob!Nj!mb!.
ov!Tj!nj~v!j{!_fu!wsuf-!b!usf~b
Sb!{j!kj!Nv!kb!hj~!j{!\ft!uf!ptop!.
wof!|lp!mf!ejt!usj!lub/
\or|e i Ana
Jovan~i}
su po ocjeni
stru~nog `irija
osvojili gran pri
za kompoziciju i
interpretaciju
pjesme "Kao u
bajci", za koju
je mladi autor
\or|e Jovan~i}
napisao i tekst
Mao~e kod Br~kog, ko ji je izveo pje smu
"Ma|ioni~ar".
Na progla{enju pobjednika je umje-
tni~ki direktor festivala "Dje~ja ma{ta mo`e sva{ta",
kompozitor Jovan Adamov iz Novog Sada, uz ~estit-
ke u~esnicima i zahvalnost Vladi distrikta, Dje~jem
vrti}u "Radost" i br~anskim osnovnim {kolama za
organizaciju, obavijestio autore tekstova, kompozi-
tore i mlade izvo|a~e da "sedmi festival po~inje
odmah po zavr{etku {estog".
orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda, kojim je diri-
govao Zoran Jurani}, izvela isti koncert krajem fe-
bru ara u gla vnom gra du Hrvat ske i odu {e vi la
publiku, a svakako da je kuriozitet i podatak da je
D`enana sa samo 19 godina apsolvent, {to je pravi
presedan zagreba~ke Muzi~ke akademije.
"Koncert traje 55 minuta, a aplauz je, kazali su
mi, trajao deset. Meni je posebno drago da je i br~an-
ska publika odu{evljena interpretacijom i mojim dru-
gim nastupom sa Sarajevskom filharmonijom", ka`e
[ehanovi}eva.
Ona vjeruje da }e i lokalna vlast na}i razloga da
je finansijski podr`i u nastavku {kolovanja i karijere,
jer, naglasila je, do sada je takva podr{ka izostala.
"Imam veliku `elju da se po zavr{etku studija
ovoga ljeta vratim u svoj rodni grad i radim s mladi-
ma u Muzi~koj {koli u Br~kom", poru~ila je mlada
umjetnica, u ~iji talenat, upornost i ambicije zaista vi-
{e niko ne sumnja.
"Hanibal podzemni", prvi
profesionalni br~anski
pozori{ni projekat koji je
finansirala lokalna vlada
"@aba" i "Hanibal
podzemni"
"Hanibal podzemni" je prva profesionalna
re`ija Br~aka Gorana Damjanca
Na sceni Doma kulture su u okviru programa
obilje`avanja desetogodi{njice distrikta izvedene
dvije predstave "@aba" Kamernog teatra 55 iz Sa-
rajeva i "Hanibal podzemni", prvi profesionalni
br~anski pozori{ni projekat koji je finansirala lokal-
na vlada.
"@aba" je, podsje}amo, na "Susretima pozori{ta
BiH" u novembru pro{le godine progla{ena najboljom
predstavom, a u Br~kom je drugi put na zahtjev publike
koja je, zbog ograni~enog broja ulaznica na "Susreti-
ma", ostala ukra}ena da vidi ovaj zaista dobar komad,
kome je dodatnu dramsku notu "udahnuo" gluma~ki an-
sambl ~etvorice Sarajlija.
Tako je bilo i u 60. reprizi "@abe" pred krcatim Do-
mom kulture, gdje su ljubitelji pozori{ta na nogama, vi-
{e mi nu tnim apla uzom i ova ci ja ma, poz dra vi li
briljantnog Emira Had`ihafizbegovi}a i njegove odli~ne
partnere - Mirsada Tuku, Vedrana Seksana i Moamera
Kasumovi}a.
"Hanibal podzemni" je prva profesionalna re`ija
Br~aka Gorana Damjanca. Po tekstu bugarskog pisca
Hriste Boj~eva, ovaj mladi reditelj je postavku realizo-
vao uz anga`man gluma~ke ekipe Teatra "Kabare" iz
Tuzle i finansijsku podr{ku Vladinog pododjeljenja za
sport, kulturu i turizam.
"Sre}an sam i zadovoljan izvedbom i prijemom
uvijek osjetljive publike u mom rodnom gradu, a opti-
Me|unarodni {ahovski turnir "Dan Br~ko distrikta"
Pobijedio @eljko Bogut
Turnir je izazvao veliki
interes, ~ak i iznad
o~ekivanja organizatora
Na {ahovskom turniru odigranom u ~ast
desetogodi{njice Br~ko distrikta u~estvovalo je 126
Karate i odbojka
Ejp!tqps!utlph!qsp!hsb!nb!v{!Ebo!Cs•lp
ejt!usj!lub!cjp!kf!j!lb!sb!uf!uvs!ojs/
Ob!okf!nv!kf!v•ft!uwp!wb!mp!wj!|f!pe!tup!uj!ov!cp!sb!.
db!j{!{f!nb!mkb!sf!hj!pob!v!twjn!v{sb!tojn!lb!uf!hp!sj!.
kb!nb/Ub!lp!}f-!pesabo!kf!j!sf!wj!kbm!oj!pecpk!lb!|lj
nf•!wj!|ft!usv!lji!|bn!qj!po!lj!j!ptwb!kb•jdb!Lv!qb
CjI-!flj!qf!ep!nb~fh!#Kf!ejo!tuwb#!j!esab!wof!sf!.
qsf!{fo!ub!dj!kf/!
10. 3. 2010. tsjkfeb 39
mista da se u Br~kom, koje ima jedan od najpresti`nijih
pozori{nih festivala u regiji, ovom predstavom potpuno
otvaraju vrata inicijativama da ovaj grad nakon vi{e od
20 godina ponovo ima svoje pozori{te", rekao je Da-
mjanac.
Autor teksta Hristo Boj~ev je specijalno za ovu pri-
liku doputovao iz Bugarske.
"Pri~a o otu|enju dana{njeg savremenog ~ovjeka u
bjesomu~noj trci za novcem i lakom zaradom igra se u
mnogim pozori{tima zemalja regiona i svuda je, kao i
ovdje u Br~kom, zaista odli~no prihva}ena jer je pri~a o
nama i na{em dobu", izjavio je Boj~ev ne skrivaju}i sve
pohvale za igru glumaca Teatra "Kabare" iz Tuzle: Sabi-
ta Sej di no vi}a, Da mi ra Ma hmu to vi}a, Ha zi ma
Muj~inovi}a, Emine Goleti} i Sanele Babi}.
Promocija dva romana
V{!ef!tf!up!hp!ej|!okj!dv!Cs•lp!ejt!usj!lub
CjI!qsp!np!wj!tb!ob!tv!j!ewb!op!wb!ob!tmp!wb!bvup!sb
j{!pwph!hsb!eb/
Qsp!np!wj!tb!oj!tv!obk!op!wj!kj!sp!nbo!lokjaf!woj!lb
Abs!lb!Nj!mf!oj~b!#Nbk!lb!lb!nf!ob#!j!#Wp}fokf.usf!.
ojo!{j!v!op!hp!nf!uv#!tqps!utlph!qf!eb!hp!hb!Nvt!ub!.
gf!Qf!mkuf/!
igra~a iz Srbije, Hrvatske, BiH i Br~kog, a pobjednik
je internacionalni majstor @eljko Bogut, koji je nakon
devet kola igranih po "{vajcarcu", s tempom od 15
minuta po igra~u, osvojio 7,5 poena.
Za najuspje{niju `enu na
turniru progla{ena je i nagra|ena
Aleksandra Dimitrijevi}
Turnir je izazvao veliki interes, ~ak i iznad o~ekivanja
organizatora, [ahovskog kluba Jedinstvo 1954 Br~ko, a o
rejtingu najbolje govori podatak da je zaigralo ~ak sedam
velemajstora, te veliki broj internacionalnih i FIDE maj-
stora drevne igre.
Bogut je uz pehar dobio i nov~anu nagradu za pobje-
dnika turnira od 500 KM, a plasman do {estog mjesta
odredio je "Buholc" jer su po sedam poena osvojili Bran-
ko Rogulj, Zoran Arsovi}, Danilo Milanovi}, Slobodan
Martinovi} i velemajstor Milan Vuki}. Njima, kao i osta-
lim igra~ima plasiranim do 15 mjesta turnirske tabele ta-
ko|e su uru~ene nov~ane nagrade.
Za najuspje{niju `enu na turniru progla{ena je i na-
gra|ena Aleksandra Dimitrijevi} sa 5,5 osvojenih poena, a
FM Lazar Markovi} je osvojio {est poena i za taj rezultat
mu je pripala nagrada za najuspje{nijeg penzionera.
Ukupan nagradni fond od 2.700 KM i ostale tro{kove
ove zaista masovne {ahovske priredbe, odigrane uz
desetogodi{njicu Br~ko distrikta, obezbijedila je kao gene-
ralni pokrovitelj lokalna vlada.
40 tsjkfeb!10. 3. 2010.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`nim srcem javljamo da je 6.3.2010. u 87. godini preminula na{a draga majka, baka i prabaka

PLA]ENE NEZAVISNE
male oglase i ~itulje mo`ete
u Sarajevu predati:
NOVINE
svojim ~itaocima daju
[UMARSKI FAKULTET mogu}nost objave
(Zagreba~ka 20/3)

INTERNACIONAL BESPLATNE
STANKA (Petra) RACA
PRESS
(autobuska stanica,
Lukavica)
^ITULJE
u kojoj se objavljuje
POGREBNO DRU[TVO smrt najbli`ih
"SVETI MARKO" (dimenzije 120x85 mm)
Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 11.3.2010. godine u 13 ~asova na groblju u Mi{inom Hanu.
O`alo{}eni: sin Stevo, k}erke Gordana i Ljiljana s porodicama, sestra Desanka i brat Mane s porodicama (Ulica vojvode Sve druge objave i formati
i ostala mnogobrojna rodbina. Radomira Putnika) se napla}uju po cjenovniku.
B^

Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom
400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema
glavnom putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i,
Banjaluka. Telefon: 065/467-412, 065/686-290. BK
- Prodajem ku}u P+1+Pk, sa oko 220 m2 stambenog
prostora na 300 m2 zemlji{ta, naselje Paprikovac. Tele-
fon: 063/904-603. BK
- Prodajem u Lakta{ima ure|enu namje{tenu ku}u
- Prodajem ku}u (opremljen lokal, vo}njak, 100 du-
numa zemlje) u Petkovcu kod Novog Grada. Telefon:
0049-(0)1621708-034. BK
- Hitno prodajem u ^elincu (naselje Marjanovi}i)
kod pumpe "Nafta trans" manju useljivu ku}u, 39000
KM. Telefon: 066/307-643, 065/906-356, 051/214-368.
BK
- Prodajem ku}u u Biha}u (poslovni prostor), gradska
zona. Telefon: 065/786-539. BK
- Prodajem imanje: 60 dunuma zemlje, vo}njak, {u-
ma, nova i stara ku}a, prate}i objekti (pecana, su{ni-
ca...). Telefon: 066/672-957. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e,
centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Tele-
fon: 065/671-420. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi-
~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem ku}u na podru~ju Banjaluke. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/516-927.
BK
ca. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, prizemlje, naselje
Obili}evo. Telefon: 063/904- 603. BK
- Prodajem ure|en i useljiv trosoban stan 89 m2, 4.
sprat, lift, centar, naselje Pentagon. Telefon: 063/904-
603 BK
- Prodajem trosoban stan 93 m2, 3. sprat, lift, centar,
naselje Dolac. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ure|en i namje{ten ~etvorosoban stan 71
m2, 3. sprat, naselje Obili}evo. Telefon: 065/511-121.
BK

prizemnicu 12x10,5 m i gara`u, na 650 m2 zemlji{ta,
novogradnja, centralno grijanje, odmah useljiva. Tele-
fon: 065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 11x15 m (Su+P+1+Pk), sa oko 500
m2 stambenog prostora, novogradnja, nedovr{ena, na
520 m2 zemlji{ta, kod {kole u [argovcu. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici
(struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju-
}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansar-
dom u Trnu, iza "Perutnine", na placu 500 m2. Telefon:
065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2
u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580,
065/761-497. BK
- Prodajem ku}u na sprat u centru grada. Telefon:
061/858-517. BK
- Prodajem ku}u (dva odvojena stana, dvori{na zgra-
da - ljetna kuhinja i WC, dvori{te 1.000 m2 i gara`a).
Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem ku}u (prizemlje i tri sprata) na placu 400
m2, Lau{ , Kara|or|eva 399. Telefon: 0049747116927,
051/282-284. BK
- Prodajem ku}u na sprat i gara`u u centru grada, po-
godna za kliniku, {kolu, vrti}... Telefon: 065/291-076.
BK
- Prodajem na Hisetama povoljno ku}u na sprat sa
gra`om na placu 1.000 m2. Telefon: 065/291-076. BK
- Prodajem na Hisetama ku}u i 2.000 m2 zemlje, po
regulacionom planu predvi|ena zgrada. Telefon:
065/291-076. BK
- Prodajem ku}u na placu 1.260 m2, predvi|ena zgra-
da 29x30 m, s tri lica. Telefon: 065/291-076. BK
- Prodajem ku}u za ru{enje 9,5x11 m Po+P+M (gra-
|evinska dozvola) na placu 488 m2, ~isto uknji`eno 1/1,
Ul. 1.300 kaplara br. 42, 30.000 evra. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Prodajem ku}u (poslovni prostor i 4.000 m2 zemlje)
u Rami}ima, iza "Unisa". Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ku}e u Bud`aku 105.000, 200.000,
280.000 i 300.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni
prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-
079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P)
i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon:
065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i
restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mi-
jenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901,
051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atrakti-
vnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banja-
luke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo
1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet place-
va po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu
400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon:
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2
stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Tele-
fon: 065/682-591. BK
IZDAVANJE
- Izdajem novosagra|ena ku}u s namje{tajem, Ul.
Novaka Piva{evi}a. Telefon: 065/510-196, 051/420-
190. BK
POTRA@NJA
- Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban na-
mje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:
051/580-020. BK
Vikendice
- Hitno i povoljno prodajem vi{e vikendica na podru-
~ju Banjaluke i Lakta{a. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem vikendicu sa apartmanom na Jahorini,
udaljena od Poljica oko 200 m, iznad hotela "Kristal".
Telefon: 065/512-761. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem jednosoban stan 36 m2 u Mejdanu, 7.
sprat. Informacije na telefon: 065/075-495. BK
- Prodajem dvosoban stan 53 m2, 1. sprat, u Obili}e-
vu. Telefon: 065/580-888. BK
- Prodajem jednosoban stan 40 m2, 4. sprat, centar,
Ulica vojvode Mom~ila. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem jednosobne stanove 49 m2, VP i 48 m2 1.
sprat, novogradnja, lift, useljivo, naselje @ute zgrade.
Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ure|en useljiv dvosoban stan 61 m2, 3.
sprat, lift, centar, naselje S. Matavulja. Telefon:
063/904-603. BK
- Prodajem useljiv trosoban stan 91 m2, 1. sprat, no-
vogradnja, naselje Krajina. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem stan 49 m2 u Novoj varo{i, Banjaluka. Te-
lefon: 065/510-918. BK
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Ba-
njaluka. Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2, c. grija-
nje, 1/1, podrum oko 9 m2. Telefon: 065/355-029,
066/782-684. BK
- Prodajem stan 78 m2 + podrum, 4. sprat, Ulica Mi-
lana Tepi}a. Telefon: 065/894-672, 065/620-276. BK
- Prodajem vi{e stanova u Zagrebu. Telefon: 00385
915 831 351. BK
- Prodajem stan 57 m2, Borik, 3. sprat. Telefon:
065/787-952. BK
- Prodajem stan 39 m2 u centru grada, 2. sprat, novo-
gradnja, lift. Telefon: 065/291-076. BK
- Prodajem hitno useljiv dvosoban stan 67 m2, u cen-
tru Banjaluke. Telefon: 065/561-252. BK
- Prodajem dvoiposoban stan 56 m2, Bulevar, 2. sprat.
Telefon: 066/208-807. BK
- Prodajem dva stana 61 i 70,50 m2 u novogradnji.
Telefon: 051/456-130, 051/450-281. BK
- Prodajem jednosoban stan 37 m2, novogradnja, na-
mje{taj, naselje @ute zgrade, povoljno. Telefon:
065/562-426. BKM
- Prodajem ~etvorosoban stan 120 m2, novogradnja,
1.200 KM/m2, hitno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem renoviran petosoban stan 128 m2 u "Mar-
lesovim" zgradama, povoljno. Telefon: 065/562-426.
BKM

- Prodajem ku}u, oku}nica 800 m2, Du{anovo kod - Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u De- - Prodajem ure|en, namje{ten dvosoban stan 55 m2, - Prodajem ~etiri trosobna stana 60, 61, 63 i 69 m2,
Nove Topole. Telefon: 065/585-908. BK beljacima. Telefon: 065/850-418. BK 4. sprat, novogradnja, lift, odmah useljiv, Kozarska uli- novogradnja. Telefon: 065/562-426. BKM

- Prodajem dvosoban stan 74 m2, 3. sprat, lift, novo-
gradnja, vlasnik, u centru Banjaluke, povoljno. Telefon:
051/215-135, 066/223-428. BKM
- Prodajem stan 60 m2 u Bud`aku (baraka). Telefon:
065/834-227. BKM
- Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat, lift i garso-
njeru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradnji, Borik,
Kne`opoljska ulica. Telefon: 065/518-567. BKM
- Prodajem dvosoban stan 48 m2, Nova varo{, 2.000
KM/m2. Telefon: 065/988-336. BKM
- Prodajem stan 64 m2 u Boriku, Kne`opoljska ulica,
odli~an raspored. Telefon: 066/952-302. BKM
- Prodajem dvosoban stan 60 m u naselju Ante Jaki-
2 lefon: 065/513-631. BK
}a. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem stan 88 m2, 2. sprat, bijele fasadne zgrade,
na po~etku Rosulja. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem nov stan 45 m2, 2. sprat, u Lazarevu, kod
O[ "Borisav Stankovi}". Telefon: 065/896-422. BKM
- Prodajem ure|en dvosoban stan 60 m2 u Boriku ili
mijenjam za jednosoban. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem stanove 32, 38, 42, 48, 49, 50, 55, 89, 91,
94 i 110 m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem dva stana 89 i 94 m2 ("pentagon") i bara-
ku u Bud`aku. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom
(Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon:
065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Te-
lefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2,
novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem na Rebrovcu o~uvan useljiv dvosoban
stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i lu-
ksuzno namje{ten stan 56 m2, VP, gara`a. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a.
Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, 3.
sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksandri-
ja". Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem nov stan 42 m2, 1. sprat, kod MUP-a, Ul.
Stepe Stepanovi}a. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem dva nova stana, 33 i 61 m2, 2. sprat, u No-
voj varo{i, preko puta zgrade Vlade. Telefon: 065/516-
927. BK
- Prodajem u Banjaluci nove stanove svih veli~ina.
Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Banjaluci dvoiposoban stan, Ul. \ure
\akovi}a (Hiseta), 5. sprat, renoviran, lift, sa ili bez ga-
ra`e. Telefon: 066/165-323. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za
trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon:
065/518-563, 065/656-384. BK
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost
Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
POTRA@NJA
- Tra`im stan u Lakta{ima do 70 m2. Telefon:
065/620-225. BK
IZDAVANJE
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke
crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK
- Izdajem u @utim zgradama nov, do sada nekori{ten,
Oglasi
NEZAVISNE NOVINE
- MALI OGLASI
- LI^NE PORUKE
- IN MEMORIAM
- ^ITULJE
- MARKETIN[KE
PORUKE
- KONKURSI
I OGLASI
Tel: 051 331 864, 033 653 953
trosoban stan, 2. sprat, lift, centralno grijanje, kablov-
ska. Prednost imaju stranci. Telefon: 065/516-927. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno grija-
nje) kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Telefon:
049/360-066, 065/394-527. BK
- Izdajem namje{ten ili polunamje{ten jednosoban
stan (dvori{na ku}a), Ulica Jovice Savinovi}a 123, Pe-
tri}evac. Telefon: 051/301-555. BK
- Izdajem namje{ten dvosoban stan u blizini PMF-a,
Nova varo{. Telefon: 065/629-100. BK
- Izdajem poslovnim licima namje{ten stan u novoj
zgradi u centru (centralno grijanje, blindirana vrata, vi-
deonadzor, kablovska TV. Telefon: 066/266- 312. BKM
- Izdajem renoviran novonamje{ten dvoiposoban stan
70 m2 i gara`u u centru, kod parka. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Izdajem poslovnim ljudima ili strancima trosoban
namje{ten stan u centru Banjaluke. Telefon: 065/618-
241. BKM
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem sobu studentkinjama, Grbavica 1, kod [u-
marskog fakulteta. Telefon: 033/611-436. BK
- Izdajem dvokrevetnu sobu s kuhinjom i kupatilom.
Telefon: 051/463-392, 061/429-112. BKM
- Izdajem studentima dvokrevetnu sobu, veoma po-
voljno. Zvati do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/173-130. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba
kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK
Gara`e
PRODAJA
- Prodajem zidanu gara`u. Telefon: 065/291-076. BK
POTRA@NJA
- Potrebna gara`a u Lakta{ima od 1. aprila ili 1. maja.
Telefon: 062/951-961. BKM
Poslovni prostori
PRODAJA
- Prodajem poslovni prostor 68 m2, prizemlje, novo-
gradnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Obili}evo.
Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem poslovni prostor 80 m2, prizemlje, novo-
gradnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Centar.
Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem poslovni prostor 150 m2, prizemlje, kan-
celarije, skladi{te, upotrebna dozvola, useljivo, naselje
Obili}evo. Telefon: 065/511-121. BK
BANJALUKA:
- Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a
(ispred "Elektri~nog")
- Vidovdanska (stara autobuska
stanica kod biletarnice)
- Robna ku}a "Boska" (pored
{altera Razvojne banke)
SARAJEVO:
- [umarski fakultet
(Zagreba~ka 20/3)
- Internacional press
(autobuska stanica, Lukavica)
- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u Lorkinom nase-
lju i 80 m2 u Rosuljama. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem kafi} u zgradi, Rosulje. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samolje-
pljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta
3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem halu namje{tenu ma{inama za obu}arstvo
kod Gimnazije u Prnjavoru. Telefon: 065/511-155,
065/860-096, 066/144-522. BK
- Prodajem poslovni prostor u ku}i, plac 700 m2, kod
petlje, prije OBI-ja. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem useljiv lokal 80 m2, prizemlje, predvi|ena
prodavnica, Ul. \ede Kecmanovi}a 1a, novogradnja,
2.100 KM/m2 s PDV-om. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem poslovni prostor (pekara), 160.000 evra.
Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem nov poslovni prostor 80 m2 u centru, po-
voljno i 68 m2 u Mejdanu. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem poslovne prostore 44, 48, 60, 100 i 160
m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem poslovne prostore 30, 43, 44, 68, 82, 95,
160, 186, 216, 360, 700, 1.260 i 1.460 m2. Telefon:
065/549-687. BK
IZDAVANJE
- Izdajem reprezentativni kancelarijski prostor
600 m2 u centru grada, fizi~ko obezbje|enje, vi-
deo-nadzor, higijeni~arska slu`ba i kantina. Tele-
fon: 051/231-077, zvati do 16 ~asova. PK
- Izdajem dva lokala 100 i 24 m2 u u`em centru gra-
da. Telefon: 065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2 u Ulici Skendera
Kulenovi}a. Telefon: 051/465-078. BK
- Izdajem kancelariju 20 m2,1. sprat, u poslovnom
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
kod biletarnice)
oglase i robna ku}a "Boska"
po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
li~no na
adresu: TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
10. 3. 2010. tsjkfeb 41
centru Hani{te. Telefon: 065/511-121. BK
- Izdajem ekstra ure|en, namje{ten poslovni prostor
(kancelarija, ordinacija...) 60 m2 u prizemlju, naju`i
centar. Telefon: 063/904-603. BK
- Izdajem ure|en prodajni poslovni prostor 100 m2,
upotrebna dozvola, naselje Centar. Telefon: 065/511-
121. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra
^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru
Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Prodajem dva kafi}a 60 i 164 m2 u centru grada. Te-
- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e
parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916,
051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-
530. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu pro-
dajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na
infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Izdajem opremljen kozmeti~ki salon 35 m2, pogo-
dan i za frizerski, centar grada. Telefon: 065/668-366.
BK
- Izdajem poslovni prostor 36 m2, Jevrejska ulica, no-
vi zanatski centar, prizemlje. Telefon: 065/168-680,
065/481-905. BK
- Izdajem halu namje{tenu ma{inama za obu}arstvo
kod Gimnazije u Prnjavoru. Telefon: 065/511-155,
065/860-096, 066/144-522. BK
- Izdajem kancelarijski poslovni prostor 110-210 m2,
Banjaluka, glavna ulica, kod zgrade Vlade, ogra|en
parking, klima, centralno grijanje, alarm, registrovan,
upotrebna dozvola. Telefon: 065/666-435. BKM
- Izdajem namje{ten poslovni prostor 264 m2 (12
kancelarija), posl. centar "Olimpus", 3. sprat, zvati ra-
dnim danom od 8 do 16 ~asova. Telefon: 051/242-810,
066/709-433. BKM
- Izdajem lokal u Lazarevu (parking, telefon, dozvo-
la). Telefon: 051/371-329. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2 za kancelarije, 600
KM/mjese~no. Telefon: 065/549-687. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praonice
"Dado". Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki
potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-
131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja
66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon:
42 tsjkfeb!10. 3. 2010.
065/227-475. BK
- Prodajem 4.300 m2 zemlji{ta, dozvoljena gradnja
poslovnog objekta, naselje Lazarevo, kod "Petrolove"
benz. pumpe. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem parcele od 700 do 1.000 m2 za gradnju u
naselju Prije~ani, uz potok, Brusina. Telefon: 065/511-
121. BK
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i vo-
da. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Tele-
fon: 065/978-775. BK
- Prodajem 11 placeva (17 dunuma), Ul. Novaka Pi-
va{evi}a, Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te. Telefon:
065/510-196, 051/420-190. BK
- Prodajem 60 dunuma zemlje i {ume u komadu na
Kr~maricama, Banjaluka. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem 3.000 m2 zemlje u Drakuli}u, povoljno,
papiri 1/1. Telefon: 065/926-261, 051/381-249. BK
- Prodajem plac 750 m2, Ul. Alesandra K. I br. 39 Pe-
tri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Telefon: 0033385-12-
451-994. BK
- Prodajem parcelu 6.000 m2 u [u{njarima. Telefon:
066/776-188. BKM
- Prodajem 13 dunuma zemlje u Rami}ima (asfalt,
struja, voda, kanalizacija, uredni papiri). Telefon:
065/511-155. BK
- Prodajem plac pet dunuma u Kla{nicama, blizu
autoputa, gradska voda. Telefon: 065/471-036. BKM
- Prodajem {est placeva po 500 do 600 m2 na Rebrov-
cu 2, UT uslovi za gradnju. Papiri ~isti. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem plac 1.700 m na Tunjicama, na prevoju,
2
prije "Unisa", UT uslovi za poslovno-stambenu halu u
osnovi 300 m2. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem plac 656 m2, Ul. bra}e Kukrika br. 23,
kompletna infrastruktura. Dozvoljena gradnja ku}e
9x11 m Po+P+S+M. Papiri uredni. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Povoljno prodajem placeve u Trnu, preko Vrbasa
(struja, voda, telefon, slobodna gradnja). Telefon:
065/169-377. BKM
- Prodajem plac na Rebrovcu, povoljno. Telefon:
065/282-456. BKM
- Prodajem vi{e placeva za individualnu izgradnju, na
vi{e lokacija, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem plac 4.000 m2 u Prijakovcima (voda, stru-
ja), 32.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem plac 420 m2 za gradnju vikendice, uz rije-
ku Vrbanju. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem placeve za gradnju hala i stambeno-poslo-
vnih objekata. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem plac 560 m2 u centru Drakuli}a (voda,
struja, gr. dozvola), 32.000 KM. Telefon: 065/549-687.
BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Gla-
Oglasi
mo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u
Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri
uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Te-
lefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindol-
ska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon:
065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod
aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Tele-
fon: 051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8
m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasu-
to, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta-
{i. Telefon: 065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m
(izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon:
065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnja-
vor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili place-
vima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-
203, 051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e
Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-
393. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000
m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrba-
sa u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Telefon:
066/358-920. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje
(dva placa), pored puta, cijena 30.000 KM. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i u Karanovcu
pored Vrbasa. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem placeve u Banjaluci. Telefon: 066/165-
323. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije te-
levizore (digital, 100 Hz, slika u slici...). Telefon:
051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem reno laguna 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela
boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK
- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, 980 evra. Te-
lefon: 066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre-
{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW,
nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Tele-
fon: 065/896-422. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registro-
van do februara 2011. Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem kombi reno master 2004. god. proizvo-
dnje, fabri~ki termoking, hladnja~a, izolovan tovarni
prostor, pre{ao 223.000 km. Zapremina motora 2.463
cm3, snaga motora 84 kW. Dopu{tena nosivost 1.551
kg. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem uno, g. p. '88, registrovan do oktobra
2010, 1.100 KM. Telefon: 065/839-621. BK
- Prodajem pikamer, uvoz iz [vajcarske. Telefon:
065/218-600. BK
- Prodajem mercedes 190E, g.p. '86, original, pre{ao
174.000 km. Telefon: 065/218-600. BK
- Prodajem opel fronteru 2.8 dizel, g. p. '96, ili mije-
njam za gra|evinski materijal. Telefon: 065/510-196. BK
- Prodajem reno lagunu, g. p. 2003, neocarinjen,
3.200 evra. Telefon: 065/510-196. BK
- Prodajem volvo 80S, g. p. 2002, automatik, pla}ena
carina, 6.500 evra. Telefon: 065/510-196. BK
- Prodajem reno lagunu '96. godi{te, o~uvan, gara`i-
ran, benzinac, siva metalik boja. Telefon: 065/682-555.
BKM
- Prodajem ladu nivu, 2004. godi{te, 7.900 KM. Tele-
fon: 065/185-911. BKM
- Prodajem ford sijeru 1.8, '90. godi{te, 2.100 KM,
ford orion dizel, '87. godi{te, 1.600 KM, kavasaki ninja
1000, '87. godi{te, 1.800 KM, Banjaluka. Telefon: 066/
532-379. BKM
Auto-dijelovi
PRODAJA
Prodajem motor 200 dizel za mercedes. Telefon:
065/218-600. BK
- Prodajem dijelove - motore i limariju za FIAT duka-
to, lan~iju i punto. Telefon: 065/510-196. BK
- Prodajem dijelove za iveko, mjenja~ i trapove, g. p.
2004. Telefon: 065/510-196. BK
- Prodajem ve}u koli~inu alternatora, hladnjaka i an-
lasera za novije modele automobila. Telefon: 065/510-
196. BK
- Prodajem dijelove- motore i limariju za japanska
auta i d`ipove. Telefon: 065/510-196. BK
- Prodajem elektropodiza~e stakala s prekida~ima i
instalacijom za golf 2 s ~etvora vrata, sve 130 KM. Te-
lefon: 065/894-570. BK
- Prodajem mercedes 190E u dijelovima i hladnjak
za mercedes sprinter. Telefon: 065/218-600. BK
- Prodajem u dijelovima volvo 70S i volvo 40S, g. p.
2002. Telefon: 065/510-196. BK
- Prodajem opel korsu i opel vektru u dijelovima, ha-
varisana. Telefon: 065/510-196. BK
Li~ni kontakt
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e `eljela bi da joj se ja-
vi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Te-
lefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca
strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
Posao
- Potrebna konobarica za rad u kafe-slasti~arnici
"Coffe Break" u "Merkatoru". Telefon: 065/512-172,
065/856-558. BKM
- Potreban zubni tehni~ar sa radnim iskustvom. Tele-
fon: 066/808-387. BKM
- @ena sa iskustvom ~uvala bi dijete. Zvati od 8 do 20
~asova. Telefon: 065/983-737. BK
- Tra`imo marketing menad`ere za rad u firmi. Tele-
fon: 051/213-590. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u ze-
mlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon:
065/317-840, 051/313-116. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje-
{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-
470, 065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalite-
tno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK
- Profesor engleskog jezika - ~asovi i instrukcije, pre-
vodi tekstova i dokumenata, sudski tuma~-prevodilac.
Telefon: 065/938-401. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon:
065/178-743, 065/785-769. BK
- Vr{im usluge popravke, presvla~enja i tapaciranja
namje{taj, prevoz i garancija. Telefon: 065/526-824. BK
- Elektri~ar zamjenjuje dotrajalu elektroopremu, po-
pravalja stare i ugra|uje nove elektroinstalacije. Tele-
fon: 065/418-878. BK
- Vr{im usluge autolimarije i autolakiranja. Telefon:
065/827-061. BKM
- Nov~ane pozajmice brzo i povoljno, ekstra uslovi,
mogu}i du`i rokovi. Telefon: 00381643833833,
065/752-969. BKM
- Kerami~ar i vodoinstalater kvalitetno postavljaju
keramiku i vodoinstalacije na podru~ju Banjauke i oko-
line. Telefon: 066/265-127. BKM
- Vodoinstalater nudi usluge, garancija na obavljeni
posao. Telefon: 051/211-763, 065/546-390. BKM
- Molerski radovi - gletovanje, kre~enje, lakiranje sto-
larije, radijatora i sli~no. Telefon: 065/938-182,
051/306-884. BKM

- Pronala`enje podzemnih voda i bu{enje bunara na
podru~ju Banjaoluke, Kozarske Dubice, Prijedora,
Gradi{ke, Prnjavora, Dervente, dvadesetogodi{nje is-
kustvo u radu. Telefon: 065/952-183, 065/255-321. BKM
- Autoprevoznik kombijem vr{i prevoz robe, povo-
ljno. Telefon: 065/549-629. BKM
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani
prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno.
Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne
{kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK
- Vr{im usluge premotavanja elektromotora za hidro-
for, prekrupa~, mije{alice, ve{-ma{ine... Telefon:
065/513-413. BK
Razno
- Prodajem pokretni cirkular (trofazni motor). Tele-
fon: 051/304-157. BK
- Prodajem dva {poreta na drvo, smederevci (lijevi i
desni). Telefon: 065/606-373. BK
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proi-
zvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina
1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem 12 novih drvenih prozora 210x100 cm,
vakuum stakla. Telefon: 051/355-551. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni
ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grija-
nje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta,
mo `e i `i ral na upla ta. Te le fon: 065/894-241,
065/969-530. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalaci-
jom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20
m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Cen-
trum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Prodajem plasti~ne mladence za svadbene torte u
dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivolja
ko`a, sivi tik, drvo-ru~ni rad. Telefon: 065/896-422.
BK
- Prodajem dva prozora, ku}na vrata sa {tokom, dva
kau~a, dvije fotelje, TA pe}, drveni {ah, tu{-bateriju,
WC {olju, ormari} za kupatilo sa dva ogledala, tri no-
ve ~esme za sudoper, umivaonik i hrastovo bure za
rakiju 85 l. Telefon: 051/216-358, 066/437-725. BK
- Prodajem grobnicu ({est grobnih mjesta) povo-
ljno, groblje "Sveti Pantelija". Telefon: 051/319-451,
065/514-227, 051/216-067. BK
- Prodajem spava}u sobu (drvo). Telefon: 065/786-
511. BK
Oglasi
- Prodajem {iva}e ma{ine, polumosne i mosne {tan-
ce za obu}arstvo. Telefon: 065/511-155, 065/860-
096, 066/144-522. BK
- Prodajem komplet razglas jamaha ({est kutija, dva
vufera, poja~ala, mikseta. Telefon: 066/950-950. BKM
- Prodajem povoljno inventar za ugostiteljstvo (bar-
ske stolice i stolovi, separeje, zidne {ankove, sve od
drveta, polovno. Telefon: 066/950-950. BKM
- Pro da jem nov su do per, 100 KM. Te le fon:
066/702-870. BKM
- Prodajem patuljaste koze. Telefon: 065/255-321.
BKM
- Prodajem patuljaste vijetnamske svinje. Telefon:
065/255-321. BKM
- Prodajem {tene patuljaste pudle, stari 2,5 mjeseci,
iz {am pi on skog le gla. Te le fon: 065/935-194,
065/573-349. BKM
- Prodajem nov radni sto za u~enike, Banjaluka. Te-
lefon: 065/475-467. BKM
- Prodajem bagremov med na veliko. Telefon:
065/019-508. BKM
- Preno}i{te u ekskluzivnom apartmanu po povo-
ljnoj cijeni. Telefon: 065/631-613. BKM
- Prodajem braun mre`ice i el. aparate za brijanje.
Telefon: 061/323-906. BKM
- Prodajem rezanu gra|u, betonske cijevi i blokove,
mre`e i `eljezo, {aht i ostali gra|evinski materijal,
povoljno. Telefon: 065/541-743. BKM
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra-
|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber-
~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i ge-
nerator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor od sedam i 11 kilovata,
1.400 o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane
ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od
sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem strug za drvo. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM.
Telefon: 065/938-176. BK
10. 3. 2010. tsjkfeb 43
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovina
Kanton Sarajevo
OP]INA ILID@A
Na osnovu ~lana 45 stav 1 Zakona o gra|evinskom zemlji{tu Federacije BiH ("Sl. novine Federacije
BiH", br. 67/05) i ~lana 10 Odluke o gra|evinskom zemlji{tu na podru~ju op}ine Ilid`a ("Sl. novine Kan-
tona Sarajevo", br. 11/04), op}inski na~elnik r a s p i s u j e
JAVNIKONKURS
za izbor najpovoljnijeg ponu|a~a za dodjelu gradskog
gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju poslovnog objekta - namjene
studentski dom
I - PREDMET RASPISA JAVNOG KONKURSA
Predmet raspisa javnog konkursa je prikupljanje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponu|a~a za dodjelu neiz-
gra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta na parcelama ozna~enim kao k.~. br. Dio 277/1 KO Butmir
(kat. stanje), {to odgovara k.~. br. Dio 1941/5 KO Gornji Butmir (z.k. stanje), na kojem je planirana izgra-
dnja poslovnog objekta, a u svemu prema Regulacionom planu "Terme Ilid`a".
II - ELEMENTI LOKACIJE OBJEKTA:
- Lokacija: U neposrednoj blizini "Termalne rivijere Ilid`a"
- Povr{ina lokacije: P=1.100 m2
- Namjena objekta: Studentski dom
- Dimenzije objekta: 30,00 x 15,00 m
- Spratnost objekta: Po+P+2S
- BGP objekta: 1.900 m2
III - NAKNADA
- Po~etna cijena naknade za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te iznosi 270,00 KM po m2.
- Naknada za pogodnosti gradskog gra|evinskog zemlji{ta (renta) obra~unava se i pla}a kroz rje{enje o
dodjeli zemlji{ta, prema odluci o visini rente, koja je va`e}a u vrijeme dono{enja rje{enja.
- Naknadu za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta investitor nije du`an platiti, s tim da je obavezan izvr{iti
kompletno ure|enje parcele i finansirati dio nedostaju}e infrastrukture, a u svemu prema usvojenom Re-
gulacionom planu "Terme Ilid`a".
IV - KRITERIJI ZA ODRE\IVANJE PRIORITETA
Prednost za dodjelu lokacije za izgradnju objekta iz ta~ke I ovog javnog konkursa ima ponu|a~ koji ponudi:
1. Najve}u naknadu za dodijeljeno zemlji{te koja ne mo`e biti ista ili ni`a od po~etne cijene.
V - PRAVO U^E[]A I SADR@AJ PONUDE
- Pravo u~e{}a na konkursu imaju pravna lica ~ija djelatnost obuhvata formiranje studentskih domova.
Uz prijavu na konkurs ponu|a~i su du`ni prilo`iti:
- Naziv firme pravnog lica sa izvodom iz sudskog registra,
- Visinu ponu|ene naknade za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te,
- Bankarsku garanciju za obezbje|enje i osiguranje ponude na iznos od 100.000,00 KM. Va`nost ga-
rancije {est mjeseci od dana izdavanja iste.
- Potvrdu uplate za tro{kove pripreme konkursa u iznosu od 500,00 KM na `iro ra~un op}ine Ilid`a
Unicredit banka 3380002210024598.
VI - PODNO[ENJE PRIJAVA
Prijave sa obaveznom dokumentacijom iz ta~ke V ovog konkursa dostaviti u potpisanoj i zatvorenoj ko-
verti sa naznakom za "KOMISIJU ZA PROVO\ENJE JAVNOG KONKURSA ZA DODJELU
GRADSKOG GRA\EVINSKOG ZEMLJI[TA" na adresu:
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Sarajevo
Op}ina Ilid`a
Ul. Butmirska cesta br. 12
ili neposredno na protokol op}ine
Prijave se dostavljaju u roku od 15 dana od objavljivanja ovog konkursa.
VII - NA^IN OBAVJE[TAVANJA
Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja oba
entiteta BiH, zaklju~no s petnaestim danom do 16 sati, dana 25.03.2010. god.
Otvaranje prijava obavit }e se 29.03.2010. god. u 14.30, u sali op}ine Ilid`a.
Nepotpune (obavezna dokumentacija uz prijavu data u ta~ki V) i neblagovremene prijave ne}e se ni ra-
zmatrati, a Komisija }e donijeti zaklju~ak kojim se takva prijava odbacuje.
Zaklju~ak o rezultatima konkursa Komisija }e dostaviti svim u~esnicima javnog konkursa u roku od osam
dana po zaklju~enju konkursa.
U~esnici konkursa mogu u roku osam dana od dana prijema zaklju~ka o rezultatima javnog konkursa izja-
viti prigovor op}inskom na~elniku.
NAPOMENA
Op}ina Ilid`a zadr`ava pravo da izvr{i izbor najpovoljnijeg ponu|a~a ili da izmijeni ili poni{ti u cjelini ili
u dijelovima konkurs za davanje ponuda bez obaveze obrazlaganja.
Zainteresovani investitori se za detaljne informacije mogu obratiti Slu`bi za razvoj, investicije i komunal-
ne poslove op}ine Ilid`a.
Kontakt osoba:
Mirsad ^au{evi}, dipl. ing. arh.
tel. 775-684
OP]INSKI NA^ELNIK
Amer ]enanovi}, dipl. ing. ma{.
44 tsjkfeb!10. 3. 2010.

BHT 1 RT RS FTV PINK

1:/21!!!HHbs!njt!di 18/11!!!WWj!kft!uj 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-! 17/36 Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s*
.Qbs!ufo!ljs!difo;! 18/16!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn kv!ubs!okj!qsp!hsbn 17/46!!!NNfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s*
Gj!ob!mf!Twkfu!tlph! 1:/11!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!WWj!kft!uj 17/56!!!TTqps!uj!tj!np )s*
lv!qb!v!bm!qtlpn! 1:/21!!!E Ep!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 1:/16!!!TTmbu!lb!ubk!ob-! 18/11!!!BBob!mj-!

Preporu~ujemo
tlj!kb!okv;!Tqvtu!)n*- Nb!mb!UW
......!!!!!N tf!sj!kb!)s* tf!sj!kb!)s*
qsj!kf!opt 21/11!!!MMpw!dj!ob!{nb!kf!wf-! 21/11!!!HHsj!np!wf!cbk!lf-! 19/11!!!MMkv!cbw!kf!wkf!•ob-!
22/11!!!HHbs!njt!di dsub!ob!tf!sj!kb dsub!oj!gjmn tf!sj!kb!)s*
.Qbs!ufo!ljs!difo;! 21/36!!!L Lmj!gpse!.!wf!mj!lj!dswf!oj! 21/41!!!QQp!{j!uj!wob!hfp!hsb!gj!kb- 1:/11 CI-!
BHT 1 20.35 Gj!ob!mf!Twkfu!tlph! qbt- dsub!ob!tf!sj!kb {bc/!qsp!hsbn kv!ubs!okj!qsp!hsbn
lv!qb!v!bm!qtlpn! 21/61!!![[p!pqjt;!Obs!wbm 22/11!!!FFlp!wj!{j!kb-! 21/11!!!NNb!hj!•ob!
Liga {ampiona: Real Madrid tlj!kb!okv;!Tqvtu!)a*-! 21/66!!!I Ifs!cb!sj!kvn;!Mkf|!okbl epl/!qsp!hsbn qsj!wmb!•optu-!
- Olimpik Lion, prenos qsj!kf!opt
23/26!!!CCIU!wj!kft!uj
22/11!!!N NUT!nb!hb!{jo-!
{b!cb!woj!qsp!hsbn
22/41!!!CCi/!qkf!tnb!sj!db-!
nv{/!qsp!hsbn!)s*
tf!sj!kb )s*
22/11!!!\\ft!up!•v!mp
Sf!bm!ob!lpo!qswph!nf!•b!j!nj!oj!nbm!oph!qp!. 24/11!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb 22/46! Tft!usj!df- tf!sj!kb 23/11!!!EEof!wojl 22/41!! Tqbk!efs!nfo-
25/26!!!CCIU!wj!kft!uj 23/11!!!WWj!kft!uj 23/26!!!EEp!mj!ob!tvo!db-! dsub!oj!gjmn
sb!{b!lpe!lv!~f!~f!qp!lv!|b!uj!eb!ob!ep!lob!ej 25/41!!!NNj!tmj!uj!{f!mf!op- 23/26!!!V V!gp!lv!tv-! tf!sj!kb!)s* 23/11!!!JJo!gp!upq
{b!pt!ub!ubl!j!qmb!tj!sb!tf!v!•fu!wsuj!ov!gj!ob!mb!Mj!hf ep!lvn/!tf!sj!kb! jog/!qsp!hsbn 24/16!!!__b!sp!mj!kb-! 23/21!!!HHsboe!qb!sb!eb!)s*
|bn!qj!pob/!Mj!po!~f!ob!lsj!mj!nb!qp!ckf!ef!j{ 26/11!!!VV•j!mj!db-!lwj{ 24/11!!!E Ejw!mkj!v!tsdv-!tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* 24/41!!!\\ft!up!•v!mp-!
qswph!nf!•b!qp!lv!|b!uj!eb!ob!qsb!wj!kp|!kf!eop 26/36!!!CCf!Ib!Uf!cf!cf 24/61!!!I Ifs!cb!sj!kvn;! 24/66!!!MMj!hb!qswb!lb-! sj!bmj!uj!tf!sj!kb
j{of!ob!}f!okf/ 26/41!!!GGsfo!ef!sj!v•f!tmp!wb-! Cp!aj!~op!eswp qsf!hmfe!)s* 25/11!!!JJo!gp!upq
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 25/11!!!L Lmj!oj!lb- tf!sj!kb 25/31!!!4471.HFP;!Bmf!ltfk-! 25/21!!!TTb!sb!kf!wp!po!mbko
26/46!!!NNj!oj!Tdip!pm 25/61!!![[p!pqjt;!Bk!lv!mb mp!tp!tj!j!nfe!wkf!ej-! 25/36!!!NNfke!jo!Cb!okb!mv!lb
NOVA 21.00 26/51!!!EEp!csp!ep!|mj!v!np!kv! 26/11!!!WWj!kft!uj epl/!qsp!hsbn 25/46!!!TTqps!uj!tj!np
{f!nmkv-!epl/!qsp!hsbn ......!!!!N
Nb!mb!UW 26/26!!!WWj!kft!uj 25/51!!!KKvtu!gps!Mb!vh!it
Lud, zbunjen, 27/11!!!GGsfo!ef!sj!v!{f!nmkb!nb! 26/21!!!Q Qmb!wj!{nbk-! 26/31!!!TTmbu!lb!ubk!ob-! 26/11!!!BBob!mj-
Fwsp!qf-!bo/!tf!sj!kb
normalan, serija CI!jo!gp
27/26!!!C 26/46!!!L
dsub!ob!tf!sj!kb
Lmj!gpse!.!wf!mj!lj!dswf!oj!
tf!sj!kb
27/21!!!WWj!{b!{b!cv!ev!~optu-!
tf!sj!kb
26/61!!!JJo!gp!upq
V{!qp!{b!nb!|ov!lp!mj!•j!ov!bm!lp!ip!. 27/56!!!B
Bwf!oj!kb!Pdf!bo-!tf!sj!kb qbt-!dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb 27/11!!!MMkv!cbw!kf!wkf!•ob-!
Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb
28/41!!!N 27/11!!!Q Qb!op!sb!nb! 27/56!!!NNj!mbo!j!Fojt- tf!sj!kb!
mb!j!qp!nj!kf!|b!ob!tkf!~b!okb-!J{fu!j 28/56!!!V
V!nf!}v!wsf!nf!ov-! Jt!up!•oph!Tb!sb!kf!wb tlf!•f!wj 28/11!!!NNb!hj!•ob!
Gb!svl!tf!qsj!tkf!~b!kv!vtqp!nf!ob ci/!nb!hb!{jo 27/41!!!T Tsqtlb!eb!obt 27/61!! \p!oj!j!okf!hp!wp!tub!ep-! qsj!wmb!•optu-!
ob!nj!ov!mf!eb!of!j!hp!ej!of!uf!oj!lbe 29/26!!!FFvsp!jn!qvmt-!nb!hb!{jo 28/16!!!E Ep!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb dsub!oj!gjmn tf!sj!kb
pt!uwb!sf!of!bn!cj!dj!kf!j!of!pt!uwb!sf!of 29/56!!!CCj!{ojt!wj!kft!uj 29/11!!!V V!29/11-! 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt 28/56!!!HHvt!up!lv!mj!obs!tuwp!)s*
afmkf/!!!!! 29/61!!!LLmb!vo!Lj!sj-!bo/!tf!sj!kb pnmb!ejo!tlj!qsp!hsbn 28/36!!!EEp!mj!ob!tvo!db-! 29/11!!!JJo!gp!upq
29/66!!!NNpk!qswj!j{cps-! 2:/11!!!C Cjm!Tb!okbs-! tf!sj!kb 29/31!!!T
Tqbk!efs!nfo-!
OBN 21.00 sf!qps!ub!ab
2:/11!!!EEof!wojl 2:/16!!!V
dsub!ob!tf!sj!kb
Vqj!uojl- lwj{
29/26!!!OOb!|b!nb!mb!lmj!oj!lb-!
tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn
Hvt!up!lv!mj!obs!tuwp
29/66!!!H
2:/46!!!AAj!wpu!'!pt!ub!mp;! 2:/36!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj 2:/16!!!VVqj!uojl- lwj{ 2:/11!!!EEp!ejs!t!of!cb-!
Kraljica Margo, Cp!tbo!tlj!iv!nps 2:/41!!!E Eof!wojl 2:/41 Eof!wojl 3 tf!sj!kb
film
Gsbo!dvt!lb!kf!jt!dsqmkf!ob!csv!ubm!ojn-
14.30 15.35 20.10 23.00
lswb!wjn!wkfs!tljn!sb!up!wj!nb/!Lsb!mkj!db
Nbs!hp-!qsf!mj!kf!qb!kf-!qp!op!tob!afob!qmb!.
wf!lswj/!Lbp!tft!usb!lsb!mkb!\bsmb!Efwf.
uph!lb!up!mj!•lf!wkf!sf-!qsj!tj!mkf!ob!kf!veb!uj
tf!{b!qsp!uft!ubo!ub!Ifo!sj!kb!ef!Ob!wb!sfb//

Sa satelita Misliti zeleno,

dok. serija
Kliford - veliki
crveni pas,
Ljubavnica Venecije,
film
Pandorina kutija,
film
crtana serija
Lj!oft!lj!bluj!wjt!uj!tuwb!sb!kv Wf!{b!Wf!sp!oj!lf!tb!Nbs!lpn Njb!kf!vt!qkf!|ob!uf!sb!qf!vu!lj!.
HBO 20.05 vnkf!uoptu!pe!fmfl!uspo!tlph Lmj!gpse!kf!wf!mj!lj!dswf!oj!qbt/ ep!wf!ef!ob!kf!ob!tusbo!qv!uj!dv/ okb-!bmj!jnb!of!vt!qkf!mj!csbl/
puqbeb/!Qf!sj!poj!db!wf!|b!v!_j!. Jblp!ekf!mv!kf!{bt!usb!|v!kv!~f-!po Nbs!lp!wp!mj!Wf!sp!oj!lv-!bmj!okf!ob Okfo!tv!qsvh!Wj!lups!wj!|f!wp!mj!eb
Sedam du{a, lb!hv!plsf!~f!tf!tvo!dv!sb!ej kf!{b!qsb!wp!qsb!wb!vnj!mkb!ub nbk!lb!Qb!pmb!kf!qsf!tj!sp!nb!. qsp!wp!ej!wsj!kf!nf!ob!twpn!mbq!.
film v|uf!ef!fofs!hj!kf/!Jo!ejk!tlp.csj!. lv!db/!Okf!hpw!obk!cp!mkj!qsj!kb!ufmk |ob!eb!cj!np!hmb!qmb!uj!uj!nj!sb{ up!qv!of!hp!t!okpn/!_v!mb!!kf
ubo!tlb!lpn!qb!oj!kb!usb!aj!ob!•jo kf!okf!hp!wb!wmb!toj!db-!ekf!wpk!•j!. ept!up!kbo!Nbs!lp!wf!cp!hb!uf!j qsj!•v!p!vaj!wb!okv!v!ejw!mkfn!tf!.
Cf!o!Up!nbt!kf!qp!sft!lj!tmv!acf!ojl db!qp!jnf!ov!Fnj!mj!Ibvbse/!
eb!jt!lp!sjt!uj!tv!wj!|ov!fofs!hj!kv/ qp!mj!uj!•lj!vuj!dbk!of!qp!sp!ej!df/ ltv!v!{b!csb!okf!opn!lmv!cv/
lp!kfh!j{kf!eb!nsb!•ob!ubk!ob!j{!okf!.
hp!wf!qsp!|mpt!uj/!Po!lsf!~f!ob!of!wkf!.
31/16!!!TTqps!utlb!tsj!kf!eb 31/21!!!\\uj!lmb 31/21!!! GJMN Mkv!cb!woj!db! 31/11!!!\
\ft!up!•v!mp
sp!wb!uop!qv!up!wb!okf!v!qp!usb!{j!{b 31/46!!!MMj!hb!|bn!qj!pob;!Sf!bm! 32/16!!!SSu!hokf!wb-!tf!sj!kb Wf!of!dj!kf!)SQ* 32/11!!!B
Bnj!eaj!|pv-
jt!lv!qmkf!okfn-!{b!vwj!kfl!nj!kf!okb!kv!~j Nb!esje!.!Pmjn!qjl! 32/66!!!QQsj!•b!p!#Sj!cmkpk!•ps!cj# 33/11!!!P
Pe!hp!wp!sj!uf!mkv!ej!nb-! vaj!wp
aj!wpu!tf!enp!sp!qp!uqv!oji!tusb!ob!db/ Mj!po-!qsf!opt )2/!ejp* tqf!dj!kbm!op!j{!eb!okf 34/11!!! GJMN Qbo!ep!sj!ob!
33/56!!!C
CIU!wj!kft!uj 33/56!!!CCf{!lp!nfo!ub!sb 34/16!!!E
Eof!wojl!4 lv!uj!kb
33/66!!!UUf!nb!eb!ob 33/61 Jo!gp!qsp!gjm 34/41!!!GGmf|!Hps!epo-! 12/11!!! GJMN Qsf!mb!{bl
N. Geographic 18.00 34/41!!!MMj!hb!|bn!qj!pob!v! 34/16!!!TTqpsu tf!sj!kb 14/11!!!T
Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s*
op!hp!nf!uv- qsf!hmfe 34/23!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj 11/31!!!MMj!hb!qswb!lb;! 14/21!!!N
Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s*
Sve o Bibliji, dok. program 11/11 V!nf!}v!wsf!nf!ov-! 34/31!!!MMj!hb!|bn!qj!pob;! Nbo!•ft!ufs!kv!obk!ufe! 14/31!!!T
Tqps!uj!tj!np!)s*
ci/!nb!hb!{jo!)s* Nbo!•ft!ufs!k/!.!Nj!mbo-! .!Nj!mbo- 14/41!!!B
Bnj!eaj!|pv )s*
Bs!n b!h f!e po!t lb! cju!l b- 11/36!!!CCj!{ojt!wj!kft!uj toj!nbl toj!nbl 16/11 GJMN )s*
•f!uj!sj!kb!ib!•b!Bqp!lb!mjq!tf!j 11/41!!!FFvsp!jn!qvmt-! 12/11!!!LLmj!oj!lb-!tf!sj!kb 13/66 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
{wj!kfs!p{ob!• f!o b!tb!777 nb!hb!{jo!)s* 12/61!!!TTft!usj!df- tf!sj!kb {b!•fu!wsubl
tqp!nj!okv!tf!v!Pu!lsj!wf!okv/ 12/11!!!AAj!wpu!'!pt!ub!mp;! 13/26!!!NNUT!nb!hb!{jo
Kf!mj!pwb!lokj!hb!qsp!sp!•bo!. Cp!tbo!tlj!iv!nps )s* 13/51!!!TTsqtlb!eb!obt
12/41!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 14/21!!!QQb!op!sb!nb!
tlb-!j!kf!tv!mj!tf!pwb!qsp!sp!. {b!•fu!wsubl Jt!up!•oph!Tb!sb!kf!wb
•bo!tuwb!wf~!pcjt!uj!oj!mb@ 14/41!!!EEof!wojl

MRE@A PLUS ob! cj!kf!mp-! qp!mj!uj!•lj! nb!hb!{jo-! 32/66 Ep!qj!toj!dj

1:/11! Cbk!lf!sj! t! Nbs!tb-! dsub!oj! gjmn-! 1:/41 Qp!.
dpzp! 3-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Bmb!ejo-! dsub!oj! gjmn-
21/21!Wjo!lt-!dsub!oj!gjmn-!221/56 Qmf!|j-!qmf!|j-!tf!.
sj!kb-! 23/11 Wj!lup!sj!kb-! tf!sj!kb-! 24/11 Twf! ~f! cj!uj
ep!csp-! tf!sj!kb--! 27/31! Tqpsu! dfo!ubs- 27/36! Obk!.
cp!mkf! hp!ej!of-! tf!sj!kb-! 31/11 Obk!cp!mkf! hp!ej!of-
tf!s j!kb-! 3 3/11 Np!kf! esb!h f! lp!n |j!kf-! tf!s j!kb-
34/11 Oj!kf!nj!twkf!epl-!tf!sj!kb-!111/11 Tqpsu!dfo!.
ubs-!111/16![b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-!tf!sj!kb
BN
17/41 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/56!Wp!ef!ob!qmb!of!.
ub-!11:/21 Twj!kfu!ob!emb!ov-!221/11 Op!wpt!uj-!221/16
Qp!{ob!uj-! 21/61 Tlsj!wf!ob! lb!nf!sb-! 22/11 Tufn
122-! 23/11 Op!wpt!uj-! 23/26! Nv!wj!fmboe-! 24/11
Tv!qfslf|-! jhsb-! 25/11 Op!wpt!uj-! 25/16 GJMN
Tqbs!ubo-!227/11 Op!wpt!uj-!227/26![mb!uob!qmb!of!ub-
28/26 Twj!kfu!ob!emb!ov-!229/11 Eb!obt!v!Tsqtlpk-
29/36 Np!oj!up!sjoh-!22:/11 Tqpsu!gmb|-!22:/41 CO
np!oj!ups-!331/26 Tqpo!{p!sv!|f-!tf!sj!kb-!332/11 Dsop
cf{!hsb!oj!db-!333/41 Qsf!hmfe!eb!ob-!334/11 GJMN-
11/56 Bt!uspd!ibu-!114/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn
BEL
19/11 Wj!ef!p.t!usb!oj!df! )wj!kft!uj-! {b!oj!nmkj!wpt!uj! ,
nv!{ j!• lj! tqp!u p!w j*-! 1 :/11 Kv!u bs!o kj! qsp!h sbn-
22/11 Mkv!cbw!tb!ob!qsj!kb!uf!mkfn-!tf!sj!kb-!223/11 Wj!.
kft!uj-! 23/31 \b!sf!oj! lv!wbs-! 23/41 Np!kb! gbs!nb-
qp!mkp!qsj!wsf!eb-! 23/51 Np!cj!mf-! fnj!tj!kb! p! bvup!.
np!cj!mj!nb-!223/61 Qmbz!Pvu-!fnj!tj!kb!p!jhsj!db!nb-
24/11 Cfm!hptu-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb!)s*-!225/11
GJMN -!2 26/41 \b!sf!oj!lv!wbs-!226/61 Dslwf!oj!lb!.
mfo!ebs-!227/11 Wj!kft!uj-! 27/41 Qmbz!Opx-! fnj!tj!kb
p! jhsj!db!nb-! 27/51 Np!cj!mf-! fnj!tj!kb! p! bvuj!nb-
27/61 Jt!lp!sjt!uj!usf!ov!ubl-!qv!up!qjt-!228/41 Wf!mj!lb!.
oj! 31/! wj!kf!lb-! ep!lvn/! qsp!hsbn-! 29/41 Lp!bmf-
dsub!oj!gjmn-!22:/11 Cfm!ebo-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!.
kb-! 2:/46! Nv!{j!•lj! {je! cz! Ebo!lb-! 31/11 Qvmt
hsb!eb-!hsbe!tlj!nb!hb!{jo-!332/11 Mkv!cbw!tb!of!.
qsj!kb!u f!mkfn-! tf!s j!kb-! 3 3/11 33! •b!t b-! 3 3/41
GJMN -!1 11/11 Ip!spt!lpq
RTS
17/16 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 19/11 Kv!ubs!okj eof!.
wojl-! 19/26 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/17 V! {esb!.
wpn! uf!mv-! 1 :/31 Lv!w b!u j! tsdfn-! {b!c b!w oj
qsp!hsbn-!11:/46 Tmb!hb!mj!db-!lwj{!)s*-!221/16 Usbh-
epl/!qsp!hsbn-!221/46!Sp!cob!lv!~b;!{b!of!lp!hb
twf! .! {b! twb!lph! qp!of!|up-! {bc/! qsp!hsbn! )s*-
22/11 Wft!uj-! 22/16 Cpt!upo!tlj! bewp!lb!uj-! tf!sj!kb
)s*-! 23/11 Eof!wojl-! 23/26 Tqpsu! qmvt-! 23/41
Lv!wb!uj!tsdfn-!{b!cb!woj!qsp!hsbn!)s*-!223/56 Pop
lbp! mkv!cbw-! tf!sj!kb! )s*-! 24/41 Wj! j! Nj!sb! Beb!okb
Qp!mbl-! {b!cb!woj! qsp!hsbn! )s*-! 15/26! Lv!mj!obs!tlj
mf!up!qjt-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!225/41 Aj!wpu!kf!aj!wpu-
ep!lvn/! qsp!hsbn! )s*-! 26/26 Jt!usb!aj!wb!okf! ejw!mkj!.
of;!Lpo!hp-!pcsb!{p!wob!tf!sj!kb-!227/29 Qp!{p!sj!|uf
v! lv!~ j;! Sb!{ wpe! ob! }b!• lj! ob!• jo-! tf!s j!kb! )s*-
28/11 Eof!wojl-!228/31 Fwsp!ofu-!epl/!qsp!hsbn-
28/36 \ub! sb!ej!uf! csf-! jo!gp-! 28/56! Cfp!hsbe!tlb
isp!oj!lb-! 29/36 Plp! nb!hb!{jo-! epl/! qsp!hsbn-
2:/11 Tmb!hb!mj!db-!lwj{-!22:/41 Eof!wojl!3-!331/21
Mj!hb!|bn!qj!pob-!tqps!utlj!qsp!hsbn-!331/51 Mj!hb
|bn!qj!pob;! Nbo!•ft!ufs! kv!obk!ufe! .! Nj!mbo-! qsf!.
opt! 2/! qp!mv!wsf!nf!ob-! 32/41 Mj!hb! |bn!qj!pob-
32/56 Mj!hb! |bn!qj!pob;! Nbo!•ft!ufs! kv!obk!ufe! .
Nj!mbo-! qsf!o pt! 3/! qp!mv!w sf!n f!o b-! 3 3/46 Mj!h b
|bn!qj!pob-!tqps!utlj!qsp!hsbn-!334/61 Sjn-!tf!sj!.
kb-!111/61 Fwsp!ofu-!ep!lvn/!qsp!hsbn!)s*-!111/69
Cfs!mjo! Bmf!ltbo!efs!qmbd-! tf!sj!kb-! 12/61 GJMN -
14/11 Wft!uj-!114/15 Jt!usb!aj!wb!okf!ejw!mkj!of;!Lpo!hp-
pcsb!{p!wob!tf!sj!kb!)s*-!115/26 Plp-!ep!lvn/!qsp!.
hsbn! )s*-! 15/56 Usbh-! ep!lvn/! qsp!hsbn! )s*-
16/58 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs
VIKOM
18/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!118/41 Uf!.
mf!|pq-!19/11!Qj!tnp!hmb!wb-!qv!up!qjt-!221/41 Uf!.
mf!| pq-! 2 2/11 [b!c sb!o kf!o b! mkv!c bw-! tf!s j!kb! )s*-
23/11 Sb!ejp ob UW-! 25/41 Uf!mf!|pq-! 26/11 [b!.
csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb-! 27/11 Uf!mf!|pq-! 27/56
Fnj!tj!kb! p! Wj!ub!gp!ov-! 29/41 Vs!cb!ob! flp!mp!hj!kb-
2:/41 Eof!wojl SUT 3-! 31/41 Hptu! v! tuv!ej!kv-
lpo!ublu! fnj!tj!kb! )s*-! 32/11 Nbs!lf!ujoh-! 33/11
Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{! TNT! •bu-! .......! Nbs!lf!.
ujoh-!113/11 Fspu!tlj!qsp!hsbn0Nv!{j!•lj!qsp!hsbn
TV HAJAT
17/56 Ep!csp!kv!usp!CjI-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/31
Ib!kb!upw!dj! ob! sb!tqvt!uv-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 1:/11
Cbk!lf!sj! t! Nbs!tb-! dsub!oj! gjmn- 1:/41 Qp!dpzp! 3-
dsub!oj!gjmn-!11:/46 Bmb!ejo-!dsub!oj!gjmn-!221/21 Wjo!.
lt-!dsub!oj!gjmn-!221/56 Qmf!|j-!qmf!|j!tf!sj!kb-!222/56
Wj!kft!uj-!223/11 Wj!lup!sj!kb-!tf!sj!kb-!224/11 Twf!~f!cj!uj
ep!csp-!tf!sj!kb-!225/26 [NCU-!qsp!gj!mj-!227/35 Tqpsu
qmvt-!227/36 Obk!cp!mkf!hp!ej!of-!tf!sj!kb-!228/11 [b!.
vwj!kfl!tv!tkf!ej-!tf!sj!kb-!228/51 Wj!kft!uj-!228/61 [wj!.
kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj!ob!{b!ebu!lv"-!229/26 Sf!dfqu
{b!ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-!22:/11 Wj!kft!uj
v!8-!22:/56!Wj!ub!gpo-!331/11 Obk!cp!mkf!hp!ej!of-!tf!.
sj!kb-! 33/11 Np!kf! esb!hf! lp!n|j!kf-! tf!sj!kb-! 34/11
Oj!kf!nj! twkf!epl-! tf!sj!kb-! ! 11/11 Tqpsu! dfo!ubs-
11/16 [b!vwj!kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-! 12/16! Sf!dfqu
{b! ep!cbs! aj!wpu-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 12/46! [wj!.
kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj-!{bc/!qsp!hsbn-!113/11 Wj!kft!.
uj! v! 8-! 1 3/66 Tvs!w j!w ps-! |pv-! 1 5/16 Ib!kbu
qsp!evd!uj!po! |pv-! nv{/! qsp!hsbn-! 16/16 Hmbn
Cmbn-! {bc/! qsp!hsbn-! 16/56 Npk! epn-! 17/21
Nv!{j!•lj! qsp!hsbn<! ......! Qsf!hmfe! qsp!hsb!nb! {b
 TV mre`a 10. 3. 2010. tsjkfeb 45

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/11 Wj!lup!sj!kb-! 17/26!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! 17/51!!!O
Ob!|j!obk!cp!mkj!eb!oj-! Ep!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb
1:/21!!!E 19/26!!!L Lsb!wb!j!Qj!mf-! 18/26!!!LLsb!wb!j!Qj!mj~-
tf!sj!kb!)s* dsub!oj!gjmn!)s* tf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
Isb!ob!j!wj!op
19/31!!!I 17/51!!!QQp!dpzp- dsub!oj!gjmn 18/36!!!E
Eaf!lj!_fo-! 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 19/51!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc 18/51!!!NNjggz-
19/66!!!WWj!kft!uj 17/61!!!E
Ep!sb!jt!usb!av!kf-! dsub!ob!tf!sj!kb 21/26!!!B
Bgsj!lb-!•b!sp!coj! 1:/26!!!H Hbs!njt!di;!Gj!ob!mf! boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb
1:/11!!!C
Cbk!lf!sj!t!Nbs!tb- dsub!oj!gjmn 18/61!!!N
Nb!mj!{nb!kj!~j-! lpo!uj!ofou;!Qpt!ub!obl- Twkfu!tlph!tlj!kb!|lph! 18/66!! Nbm!lpmn!v!tsf!ej!oj-!
dsub!oj!gjmn 18/26!!!T
Tv!qfs!Cj!mj-!dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb lv!qb!.!tqvtu!)N*- tf!sj!kb
1:/41!!!Q
Qp!dpzp!3- Lsj!aj~.lsv!aj~- jhsb
18/31!!!L 19/16!!!C
Cvn!cb-! 21/52!!!!BBgsj!lb-!•b!sp!coj! qsj!kf!opt 19/36 Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
dsub!oj!gjmn 18/41!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn-! dsub!ob!tf!sj!kb lpo!uj!ofou;!Qsj!sp!eoj! 21/26!!!Q Qsj!kf!opt!tkf!eoj!df! tf!sj!kb
1:/46!!!B
Bmb!ejo-! lp!mb!aoj!qsp!hsbn 19/26!!!F
F{p!UW- lv!sj!p{j!uf!uj- Iswbu!tlph!tb!cp!sb 1:/26!!!BBt!usp!|pv-
dsub!oj!gjmn 19/41!!!P
PL!Ljet-!dsub!oj!gjmn ub!spu!|pv ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb 22/26!!!H Hbs!njt!di;!Gj!ob!mf! fnj!tj!kb
21/11!!!WWjo!lt- 1:/11!!!V
Vesj!nv!|lj-! Pebw!ef!ep!wkf!•opt!uj-!
21/21!!!P 22/17!!!I
IQ!.!hekf!tuf!wj-!uv!kf! Twkfu!tlph!tlj!kb!|lph! 22/31!!!QQpe!jt!ujn!lsp!wpn-!
tf!sj!kb epl/!qsp!hsbn!)s* tf!sj!kb j!wb!|b!qp!|ub- fnj!tj!kb! lv!qb!.!tqvtu!)A*- tf!sj!kb
21/56!!!Q
Qmf!|j-!qmf!|j-! 21/11!!!L
Lsbmk!Lwjo!tb!WJJ-! 22/21!!!N
Nb!hj!•ob!qsj!wmb!•optu-! qpe!qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn qsj!kf!opt 22/61!!!EEb!ej!mkb-!
tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* tf!sj!kb 22/21!!!P
Pqsb!|pv 23/26!!!Q Qsj!kf!opt!tkf!eoj!df! tf!sj!kb
22/66!!!WWj!kft!uj Fl!tlmv!{jw-
21/36!!!F 23/21!!!JJO!nb!hb!{jo 22/66!!!C
Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f Iswbu!tlph!tb!cp!sb 23/31!!!LLsbmk!Lwjo!tb-!
23/11!!!WWj!lup!sj!kb-! {bc/!fnj!tj!kb!)s* 24/11!!!O
Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb-! 23/11!!!E
Eof!wojl 24/41!!!Q Qsj!kb!uf!mkj!9-! tf!sj!kb
tf!sj!kb Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-!)s*
21/66!!!T tf!sj!kb 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs tf!sj!kb 23/56!!!FFl!tlmv!{jw-
Twf!~f!cj!uj!ep!csp-
24/11!!!T 22/31!!!TTupm!{b!5- Obk!cp!mkf!hp!ej!of-!
25/11!!!O 23/41!!!P
Pqsf!{op!t!bo!}f!mpn-! 24/61!!![[p!wfn!tf!Fbsm!4- nb!hb!{jo
tf!sj!kb!)s* lv!mj!obs!tlj!|pv!)s* tf!sj!kb tf!sj!kb tf!sj!kb 24/16!!!WWf!•f!sb!{b!6-!
25/11!!!KKf!ebo!ob!kf!ebo-! 22/66!!!PPCO!jo!gp Pebw!ef!ep!wkf!•opt!uj-
26/11!!!P 24/31!!!NNflmbvep!wf!l~f!sj!6-! 25/21!!!L Ltf!ob!.!qsjo!df!{b! mj!gftuzbmf!fnj!tj!kb
upl!|pv 23/41!!!PPCO!Upq!21-! tf!sj!kb tf!sj!kb sb!uoj!db!7-!tf!sj!kb 24/66!!!EEsv!hp!mj!df-!
26/11!!!WWJQ-! hmb!{cf!ob!fnj!tj!kb Nb!hj!•ob!qsj!wmb!•optu-!
27/11!!!N 25/21!!!WWj!kft!uj!{b!qsj!kf!wp!epn! 25/66!!!L Lpe!Bof tf!sj!kb
tf!sj!kb 24/51!! Tupm!{b!5-! tf!sj!kb {b!hmv!if 26/21!!!L Lp!hb!csj!hb@ 26/41!!!BBo!}fp!j!wsbh-!
27/11!!!WWj!kft!uj lv!mj!obs!tlj!|pv!)s* 28/11 Wj!kft!uj 25/31!!!UUW!lb!mfo!ebs 26/51!!!UUW!wsuj~ tf!sj!kb
27/36!!!O
Obk!cp!mkf!hp!ej!of-! 25/16!!!HHsbe!bo!}f!mb!JJ- 28/36!!!O
Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb-! 25/46!!!S
Sj!kf•!j!aj!wpu-! .......!!!O
Oj!ojo!lv!ubl 27/26!!!NNbm!lpmn!v!tsf!ej!oj-!
tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* tf!sj!kb sf!mj!hjk!tlj!qsp!hsbn .......!!!WWj!ub!nj!ojy tf!sj!kb
Isb!ob!j!wj!op-!
28/41!!!I 26/36!!!CCft!utfm!mfs!UW 29/36!!!JJo!nb!hb!{jo-! 26/46!!!BBm!qf!.!Ev!obw! .......!!!MMvd!lbt!uf! 27/51!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb-
lv!mj!obs!tlj!|pv 26/56!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb-! |p!v.cj{!fnj!tj!kb .!Kb!esbo qb!•kf!qvt!up!mp!wj!of tf!sj!kb
29/11!!!WWj!{j!ub tf!sj!kb 2:/26!!!E
Eof!wojl 27/21!!!I
Iswbu!tlb!vaj!wp 27/26!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! 28/21!!!QQpe!jt!ujn!lsp!wpn-
2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob 27/31!!!LLsbmk!Lwjo!tb-!tf!sj!kb 28/41!!!DDsp!bujb!ptj!hv!sb!okf-! Wpzbhfs!8- tf!sj!kb
2:/14!!!BBUW!wj!kft!uj 27/66!!!PPCO!jo!gp fnj!tj!kb!qpe! tf!sj!kb 28/46!!!EEb!ej!mkb-
2:/46!!!TTqpsu! 28/11!!!CCj!ubo!hf!j!qsjo!df!{f!JJ- qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn 28/16!! f.Iswbu!tlb tf!sj!kb
tf!sj!kb 28/46!!!O
Obk!tmb!cj!kb!lb!sj!lb-!lwj{ 28/51!!![[obo!tuwf!of!wj!kft!uj 29/11!!!LLsbmk!Lwjo!tb-!
28/56!!!TTlsj!wf!ob!lb!nf!sb-! 29/26!!!LLpe!Bof 29/11!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn tf!sj!kb
{bc/!fnj!tj!kb 29/41!!!EEp!mj!ob!tvo!db- tf!sj!kb 29/31!!!AAv!qb!ojk!tlb 29/41!!!WWj!kft!uj
29/26!!!TTupm!{b!5- 2:/26!!!MMp!up!804: qb!op!sb!nb 29/66!!!FFl!tlmv!{jw-!
lv!mj!obs!tlj!|pv 2:/31!!!IIQ!.!hekf!tuf!wj-! 29/61!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc nb!hb!{jo
29/66!!!PPCO!jo!gp uv!kf!j!wb!|b!qp!|ub 2:/36!!!E Epd!ups!Xip!4-! 2:/16!!!WWf!•f!sb!{b!6
2:/26!!!FFl!tlmv!{jw 2:/41!!!EEof!wojl tf!sj!kb

20.00 15.45 03.20 20.10 23.25 23.45

Najbolje godine,
serija
Tf!cbt!ujk!bo!{b!iwb!mkv!kf!Ejk!.
boj!|up!kf!•v!wb!mb!Wj!lj/!Po!ub!.
lp!}f!hp!wp!sj!Qb!vmj!eb!~f!v
tv!cp!uv!j{b!~j!v!qp!sp!ej!•ov
|f!uokv-!b!pob!nv!pe!hp!wb!sb
eb!kpk!ub!lwf!tuwb!sj!np!sb!ob!.
kb!wj!uj!vob!qsj!kfe/
Princ iz Bel Era,
serija
Gj!mjq!j!Ij!mb!sj!Cfo!lt!v•f!nmb!.
ev!F|mj!eb!wp!{j!bvup!np!cjm-!bmj
poj!oj!tv!cb|!obk!cp!mkj!v•j!uf!mkj-
kfs!of!pcsb!~b!kv!qba!okv!ob
qsb!wj!mb!qsj!mj!lpn!wpa!okf/!Eb!mj
~f!Wjm!qp!np!~j!Lbs!mup!ov!eb
vlsb!ef!okf!hp!wv!af!ov@!
Smrtonosna
legenda, film
Qsj!kf!tup!uj!ov!hp!ej!ob-!usj!tuv!.
efo!ub!|lp!mf!If!mft!ubet!Cps!.
ejoh!csv!ubm!op!tv!vcj!kf!ob/
Vcj!db!tf!vup!qjp!v!kf!{f!sv-!b
uj!kf!mp!oj!lbe!oj!kf!ob!}f!op/!Qsj!.
•b!kf!qpt!ub!mb!hp!ej|!okf!tmbw!mkf
{b!hf!of!sb!dj!kf!tuv!ef!ob!ub/
A sad u Europu!,
dok. serija
Of!wkf!sp!wb!uop!lvm!uvs!op!cp!.
hbu!tuwp!Qb!sj!{b-!•j!kj!kf!hsbe!.
tlj!cv!eafu!{b!lvm!uv!sv!tb!np
usj!qvu!wf!~j!pe!{b!hsf!cb!•lp!.
hb-!bmj!{b!up!kf!ebo!qb!sj!tlj
nv!{fk!Mvws!{b!sb!ej!211!nj!mj!.
pob!fvsb!hp!ej|!okf/!
Nevini, serija
Flj!qb!tf!cp!sj!eb!ep!lbaf
eb!kf!tmv!•bk!vcjt!uwb!{b!qsb!wp
tb!np!vcjt!uwp/!Bebn!tf!qsj!.
iwb!uj!nf!ib!oj!lf-!b!pt!ub!mj!jt!.
usbavkv!asuwj!ov!vsb!•vo!mkj!wptu/
Gpse!{ob!wj!|f!p!esp!hb!nb!lp!.
kf!tv!qsj!ep!oj!kf!mf!asuwj!opk!tnsuj
of!hp!|up!afmj!qsj!{ob!uj/
Re`i me, serija
\po! j! Eav!mj!kb! ep!o p!t f
wbaov!pemv!lv!lp!kb!tf!uj!•f
okj!ip!wph!of!sp!}f!oph!ekf!uf!.
ub/!Ob!lpo!j{of!ob!eoph!qsp!.
cmf!nb!t!op!wjn!|f!gpn-!\po!j
Lsjt!uj!kbo!qp!•ov!pu!lsj!wb!uj!of!.
ept!ubu!lf!up!hb!|up!wj!|f!oj!tv
wmb!toj!dj!lmj!oj!lf/!

31/11!!!O
Obk!cp!mkf!hp!ej!of-! 31/11!!!WWpy!qp!qv!mj 31/11!!!OObk!cp!mkf!hp!ej!of-! 31/15!!!F
FQ!sf!qps!ub!ab 31/26!!!OOp!hp!nfu-!MQ-! 31/11!!!DDTJ;!OZ-!
tf!sj!kb 31/21!!!E
Ef!kb!ob!upl!|pv tf!sj!kb 31/21!!!B
B!tbe!v!Fvsp!qv"-! fnj!tj!kb tf!sj!kb
32/11!!!T
Tvs!wj!wps-! 32/11!!! GJMN Lsb!mkj!db! 32/11!!!MMve-!{cv!okfo-! epl/!tfsjkb 31/51!!!OOp!hp!nfu-!MQ-! 32/11!!!NNfo!ub!mjtu-
j{b!lb!nf!sf Nbs!hp ops!nb!mbo-!tf!sj!kb 32/11!!!Q
Qsp!dft 2/!qp!mv!wsj!kf!nf tf!sj!kb
33/11!!!N
Np!kf!esb!hf!lp!n|j!kf-! 34/41!!!T
Tf!ebn!sb!uoj!lb!J-! 33/11!!!EEp!lups!t!Cf!wfs!mj! 32/46!!!N
Nb!nv!uj!db-!tf!sj!kb 32/41!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 32/61!!![[b!cp!sbw!mkf!oj!tmv!•bk-
tf!sj!kb tf!sj!kb Ijm!tb- tf!sj!kb 33/41!!!P
Puwp!sf!op 32/51!!!O
Op!hp!nfu-!MQ-! tf!sj!kb
34/11!!!O
Oj!kf!nj!twkf!epl-! 11/31!!! GJMN Qsp!mkf!~f! 34/16!!!WWj!kft!uj 34/36!!!WWj!kft!uj 3/!qp!mv!wsj!kf!nf 33/51!!!OObk!hp!sj!of!qsj!kb!ufmk-!
tf!sj!kb v!Qb!sj!{v )s* 34/31!!!OOft!ub!mj-!tf!sj!kb 34/51!! Qp!tmp!wof!wj!kft!uj 33/46!!!O
Op!hp!nfu-!MQ- tf!sj!kb
11/11!!!T
Tqpsu!dfo!ubs 13/16!!! GJMN Lsb!mkj!db! 11/31!!!TTfk!ogfme- tf!sj!kb 34/56!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf fnj!tj!kb!j!tb!af!dj 34/46!!!WWj!kft!uj
11/16!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-! Nbs!hp )s* 11/61!!!CCsb!•of!wp!ef-!tf!sj!kb 34/66!!!F
F.Iswbu!tlb 34/36!!!OOf!wj!oj-! 34/56!!!SSf!aj!nf-!
tf!sj!kb 15/41!!!L
Lf!•f!sj- 12/31!!!QQptu!nps!ufn-!tf!sj!kb 11/41!!![[obo!tuwf!of!wj!kft!uj tf!sj!kb tfsjkb
12/16!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb tqps!utlj!qsp!hsbn!)s* 13/31!!!WWj!ep!wj!uj!Nj!mbo-! 11/61!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! 11/26!!!QQsf!hp!wb!sb!•j- 12/36!!!BBt!usp!|pv-
16/26!!!F
Fvspq!tlb!mj!hb-! ub!spu!|pv Wpzbhfs!8-!tf!sj!kb tf!sj!kb fnj!tj!kb
tojn!lb!vub!lnj!df 14/31!!! GJMN Tnsup!op!tob! 12/46!!!L
Ltf!ob!.!qsjo!df!{b! 12/11!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
mf!hfo!eb sb!uoj!db!7- tf!sj!kb {b!•fu!wsubl
15/61 Qptu!nps!ufn-!tf!sj!kb 13/31!!!Q
Qsf!lje!qsp!hsb!nb!
16/46!!!TTfk!ogfme-!tf!sj!kb sb!ej!sf!ep!woph!
17/11!!!JJO!nb!hb!{jo pesab!wb!okb!vsf!}b!kb

•fu!wsubl Qsp!hsbn! {b! ekf!dv-! 22/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj 23/66 Hmbt!Bnf!sj!lf-!224/31 Usj!cv!obm-!225/11

qsp!hsbn!)s*-!222/41 Pme!Uj!nf-!nv!{j!•lj!qsp!. Wj!kft!uj-! 25/16 Cft!utfm!mfs! UW-! 25/26 Bluv!fm!. 87,7 95,5
88,4 99,3
TV SARAJEVO hsbn-!223/11 Wj!kft!uj-!223/16 Tf!sj!kb!)s*-!223/66
Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!225/11 Lwj{-!226/11 Jo!ufs!.
op-! jog/! qsp!hsbn-! 26/11 Twj! wp!mf! Sfk!npo!.
eb-! tf!s j!kb-! ! 2 6/36 Gsfk!{ fs-! tf!s j!kb-! 2 7/11 89,7 106,4
18/11!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!221/11 51/!tkf!eoj!db wkv!)s*-!227/26 Lwj{-!228/26 Tf!sj!kb-!229/21 Epl/ Eb!obt! qp!qp!eof-! jog/! qsp!hsbn-! 27/41 V
Tlvq!|uj!of! LT-! qsj!kf!opt-! 28/11 Wj!kft!uj! UW qsp!hsbn-!22:/11 Eof!wojl!VTL-!22:/41 Eof!. ep!cspn! esv|!uwv-! lvm!uvs!oj! qsp!hsbn-! 28/26
TB-! 2 8/18! Aj!mj! lv!i b-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn- wojl!GUW-!331/16!UW!Mj!cfs!uj-!qp!mj!uj/!nb!hb!{jo- Lps!w j!o p!w b! qp!u sb!h b-! ep!l vn/! qsp!h sbn-
28/21 Hekf! kf! obt!ub!mp-! ep!lvn/! qsp!hsbn- 32/11 Plp!mj|! j! uv!s j!{ bn-! epl/! qsp!h sbn- 29/11 Ub!sji-!229/16 Qv!up!lb!{kb///-!229/26 Gsfk!.
28/66 _bs!mj! _b!q mjo-! tf!s j!kb-! 2 9/31 Ub!s ji- 32/41 Isp!oj!lb! VTL-! 32/61! Tf!sj!kb-! 33/51 {fs-!tf!sj!kb-!229/56 Dsub!oj!gjmn-!22:/11 Eof!wojl 07.00 Najava programa 09.00 Jutarnji uz 15.30 Music info
29/36 Sbk!wp!tb-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 29/41 GJMN -!1 11/26 Lwj{--!.....!Qsf!hmfe qsp!hsb!nb 3- 31/16 Aj!wp! j! vaj!wp-! nv!{j!•lj! qsp!hsbn- 07.40 Stanje na putevima Nes Castru 16.00 Deutche
Eof!wojl-!22:/11 Dsub!oj!gjmn-!22:/13 Hsj!np!wf {b •fu!wsubl 32/41 [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb-! 33/26 Lmj!. 07.45 Servisne informacije 12.00 Deutche Welle
cbk!lf-!22:/36 Cbk!lf!j{!dj!kf!mph!twj!kf!ub-!22:/51 oj!lb-! tf!sj!kb-! 34/11 Ob! lsb!kv! eb!ob-! 34/26 08.00 Pregled dnevne {tampe Welle 16.30 Album
[pp!Mb!of-!dsub!oj!gjmn-!331/11 J{cps!tqps!ujt!uf 09.00 Nagradna igra 12.30 Album nedjelje
Lbo!up!ob!Tb!sb!kf!wp-!qsj!kf!opt-!332/11 Wj!kft!uj!v TV TK TUZLA Hpt!uj!pob-!jog/!qsp!hsbn-!111/11!Hmbt!Bnf!sj!.
lf-!111/41 Pekb!wb!qsp!hsb!nb 10.00 Dnevni horoskop nedjelje 17.00 [ta ima
32-! 33/11 Lmj!oj!lb-! tf!sj!kb-! 34/11 Twj! wp!mf 17/16!Lp!sb!op!sb!oj-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/11 10.42 Stetoskop, emisija o zdravlju 13.00 Info 17.30 Vrijeme
Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!334/41 WPB-!111/11 GJMN- [b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb! )s*-! 21/11 Wj!kft!uj- 11.00 Selebriti info brifing! 18.00 90+
12/56 Eof!wojl! UWTB-! )s*-! 13/11! Qsf!hmfe 21/16 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb-!221/21 Csb!~b!Lp!. 15.00 Mali oglasi
16.00 Selebriti info 13.30 [ta 18.30 [ta
qsp!hsb!nb {b •fu!wsubl bmf-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 21/31 Boj!nbm! Tupsz- ima ima
dsub!oj!gjmn-!221/36 Ef!ojt!Ob!qbtu-!ekf!•kj!qsp!. 17.00 @ene u muzici
hsbn-! 22/11! Ljs!cj-! ekf!•k!j! qsp!hsbn-! 22/36 18.30 Dnevnik 14.00 90+ 19.00 Info
RTV USK BIHA] Ob!usb!hv!qsj!sp!ef-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!222/66 21.40 Najava {tampe za ~etvrtak 14.30 Pregled
Top 10 i po
brifing!
19.30 Odjava
19/11!Kv!usp-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/41 Twj!wp!. J{! eb!ob! v! ebo-! 23/11 Wj!kft!uj-! 23/26 Mj!cfs!uj UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! 22.00 Doma}a hit-lista
mf! Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb-! 21/11 Wj!kft!uj-! 21/26 UW-!jog/!qsp!hsbn-!223/56 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb- qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 00.00 Pregled dana 15.00 Pregled -najava
00.05 No}ni muzi~ki program 25 na 97.6 20.00 Dance time
46 tsjkfeb!10. 3. 2010.
BiH najvjerovatnije
ostaje sa dva
tima u NLB ligi
FOTO NN
Odr`ana
sjednica
Skup{tine
ko{arka{ke
regionalne
NLB lige
U takmi~enju
ostaje 14 klubova
Kako sada stvari
stoje, na{a
zemlja bi i u
narednoj sezoni
regionalne lige
trebalo da ima dva
predstavnika.
Priklju~uje
se ~e{ki Nimburk
Po~eo sarajevski
~elend`er
U Sarajavu je ju~er po~eo glavni
dio teniskog ATP ~elend`er turni-
ra "BH Telecom Indoors 2010",
koji se igra za nagradni fond od
30.000 dolara.
U uvodnim me~evima, ju~er posli-
jepodne, plasman u drugo kolo izbo-
rili su Italijan Stefano Galvani i
Holan|anin Igor Sijsling. Galvani je
u prvom kolu bio bolji od petog no-
sioca Kristofa Vligena (Belgija) re-
zultatom 6:7, 6:1 i 6:3, dok je
Sijsling eliminisao {estog nosioca
Britanca Aleksa Bogdanovi}a rezul-
tatom 7:6, 4:6, 7:5. U ve~ernjim sati-
Uspjesi bh. rva~a Omeragi}
Bh. rva~i gr~ko-rimskim i slobo- postavio novi
dnim stilom u kategorijama kadeta,
dje~aka i seniora proteklog vikenda bili bh. rekord
su uspje{ni na me|unarodnim turniri-
ma u Beogradu i Koprivnci, te na
dr`avnom prevenstvu Austrije.
Na kadetskom turniru "Trofej
Beograda", na kojem je u~estvovalo
112 mladih rva~a gr~ko-rimskim
stilom iz {est dr`ava, Elvir ]osi} iz
sarajevske Bosne osvojio je srebrenu
medalju u kategoriji do 100 kg. U
Koprivnici je odr`an turnir za dje~a-
ke, uz u~e{}e 250 takmi~ara. Bh.
predstavnici osvojili su tri bronzana
odli~ja, i to: Adi ]osi} (Bosna) u
kategoriji do 31 kg, Dervi{ Ljubun-
~i} (Sloboda) do 36 kg i Ahmo Hu-
ri} (Sloboda) do 39 kg. Bh. seniorski
reprezentativci bra}a Haris i Ke-
mal Taji}, koji `ive i treniraju u Aus-
triji, osvojili su zlatne medalje na
tamo{njem dr`avnom prvenstvu
slobodnim stilom, slave}i u kategori-
jama do 84 i 96 kg. (Fena)
Dejan MAKSIMOVI]
Skup{tina preduze}a "Sidro", vlasni-
ka ko{arka{ke regionalne NLB lige, u po-
ne dje ljak uve ~er odlu ~i la je da u
takmi~enju ostaje 14 klubova, iako su go-
dinu dana ranije donijeli odluku da ligu
smanje na 12 ekipa.
Sjednica Skup{tine, u ~ijem su radu
u~estvovali svi vlasnici preduze}a, odr`ana je
u Ljubljani, a njoj je prisustvovao i Nihad
Imamovi}, predsjednik KK Bosna ASA BH
telekom i Ko{arka{kog saveza BiH.
ma odigrano je jo{ pet me~eva singla
i sedam dubla. Na turniru }e nastupi-
ti i {est bh. tenisera: Aldin [etki},
Ismar Gor~i}, Tomislav Brki} i Mir-
za Ba{i} u singlu, te Damir D`umhr i
Franjo Raspudi} u dublu. Najte`i po-
sao u prvom kolu ima}e Ba{i}, koji
}e se danas u prvom kolu sastati sa
prvim nosiocem Slovakom Karolom
Bekom, trenutno 88. igra~em na
ATP listi. Pored njega, sarajevskoj
publici predstavi}e se i njegov ze-
mljak Dominik Hrbati, nekada 12.
igra~ svijeta.
D.M.
Tarik Omeragi}, brzokliza~ sarajev-
ske Bosne, na me|unarodnom takmi-
~enju "Future Champions Trophy
2010", odr`anom u Budimpe{ti od 5.
do 7. marta, oborio je dr`avni rekord
na 1.000 metara u kategoriji Juniori D.
Bh. rekord sada glasi jedan minut i
445 sekundi. Omeragi} je u ukupnom
plasmanu (zbir rezultata u trkama na
1.000, 777 i 500 metara) osvojio se-
dmo mjesto. U trci na 500 metara
Omeragi} je bio odli~an peti.
Na ovom takmi~enju, koje je finalno
za kliza~e isto~ne Evrope (Danubia
serija) i zapadne Evrope (StarClass se-
rija), nastupio je i Ademir Babai}, jo{
jedan ~lan Bosne. On je u kategoriji
Junior C osvojio solidno 15. mjesto u
ukupnom plasmanu. Najbolje plasiran
bio je u trci na 1.000 metara, u kojoj je
zauzeo sedmu poziciju.
D.M.
Sport
Slovenci ne
daju Preld`i}a
Lp!|bs!lb!|lj! tb!wf{
Tmp!w f!o j!kf! pecjp! kf! np!h v!.
~optu! eb! Fnj!sv! Qsfm!eaj!~v-
lp!|bs!lb|v! uvs!tlph! Gf!ofs!.
cb!i •fb-! pep!c sj! qsp!n kf!o v
lp!|b!sl! b!|lph! esabw!mkbo!tuwb
lb!lp!cj!tuf!lbp!qsb!wp!obt!uv!.
qb! {b! CjI/! Pwp! tv! Oj!ib!ev
Jnb!n p!w j!~ v-! qsfe!t kf!e oj!l v
LT!CjI-!j!Njs!tb!ev!Nj!mb!wj!~v-
•mb!ov! Tusv!•oph! tb!wkf!ub-! ob
tbt!ubo!lv! v! Mkv!cmkb!oj! qsf!oj!.
kf!mj!qsfe!tub!woj!dj!LTT/
#Pecj!mj! tv! twb!l v! np!h v!.
~optu! eb! sb{!hp!wb!sb!kv! p! up!.
nf! eb! eb!kv! ep!{ wp!mv-! of
tb!np! Qsfm!eaj!~v! of!hp! j! pt!.
ub!mjn! lp!| bs!l b!| j!n b! j{! CjI
lp!kj! jnb!kv! lp!| bs!l b!| lp
esabw!mkbo!t uwp! Tmp!w f!o j!kf/
Uwsef!eb!jnb!kv!Qsfm!eaj!~f!wp
pcf!~ b!o kf! eb! ~f! jhsb!u j! {b
okji! ob! TQ! v! Uvs!tlpk-! jblp
tnp! jn! qsf!{fo!up!wb!mj! ep!lv!.
nfou!v!lp!kfn!kf!ci/!lp!|bs!.
lb|! qpu!w sejp! ob!n kf!s v! eb
jhsb! {b! CjI/! Jqbl-! of!~f!np
pevt!ub!uj/!Qsf!emp!aj!~v!mkv!ej!nb
v! LT! CjI! eb! tf! ej!s fl!u op
pcsb!u j!n p! GJ!C B#-! sf!l bp! kf
Jnb!np!wj~/
Kako sada stvari stoje, na{a zemlja bi i u jedan klub izvan prostora biv{e SFR Jugosla- Prema nezvani~nim informacijama, ru-
narednoj sezoni regionalne lige trebalo da vije, a to je ~e{ki Nimburk, koji je uputio kovodstvo lige, odnosno samo takmi~enje, od
ima dva predstavnika. Naime, rukovodstvo molbu za u~e{}e u NLB ligi. Nimburka }e i profitirati. Navodno, ~e{ki
takmi~enja odlu~ilo je da ubudu}e niti jedna "Prihvatili smo molbu Nimburka da klub je za ulazak u ligu ponudio 500.000
zemlja ne}e mo}i imati vi{e od ~etiri kluba, a eura. Prethodno su ~lanovi Skup{tine potvrdili
Srbija trenutno ima pet. Stoga se mo`e o~eki- finansijski izvje{taj za 2009. godinu, te finan-
Niti jedna zemlja ne}e
vati da BiH ostane sa dva tima. Rukovodstvo
mo}i da ima vi{e od ~etiri kluba
sijski plan za 2010. godinu. Nakon toga, pri-
lige ima dvije pozivinice, koje }e dodijeliti hvatili su se rasprave o promjeni vlasni~ke
Hrvatskoj ili Srbiji, te Sloveniji ili BiH. To }e strukture, ali u tom segmentu nisu donijeli ko-
zavisiti od toga koja zemlja bude imala manji u~estvuje u na{oj ligi, ~ime }emo oja~ati na~ne odluke, nego su prolongirali raspravu
broj klubova. Dakle, ona koja izgubi jednog sportski proizvod, te klubovima omogu}iti za narednu sjednicu Skup{tine preduze}a "Si-
predstavnika dobi}e pozivinicu. Uz sve to, dodatne marketin{ke aktivnosti", pi{e u saop- dro", koja }e biti zakazana nakon ovosezon-
naredne sezone ligi bi trebalo da se priklju~i i {tenju Skup{tine NLB lige. skog finalnog turnira.
Borac
U Velesu
ispunili
o~ekivanja:
odbranio
prvo mjesto
Aldin [etki}
FOTO NN
Rukometa{ice Borca odbra-
nile su prvo mjesto na 32.
osmomartovskom turniru u
Banjaluci. One su nakon po-
bjede nad Devetkom i Mirom
u posljednjem susretu na tur-
niru igrale nerije{eno sa Ra-
dni~kim (21:21).
Nakon vodstva od 14:7 u
25. minutu, Borac je stao.
Dvadeset minuta nije postigao
gol, tako da su Beogra|anke
izjedna~ile na 14:14, a zatim i
povele. Banjalu~anke, predvo-
|ene Draganom Kne`evi} i
Kornelijom Klinac, uspjele su
da do|u do remija i trijumfa
na turniru ~iji je doma}in bio
[etki} optimista
upravo Borac. Kne`evi}eva je
me~ zavr{ila sa sedam golova,
a Kornelija Klinac sa pet. Na
pred duel sa Estonijom
drugoj strani, najefikasnija je
bila Marija Grbi} sa devet go-
lova. Za najbolju igra~icu tur-
nira progla{ena je Kornelija
D. MAKSIMOVI] "Sam plasman u Drugu grupu predstavlja uspjeh, a
Klinac, za najboljeg golmana
@eljka Tatar iz Devetke, koja pobjedom nad Makedonijom opravdali smo o~ekivanja.
Aldin [etki}, najbolje rangirani bh. teniser, na- U ~etvrtfinalu se sastajemo s Estonijom u Talinu. Opti-
je i pro{le godine dobila pri-
znanje, ali kao ~lanica Budu- glasio je kako je optimista pred susret ~etvrtfinala mista sam kada je u pitanju taj me~. Vjerujem da mo`e-
Druge grupe Evroafri~ke zone Dejvis kupa s Estoni- mo pre}i i tu prepreku i napraviti jo{ jedan iskorak",
}nosti, dok je najbolji strijelac
bila Tamara Stojanovi} iz De- jom u Talinu. rekao je [etki}.
Na{a teniska reprezenacija u prvom kolu Druge Daver Vrani}, vr{ilac du`nosti selektora BiH, izra-
vetke sa 29 golova.
Rezultati: Devetka - Borac grupe slavila je u Makeodniji nad doma}inom rezulta- zio je zadovoljstvo nastupom na{ih tenisera, navode}i
da uspjeh u Velesu nije bio slu~ajan.
24:29, Mira - Radni~ki 26:35,
Radni~ki - Devetka 26:27, "Vrijedno smo se pripremali za me~ s Makedonijom.
Vrijedno smo se pripremali za Na{i teniseri su imali priliku da izbruse formu na dva fju-
Borac - Mira 35:15, Devetka - me~ s Makedonijom, rekao Vrani}
Mira 24:22, Radni~ki - Borac ~ers turnira u Sarajevu. Uo~i ovog me~a znao sam da smo
favoriti, da imamo bolje igra~e, ali je to trebalo dokazati i
21:21. Poredak: Borac 5 bodo-
va, Devetka 4, Radni~ki 3, na terenu. Nije bilo lako igrati u prepunoj dvorani i u uza-
tom 3:2 i tako postigla istorijski uspjeh za BiH u Dejvis vreloj atmosferi. No, bh. igra~i su uspjeli da se vrate nakon
Mira 0.
M.P. kupu. Najzaslu`niji za trijumf bio je upravo [etki}, ali i vodstva Makedonije od 2:1 i sa dvije pobjede do|u do tri-
Ismar Gor~i}, koji je osvojio odlu~uju}i poen. jumfa", kazao je Vrani}.
 Sport 10. 3. 2010. tsjkfeb 47

Borac na
@rijeb polufinala Kupa
Bosne i Hercegovine u fudbalu

branioca naslova [ipovac:

O~ekujemo
Drugi
kazne
polufinalni
par ~ine Ub!lnj!•bs!tlb!j!Tv!ejk!tlb
sarajevski lp!nj!tj!kb!Gv!ecbm!tlph0Op!hp!nf!.
uoph!tb!wf!{b!CjI!tmkf!ef!~f!tf!.
@eljezni~ar i enj!d f! ~f! sb!{ nb!u sb!u j! abm!c v
aktuelni bh. Gv!ecbm!tlph!lmv!cb!Cp!sbd!qp!wp!.
epn!mp!|fh!tv!}f!okb!ob!nf!•v!28/
prvak ekipa lp!mb!Qsf!nj!kfs!mj!hf!CjI!qsp!ujw!Mf!.
mostarskog pub!sb!)2;3*/
Zrinjskog #Vcjkf!} f!o j!tnp!eb!tv!ob!| f
qsjk!nkf!ecf!ob!nkft!uv-!uf!eb!~f
ob!lpo!qsf!hmf!eb!wb!okb!wj!efp.toj!.
nb!lb!hmb!woj!bs!cj!ubs!Bo!uf!Ajw!lp!.
Juniori wj~-!okf!h pw!qp!n p!~ ojl!Esb!h p
_v!mf!j!lpo!usp!mps!Cf!sj!tmbw!Nbs!lp!.
Kv!•f!kf!pcbw!. uj~!cj!uj!lba!okf!oj#-!sf!lbp!kf!Sb!enj!.
mkfo!j!asj!kfc!{b!ws|oj!df mp!\j!qp!wbd-!ej!sf!lups!Cps!db/
Lv!qb!CjI!v!kv!oj!ps!tlpk
lpo!lv!sfo!dj!kj/!
V!qp!mv!gj!ob!mv!tf!tbt!. Parovi
ub!kv;!Kf!ejo!tuwp!.!Tb!sb!.
kf!wp-!Tmp!cp!eb!.!Cp!sbd/
V!qp!mv!gj!ob!mv!Lv!qb!CjI!tbt!ub!~f!tf!Tmb!wj!kb!.!Cp!sbd!j!Af!mkf!{oj!.
Qswj!nf!•f!wj!ob!sb!tqp!.
Banjalu~ani
•bs!.![sjok!tlj/!Qswf!vub!lnj!df!jhsb!kv!tf!35/!nbs!ub!v!Jt!up!•opn!Tb!sb!kf!wv
sf!ev!tv!42/!nbsub-!b!gj!.
slavili u prvoj j!Tb!sb!kf!wv/!Sf!wbo!|j!tv!ob!sb!tqp!sf!ev!25/!bqsj!mb!v!Cb!okb!mv!dj!j!Npt!ub!sv/
ob!mb!32/!bqsj!mb/!Gj!obm!of ovosezonskoj
utakmici:
Qswb!gj!obm!ob!vub!lnj!db!jhsb!~f!tf!23/!nb!kb/!Sf!wbo|!kf!25!eb!ob!lb!toj!.
vub!lnj!df!jhsb!~f!tf!6/!j
Sa{a Kajkut (Borac) kf/!Qp!ckf!eojl!Lv!qb!CjI!v!ob!sf!eopk!tf!{p!oj!jhsb~f!v!Mj!hj!Fwsp!qf/
2:/!nb!kb/ FOTO NN

Vedran RADENOVI], Vladimir GRBI]
Lider na tabeli Premijer lige BiH ekipa ba-
njalu~kog Borca u polufinalu Kupa BiH sasta}e
se sa braniocem pobjedni~kog pehara Slavijom
iz Isto~nog Sarajeva.
@rebanje parova obavljeno je ju~e u prostorija-
ma Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH. Drugi po-
lufinalni par ~ine sarajevski @eljezni~ar i aktuelni
prvak na{e zemlje sastav mostarskog Zrinjskog.
"U polufinalu nema lakih protivni-
ka. Da nam je neko ponudio da biramo ekipu protiv
koje bismo igrali, ne bismo mogli da odlu~imo. Bez
obzira na sve smatramo da mo`emo da se plasiramo
u finale", rekao je Radmilo [ipovac, direktor premi-
jerliga{a sa Gradskog stadiona, i dodao:
"U prvoj utakmici, na gostovanju, `elimo da os-
tavarimo povoljan rezultat i onda u revan{u na na-
{em terenu, pred punim stadionom, ovjerimo
plasman u finale."
Iako je Borac u jesenjem dijelu Premi-
jer lige BiH slavio na gostovanju u Isto~nom Saraje-
vu sa 1:0, Milomir Odovi}, {ef stru~nog {taba
Slavije, smatra da u polufinalnim susretima ne}e biti
favorita.
"Zadovoljan sam ishodom `rijeba, jer smo u
polufinalu izbjegli @eljezni~ar. Ne mislim da se ne
mo`emo ravnopravno nositi s 'plavima', ali je ~inje-
nica da je tim sa 'Grbavice' uhvatio odli~an ritam {to
je u njihovim redovima izazvalo euforiju. Naravno,
ni protiv Borca ne}e biti lako. Banjalu~ani su vi{e
puta u ovoj sezoni pokazali da imaju kvalitet, ali isto
tako vjerujem da moja ekipa ima realne {anse za
plasman u finale i odbranu pobjedni~kog pehara",
Milomir kazao je Odovi}.
Odovi} @eljezni~ar i Zrinjski ove sezone
zadovoljan, odigrali su jednu prvenstvenu utakmicu, kada je na
Dragan stadionu "Grbavica" bilo 1:1.
Jovi} "Zrinjski je mo`da u blagoj prednosti s obzirom
smatra da da se revan{ igra 'Pod Bijelim brijegom', ali u Kupu
su dobili to ne mora zna~iti ni{ta. U Mostaru kao i na na{em
najte`eg terenu postoje svi uslovi za dobru igru i na nama je
protivnika da iste iskoristimo. Nisam imao posebnih `elja prije
`rijeba. Niti jedna od ekipa u polufinale nije stigla
slu~ajno. Svaka posjeduje kvalitet i ako `elimo
osvojiti Kup, moramo pobje|ovati", istakao je Amar
Osim, trener @eljezni~ara.
Prema mi{ljenju trenera Dragana Jovi}a, `rijeb
Mostarcima nije bio naklonjen, ali nagla{ava da su
{anse za plasman u nastavak jednake.
"Dobili smo najte`eg mogu}eg protivni-
ka. Ekipa trenera Amara Osima u ovom trenutku
igra u zaista izvrsnoj formi. Pokazala je to ne samo
pobjedom u prethodnom kolu u [irokom Brijegu,
ve} i ranije. Zato smatram da nam `rijeb nije bio na-
klonjen. Naravno, na{a prednost je revan{ u Mosta-
ru. Ne zna~i da }e nam zbog toga biti puno lak{e.
O~ekujem neizvjesne utakmice u kojima }e moji
izabranici u~initi sve da do|emo do finala. Mi ima-
mo jo{ mnogo prostora za napredak", rekao je Jovi}.

Abdulah Ibrakovi} [aranovi}

nezadovoljan zalaganjem
Blijedo
izdanje
"ro|enih"
na "Ko{evu"
FOTO NN
S. IBRULJ
Abdulah Ibrakovi}, trener Vele`a, nezadovoljan
je zalaganjem svojih izabranika u nedjeljnoj uta-
kmici protiv Olimpika.
Ako se izdanje Vele`a iz Travnika moglo proglasiti
lo{im (poraz 1:2), onda bi se nedjeljna izvedba "ro|e-
nih" na Olimpijskom stadionu "Asim Ferhatovi} Hase -
Ko{evo" mogla svrstati u kategoriju najlo{ijih ikada
(0:1). Iako su Mostarci igrali prakti~no na neutralnom
terenu, uz mnogo vi{e svojih navija~a, te imali sasvim
solidno su|enje, ipak su izgledali nezainteresovano, be-
zvoljno i indolentno. Od takve konstatacije nije mogao
pobje}i ni trener Ibrakovi}.
"O~igledno je da neki igra~i misle da su ne-
zamjenljivi i zato se na terenu pona{aju indolentno. Sra-
motno je kako se pojedinci odnose prema crvenom
dresu. Istina je da smo bili smo oslabljeni, da je teren
bio katastrofalan, ali sve u svemu pona{anje nekih igra-
~a je nedopustivo. Na{i navija~i putovali su ~itav dan da
bi na kraju vidjeli kako jednom {utnemo na gol u deve-
deset minuta. To je sramotno", ustvrdio je Ibrakovi}.
Vele` narednog vikenda u derbiju do~ekuje Saraje-
Neki igra~i misle da su
nezamjenljivi i zato se na
terenu pona{aju indolentno,
ka`e trener Vele`a
vo, a Ibrakovi} najavljuje izmjene u igra~kom kadru.
"Ta uta kmi ca dolazi za nas u najlo{ijem
mogu}em trenutku. Nismo se poja~ali, konkurencija u
ekipi je slaba i neki misle da imaju osigurano mjesto.
Me|utim, protiv Sarajeva }emo mnogo mijenjati, makar
u ekipu stavljao juniore", zaklju~io je Ibrakovi}.
debituje
Hrgovi}
ponovo na "Pecari"
Edin [aranovi}, debitova}e u
dresu Olimpika narednog viken-
da na gostovanju u Travniku. Za
igra~a koji je u redove "vukova"
stigao u zimskom prelaznom ro-
ku ju~e je iz hrvatskog prvoliga{a
Zadra kona~no dostavljena sva
potrebna dokumentacija za regis-
traciju.
"Dokumentacija je proslije|ena
u N/FS BiH tako da }emo na [a-
ranovi}a mo}i ra~unati ve} nare-
dnog vikenda protiv Travnika.
On je igra~ koji }e svojim iskus- Mirko Hrgovi}, nekada{nji fu- bez obzira na moju bogatu karijeru
tvom i znanjem znatno doprinije- dbalski A reprezentativac BiH, veseli me da sam opet na 'Pecari'",
ti u zavr{nici i realizaciji. To }e karijeru }e nastaviti u [irokom kazao je Hrgovi} koji se ju~er pri-
nam pomo}i u namjerama da se Brijegu. klju~io mom~adi na poslijepodne-
dodatno pribli`imo vrhu tabele", Mijo Jeli}, predsjednik tima s "Pe- vnom treningu.
rekao je Edin Prlja~a, trener care", dogovorio je povratak Hrgovi- Hrgovi} je, izme|u ostalih klubo-
Olimpika. }a u klub iz kojeg je prije {est godina va, nosio i dres Hajduka, te Dinama,
Olimpik je odli~no startovao u oti{ao u Volfsburg. Bio je to tada a bio je jedan od standardnijih igra~a
drugom dijelu sezone. Nakon najve}i transfer u Premijer ligi BiH. u reprezentaciji BiH pod vodstvom
gostuju}eg trijumfa u Modri~i, u "Predsjednik Jeli} me nazvao i vrlo selektora Bla`a Sli{kovi}a. Na drugi
nedjelju je na "Ko{evu" savladao brzo smo se dogovorili. Jednostavno, mandat u [iroki Brijeg sti`e iz nje-
Vele`. Ove dvije utakmice [ara- `elim pomo}i [irokom Brijegu, klu- ma~kog drugoliga{a Furta s kojim je
novi} je propustio upravo zbog bu za koji me ve`u jako lijepe uspo- dogovorio sporazumni raskid ugo-
pote{ko}a s papirima. me ne. [i ro ki je je dan od vora.
V.R. najorganiziranijih klubova u regiji i D.K.
48 tsjkfeb!10. 3. 2010. Sport
Vijesti
Toniju se Man~ester junajted
ne vra}a
u Minhen u problemima pred
Luka Toni, 32-godi{nji ita-
li jan ski na pa da~ na po zaj -
ve~era{nju revan{
mnici u Romi, nikako se ne
bi volio vratiti u Bajern, ~iji
utakmicu osmine
je zvani~no igra~. finala Lige {ampiona
"Pre di vno mi je u Ro mi.
Prihvatili su me saigra~i i na-
vija~i, osje}am se kona~no
po`eljno tamo gdje sam. Ni-
kako ne bih volio da se vra-
tim u Minhen", rekao je Toni,
koji se na utakmici s Mila-
nom pro{log vikenda vratio
na teren nakon povrede.
Po dolasku u Rim Toni je
odigrao pet utakmica i posti-
gao dva gola.

Murinjo opet
na tapetu
Trener Intera @oze Murinjo
mogao bi da bude dodatno ka`-
njen zbog razgovora sa svojim
asis ten tom na me ~u sa \e no -
vom proteklog vikenda.
Murinjo je pro{log mjeseca ka`-
Portugalac davao
takti~ke savjete
pomo}nom treneru
klju~io dvojicu igra~a Intera na
me~u sa Sampdorijom. Portuga-
lac je na utakmici sa \enovom
vi|en kako daje takti~ke savjete
sa tri bi na "Me ace" po mo }nom
treneru \uzepeu Bareziju i sada
bi mogao da bude dodatno ka`-
njen.
"Pro{log mjeseca, trener Kre-
monezea Roberto Venturato doda-
Remi na
"Mestalji"
Fu dba le ri Va len si je i Ra -
sing Santandera odigrali su
bez golova na "Mestalji" u
posljednjoj utakmici 25. kola
{panske Primere.
Bio je to tre}i remi Valensi-
je u posljednjih sedam uta-
kmi ca. "Sli je pi mi {e vi" su
tre}i na tabeli Primere sa 47
bo do va, ~e ti ri vi {e od ~et - Nemanja Vidi}
(Man~ester junajted)
vrto pla si ra ne Ma jor ke i 15
ma nje od vo de }ih Re ala i

\uzepeu Bareziju
njen sa tri me~a zabrane vo|enja
ekipe zbog gesta koji je pokazao
kada je sudija Paolo Taljavento is-
"Dolijao"
i Karlos Tevez
Argentinac snimljen
ispred jednog hotela kako
za ruku dr`i biv{u djevojku
tno je suspendovan na jedan me~
nevo|enja tima nakon {to je za
vrijeme suspenzije sa tribina da-
vao ta kti ~ke in stru kci je svom
asistentu", navodi se u saop{tenju
Disciplinske komisije.
Po sli je D`o na Te ri ja,
E{lija Kola i Patrisa Evre,
"dolijao" je jo{ jedan lju-
bavnik iz ostrvskog premi-
jerliga{kog fudbala.
Paparace, naime, nije uspio
da izbjegne ni igra~ Man~es-
ter Sitija Karlos Tevez, koji
je uhva}en ispred jednog ho-
tela kako za ruku dr`i jednu
plavu{u.
Veoma brzo se saznalo da
se dje voj ka zo ve Ma ri ja na
Paesani. S njom je Argenti-
nac, navodno, ve} bio u vezi
prije nego {to je postao otac.
Majka male Kejti, koja je ro-
|ena u februaru 2010. je Va-
nesa!
Na ra vno, ne ime no va ni
izvor tvrdi da je Tevez ho-
telsku sobu platio ke{om, a
31-godi{nja ma`oretkinja sa
njim je privatnim avionom
Barselone. Santander je ostao
na 16. mjestu i sada ima 26
bodova.
Bajern ho}e
Krki}a
Bajern je zainteresovan za
dovo|enje 19-godi{njeg Bo-
jana Krki}a u sklopu transfe-
ra u kojem bi u suprotnom
smjeru oti{ao Frank Riberi,
pi{e {panski dnevnik "Sport".
Ri be ri, ko jem ugo vor sa
Ba var ci ma is ti ~e na lje to
2011. godine, ve} du`e vrije-
me se spominje u kontekstu
napu{tanja minhenskog klu-
ba, a kao glavni favoriti za
njegovu kupovinu spominju
se Real Madrid, Barselona i
^elsi. Francuski reprezentati-
vac je u ne ko li ko na vra ta
spominjao kako bi volio da
zaigra u Barseloni, a "Sport"
pi{e da bi uklju~enje Krki}a
u transfer smanjilo od{tetni
zahtjev Bajerna za 30 mili-
ona evra.
Pored Bajerna, u svojim re-
dovima Krki}a bi `eljeli da
vide i Ajaks, Marselj, Lion,
pa ~ak i Man~ester junajted.
Navija~i
Pristalice prvaka
Engleske jo{ jednom
`ele da skrenu pa`nju
milionskom auditorijumu
na borbu koju vode
protiv porodice Glejzer
Hiljade navija~a Man~ester junajteda plani-
raju da bojkotuju ve~era{nju revan{ utakmicu
osmine finala Lige {ampiona, koju njihov tim
igra s Milanom na "Old Trafordu".
Njihova namjera je da ne do|u na prvih desete-
tak minuta me~a i time jo{ jednom skrenu pa`nju
milionskom auditorijumu na borbu koju vode protiv
sada{njih vlasnika kluba - porodice Glejzer. Engles-
ki mediji navode da }e se vi{e desetina hiljada pris-
talica Junajteda okupiti oko stadiona, da }e njih
10.000 kasnije u}i na tribine, ali i da }e veliki broj
ostati napolju i tamo nastaviti proteste i tokom duela.
Man~ester junajted ima veliku {ansu
da se plasira u ~etvrtfinale, jer je prije dvije nedjelje
u Milanu pobijedio rezultatom 3:2. Ipak, mogu}
izostanak Vejna Runija, ali i bojkot navija~a mogao
bi da napravi probleme Aleksu Fergusonu i njegovoj
ekipi.
"Ne `elim da komentari{em poteze navija~a, na-
ma je najbitnije da se koncentri{emo na utakmicu",
ka`e defanzivac {ampiona Engleske Nemanja Vidi} i
dodaje:
"Milan }e napasti od prvog minuta, to je sigur-
no, ali nikoga se ne bojimo na svom terenu, pa tako
ni Italijana. Imamo dobar rezultat iz prvog susreta i
siguran sam da }emo pro}i u ~etvrtfinale".
Reprezentativac Engleske Dejvid Bekam uvjera-
va fudbalsku javnost da nije nervozan zbog povratka
na "Old Traford", stadion na kojem se proslavio igra-
ju}i za Man~ester junajted. Bekam, koji nastupa za
Milan na pozajmnici iz LA Galaksija, ve~eras }e
prvi put nastupiti pred navija~ima "crvenih |avola" u

Kli~ko
odletjela u London. Sa dru-
ge stra ne, Te vez se, ka ko boksuje
sam pri~a, prije {est mjeseci rastao s Vanesom, koja je tada bila trudna.
s Poljakom
Pravi sanduke Svjetski bokserski prvak u
te {koj ka te go ri ji u ver zi ji
WBC Vitalij Kli~ko 29. maja
u bojama klubova }e na stadionu [alkea u Gel-
zen kir he nu bra ni ti ti tu lu u
Domi{ljati proizvo|a~ mrtva~kih sanduka iz Ajndhovena Jan van
Kesel, smislio je efikasan na~in da pobolj{a prodaju svojih artikala. me~u s Poljakom Albertom
Naime, znaju}i da me|u sugra|anima, ali i {irom dr`ave, postoji ogro- Sosnovskim.
man broj onih koji su "do smrti" odani svom klubu, odlu~io je da zapo~ne Stariji brat Kli~ko uvjeren
proizvodnju sanduka u bojama fudbalskih klubova, za po~etak holandskih. je u pobjedu nad 31-godi{-
Naravno, jedan od prvih koje je izradio je onaj u kome }e na "put bez po- njim Po lja kom, evrop skim
vratka" biti poslat "sre}ni" navija~ PSV-a, kluba za koji navija ve}ina `itelja prva kom ko ji se u ka ri je ri
Ajndhovena. borio 48 puta, te do`ivio dva
"Radim po narud`bi. Za sada na lageru imam samo kov~ege u znaku ho- poraza, uz jednu nerije{enu
landskih klubova, ali to je tek po~etak. Svi zainteresovani mogu da naru~e borbu. Sosnovski je izjavio
sanduke po `elji, dakle, sa bojama i grbom kluba za koji navijaju", ka`e da je dobio priliku `ivota i
Van Kesel. dodao kao je uvjeren u svoju
Ovi specijalni sanduci su i skuplji od uobi~ajenih, jer Kesel, pored mate- pobjedu, jer je "Vitalij ve}
rijala, mora da plati i odre|enu sumu novca klubovima ~ije grbove koristi. star".
Novi "{amar" Liverpulu
Stiven
D`erard
Fudbaleri Vigana pobijedili su na svom tere-
nu Liverpul rezultatom 1:0, u 29. kolu engleske
Premijer lige. Jedini gol na utakmici postigao je
Ugo Rodaljega u 35. minutu utakmice.
Osim gubitka bodova, Liverpul bi neko vrijeme
mogao da bude li{en i usluga Strivena D`erarda. Ka-
piten "redsa" bi}e najvjerovatnije ka`njen od strane
FA Engleske zbog uvredljivog gesta upu}enog arbi-
tru Andreu Marineru.
D`erard je dlanom okrenutim ka sebi
pokazao sudiji "V-znak", koji se na Ostrvu smatra je-
dnako uvredljivim kao i psovka. Pored gestikulacije,
koju ina~e sudija nije primijetio, o~igledne su bile i
verbalne uvrede engleskog reprezentativca, {to nije
promaklo odgovornima iz FA, koji imaju dovoljno
materijala da sankcioni{u D`erarda.
Upitan na kraju utakmice da prokomentari{e po-
D`erard pred kaznom zbog
uvredljivog gesta upu}enog arbitru
na{anje svog igra~a, menad`er Liverpula Rafa Beni-
tez samo je kratko rekao:
"Ne znam {ta se dogodilo, nisam mogao da vi-
dim, bio sam suvi{e daleko."
Njegova ekipa se ovim porazom dodatno
udaljila od mjesta koje vodi u Ligu {ampiona, po{to
je ostala na 48 bodova, jedan manje od Totenhema i
Man~ester Sitija.
"Gra|ani" imaju dva me~a manje od tima sa
"Enfilda", a Totenhem jedan. Sa druge strane, Vigan
je "presko~io" Vest Hem i Sandrlend i sada je na 14.
poziciji sa 28 bodova.
 Sport 10. 3. 2010. tsjkfeb 49

Vijesti

FOTO AFP
Lipi vjeruje
u "rosonere"
Tf!mf!lups!Jub!mj!kf!Nbs!•f!mp
Mj!qj!wkf!sv!kf!eb!Nj!mbo!np!af!eb
ob!ep!lob!ej!sf!{vm!ubu!tlj!nj!ovt!j{
qswf!vub!lnj!df!t!Nbo!•ft!uf!spn/
#Wkf!sv!kfn!v!Mf!pobs!eb!j!nj!tmjn
eb!oj!kf!of!sf!bm!op!p•f!lj!wb!uj!qsp!mb{
Nj!mb!ob!lb!eb!tf!tkf!uj!uf!bq!tvs!eof
qswf!vub!lnj!df!lp!kv!tv!j{!hv!cj!mj!j
•j!okf!oj!df!eb!tv!ub!eb!usf!cb!mj!eb
qp!cj!kf!ef!tb!usj!hp!mb!sb!{mj!lf#-!sf!.
lbp!kf!Mj!qj/
Namje{taljke
u Njema~koj
Novi kladioni~arski skan-
dal je na pomolu. Kako na-
vo de nje ma ~ki me di ji,
utakmica Druge lige izme-
|u Min he na 1860 i Rot
Vajsa je pod istragom zbog
sumnje u namje{tanje.
Tu`ila{tvo u Bohumu ve}
je pokrenulo istragu u vezi
s tom utakmicom, a nara-
vno, u cijelu pri~u opet je
uklju ~e na kla di oni ~ar ska
mafija.

Blan nije
favorit
Predsjednik Fudbalskog
saveza Francuske @an-Pjer
Eskalate tvrdi da nikada do
sada nije isticao da je Lo-
ran Blan favorit za naslje-
dnika Rajmona Domeneka
Dejvid Bekam
na klupi "trikolora". Dome-
nek }e fun kci ju na pus ti ti
po zavr{etku Mundijala, a
Parovi nasljednik bi trebalo da bu-
de poznat u aprilu ili maju.
Nbo!•ft!ufs!k/!.!Nj!mbo! "To ne zavisi od nas ve}
)qswj!nf•!4;3* od ka len da ra. Sa mo mje -
Sf!bm!Nb!esje!.!Mj!po!)1;2*! sec dana poslije zavr{etka
Nf!•f!wj!qp!•j!okv!v!31/56/ Svjet skog prven stva o~e -
kuje nas po~etak kvalifika-
ci ja za Evrop sko. Zbog

planiraju bojkot
dresu koji nije Junajtedov.
"Jesam li nervozan? Nisam, osje}am samo sre}u
{to }u prvi put nakon sedam godina zaigrati na 'Old
Trafordu'. Susre{}u u Man~esteru mnoge ljude koji
su me podr`avali svih onih godina koje sam proveo
igraju}i za Junajted. Moj san uvijek je bio da igram
za Man~ester i nikada nisam mogao ni pretpostaviti
da }u igrati protiv njega", izjavio je Bekam,
Slavni Englez objasnio je i zbog ~ega je tako
posebno biti igra~ Man~ester junajteda:
"Svi fudbaleri koji sanjaju da }e jednom
zaigrati za Man~ester ne bi trebalo te snove da sanja-
ju zbog novca. Bitno je da osjetiti ponos igranja za
Junajted, a ne razmi{ljati o boga}enju. Kada sam bio
dijete, postojao je samo jedan klub za koji sam `elio
da igram, a to je bio Man~ester."
Na kraju, Bekam je rekao pone{to i o samoj uta-
kmici:
"Na 'Old Trafordu' je uvijek te{ko igrati i pobije-
diti, a pogotovo rezultatom 2:0, koliko nama treba.
Ali, ako odigramo dobro i budemo stvarali {anse,
znamo da imamo igra~e koji mogu te prilike i da re-
to ga mo ra mo da ima mo
spremnog selektora. Blan
je sigurno jedan od dese-
tak kan di da ta, ali ni ka da
nisam rekao da je on favo-
rit. Nismo jo{ razgovarali
s njim, ali jedno je sigurno
alizuju. Svjesni smo da nas ~eka veoma te`ak zada- jem ljudi, bi}e veli~anstveno. To je san za svakog no- - iza bra }e mo Fran cu za",
tak, ali ni{ta nije nemogu}e." gometa{a", rekao je mladi vezista i dodao: rekao je Eskalate.
I Brazilac Ronaldinjo smatra da Milan nije bez "Mentalno smo vrlo dobro pripremljeni za tu
{ansi za plasman u ~etvrtfinale. utakmicu i vjerujemo u vlastite sposobnosti. Mora-
"Jasno je da }e za nas to biti te{ka utakmi- mo biti ~vrsti, dobro organizirani, braniti se kolekti- Izvi|a~
ca, ali ni{ta nije nemogu}e. O~ekujem fudbalsku lje- vno i poku{ati posti}i gol." do~ekuje
poticu. Za{to? Nama odgovara samo pobjeda, {to
zna~i da }emo morati da igramo napada~ki. Oni }e, sa Osje}am
As Reala Kristijano Ronaldo vjeruje u prolaz
svog kluba.
Bosnu BHG
druge strane, igrati na svom terenu, dakle, onako kako samo sre}u "Pritisak se ne seli od nas. Nakon dobro obavlje- U Lju bu {kom da nas, sa
i ina~e igraju pred svojim navija~ima. Druga~ije, uos- {to }u prvi nih utakmica u Primeri, slijedi nam jo{ bitnija, ona s po~etkom u 19 sati, ruko-
talom, i ne znaju, jer njihov trener tra`i od njih da put nakon Lionom. Ipak, ne brinem se, na{i navija~i i mi smo meta{i Izvi|a~a MI grupe
igraju ofanzivno. Prema tome, mislim da bi to trebalo sedam dobitna kombinacija", rekao je Ronaldo i nastavio: ugosti}e sarajevski Bosna
da bude sjajna utakmica", naglasio je Ronaldinjo. godina "Stvarno je bio u`itak igrati utakmicu sa BH gas u zaostalom susre-
U drugom susretu bi}e, tako|e, veoma zanimlji- zaigrati Seviljom. Navijanje je bilo sjajno, juri{ali smo i na kra- tu 13. ko la Pre mi jer li ge
vo. Real }e na svom stadionu poku{ati da nadoknadi na "Old ju kao nagradu za dobru igru dobili tri boda. Imamo BiH. Bi}e to duel dvije na-
gol minusa iz prvog duela s Lionom (0:1). Bh. repre- Trafordu", veliko povjerenje u sebe i znam da }emo pro}i Lion. juspje{niji ekipe u prolje-
zentativac i uzdanica francuskog kluba Miralem Pja- ka`e Ne potcjenjujem francuski klub, ali mislim da moramo tnom di je lu se zo ne. Oba
ni} smatra da Lion mora pokazati svoje najbolje Bekam gurati dalje u Ligi {ampiona. ^eka nas finale na 'Santi- sas ta va upi sa la su po tri
izdanje kako bi pro{ao u ~etvrtfinale. jago Bernabeu' i to je ogroman, najve}i motiv." uzas to pne po bje de, s tim
"Real je kvalitetan tim, ali mi }emo gledati da Lion }e biti oslabljen neigranjem povrije|enog {to su Ljubu{aci dva puta
iskoristimo mogu}nosti koje imamo i gol prednosti fudbalera sredine terena Mikela Bastosa, dok za Rel sla vi li u gos ti ma. Da kle,
iz prvog dvoboja. Igrati u Madridu, pred tolikim bo- ne}e nastupiti Karim Benzema. iako su aktuelni {ampioni i
osvaja~i Kupa BiH apsolu-
tni favoriti, mo`e se o~eki-

[umaher brine Fetela

Nijemac Sebastijan Fetel smatra sebe za
jednog od favorita u borbi za titulu ovogo-
di{njeg {ampiona Formule 1, ali da }e veli-
kog rivala imati u Mihaelu [umaheru.
"Sigurno je da sam ja favorit ili jedan od
favorita. Za mene je to potvrda dobrih izdanja
Favoriti su Ferari,
Meklaren, Mercedes i, nadam
se, moj Red bul, ka`e Fetel
od pro{le godine, i mene i cijelog tima. Na do-
brom smo putu", rekao je 22-godi{nji voza~
Red bula, koji je pro{le sezone postao najmla|i
vice{ampion Formule 1 u istoriji.
Ciljevi Fetela i Red bula su visoki, a
mladi Nijemac zabrinut je samo zbog svog su-
narodnika [umahera, koji se kao voza~ Merce-
desa GP vra}a u {ampionat poslije trogodi{nje
pauze.
"Bio sam sre}an kada sam ~uo da se vra-
}a i mislim da je to dobro za Formulu 1. Mi-
hael je sigurno i dalje jedan od najboljih vo-
za~a i jedan od favorita za titulu. On nije
zaboravio ni{ta. Ipak, mora}emo da sa~eka-
mo da bismo vidjeli koliko }e on i njegov
tim biti jaki ove godine. U svakom slu~aju,
moramo da se pazimo [umahera, jer spavali-
ce u Formuli 1 ne postoje", naglasio je 22-
Katar i Rim
dobijaju trke
Uslb!{b!Wf!mj!lv!ob!hsb!ev!Lb!ub!.
sb!np!hmb!cj!vt!lp!sp!eb!tf!ob!}f!v!lb!.
mfo!e b!s v!Gps!n v!mf!2-!qp!| up!kf!qswj
•p!wkfl!Twkfu!tlf!bvup!np!cjm!tlf!gf!ef!.
sb!dj!kf!Abo!Upe!qp!tkf!ujp!uv!{f!nmkv/!
#Gps!nv!mb!2!kf!ejp!ob!|ji!qmb!op!wb!{b
cv!ev!~optu/!Lb!eb!tf!{b!ws|f!sb!ep!wj-
qsfe!tub!woj!dj!cf{!ckf!eop!tof!lp!nj!tj!kf
~f!pesb!ej!uj!jo!tqf!ldj!kv!tub!{f!j!qp!upn
~f!pob!cj!uj!mj!dfo!dj!sb!ob!{b!{wb!oj!•ob
uft!uj!sb!okb!G2/!Qp!tmj!kf!up!hb!~f!np!cj!uj
Sebastijan
Fetel tqsf!n oj!eb!ps!h b!o j!{ v!kf!n p!uslv!v
|bn!qj!pob!uv#/
godi{nji njema~ki voza~ i dodao:
Uslv!Gps!nv!mf!2!ep!cj!~f!j!Sjn-!j!up!{b
"Svi }e se boriti za pobjedu. Favo-
usj!hp!ej!of/
riti su Ferari, Meklaren, Mercedes i, nadam se,
moj Red bul. Vjerujem da }e sezona biti veoma #Sjn!~f!tf!ob!~j!v!lb!mfo!eb!sv!pe
uzbudljiva za sve ljubitelje Formule 1. 3124/!hp!ej!of/!Jnb!~f!np!31!uslb!j!uj!.
Ovogodi{nji {ampionat Formule 1 po~inje np!wj!~f!cj!uj!{b!ep!wp!mkoj!{cph!up!hb#-
u nedjelju trkom za Veliku nagradu Bahreina, sf!lbp!kf!Cfs!oj!Fl!mtupo-!qswj!•p!wkfl
na stazi "[akir". Gps!nv!mf!2/!
vati zanimljiva rukometna
predstava.
D.M.
Zidana za
selektora
Al`irski predsjednik Ab-
delaziz Buteflika pozvao je
legendarnog francuskog fu-
dbalera Zinedina Zidana da
pos ta ne no vi se le ktor re -
prezentacije te afri~ke ze-
mlje.
Bu te fli ka je te le fo nom
nazvao Zidana i upitao ga
da li je spreman da preu-
zme kormilo reprezentacije
koju jednim dijelom Zidan
mo`e smatrati svojom. Na-
ime, Zidan je ro|en u fran-
cuskom Marselju, gdje su
se iz Al`ira doselili njegovi
roditelji pedesetih godina
pro{log vijeka.
50 tsjkfeb!10. 3. 2010. Sport
D`amont Gordon, najbolji strijelac
top 16 faze Evrolige CSKA do~ekuje
@algiris

Cibona je
Lp!|bs!lb!|j!DTLB!ep!•f!.
lb!~f!wf!•f!sbt!)29/26*!Abm!hj!sjt!v
vub!lnj!dj! 7/! lp!mb! H! hsv!qf! upq
27!gb!{f!Fwsp!mj!hf/!Poj!tv!sb!oj!kf
j{cp!sj!mj! •fu!wsugj!ob!mf-! lbp! j! Qsp!.
lpn-!lp!kj!~f!tv!usb!ob!twpn!uf!.
sf!o v! jhsb!u j! tb! Voj!l b!i pn

zaslu`ila
)2:/26*/! Pt!ub!mj! nf!•f!wj! 7/! lp!mb
cj~f!jhsb!oj!tv!usb-!b!tbt!ub!~f!tf;
Hsv!qb!F;!Qb!ob!uj!ob!jlpt!.!Nb!sv!.
tj! )29*-! Cbs!tf!mp!ob! .! Qbs!uj!{bo
)31/56*-! Hsv!qb! G;! Npo!uf!qbt!lj
.!Fgft!Qjm!tfo!)31/56*-!Sf!bm!Nb!.
esje! .! Nb!lb!cj! )31/56*-! Hsv!qb

{ansu
I;! Lb!i b! Mb!c p!s bm! .! Dj!c p!o b
Smatram )2:/26*-! Ijn!l j! .! Pmjn!q j!kb!l pt
da mo`emo )2:/26*/
pobijediti
Kaha Laboral,
{to je jedan
od uslova Neredi navija~a
za plasman u Partizana
~etvrtfinale,
rekao je Sv!nvo!tlb!qp!mj!dj!kb!qsj!wf!mb!kf!ewp!kj!dv!ob!wj!kb!.
•b!Qbs!uj!{b!ob!j!ef!qps!up!wb!mb!ji!v!Tscj!kv!{cph!j{b!{j!wb!.
Gordon uo~i okb! of!s f!e b! ob! bfsp!e sp!n v! v! Uf!n j!| wb!s v/! Lp!s j!o b
sutra{nje Mv!qv!mft!lv-!qps!uqb!spm!bfsp!esp!nb-!sf!lmb!kf!eb!kf!plp Zakucavanje
jedan od
41!ob!wj!kb!•b!Qbs!uj!{b!ob-!lp!kj!tv!tf!vqv!uj!mj!v!Cbs!tf!mp!ov
utakmice ob! vub!lnj!dv-! j{b!{j!wb!mp! of!sfe-! {cph! •f!hb! kf! bwj!po
za{titnih
znakova
Amerikanca:
lpn!qb!oj!kf! #Wj{! fs#! qp!mf!ujp! tb! 81! nj!ov!ub! {b!lb|!okf!. D`amont
okb/!)Cf!ub* Gordon
FOTO ABA

D`amont Gordon, najbolji strijelac top
16 faze Evrolige, otkrio je u razgovoru za
sajt Evrolige da je poraz od Montepaskija
donio preokret u Ciboni, koja }e se sutra bo-
riti za ~etvrtfinale elitnog takmi~enja.
Bio je to poraz od Montepaskija na otvara-
nju Evrolige od 40:85.
"Promijenio sam se. Vi{e ne gledam na se-
be kao beka, nego kao vo|u na terenu i pitam
se {ta mogu bolje da uradim za tim. Taj poraz
bio je sramota, a za mene je bio veliki izazov
da se potrudim da se tako ne{to ne ponovi. Sva-
ki dan smo naporno radili i sada se to ispla}u-
je", rekao je Gordon, koji je na posljednjih pet
utakmica bilje`io 21,4 poena po utakmici.
Ci bo na je u Evro li gi startovala sa
tri poraza. Kasnije je zaigrala bolje i izborila
top 16 fazu, a onda ponovo stala. Zaredala je
~etiri poraza, od toga je tri utakmice izgubila sa
tri poena razlike, a u 5. kolu je pobijedila Him-
ki. I pored toga, ima {ansu za ~etvrtfinale ukoli-
ko sutra savlada Kaha Laboral sa vi{e od tri
po ena ra zli ke, te ako Olim pi ja kos po bi je di
Himki.
"U posljednje vrijeme Cibona se
nije plasirala u plej-of, pa je i to cilj koji bi bilo
lijepo posti}i. Smatram da mo`emo pobijediti
Kaha Laboral, {to je jedan od uslova za pla-
sman dalje. Posljednju utakmicu s njima odi-
gra li smo kod ku }e i iz gu bi li sa tri po ena
razlike. Sada smo u boljoj formi. Prilika postoji
i mi smo je zaslu`ili. U nekoliko utakmica bili
smo blizu. Trebamo dobro odigrati i oti}i dalje.
Ukoliko Marko Tomas i ja budemo imali po-
dr{ku, znam da }emo pobijediti", istakao je
Gordon.
Amerikanac je dodao da Cibona ima mno-
go mladih i neiskusnih igra~a i da su to bili razlozi
nekih poraza, te da je veoma va`na vjera u svoje
sposobnosti da bi bio napravljen rezultat.
"Svjesni smo da nam niko ni{ta ne}e po-
kloniti i zbog toga je vjera u tim veoma bitna.
Radili smo naporno i digli smo svoju igru na
vi{i nivo. Niko od nas nije o~ekivao pobjedu u
posljednjoj utakmici, ali Cibona ima talenat, a
sve {to nam je trebalo bilo je samopouzdanje",
rekao je Gordon.
Gor don je pri je dvi je go di ne
do{ao u Evropu. Tada je imao dvadeset godina.
"Napustio sam fakultet godinu dana ranije,
prijavio se na NBA draft, ali nisam izabran.
Pro{le godine sam do{ao u Bolonju i nisam se
mogao vratiti obrazovanju. Prva godina prila-
go|avanja bila je te{ka. Sada je bolje. Trener
zna da }u praviti gre{ke, ali vjeruje u mene i
daje mi minuta`u", istakao je Gordon.
Minuta`u je dobio, odli~no odra|uje po-
sao, ali mu je bilo potrebno vrijeme da se pri-
Zbog NBA vikne na nivo igre u Evroligi.
napustio "Definitivno sam se morao navi-
fakultet, knuti na ovaj nivo, ali sam radio i na svojoj
ali nije igri. Veliki je motiv kada igrate protiv jakih
izabran pojedinaca i mo}nih ekipa. Ako igram protiv
na draftu dobrog igra~a, `elim vidjeti {ta mo`e napraviti.
To mi je velik motiv", istakao je Gordon.
Amerikanac je prepoznatljiv po zakucava-
njima, o ~emu je rekao:
"Od srednje {kole zakucavanja jednom
rukom su mi za{titni znak. Ne znam za{to,
ali nekako se desi da idem u zavr{nicu lije-
vom ru kom, pro |em, di gnem se i za ku -
cam." (Agencije)

Britanci `ele
Henmana
Teniski savez Velike Britanije
spre ma se da smi je ni D`o na
Lojda, selektora Dejvis kup re-
pre zen ta ci je, i da na nje go vo
mjesto postavi Tima Henmana,
objavio je "San".
Britanci su pro{log vikenda po-
ra`eni od Litvanije u prvom kolu
Druge grupe Evroafri~ke zone, a
pod vo|stvom Lojda pora`eni su u
pet posljednjih me~eva. Britanci su
[panija bez
Gasola na SP
Ko{arka{ Portlanda Rudi Fer-
nandes izjavio je za ameri~ke me-
dije da }e predvoditi [paniju na
Svjetskom prvenstvu Turskoj, jer
u timu najvjerovatnije ne}e biti
Pau Gasol.
"Malo je vjerovatno da }e Pau
igrati u Turskoj. Iako nam je svim
krivo zbog toga, shvatam njegovu
odluku. Posljednjih sezona odigrao
je mnogo utakmica. Dva puta je sa
LA Lejkersima bio u finalu NBA li-
ge, bio je najbolji igra~ Prvenstva
Evrope i sigurno je veoma umoran",
rekao je Fernandez i dodao:
posljednji put pobijedili u septem-
bru 2007. godine, kada su bili bolji
od Hrvatske. To je bio posljednji
nastup Henmana za reprezentaciju.
Engleski dnevnik je objavio da
bi Henman rado prihvatio poziv
Saveza, ali da bi, ukoliko odbi-
je, ta pozicija mogla biti povje-
rena Gregu Rusedskom, koji je
tokom karijere bio u Henmano-
voj sjeni. (Agencije)
"Moramo da shvatimo da on vi{e
nema 18 godina i da mu je iz sezone
u sezonu potreban sve du`i odmor."
Bek Portlanda dodao je da ove go-
dine nije zadovoljan statusom u ekipi
i da }e na lijeto da razmisli o ostanku
u NBA ligi.
"Ove godine igram mnogo manje
nego lani i zbog toga se osje}am lo-
{e. @elio bih da ostanem u NBA ligi,
ali ne po svaku cijenu. Ukoliko ne
budem siguran da }u naredne godine
imati ve}u minuta`u, mogao bih da
se vratim u [paniju", rekao je Fer-
nandes. (Agencije).
Klivlend slavio
50. put
Klivlend, koji je nastupio bez
povrije|enog Lebrona D`ejmsa,
zabilje`io je 50. pobjedu ove se-
zone u NBA ligi, a savladao je
San Antonio rezultatom 97:95.
Rezultati: Klivlend - San Anto-
nio 97:95 (Vilijams 17p, 8s, 8a,
D`ejmison 17 p, Vest 16p - \ino-
bili 38p), Njujork - Atlanta 99:98
(Galinari 27p, Li 19p, 13s - Smit
25p, 10s), Memfis - Nju D`erzi
107:101 (Gej 21p, 10s, Gasol 19p,
13s - Heris 28p), Minesota - Dalas
112:125 (D`eferson 36p, 13s -
Marion 29p, 14s, Kid 12p, 10a,
Nju Orleans - Golden Stejt
135:131 (Vest 28p, 13s, Kolison
16p, 20a - Morou 28p). (Agencije)
^ile u
~etvrtfinalu
Teniska reprezentacija ^ilea
posljednji je ~etvrtfinalista Svjet-
ske grupe Dejvis kupa.
^ileanci su u prvom kolu savla-
dali Izrael rezultatom 4:1, a odlu-
~uju}i poen osvojio je Fernando
Gonzalez, koji je u ponedjeljak
pobijedio Dudija Selu rezultatom
6:4, 6:4, 6:3. ^ile }e u ~etvrtfina-
lu igrati u gostima kod ^e{ke.
Zagreb na Barselonu
Zagrep~ani
dobili najte`eg
protivnika:
Mirza D`omba
Rukometa{i Zagreba CO u osmini
finala Lige {ampiona igra}e sa Barselo-
nom, odlu~eno je ju~e `rijebom u sjedi-
{tu Evropske rukometne federacije u
Be~u.
Prva utakmica na rasporedu je 28.
marta u Zagrebu, a revan{ 4. aprila u Bar-
seloni. Trener zagreba~kog tima Senjanin
Maglajlija i njegovi igra~i pri`eljkivali su
uo~i `rijeba ruskog predstavnika ^ehovske
medvede. Dobili su duel s {estostrukim
prvakom Evrope.
"Ve} standardno, uvijek naj-
ja~i protivnik, pro{le godine smo dobili
Kil, ove godine Barselonu. Da bismo pro-
{li dalje, moramo odigrati dvije doslovno
savr{ene utakmice. Bit }e te{ko, oni su fa-
vo ri ti, no ni su ba uk", re kao je Mir za
D`omba, rukometa{ Zagreba i dodao:
"Barselona je vrhunska ekipa. Mo`e
se re}i da su donedavno bili najbolja ekipa
na svijetu, sada je tu dominaciju prekinuo
Suidad Real. U prvenstvu im ne ide tako
dobro kao u Ligi prvaka, ~ak su i kiksali
neke utakmice. No, u svakom slu~aju se
radi o najja~oj ekipi koju smo mogli dobi-
ti."
Uta kmi ce Bar se lo ne i Za-
greba u{le su u rukometnu istoriju. Kata-
lonska ekipa je tri titule osvojila upravo u
duelima sa Zagrebom 1997, 1998. i 1999.
godine.
"Izvukli smo najatraktivnijeg protivni-
ka. Nestrpljivo i{~ekujemo susret i 16.000
ljudi u 'Areni'", rekao je Ante An~i}, tehni-
Siudad Real ~ki sekretar Zagreba, nakon `rijeba.
}e u osmini Parovi osmine finala: Kolding - Mon-
finala Lige tpelije, Gorenje - Siudad Real, Kopenha-
{ampiona gen - Kil, Kon stan ca - Ves prem, CO
igrati sa Zagreb - Barselona, Vive Targi Kielce -
Gorenjem HSV, Valjadolid - Rajn Nekar Leven, Ade-
mar Leon - ^ehovski Medvedi. (Agencije)
 Sport 10. 3. 2010. tsjkfeb 51
Razbojni{tvo bh. fudbalera u [vedskoj

Ibrakovi} optu`en
za oru`anu plja~ku Bh. fudbaler sa {vedskim paso-
{em Armando Ibrakovi} (22) optu-
posjedu prona|eni su plinski pi{tolj,
skija{ke maske i ukradeni novac. Na- Odbio dres
`en je za oru `a nu plja ~ku i kon hap{enja uslijedio je pomenuti
Prilikom nelegalno zadr`avanje nakon {to je, pretres Ibrakovi}evog stana gdje su
[vedske
plja~ke zajedno sa saigra~em iz Norkopinga prona|eni narkotici. Ibrakovi} je u
Bs!nbo!ep!Jcsb!lp!.
Besnikom Aradinajem, provalio i ispitivanju izjavio da prona|ena droga
razbojnici oplja~kao ku}u u {vedskom gradu nije njegova te da ne zna kome ona wj~!kf!ef!cj!up!wbp!v!esf!tv
pi{toljem Vaterviku. pripada i kako se na{la u njegovom Ops!l p!q jo!h b!qsj!kf!ewj!kf
hp!ej!of!j!pe!ub!eb!kf!hp!up!.
Prema navodima lokalnih medija, stanu. Po~inioci su priznali da su iz-
i no`em razbojnici su prilikom plja~ke pi{to- vr{ili krivi~no djelo. wp!v!twb!lpn!nf!•v!cjp
prijetili ljem i no`em prijetili vlasniku i njego- Ibra ko vi} je policajcima tubs!ufs/!Qsj!kf!hp!ej!ov!eb!ob
vlasniku i vom 12-go di{ njem si nu ko je su priznao da je bio obavije{ten da se u qp!{wbo!kf!v!nmb!ev!sf!qsf!.
zavezali i zatvorili u ormar. ku}i nalazi velika koli~ina novca {to je {fo!ub!dj!kv!\wfe!tlf!)V.32*
njegovom [ved ski me di ji tvrde da bio dovoljan razlog da fudbaleri krenu {b!vub!lnj!dv!qsp!ujw!Cfm!hj!.
12-godi{njem su tu`ioci ve} podigli optu`nicu protiv u akciju. Iznajmili su automobil na la- kf-! bmj! kf! pecjp! qp!{ jw
ro|enog Zeni~anina i njegovog sau~e- `no ime i uputili se u Vastervik. Iz ku- {cph!ob!wp!eof!qp!wsf!ef/
sinu koje snika, koja fudbalera tereti za posjedo- }e su odnijeli samo 3.500 dolara i #Ob!l po! |up! kf! pecjp
su zavezali va nje nar ko ti ka. Po li ci ja je to kom nakon toga pobjegli u Norkoping. qp!{jw!ob!{wbp!tbn!hb!j
pretresa Ibrakovi}eve ku}e u Norko- Ibrakovi} je pritvoren u zatvoru
i zatvorili pingu prona{la i zaplijenila 8,95 gra- Kalmaru gdje ~eka po~etak su|enja
sb{!hp!wb!sb!mj!tnp!ob!uv!uf!.
nv/!Pcf!~bp!tbn!nv!eb
u ormar ma kokaina. koje je zakazano za 12. mart, a prema ~f!cj!uj!nkft!ub!{b!okf!hb!j
Policija je ubrzo nakon po~inje- tamo{njem zakonu, kazna za ovu vrstu v!ob!sf!eopn!nf!•v!sf!qsf!.
nog razbojni{tva uhapsila po~inioce i krivi~nog djela iznosi od jedne do de- {fo!ub!dj!kf/!Vcs{p!tv!qp!.
kod njih prona{la oru`je. U njihovom set godina zatvora. (Agencije) •f!mj! qsp!c mf!n j! t
qp!w sf!e b!n b! j! oj!kf! cjp
lpo!tubo!ubo!v!lmv!cv-!ub!lp
Hant: Oduvijek je bio problemati~an eb!okf!hpw!oj!wp!jhsf!oj!kf
{b!ep!wp!mkb!wbp!sf!qsf!{fo!.
Bs!nbo!ep!Jcsb!lp!wj~!cj-!vlp!mj!lp!cv!ef!ptv!. #Pev!wj!kfl!kf!cjp!qsp!cmf!nb!uj!•bo!jhsb•/!Ob|!lmvc!of ub!uj!wof!{bi!ukf!wf!j!oj!tbn
}fo!{cph!qp!•j!okf!oph!lsj!wj!•oph!ekf!mb!j!qp!tkf!ep!wb!. np!af!tf!cj!eb!qsjv!|uj!uj!pwb!lp!of!|up!qp!|up!up!|uf!uj hb!{wbp#-!sf!lbp!kf!Ib!lbo
okb!obs!lp!uj!lb-!np!hbp!eb!qsp!wf!ef!ev!aj!qf!sj!pe!v vhmf!ev/!Kp|!oj!kf!kb!tob!okf!hp!wb!tv!ecj!ob!v!lmv!cv-!bmj Fsj!ltpo-!ub!eb|!okj!tf!mf!lups
{b!uwp!sv!j!ub!lp!cj!okf!hp!wb!gv!ecbm!tlb!lb!sj!kf!sb!cj!mb!voj!. ~f!np!pemv!lv!p!up!nf!ep!oj!kf!uj!v!ob!sf!eoji!of!lp!mj!lp nmb!e f! sf!q sf!{ fo!u b!d j!kf
|uf!ob/ eb!ob#-!sf!lbp!kf!Qj!ufs!Ibou-!qsfe!tkf!eojl!Ops!lp!qjo!hb/ \wfe!tlf/
Armando Ibrakovi}

Obla~no
sa snijegom
V! CjI! ~f! qsf!w mb!e b!w b!u j
pcmb!• op! wsj!kf!n f! tb! toj!kf!.
hpn! jmj! tv!tokfajdpn! v! Cp!.
toj! j! jo!ufo!{j!woj!kpn! lj!|pn! v Afmklp!LPQBOKB!
Ifs!d f!h p!w j!o j/! V! Cp!t oj! tf BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
p•f!l v!kf! j! gps!n j!s b!o kf
tokfaoph! qp!lsj!wb!•b/! Wkf!ubs
v! Cp!toj! vnkf!sfo-! jt!up!•oph BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
tnkf!s b-! b! v! Ifs!d f!h p!w oj hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
vnkf!sf!op!ep!kb!lp!kv!hp/!Kv!.
ubs!okb!ufn!qf!sb!uv!sb!pe!.8!ep BIJELJINA
1-! ob! kv!hv! ep! 7-! b! obk!wj!|b Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
eof!wob!pe!.5!ep!4-!ob!kv!hv Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ep!21!tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tpwji/ ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!

^etvrtak Obub|b!LSTNBO!)pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!
Boesfb!CBTBSB!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO SARAJEVO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,5pD Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ .4pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Csbolp!UPNJ^ )lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo 0oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka 0o C MOSTAR Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Petak Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Bijeljina +5oC Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,7pD Biha} 0o C [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ .5pD
Livno +4oC
Mostar +7oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Subota Zenica +0oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-
Nby/ ,8pD Trebinje +8oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

.6pD
Njo/
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD FBiH
Usljed prolaska pogor{anja kod osjetljivih
osoba su mogu}e pote{ko}e poput reumat-
skih bolova ili bolova na mjestima ranijih
povreda, a kod meteoropata pojava depresi-
je, razdra`ljivosti i problema sa snom. As-
tmati~ari bi trebalo da umanje aktivnosti s
obzirom na to da }e se osje}aj hladno}e poja-
~ati usljed ve}eg sadr`aja vlage u vazduhu.
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
\ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
 sport
@oana
Makado

Adrijanu
biv{a Brazilski
as opet
u centru
pa`nje

razbila
ferari
K
onkurencija za najnesta{nijeg
momka brazilskog fudbala nije
mala, ali ispred svih ve} godinama
je jedno ime. Naravno, rije~ je o
biv{em napada~u Intera Adrijanu,
kojem ni povratak u Brazil, te sta-
tus zvijezde u Flamengu nisu po-
mogli u rje{avanju li~nih problema.
Reprezentativni centarfor "karioka" go-
tovo svakodnevno puni naslovnice brazilske
`ute {tampe kao protagonist mnogobrojnih
skandala. Oni najzvu~niji saznaju se i preko
okeana, a tako je bilo i ovoga puta.
Adrijano je, naime, pro{log vikenda do-
`ivio bliski susret sa biv{om djevojkom @o-
anom Makado i njen mu se temperament
obio o glavu. Ta~nije, vatrena seks bomba
prvo ga je napala, a onda mu kamenjem ra-
zbila ferari, nakon {to ga je pijana uo~ila u je-
dnom no}nom klubu. Adrijano je morao da
pobjegne s mjesta "nesre}e", a sljede}i dan se
nije pojavio na treningu.
Kako sada stvari stoje, klub je odlu~io da
podr`i Adrijana, a sli~no razmi{ljaju i u repre-
zentaciji Brazila, gdje o~igledno vjeruju da }e
se robusni napada~ izlije~iti, barem do po~et-
ka Svjetskog prvenstva u Ju`noafri~koj Repu-
blici. Ipak, stanje fizi~ke spreme Adrijana
Brazilski
reprezentativac ima
problema sa
vi{kom kilograma
zabrinjava selektora Dungu. Prilikom poslje-
dnje posjete ljekaru tokom medicinskih pre-
gleda ustanovljeno je da Adrijano ima veliki
problem s tjelesnom te`inom, s obzirom na to
da je vaga pokazala da ima 106 kilograma.
"Ako Adrijano `eli da ide na Mundijal, Temperamentna @oana Makado
mora}e da promijeni svoje pona{anje. To smo
mu ve} jasno rekli", izjavila je predsjednik popila koju ~a{icu vi{e u no}nom
Flamenga Patrisija Amorim. klubu i napala napada~a Flamenga

Ajverson prolazi kroz te`ak period

Alen Ajverson prolazi kroz najte`i period u
svom `ivotu. Prvo mu se razboljela ~etvorogodi{-
nja k}erka, zatim je raskinuo ugovor sa Filadel-
fijom, istog dana je njegova supruga zatra`ila
razvod, a sada mu mediji "na teret" stavljaju
kockanje i alkoholisanje.
Jedan od najboljih plejmejkera u istoriji NBA li-
ge priznao je da prolazi kroz te`ak period, apeluju-
}i putem Tvitera da ga fanovi podr`e i ne obaziru
se na pisanje novina:
"Svi znate da moj `ivot nije savr{en. Prolazim
kroz veoma komplikovan period u posljednje vri-
jeme, kao uostalom i svi {to prolaze s vremena na
vrijeme. Ipak, izdr`a}u i ovoga puta. Iako me po-
ga|a ono {to pi{u i pri~aju o meni, ti navodi nisu
istiniti, ali me opet bole. @elim da vjerujete da je
ovo jo{ jedna prepreka u mom `ivotu koju }u pre-
vazi}i uz pomo} Boga."
 Aleksandra Sla|ana Crkva
Milo{evi} ponovo svetog
u centru pa`nje javnosti \or|a na
Oplencu
Izvela
"Princezu" Mauzolej
nakon dinastije
26 godina Kara|or|evi}a
strana 4 strane 6 i 7

Glumice na dodjeli
presti`nih filmskih
nagrada pokazale da se
stil ne kupuje novcem

Priredila: Bla`enka LEJI]

ako su se slavne glumi-

I
ce cijelu godinu pripre-
ma le da na crve nom
tepihu dodjele "Osca-
ra" zablistaju i budu
primije}ene, mnogima
to nije po{lo za rukom.
Tako su se izdvojile one koje su
svojim izgledom ponovo pokazale
istan~an modni ukus, ali je bilo i
onih koje su podbacile.
Prelijepa Penelope Kruz, koja

Modni
va`i za jednu od najbolje odjevenih,
opravdala je o~ekivanja odabirom
haljine koju je pro{etala crvenim te-
pihom.
NASTAVAK NA STRANAMA 2 I 3

(ne)ukus
na dodjeli
"Oscara"
2 tsjkfeb!10. 3. 2010.

Sandra Bulok Mili Sajrus

i Amanda Sejfrid
zasjala u NASTAVAK SA STRANE 1
glamuroznoj
haljini
"Marchesa"

U prekrasnoj bordo haljini Done Ka- Sigurni

ran, koju je upotpunila decentnim naki- Viver
tom, Penelope je kosu zavezala u pund`u,
Iako su se slavne glumice te tako naglasak stavila na kreaciju u ko-
cijelu godinu pripremale joj je izgledala apsolutno neodoljivo.
Jedno od definitivnih modnih izne-
da upravoove ve~eri na|enja je i ameri~ka glumica Kameron
zablistaju i budu Dijaz, koja ovako dobro nije izgledala
godinama.
primije}ene, mnogima to U rasko{noj haljini Oskara de la
nije po{lo za rukom Rente boje {ampanjca, iz najnovije kole-
kcije jesen/zima 2010/2011, Dijazova je
na crveni tepih uspjela donijeti da{ak sta-
Kejt rog holivudskog glamura.
Vinslet Izgled je upotpunila velikim dija-
mantnim nau{nicama, koje su se savr{eno
slagale uz haljinu i cjelokupni izgled, a
stavila je i upe~atljivi crveni ru`, {to je,
tako|e, jedan od glavnih trendova ove se-
zone.
Sandra Bulok, koja je pro{le godine
ostvarila veliki povratak u filmski svijet, D`enifer
{to je nagra|eno i "Oscarom" za najbolju Lopez
`ensku ulogu u filmu "The Blind Side",
zasjala je u glamuroznoj haljini Marchesa
iz tek predstavljene kolekcije za jesen/zi-
mu 2010/2011, koja je na ovoj glumici
izgledala kao salivena.
Na crvenom tepihu moglo se vidjeti i
nekoliko haljina Armani Privé, ali mlada
glumica Amanda Sejfrid najbolje je izgle-
dala u kreaciji tog dizajnera.
Asi me tri ~na i stru ki ra na ha lji na,
ukra{ena stotinama svarovski kristala
Amandu je u~inila jednom od najljep{ih
na glamuroznoj dodjeli.
Rej~el Mekadams, tridesetjedno-
godi{nja kanadska glumica, odabrala je
haljinu Eli Sab bez naramenica od svile i
organdija, nabranu u gornjem dijelu, s la-

D`esika Mi{el
Sara Parker Fajfer
Rej~el
Mekadams
ganim dekolteom i printom nje`nih nijan-
si poput kremastoru`i~aste, plave i zelene
boje.
Sve je upotpunila ljubi~astom torbi-
com, iako `ena njene ljepote prekrasno
izgleda i bez ikakvih modnih dodataka.
Sa druge strane, neke glumice su za-
ista pokazale da nemaju ukusa i da nov-
cem ne mogu da ga kupe.
Kristen Stjuart napokon se pojavila
~ista, mirisna i lijepo obu~ena, za razliku
od "obi~nih" dana kada svijetom hoda
kao kakva odrpanka i s prljavim noktima.
Prpo{na i mlada glumica utegnula se
u tamnu, asimetri~nu haljinu, bez nara-
menica, od plavog satena i organze. Ova
zaista prekrasna haljina, ~ini se, zavr{ila
je u pogre{nim rukama ili, bolje re~e-
no, na pogre{nom tijelu, jer bi svaka-
ko bolje pristajala nekome poput
Penelope Kruz ili Kejt Vinslet.
Sara D`esika Parker na crve-
nom tepihu pojavila se u `utoj "[a-
ne lo voj" ha lji ni iz ko le kci je
prolje}e/ljeto 2010.
Glumica je u satenskoj haljini sa
sivim ru`ama koje pokrivaju dekolte
izgledala kao da se omotala nekom
monotonom zavjesom kvazibaroknog {ti-
ha. Nimalo privla~no, ~ak razo~aravaju-
}e, ako se uzme u obizir njen izgled i stil
u seriji i filmu "Seks i grad".
Iako se veoma dobro dr`i za svoje
godine, Demi Mur je na crvenom tepihu
postala pomalo dosadna.
Kameron
Dijaz
Prelijepa
glumica
Penelope Dijazova je na
Kruz, koja crveni tepih
va`i za uspjela donijeti
jednu od da{ak starog
najbolje holivudskog
odjevenih, glamura
opravdala je
o~ekivanja
odabirom
haljine
10. 3. 2010. tsjkfeb 3
Ketrin
Bigelou
Demi Mur
Ovoga puta na sebe je navukla "Ver-
sa}eovu" haljinu iz kolekcije prolje}e/lje-
to 2008, boje ko`e, koja se u potpunosti
stopila s njenim prekvarcanim tenom. Je-
dino dobro {to je nosila bili su torbica i
nakit.
Dok smo u Dajan Kruger, zvijezdu
filma "Nemilosrdni gadovi", polagali
mnogo nade, ona nas je, blago re~eno, ra-
zo~arala.
Ni{ta, ali ama ba{ ni{ta na njoj nije
izgledalo kako bi trebalo, od katastrofalne
"[anelove" haljine iz kolekcije jesen/zi-
ma 2009/2010. do neprimjetnog nakita i
{minke, zbog koje izgleda kao da nije
spavala sedmicama. Ona je zaista veliko
razo~arenje.
Ipak, koliko god Krugerova katastro-
falno izgledala, nije mogla nadma{iti zvi-
jezdu "Avatara", glumicu Zoi Saldana,
koja se tepihom pro{etala u kreaciji mo-
dne ku}e "Givenchy", iz kolekcije prolje-
}e/ljeto 2010.
Riskantan odabir, koji bi se u nekom
paralelnom svijetu mo`da i smatrao mo-
dnim uspjehom, ali u ovom nikako nije
zabilje`io pozitivne utiske. Te{ko je za-
pravo opisati o ~emu se ovdje radi, ali je-
dno je sigurno - Zoi je definitivni modni
proma{aj ovogodi{nje dodjele "Oscara".
Onima koje su i na ovom ispitu do-
kazale da zaslu`eno nose epitet "modnih
ikona" treba zaista ~estitati, a onima koje
su potpuno proma{ile `elimo vi{e sre}e
drugi put.
Elizabet Benks
4 tsjkfeb!10. 3. 2010.

Aleksandra
Sla|ana Milo{evi}
ponovo u centru pa`nje javnosti

Izvela
"Princezu"
nakon
26 godina
Milo{evi}eva je
obilje`ila zlatno
doba jugoslovenske
rok scene
osamdesetih godina
pro{log vijeka

Slavna vamp rokerka Nje ma ~ku, gdje osni va Stvorila nov pokret
u jugoslovenskoj
grupu "Neutral Design", sa muzici, poznatiji
se upravo vratila sa kojom je izdala album, veoma pod nazivom
"New wave",
snimanja svog TV {oua za uspje{an u Njema~koj i [vedskoj. zahvaljuju}i pjesmi
Pjesma pod nazivom "Prince- "Amsterdam"
BHRT koji }e biti prikazan za", duet sa Dadom Topi}em, koja
u nedjelju 14. marta u 21 je prevedena i na engleski jezik
("Starlight") pojavila se 1984.
~as, u emisiji pod nazivom godine. Pet godina kasnije
"Kod ku}e je najbolje" odlazi u SAD, gdje je neko
vrijeme svirala sa grupom
Suzana VUKMIR "Baby Sister", ali tako|e
radila i druge poslove.
oznata muzi~arka Aleksandra Sla|ana Milo{e- Jedno vrijeme je bila

P
vi}, nakon 26 godina pauze, ponovo je izvela
pjesmu "Princeza", koja je obilje`ila zlatno do-
ba jugoslovenske rok scene osamdesetih godi-
na pro{log vijeka.
Ova slavna vamp rokerka se upravo vratila sa
snimanja svog TV {oua koji }e biti prikazan u
nedjelju 14. marta u 21 ~as na BHRT-u u emi-
siji pod nazivom "Kod ku}e je najbolje".
BHRT je poziv za {ou Sla|ani uputila prije nekoliko
mjeseci, ali je ~uvena muzi~arka tek nedavno prona{la vre-
mena za realizaciju ove ideje. U okviru {ou-programa, Sla-
|ana Milo{evi} je sa svojim bendom u`ivo izvela sedam
pjesama, me|u kojima je bila i kompozicija "Princeza", du-
et sa Dadom Topi}em.
Ponovno izvo|enje ove kompozicije, nakon 26 godi-
na, izazvalo je veliku pa`nju javnosti ~itavog Balkana.
Kompozicija "Princeza" je premijerno izvedena na ju-
goslovenskom takmi~enju za "Pjesmu Evrovizije" u Sko-
plju 1984. godine, gdje je Sla|ana sa Dadom Topi}em,
poslije u~e{}a sa kompozicijom "Recept za ljubav" 1981.
godine, po drugi put bila predstavnica Srbije. Poslije sni-
manja TV emisije, Sla|ana i Dado su 23. februara izveli
zajedni~ki koncert u sarajevskom klubu "Sloga".
Aleksandra Sla|ana Milo{evi} ro|ena je u Beogradu
1956. godine. Smatra se ikonom novog talasa osamdesetih
u Jugoslaviji. Pokazivala je interesovanje za muziku jo{ u
djetinjstvu. U svojoj petoj godini je primljena u muzi~ku
{kolu na odsjek klavira. Doprinos modernoj muzici dala je
u svojoj dvanaestoj godini sviraju}i i pjevaju}i u grupama
kao {to su "Nebeska konjica", "Epitaf 8", "D`entlmeni".
Prvi solo nastup imala je na festivalu "Studentsko lje-
to" u Maglaju, 1974. godine, gdje je osvojila "Grand Prix".
Godine 1977. isplivala je na povr{inu jugoslovenske pop-
rok scene, sa pjesmom "Au, Au" i iste godine imala svoj
prvi ve}i nastup na koncertu kod Hajdu~ke ~esme, gdje je
nastupala prije "Bijelog dugmeta". Milo{evi}eva je po~ela
ru{iti tabue, kad je izdala pjesmu pod nazivom "Seksi da-
ma", koja je bila zabranjena za emitovanje na brojnim radio
i TV stanicama. Dvije godine kasnije stvorila je nov pokret
u jugoslovenskoj muzici poznat pod nazivom "New wave",
zahvaljuju}i pjesmi "Amsterdam". Godine 1981. nastupila
na izboru za jugoslovenskog predstavnika na "Pjesmi
Evrovizije" u Beogradu i osvojila osmo mjesto sa kompo-
zicijom "Recept za ljubav". Nakon dvije godine odlazi u
brokerka na berzi, a radila je
i u marketin{kim agencijama. U Beo-
grad se vratila 1995. godine i posljednjih godina `ivi na re-
laciji Beograd - Los An|eles. Prije devet godina, zajedno
sa Jasminom Male{evi}, Milo{evi}eva izdaje knjigu pod
nazivom "Adame, ne ljuti se". Trenutno pi{u novu knjigu -
"Pastirice", i to, kako ka`e, iz navike.
Snimila duet s "Alogijom"
"Izdaja", zajedni~ka pjesma Sla|ane Milo{evi} i "Alo-
Seksi dama" bila je zabranjena za
emitovanje na brojnim radio i TV pro-
gramima
gije", popularnog metal benda, objavljena je na kompila-
cionom CD-u "Vreme brutalnih dobronamernika".
CD nosi naziv istoimene zbirke pjesama Milana B.
Popovi}a, mladog beogradskog pjesnika, a knjiga je
dio njegove trilogije ''Bolji od svog `ivota''. Za pjesmu
je, prema rije~ima Milo{evi}eve, u planu snimanje
spota, kao i koncertna promocija albuma.
"Treba posebno pohvaliti Milana B.
Popovi}a, pesnika koji je kroz svoj proje-
kat, inicirao na{u saradnju i ostvario te-
{ko os tvar lji vo - iz da va nje me tal
albuma u Srbiji - i to sa izvanrednim
pesmama i izvo|a~ima", rekla je Mi-
lo{evi}eva. Saradnja sa ''Alogijom''
bila joj je veoma inspirativna.
"Ovaj bend poseduje jedinstvenu kreativnost i profe-
sionalnost, kakva se ne sre}e na ovim prostorima. Nadam Pjesma pod nazivom
se da }emo realizovati ideju o snimanju i izdavanju zaje- "Princeza", duet
dni~kog mini- LP-ja", zaklju~ila je. sa Dadom Topi}em,
^lanovi ovog benda izrazili su zadovoljstvo ura|enim. koja je prevedena
"Zaista nam je bila ~ast da sara|ujemo sa prvom da- i na engleski jezik
mom srpske rok muzike i inovativne kulture. Ovo je na{a ("Starlight")
prva zajedni~ka pesma i iskreno se nadam da }emo ostvari- snimljena je
ti planove i sara|ivati jo{ u budu}nosti", rekao je Sr|an 1984. godine
Brankovi}, jedan od ~lanova "Alogije".
Bend }e nastupiti 18. jula u gradu na Vrbasu u okviru
festivala "Banjaluka Open Air" koji }e biti odr`an na tvr|a-
vi Kastel.

D`ejms Kameron, kanadski
re`iser, producent i scenarista
Od voza~a kamiona
do filmskog velikana
Na dodjeli "Oscara" 1998. godine njegov
"Titanik" je osvojio rekordnih 11 nagrada
Kameronovi
filmovi istra`uju
odnos izme|u
~ovjeka i tehnologije
i ve}ina njih
komercijalno je
zabilje`ila veliki uspjeh
Pri pre mio: Dra gan SLA DO JE VI]
Ka nad ski fil mski re `i ser, pro du cent i
scenarista D`ejms Kameron poznat je po
svojim akcionim i nau~nofantasti~nim fil-
movima, koji su bivali obi~no komercijalno
uspje{ni i vrlo inovativni.
Tematski, njegovi filmovi istra`uju odnos
izme|u ~ovjeka i tehnologije. Re`irao je "Tita-
nik", koji je tada postao najuspje{niji film svih
vremena, sa svjetskom zaradom od 1,8 milijar-
di dolara, ali je sopstveni rekord poru{io naj-
no vi jim os tva re njem, nau ~nofan tas ti ~nim
filmom "Avatar", koji je za samo prvih {est se-
dmica prikazivanja zaradio 1,85 milijardi do-
lara.
Na ovogodi{njoj dodjeli "Oscara" taj film
je osvojio tri nagrade i to u tehni~kim katego-
ri ja ma za sce no gra fi ju, ka me ru i spe ci jal ne
efekte.
Kameron je ro|en 16. avgusta 1954. godi-
ne u mjestu Kapuskasing u Kanadi, kao sin
Filipa, in`enjera elektronike, i umjetnice [irli
Kameron.
Stu di rao je fi zi ku, ali }e ga strast za
re`iranjem odvu}i u filmski arhiv Univerziteta
Los An |e le sa. Na kon {to je po gle dao film
"Ratovi zvijezda", Kameron je napustio svoj
posao voza~a kamiona kako bi u{ao u filmsku
industriju.
Re`iserski debi: U filmskoj indus-
triji je po~eo kao scenarista. Rade}i s produ-
cen tom Ro d`e rom Kor ma nom, Ka me ron je
1981. godine ostvario svoj re`iserski debi s fil-
mom "Piranha II: The Spawning", koji je sni-
man na Kaj man skim os trvi ma za po dvo dne
sekvence i u Rimu za enterijere.
Prvo je bio anga`ovan kao re`iser speci-
jalnih efekata, a kad je re`iser filma napustio
projekat, preuzeo je re`iju.
Tokom svog boravka u Rimu razbolio se i
do`ivio no}nu moru o ma{ini koja se di`e iz
vatre kako bi ga ubila. Dok se oporavljao, ma-
terijalizovao je ideju za film "Terminator". Ko-
na~no je zavr{io scenario i odlu~io ga prodati
kako bi mogao re`irati film.
"Terminator" je bio veliki komercijalni us-
pjeh. Nadma{io je o~ekivanja {efova "Orion
Picturesa", koji su smatrali da }e film biti jo{
jedno nau~nofantasti~no ostvarenje koje }e se
u kinima zadr`ati najvi{e sedam dana. Iako je
bio niskobud`etan, u Americi je zaradio vi{e
od 38 miliona dolara.
Tokom osamdesetih Kameron je napisao
tri scenarija istovremeno: "Terminator", "Ali-
ens" i prvu verziju "Ramba II". Dok je on nas-
ta vi o s "Ter mi na to rom" i "Ali en som",
Silvester Stalone je preuzeo scenario za "Ram-
ba II", osmisliv{i kona~nu verziju.
Ostvarenjem "Aliens" ovaj filmski velikan
je zabilje`io jo{ jedan finansijski uspjeh, a na-
kon tog fenomenalnog rezultata, Kameron je
sada imao vi{e slobode da snima projekte ka-
kve je `elio.
Na ja vio knji gu o "Ava ta ru":
Sljede}i projekat ovog filmskog genija bazira
se na radnike na naftnoj bu{otini, koji pronala-
ze vanzemaljska podvodna bi}a, te je nastao
film "Ambis". Snimljen je s bud`etom od 41
milion dolara, te je smatran za jedan od naj-
skupljih filmova u svoje vrijeme. Na kraju je
U filmskoj
industriji taj film zaradio 54,5 miliona dolara u Americi
i 46 miliona u inostranstvu. Nakon objavljiva-
po~eo kao
nja "Am bi sa" Ka me ron je osno vao vlas ti tu
scenarista
produkcijsku ku}u nazvanu "Lightstorm En-
tertainment".
Nakon uspjeha "Terminatora" uvijek je bi-
Nakon {to je pogledao film
"Ratovi zvijezda", Kameron
je napustio svoj posao
voza~a kamiona kako bi
u{ao u filmsku industriju
10. 3. 2010. tsjkfeb 5
FOTO ARHIVA
Re`iserka Ketrin Bigelou,
njegova biv{a `ena, "potopila" ga
je na ovogodi{njoj dodjeli "Oscara"
lo govora o nastavku, koji bi nastavio pri~u o
Sori Konor i njenoj borbi protiv ma{ina iz bu-
du}nosti. "Terminator 2", ili "T2", zaradio je
vi{e od 200 miliona dolara u Americi i vi{e od
300 miliona u ostatku svijeta, a postao je na-
juspje{niji film te godine.
Jedan od najva`nijih doga|aja u Kamero-
novom `ivotu je kada je izrazio zanimanje za
potonu}e broda "Titanik". Bud`et za taj film
iznosio je oko 200 miliona dolara, ~ime je tada
postao najskuplji film svih vremena. "Titanik"
je bio jedan od rijetkih modernih filmova koji
su zaradili vi{e u svom drugom vikendu nego
u prvom. Zarada se sa 28,6 miliona "popela"
na 35,4 miliona dolara od prve do druge se-
dmice, {to je pove}anje od 23,8 odsto i ne{to
{to se nikad dotad nije dogodilo.
Na dodjeli "Oscara" 1998. godine film je
osvojio rekordnih 11 nagrada. Kako se nakon
uspjeha "Titanika" od njega mnogo o~ekivalo,
brojni skeptici su vjerovali da mu se ni{ta sli-
~no ne}e ni dogoditi, ali im je usta zatvorio
"Avatarom", koji je pomjerio granice kada je
zarada u pitanju.
Re`iser je nedavno potvrdio i da pi{e knji-
gu baziranu na pri~i iz tog svog filmskog hita.
"@elim jo{ detaljnije da opi{em svijet Pan-
dore i `ivot njenih stanovnika", rekao je slavni
re`iser, koji je naglasio da vjeruje da }e knjiga
biti popularnija od filma, i da }e se u njoj vi{e
pozabaviti pri~ama kojima nije mogao u filmu.
Ka me ro nov pri va tni `i vot obi lje `i li su
brakovi, a `enio se pet puta. Samo iz poslje-
dnjeg braka ima nasljednike: jednog sina i dvi-
je k}eri.
Jedan saradnik opisao ga je kao sebi~nog i
okrutnog ~ovjeka. Dobro upu}eni ka`u da Ka-
meron ima eksplozivnu narav. Na setu je na
lo{em glasu zbog beskompromisnog i diktator-
skog pona{anja.
6 tsjkfeb!10. 3. 2010.

Crkva svetog \or|a na Oplencu

Mauzolej dinastije Kara Priredila: Sandra VUKI] i Prvog svjetskog rata 1914. godine, nastupio je zastoj u
Namijenjena za sahranu umrlih dovr{enju crkve. Kada je Austrougarska okupirala Srbi-
rkva svetog \or|a nalazi se na brdu ~lanova dinastije Kara|or|evi}a, ju, pred zimu 1915. godine, crkva je bila izlo`ena bru-

C
Danas kompleks obuhvata
pored crkve sv. \or|a,
mauzoleja srpske
kraljevske porodice,
kraljeve vinograde,
muzej, ku}u kralja Petra,
kraljevu vilu, kralji~inu
vilu, Kara|or|evu
crkvu, spomenik
Kara|or|u i hotel
Oplenac pored Topole. Knez Ale-
ksandar Kara|or|evi} je ovdje po-
digao prve vinograde, a kralj Petar
Prvi Kara|or|evi} je po~eo zidanje
crkve mauzoleja i cijelog istorijsko-
memorijalnog kompleksa koji }e
potom postati Zadu`bina Kara|or|evi}a na Oplencu.
Danas kompleks obuhvata pored crkve sv. \or|a,
mauzoleja srpske kraljevske porodice, kraljeve vinogra-
de, muzej, ku}u kralja Petra, kraljevu vilu, kralji~inu vi-
lu, Kara|or|evu crkvu, spomenik Kara|or|u i hotel.
Istorijat: Naziv brda poti~e od oplena, drvenih
dijelova volovskih kola koja su pravljena od hrasta i ce-
ra kojima je ovo brdo bilo prekriveno. Godine 1903.
kralj Petar Prvi Kara|or|evi} je izabrao mjesto 337 me-
tara visoko, na vrhu Oplenca kao lokaciju za svoju za-
du`binu, crkvu sv. \or|a. Godine 1910, ta~nije 1. maja,
zapo~eta je gradnja crkve, prema planovima Koste J.
Jovanovi}a. U jesen 1912. godine crkva je ve} bila sko-
ro dovr{ena i ~ekala na osve{tenje, {to je uradio arhi-
episkop srpski Dimitrije.
U zati{jima izme|u balkanskih ratova 1913. godine
kripta se nalazi pod cijelom crkvom
sv. \or|a i u njoj se nalazi 39 grobnica
Naziv brda poti~e od oplena, drvenih
dijelova volovskih kola koja su
pravljena od hrasta i cera kojima je
ovo brdo bilo prekriveno
talnom plja~kanju. Skinut je i odnijet bakarni pokriva~
sa kubeta i krovova, kao i bakarna ukrasna oplata sa
portala. Nestali su gromobran i zvona. Polupani su
mnogi prozori, mermerni stubi}i i ornamenti. Pod izgo-
vorom da tu mo`e biti sklonjena va`na arhiva, okupato-
ri su oskrnavili grobove u kripti.
Po povratku u oslobo|enu otad`binu, kralj Petar ni-
je do~ekao da vidi svoju zadu`binu kona~no zavr{enu.
Umro je 16. avgusta 1921. godine, a njegov nasljednik,
kralj Aleksandar Prvi Kara|or|evi}, li~no se starao o
njenom zavr{etku. Crkva je ponovo osve{tana 9. sep-
tembra 1930. U njoj je obavljano bogoslu`enje do
1947.
Bo gat stvo unu tra{ njos ti: Crkva je
petokupolna gra|evina. Unutra{nja du`ina hrama je 30
metara, a visina svoda 27 metara. Crkva je postavljena
na visokom soklu od masivnog mermera. U hramu se
nalaze dva sarkofaga: u sjevernoj pjevnici sarkofag kra-
lja Petra Prvog (1844-1921), ktitora crkve, a u ju`noj
pjevnici sarkofag vo`da Kara|or|a (1762-1817), prvog
vladara obnovljene Srbije i rodona~elnika dinastije Ka-
ra|or|evi}.

Osvjetljenje trpezarije }enim svjetlom koje ne}e smetati osobama koje

Priredio: Nikola KNE@EVI]
Nakon {to smo osvijetlili dnevnu sobu, pros-
tor u kome provodimo ve}inu dana, na red dolazi
prostorija u kojoj jedemo, trpezarija.
Svjetlo u trpezariji treba da bude efektno, ali
prije svega mora biti funkcionalno. Ovo zahtijeva
kori{}enje mje{avine direktnog i indirektnog os-
vjetljenja koje }e biti odgovaraju}e za ~itav niz si-
tuacija kao {to su objedovanje, porodi~na slavlja,
dje~ja igra, ostale svakodnevne aktivnosti, hobiji
itd. Odli~nu ideju predstavlja ugradnja reguli{u}ih
prekida~a koji }e vam omogu}iti da u svakom
trenutku prilagodite koli~inu svjetla situaciji.
Iznad trpezarijskog stola treba da dominira luster,
koji }e slu`iti i kao dekorativni element koji }e is-
ta}i ljepotu i skladnost trpezarijske garniture, ali i
kao glavni izvor osvjetljenja prostorije. U sve~a-
nijim prilikama trebalo bi da smanjite koli~inu os-
vjetljenja kako bi se dobio utisak "ve~ere pod
svije}ama". Ovaj luster trebalo bi da ima takav
oblik koji }e omogu}avati da povr{ina stola bude
jasno i sna`no osvijetljena, dok }e ivice stola i
prostor oko njega biti osvijetljeni nje`nim, zamu-
sjede ispod njega. Ta~kasti izvori svjetlosti kao {to
su pojedina~ne fokusirane lampe na tankim
dr`a~ima ili na `i~anom prstenu oka~enom iznad
stola dopunjuju usmjerenu svjetlost lustera i omo-
gu}avaju da osvijetlite ostale bitne ta~ke u trpeza-
riji. ^isto bijela svjetlost halogenih svjetiljki s
vlaknima od tungstena je idealna za isticanje lje-
pote kristalnih ~a{a ili srebrnog escajga u sve~a-
nim prilikama. [ank ili bife je najljep{e osvijetliti
zidnim svjetiljkama ili mini-reflektorkama pos-
tavljenim s jedne njegove strane. Uskladite svjetlo
ovih svjetiljki sa osvjetljenjem lustera. Ukoliko
`elite da istaknete neke predmete, npr. policu sa
fla{ama `estokog pi}a, iskoristite niz usmjerenih
sijalica sa plafona. Sliku mo`ete naglasiti drama-

a|or|evi}a
Cijeli mozaik sastoji se od 725 slikanih kompozici-
ja. Od toga je 513 u hramu i 212 u kripti. Na kompozici-
jama se nalazi 1.500 figura. Ukupna povr{ina mozaika
je 3.500 metara kvadratnih, sa 40 miliona raznobojnih
staklenih kockica, koje imaju 15.000 raznih nijansi boja.
Namijenjena za sahranu umrlih ~lanova dinastije
Kara|or|evi}a, kripta se nalazi pod cijelom crkvom sv.
\or|a. U kripti se nalazi 39 grobnica. Na Oplencu je do
sada sahranjeno 22 ~lana dinastije Kara|or|evi}a.
Grobnice su popunjavane bez posebnog reda i bez
Ni{a u zidu ili polica mo`e lako
postati izlo`beni prostor za
va{e ukrasne detalje ako ispod
svake police ugradite niz slabih
svjetiljki
ti~nim svjetlom sa podesivih vise}ih lampi. Biraj-
te lampu i veli~inu sijalice tako da odgovara veli-
~ini platna koje `elite da osvijetlite.
Ni{a u zidu ili polica mo`e lako postati
izlo`beni prostor za va{e ukrasne detalje ako
ispod svake police ugradite niz slabih svjetiljki
koje }e ih osvijetliti taman dovoljno da zaintere-
suju oko posmatra~a. Nemojte stavljati jake sijali-
ce u trpezarijski luster u `elji da istaknete sto i
predmete na njemu. Time }ete samo pove}ati to-
plotu ispod lustera i neprijatan odsjaj stola. U
ovom slu~aju bolje potra`ite adekvatniju kuglu ili
aba`ur koji }e dati `eljeni efekat sa slabijom sija-
licom.
10. 3. 2010. tsjkfeb 7
Slavine i sudoperi u kuhinji
Korita zauzimaju
va`no mjesto u
opremanju kuhinje
Uspje{no funkcionisanje kuhinje postavljene pod uglom od 90 stepeni.
omogu}uje pravilan raspored njenih Naj~e{}e se ugra|uju u radnu povr{i-
zona, ali i dobar odabir prate}ih ure- Uspje{an spoj nu, a otvor za armaturu mo`e biti u
|aja i opreme. S obzirom na u~esta- atraktivnog sklopu sudopera ili izvan njega.
lost ra dnji po put pra nja, sla vi ne i korpusa Materijali i boje za izradu sudo-
sudoperi, tj. korita, zauzimaju pose- kuhinje s pera su raznovrsni. Mogu biti od ino-
bno va`no mjesto u opremanju kuhi- ure|ajima ksa, pri ro dnog ka me na, vje {ta ~kih
nje. i opremom masa, stakla ili u kombinaciji razli~i-
Osim vizuelnog do`ivljaja, koji rezultat je tih materijala. Odabir boje sudopera
odabranim dizajnom mo`e znatno na- pa`ljivog uskladite s odabranim bojama kuhi-
glasiti estetske vrijednosti kuhinje, je- projektovanja nje. U nekim rje{enjima su vrlo efek-
dnako su va`ni oni funkcionalni koji i odabira tni kon tras ti, npr. ta mna ra dna
znatno olak{avaju radne procese. Us- odgovaraju- povr{ina sudopera ili obrnuto, a pone-
pje{an spoj atraktivnog korpusa kuhi- }ih elemena- kad je stapanje boja i radne povr{ine
nje s ure|ajima i opremom rezultat je ta. Opremanje odli~an odabir s obzirom na ostale bo-
pa`ljivog projektovanja i odabira od- kuhinje je je u kuhinji. Sudoperi nisu vi{e nu`an
govaraju}ih elemenata. Opremanje izazov, a element dostupan u jednom materijalu
kuhinje je izazov, a uspjeh u funkci- uspjeh u i boji, ve} dizajnersko osvje`enje sva-
onalnom i vizuelnom smislu uslovljen funkcional- ke kuhinje s mogu}no{}u kreiranja ra-
svakim detaljem. nom i zli ~i tih ko lo ris ti ~kih i obli ko vnih
Velike i duge kuhinje pru`aju ap- vizuelnom efekata.
solutnu slobodu u odabiru oblika i di- smislu Prilikom odabira armatura defini-
men zi je su do pe ra, a one ma nje su uslovljen je {ite potrebu za jednoru~nim ili dvoru-
~esto uslovljene raspolo`ivim prosto- svakim ~nim uprav lja njem, po tre ban ugao
rom koji uskra}uje odabir prema `elji. detaljem pomicanja slavine, pripadnost visoko-
Ipak, bez obzira na veli~inu prostora pritisnom ili niskopritisnom sistemu i
mo`ete se poigrati kru`nim ili kvadra- svakako odaberite slavine s kerami-
ti~nim oblicima. Sudoperi se izra|uju Sudoperi ~kom brtvom zbog du`eg roka traja-
po{tovanja kriterijuma, kao {to su: generacijsko na~elo, u razli~itim oblicima i s razli~itim do- se mogu nja.
stepen srodstva, redosljed u smrti. Tako, posjetilac se dacima. Mogu se sastojati od jednog sastojati od Visoke slavine osloba|aju vi{e
mo`e donekle zbuniti, pogotovo {to se neka imena po- ili dva korita, s ugra|enim ocje|iva- jednog ili dva prostora, te su idealne za kuhinje u in-
navljaju. Ipak, kripta u crkvi sv. \or|a na Oplencu je po ~em, dodatnim manjim koritom s cje- korita, s tenzivnoj upotrebi. Svakodnevne pro-
ne~emu izuzetna, u smislu da su tu sahranjeni ostaci dilom, ugra|enom daskom za rezanje, ugra|enim ce se pra nja ola k{a }e ar ma tu re s
najvi{e ~lanova vladala~ke srpske dinastije. Tu je, isto- dozatorom sredstva za pranje, mogu- ocje|iva~em, produ`nim raspr{iva~em koji se pre-
vremeno, sahranjeno najvi{e vladara na jednom mjestu. }no{}u daljinskog upravljanja... dodatnim ma potrebi izvla~i i uvla~i u osnovnu
Tako|e po svim povr{inama ukra{ena mozaikom, Osim za horizontalno ugra|iva- manjim armaturu. Integrisani dozator sredstva
kripta ~ini nerazdvojnu i jedinstveno lijepu cjelinu sa nje, na tr`i{tu se nude ugaoni, koji }e koritom s za pranje tako|e olak{ava i ubrzava
hramom. na najbolji na~in iskoristiti povr{ine cjedilom radne procese. (Tportal)
Iznad
trpezarij-
skog stola
treba da
dominira
luster, koji
}e slu`iti i
kao
dekorativni
element
koji }e
ista}i
ljepotu i
skladnost
Visoke slavine osloba|aju vi{e prostora, te su idealne za kuhinje
u intenzivnoj upotrebi
8 tsjkfeb!10. 3. 2010.
Trencor 1.360, ~iji je proizvo|a~
istoimena firma iz Amerike, je nova
ma{ina na tr`i{tu za pripremu terena
D. KUJUND@I]
Poznato je kako je zemlji{te, poslije klime, jedan
od najzna~ajnijih faktora u uzgoju vo}a i vinove
loze. Upravo zbog toga, kod podizanja vo}njaka i
vinograda, posebnu pa`nju treba posvetiti pripremi
zemlji{ta.
Me|utim, to i nije ba{ lako na parcelama koje se
nalaze na kamenitim, jako {ljunkovitim, vrlo plit-
kim i tvrdim, zbijenim terenima. Iz tih razloga pri-
prema terena je jako ote`ana. Vrlo ~esto koristi se i
eksploziv kako bi se pojedine stijene i gromade
usitnile. Trencor 1.360, ~iji je proizvo|a~ istoimena
firma iz Amerike, nova je ma{ina na tr`i{tu za pri-
premu terena. Ma{ina je te{ka nevjerovatnih 68 to-
na dok joj radni u~inak iznosi 70 do 100 metara
du`nih za sat vremena. [irina radnog zahvata ma-
{ine je 3,2 metra dok dubina do koje se zemlja usi-
tni i izmije{a iznosi 60 do 80 cm. Pod tim se
podrazumijeva detaljno lomljenje, drobljenje i usi-
tnjavanje skeleta (kamena), ~ime se nepristupa~an
teren na najbolji mogu}i na~in priprema za sa|enje
vo}a i vinove loze.
Tako pripremljeno zemlji{te idealno je za gajenje
svih vrsta vinove loze, dok je kod vo}njaka potre-
bna bla`a dorada terena. Nakon {to se zemlji{te
pripremi u skladu sa potrebom kulture, neophodno
je napraviti raspored sa|enja loze ili vo}ke uz na-
bavku svih neophodnih elemenata potrebnih za to.
Nakon {to je du`e vrijeme na prostoru BiH bilo
zanemareno vo}arstvo i vinogradarstvo slika se
posljednjih godina znatno mijenja i sve je vi{e za-
sada pod ovim kulturama. Posebno raduje ~injeni-
ca {to se zemlji{te na nepristupa~nim terenima za
koje se smatralo da nikada ne}e slu`iti ni~emu pri-
vodi upotrebnoj svrsi.
Kod podizanja vo}njaka i vinograda,
posebnu pa`nju treba posvetiti
pripremi zemlji{ta. Me|utim, to i
nije ba{ lako na parcelama koje se
nalaze na kamenitim, jako
{ljunkovitim, vrlo plitkim i tvrdim,
zbijenim terenima. Iz tih razloga
priprema terena je jako ote`ana
Danka KUJUND@I] U mnogim Ogrozd je prijatnog ukusa i obi~no ga djeca
zemljama vole, jer li~i na klikere. Blagog i sladunjavog je
Evrope,
grozd je divlja biljka koja postignute ukusa, i specifi~nog mirisa. Ako je godina bila
O
raste u obliku grma, punog su sorte sa sun~ana on je sla|i. U sjevernim dijelovima
o{trog trnja. Plodovi su veli- krupnim
Evrope, gdje je ljeto kra}e i hladnije, ogrozd je
bobicama
Nakon {to se zemlji{te pripremi u ~ine klikera i dlakavi.
skladu s potrebom kulture Poti~e sa Bliskog istoka i iz
neophodno je napraviti raspored ju`ne Evrope i Sredozemlja.
sa|enja loze ili vo}ke Doba dozrijevanja je kratko
i doma}i ogrozd rijetko sti`e do pija~nih tezgi, jer
nije dovoljno popularan kod nas i skoro je zabo-
ravljen. Posljednjih godina mo`e se nabaviti kod
mnogih proizvo|a~a i spada u vo}e koje se ne
prska. To je staro grmovito vo}e, ~ija kultura je
vremenom kod nas skoro zanemarena. Nekada
Mo`e da se jede sirov, ali
naj~e{}e se javlja kao sastavni
dio vo}nih salata ili pripremljen
kao pire, a mo`e da se priprema
i kao sos
je obi~no sa|en za li~nu upotrebu i svaka ba{ta
imala je najmanje jedan do dva grma. Kada se
govori o ogrozdu, misli se na onaj ~iji su plodovi
svijetlozelene ili svijetlo`ute boje. Danas ima
ogrozda u svim bojama, jer je modifikovan i kao
takav se vratio na tr`i{te u svim bojama i danas u
ba{tama vi{e slu`i za ukras.
U mnogim zemljama Evrope, postignute su
sorte sa krupnim bobicama i u raznim bojama.
Mo`e da se jede sirov, ali naj~e{}e ga koriste
kao sastavni dio vo}nih salata ili pripremljenog
kao pire. Priprema se i kao sos, a poslu`uje se uz
svje`i sir ili jogurt.

Za borbu
protiv
te{kih
metala
Spada u stare grmovite vo}ke, ~ija
kultura je vremenom kod nas skoro
zanemarena. Nekada je obi~no sa|en za
li~nu upotrebu i svaka ba{ta imala je
najmanje jedan do dva grma
Lije~enje
ogrozdom
_jt!uj!j!qsb!{oj!dsj!kf!.
wb/
J{cb!dv!kf! wp!ev! j{! ps!hb!oj!.
{nb!np!lsf!okfn/
Qp!cpmk!|b!wb! jt!lp!sj|!~b!wb!okf
ckf!mbo!•f!wj!ob/
Pe!tusb!okv!kf! uf!|lf! nf!ub!mf-
qp!hp!up!wp!j{!np{!hb/
Qpe!tuj!•f! sbtu! lp!tf! j! tuwb!.
sb!okf!{esb!wf!lp!af/
Kb!•b!lswof!tv!ep!wf!j!wf!{j!.
wob!ulj!wb/
Obk!cp!mkf!kf!eb!phsp{e!{b!.
mf!ej!uf!lbp!qmpe!jmj!qj!sf!j!eb
hb!v!{jn!tlpn!qf!sj!pev!lp!.
sjt!uj!uf!lbe!{b!usf!cb/!Kf!ej!op
ob! ubk! ob!•jo! tf! np!af! tb!.
•v!wb!uj!cf{!lpo!{fs!wbo!tb/
[to je ogrozd zreliji, to se ~vr{}e zatvara
tvrda lupina oko sjemena, zato se ~e{}e
bere dok je nezreo, dok je lupina jo{ mekana
10. 3. 2010. tsjkfeb 9
Glicinija
Ogrozd
Biljka sna`nog rasta
D. KUJUND@I] drenirano i vla`no zemlji{te. Zahtijeva
Penje se tako
sun~ano mjesto, a dobro bi bilo da je
Glicinija (wisteria sp.) je listopadna korijen u hladovini. Razmak izme|u
penja~ica koja cvjeta u prolje}e s veli-
{to se uvija
biljaka treba da bude od tri do ~etiri
oko oslonca
kim, kaskadnim i mirisnim cvjetnim u pravcu
metra.
grozdovima. Svake godine, u prolje}e, treba doda-
kazaljke na
Poznata je ne samo zbog svojih cvje- satu. Dvije
ti kompost oko baze biljke kako bi se
tova, nego i zbog sna`nog rasta. Izuze- osiguralo du`e zadr`avanje vlage to-
tno je agresivna puzavica koja, ako se
najpoznatije
kom su{nog perioda i zalijevati jednom
vrste su
ne ore zu je, mo `e la ko da pre kri je japanska i nedjeljno.
obli`nje drve}e i objekte. kineska Kako bi se obuzdao rast i podstaklo
Godi{nje mo`e da naraste i do tri me- glicinija. cvjetanje potrebno je sna`no oreziva-
tra u visinu. Penje se tako {to se uvija Biljka nje dva puta godi{nje.
oko oslonca u pravcu kazaljke na satu. vremenom Glicinija daje cvjetove na pro{logo-
Dvije najpoznatije vrste su japanska postaje di{njim granama, pa se prvo orezivanje
(w. floribunda) i kineska glicinija (w. masivna i vr{i poslije cvjetanja, u ljeto, kada se
sinensis). te{ka, tako da skra}uju bo~ni izdanci na glavnim gra-
Biljka vremenom postaje masivna i zahtijeva si- nama, i to za tre}inu, kao i glavne gra-
te{ka tako da zahtijeva siguran oslonac guran ne.
koji mogu biti re{etke, drvo, pergole oslonac. Boja Drugo orezivanje se sprovodi sredi-
itd. Boja cvjetova, zavisno od vrste, cvjetova, nom zime, kada se isti bo~ni izdanci
mo`e biti plava, crvena ili bijela. zavisno od skra}uju na dva do tri pupoljka, a sta-
Glicinija se sadi u prolje}e. Iskopa se vrste, mo`e bljike koje su u me|uvremenu izrasle
rupu koja je malo ve}a od korijena bi- biti plava, na oko 15 cm. Cvjetanje je obilnije ako
ljke. Mo`e da raste u siroma{nom ze- crvena se glavne stabljike pri~vrste tako da
mlji {tu, ali ipak tra `i na |u bre no, ili bijela rastu vodoravno.
Daje cvjetove na
kiseliji i nije omiljeno vo}e kod djece, ali je zato pro{logodi{njim granama,
pun vitamina C. Nas doma}i ogrozd je sladak i pa se prvo orezivanje
koristi se za pripremanje slatka, d`emova, soko- vr{i poslije cvjetanja
va, raznih preliva, a naro~ito je omiljen za pripre-
manje nekih torti i kao dodatak za sladolede i
vo}ne salate. Naj~e{}e se kombinuje s borovni-
cama i kupinama.
[to je ogrozd zreliji, to se ~vr{}e zatvara
tvrda lupina oko sjemena, zato se ~e{}e bere dok
je nezreo, dok je lupina jo{ mekana, {to je zapra-
vo pogre{no, jer bogatstvo djelotvornih materija
razvija se tek kasnije. Bogat je silicijumom i ba-
lastnim materijama. Vo}no meso sadr`i puno
provitamina A ({titi sluznicu, oja~ava tjelesne }e-
lije), piridoksin (vitamin B6, za izmjenu bjelan-
~evina, nerve, srce, rast kose), biotin 9 (za zdravu
ko`u, punu kosu), a prije svega vitamin C (za
imunitet, djelovanje mozga i nerava). Upija i ve-
liku koli~inu mangana i magnezijuma iz tla u
svoje plodove (va`no za snagu
}elija, mi{i}e, srce), osim toga
kalijum i cink, koji podsti~u
mokrenje (za vezivna tkiva,
proizvodnju hor-
mona), ~ak je i
`ilava ko`a bo-
gata vrijednim
vi{estruko nezasi-
}enim masnim
ki se li na ma,
koje omogu-
}uju bo-
l j u
iskoristi-
vost karotena koji se
nalazi u vo}nom mesu.
10 tsjkfeb!10. 3. 2010.

Strip
Dilan Dog,
popularni
Elasti~ni ~ovjek italijanski strip
Na internet stranici
www.ludihumor.com junak uz koga

milion
pogledajte video-klip
pod nazivom "Nevje- su odrastale
ro va tni ~o vjek". U
ovom zanimljivom vi- mnoge
deu }ete vidjeti kako
~ovjek skupljene ruke generacije
prebacuje preko i ispod
sebe kao konopac za
pres ka ka nje. Ovo je
definitivno ne{to {to ne
treba propustiti, jer ovaj elasti~ni ~ovjek kao da nema nijednu ko{~icu, ve} Prvi broj ovog
kao da su mu u tijelu ugra|ene gume. stripa iza{ao je u
Italiji 1986. godine
Slavni bez {minke Priredila: Sandra VUKI]
Da ni slavni, bogati i
lijepi nisu ba{ lijepi bez i lan Dog je lik iz

D
{minke, pogledajte na stripa koji je stvorio
snimku pod nazivom italijanski pisac i no-
"Poznate zvijezde bez vinar Ticijano Sklavi
{min ke" na in ter net za italijansku izdava-
portalu www.ludihu- ~ku ku}u "Ser|o Bo-
mor.com. Mo`da vas ne li Edi to re", tj.
nekad ovo oraspolo`i i "Bo ne li Ko miks".
utje {i, uko li ko se ne Prvi broj je iza{ao u Italiji 1986.
osjetite prijatno kada se godine i Dilan Dog je ve} nakon
ujutru bez {minke ili nekoliko brojeva postigao veliku
nekih drugih detalja koji uljep{avaju, ne osjetite prijatno i lijepo. popularnost.
Po~etkom devedesetih godina
pro{log vijeka, Dilan je u cijelom
Papagaj koji ple{e svijetu izlazio u mjese~nom tira`u
ve}em od 1.000.000 primjeraka.
Na internet stranici "Dark Hors Komiks" je izdavao en-
www.ludihumor.com u glesku verziju Dilana Doga, a u
kli pu pod na zi vom biv{oj Jugoslaviji objavljivao ga je
"Papiga ple{e" pogle- novosadski "Dnevnik".
dajte koje sve pokrete Izgled Dilana Doga je inspiri-
izvodi ova zanimljiva san engleskim glumcem Rupertom
ptica. To svakako nisu
obi~ni pokreti. Naime,
rije~ je o plesnim po-
kretima. Vjerovatno ne
biste bili iznena|eni da
ovu `ivotinjicu ~ujete i
Na dana{nji dan Uhap{en
Mahatma Gandi
vidite kako pri~a, ali kako ple{e, a nije ni majmun, ni medvjed, sigurno biste
se iznenadili. Osu|en atentator na Na dana{nji
dan 1922. godi-

\WBKDB!. VEBMKF!. \WFETLB

Martina Lutera Kinga ne britanske
vlasti uhapsile su
EVAOPTU! STLJ GJMNTLB PCMBTU!V
J!_BTU LOKJAFWOJL- HMVNJDB- OPWPN![F.
OKF- LOKJAFWOJ
QPMV. J[WS\JUJ
PTUSWP!V SBTB]J!!WB. D`ejms Erl Rej, optu`en za {tina ne samo Amerikanaca ve} Mahatmu Gan-
PETUSB!!OK!. DB-!TBLT
WMBEJLF \BSM!
GFSEJOBOE
MJOEB MBOEV
F!OKF )O/M/* HS_LPK OKF ubistvo crna~kog lidera Martina i cijelog ~ovje~anstva. Zajedno dija, optu`ile ga
Lutera Kinga 4. aprila 1968. sa govorima Mahatme Gandija za pobunu i osu-
WSTUB
QVAB< godine, osu|en je na 99 godina i djelom Lava Nikolajevi~a Tol- dile na {est godi-
J[SB]JWB_
WSFUFOB zatvora 10. marta 1969. godine. stoja "Istina bo`ja je u tebi", na zatvora.
Martin Luter King ro|en je postali su manifest nenasilne Mahatma Gandi je jedan od osniva~a sa-
HMBWOJ 1929. godine. Bio je ameri~ki borbe za ljudska prava. Martina vremene indijske dr`ave i uticajan pobor-
HSBE
NBMUF baptisti~ki sve{tenik i borac za Lutera Kinga je posthumno nik "satjagrahe" (nenasilnog protesta) na
gra|anska prava. U borbi za ra- 1977. godine, odlikovao pred- putu ka ostvarenju revolucije.
WSTUB
VLSBTOF
vnopravnost Afroamerikanaca sjednik D`imi Karter predsje- Pomogao je ostvarenju indijske nezavi-
CJMKLF u Sjedinjenim Dr`avama koristio je metode dni~kom medaljom slobode. Od 1986. snosti od britanske vlasti, inspiri{u}i ostale
nenasilja i gra|anske neposlu{nosti. D`ejms godine se u SAD obilje`ava dan posve}en ljude pod kolonijalnom vla{}u da rade na
OBVLB!P Erl Rej ga je ubio pred po~etak promocije njemu, a 2004. godine mu je posthumno do- sopstvenoj nezavisnosti i potpuno odbace
TJMBNB "Kampanje siroma{nih", koju je pokrenuo dijeljena kongresna zlatna medalja. Iako za Britansku imperiju, te je zamijene Ko-
po~etkom te godine. Nobelovu nagradu za `ivota osporavan i kritikovan od strane re`i- monveltom. Gandijev princip "satjagrahe"
TOPWJ B!EBUP
)LSBU/*
mir dobio je 1964. godine. Smatraju ga je- ma i svojih sunarodnika, postao je jedan od inspirisao je generacije demokratskih i an-
SJNTLJ;!2
HS_LP dnim od najboljih govornika u istoriji SAD. simbola SAD i afroameri~ke zajednice. Da- tirasisti~kih aktivista, uklju~uju}i i Martina
TMPWP UPOB
Njegovi govori i propovijedi poput "Volite nas oko 730 ve}ih i manjih gradova u SAD Lutera Kinga i Nelsona Mandelu.
JOEJKBOT/
TUBSJ
TMPWFO JUBMJKB svoje neprijatelje" i "Imam san", danas su ba- ima ulicu koja nosi njegovo ime.
QMFNF!V
KVAOPK NBMFOJ! _J_B
BNFSJDJ LJQ!CPHB
BNPSB

Provjerite svoje znanje

OBQBE- TQMJU
OBWBMB-
OBTSU- TUBSPSJN.
KVSJ\ TLJ!QP[.
)GSBO/* ESBW
T!OBQPSPN
PCF[CKF!.
[ta je ofset {tampa? Kako je nastalo ime Rumunija?
]JWBUJ!
AJWPUOF Ravna ili ofset {tampa pri- Ime Rumunija dolazi
QPUSFCF
PCJN ABMPTOB
mjenjuje se kao indirektna od imena grada Rima ili
WSCB {tampa, {to zna~i da se boja sa od imena Isto~nog rim-
TJNFOT QPMVPUPL CJMP!LP
OB!KVHV JNF!PENJ!. forme ne prenosi direktno na skog carstva, i ukazuje na
BVTUSBMJKF MB-!JSFOB
podlogu, nego se prvo prenosi ovu teritoriju kao rimsku
WSTUB
MPWB_LPH
na gumenu pokrivku, koja je koloniju. U kasnoj antici,
QTB postavljena na ofsetni cilindar, na latinskom se carstvo
)NO/*
a potom sa nje na materijal za zvalo Romania.
SFMJHJKB- BUMFUTLJ {tampu. Kod ravne {tampe U srednjem vijeku Ru-
LMVC
WKFSP!.
WBOKF
{tampaju}i i ne{tampaju}i elementi se nalaze u istoj ravni, a mu ni su `i vje li u tri
BMU
me|usobno se razlikuju po svojim fizi~ko-hemijskim karakte- odvojene dr`ave: Vla{koj, Moldaviji i Transilvaniji. Prve dvi-
KF[FSP!V ristikama. [tamparska forma je tako odra|ena da su {tampa- je su bile pod uticajem Otomanskog carstva, dok je tre}a pri-
JUBMJKJ
)PS//*
QKFWB_
MVLBT ju}e povr{ine prijem~ive za boju, a da odbijaju vodu, dok padala Ma|arskoj, a kasnije i Austrougarskoj. Savremena
ne{tampaju}e povr{ine primaju vodu, a poslije vla`enja odbi- Rumunija je nastala kada su se Moldavija i Vla{ka ujedinile
jaju boju. Voda se prvo nanosi na formu, prekriva u tankom 1859. i postale nezavisne 1877. Dr`ava je pro{irena nakon
SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!JTQPTOJL-! sloju ne{tampaju}e elemente, dok boja koja se nanosi na for- Prvog svjetskog rata kada su Transilvanija, Bukovina i Besa-
TUBSUFSJ-!QBSUJ[BO-!PSUBL-!OJ-!MJO-!TUJO-!JOFT-!P[-!UBSMBUBO- mu nakon vode, prekriva samo {tampaju}e elemente. rabija pripojene Rumuniji.
BMBNP-!PWBM-!BLSJU-!USVO-!HBT-!JOLBTBOU/
 10. 3. 2010. tsjkfeb 11

sa tira`om od
primjeraka uvijek isto obu~en, u crvenoj maji- vu majku Morganu, a dramati~no
Ticijano
Sklavi,
tvorac
stripa
Dilan Dog

ci, crnoj jakni i plavim pantalona- se sukobljava sa tamnom stranom

Everetom.
Dilan Dog je siroma{ni istra`i-
lac no}nih mora koji prkosi cijeloj
tradiciji horora osobinama nadreali-
zma i antibur`oaske retorike. Prava
~udovi{ta u mnogim ovim pri~ama
su ljudska bi}a.
Serija je uglavnom smje{tena u
Londonu, gdje protagonista `ivi,
iako povremeno putuje negdje dru-
go. Njegova odje}a je jedna od de-
fini{u}ih osobina ovog lika: On je
ma.
Nakon smrti svoje `ene Lili
Konoli, po savjetu inspektora Blo-
ka, koji je bio njegov pretpostavlje-
ni dok je Dilan radio u Skotland
Jardu, kupio je 12 identi~nih kom-
pleta.
Inspektor Blok je jedan od gla-
vnih sporednih likova u seriji, zaje-
dno sa Dilanovim pomo}nikom
Gru~om, koji je nastao po uzoru na
nekada{njeg komi~ara Gru~a Mar-
ksa.
Dilan `ivi sa Gru~om u Grej-
ven Roudu 7, u stanu prepunom
zastra{uju}ih skulptura sa zvonom
koje ne zvoni ve} urli~e. Njegovi
hobiji su sviranje klarineta i prav-
ljenje maketa brodova. Ima mnogo
strahova, me|u kojima su strah od
slijepih mi{eva i visine. Dilan je ta-
ko|e posebno podlo`an bolesti pu-
tovanja, {to je razlog za{to rijetko
putuje. Nekada{nji alkoholi~ar, sad
skoro nikada ne pije. Vegetarijanac
je. Tako|e je beznade`ni romantik
koji voli i izgubi novu devojku u
skoro svakom broju.
Mnoge od brojnih `ena s koji-
ma je povezan podsje}aju na njego-
svog oca- Ksabarasa - ~ija je li~nost
podijeljena, za koju se ~ini da alu-
dira na ambivalentnost njegove
o~inske figure i na Dilanova osje-
}anja prema njemu. A sam Ksaba-
ras je op sje dnut pro na las kom
seruma koji daje besmrtnost.
Inspektor Blok, Dilanov {ef
dok je on radio u Skotland Jardu, je
ostao njegov prijatelj i zamjena za
oca ~ak i kada je glavni junak na-
Izgled Dilana Doga
je inspirisan engleskim
glumcem Rupertom
Everetom
pustio slu`bu. Blok i Dilan ~esto je-
dan drugome poma`u u rje{avanju
slu~ajeva. Blok je racionalniji i pri-
zemniji od Dilana i ~esto odbacuje
obja{njenja o natprirodnom. On je
star, ali sposoban policajac koji sa-
nja o penziji. Iako mu Dilan stvara
mnogo problema, Blok je tako|e
na mukama zbog svog pot~injenog
D`enkinsa, ograni~enog i nesposo-
bnog saobra}ajca. Njegov izgled je
inspirisan engleskim glumcem Ro-
bertom Morlijem. dvjestoti broj, koji je osmislila Pa-
Gru~o je oli~enje Gru~a Mar- ola Barbato, a ilustrovao Bruno
ksa ~iji je karakter postao njegova Brindizi.
stalna li~nost. On `ivi i radi sa Di- Prva serija ponovo {tampanih
lanom kao njegov pomo}nik. Gru- izdanja je iza{la jula 1990, druga
~ova {a{ava, neubi~ajena li~nost, juna 1991, a tre}a juna 1996. godi-
poma`e u smirivanju Dilanove zlo- ne, ovaj put nazvana "Kolekcija".
voljnosti. On u`iva u {alama i `ena- Februara 1997. je izdat "Super
ma, sa kojima ne ma sre }e kao Book", tromjese~no izdanje koje je
njegov poslodavac. Tako|e, podsje- ponovo objavilo specijalne brojeve
}a na svog {efa kada su njihove fi- koji su {tampani prethodnih 10 go-
nansije u lo{em stanju, pojavljuje dina.
se sa pi{toljem u pravom trenutku -
ne mo`e sam da puca, ali uvijek ba-
ca pi{tolj Dilanu u ruke - i kuva ~aj.
U skoro svakom broju Gru~o na-
pravi jednu ili dvije {ale koje dosa-
|uju Dilanu i osobi koja ih slu{a.
Na primjer: "Nekada sam imao psa
koji je znao da ka`e svoje ime.
Zvao se Bau".
Serija je debitovala u oktobru
1986. brojem sa naslovom "Zora
`ivih mrtvaca" koju je osmilio Tici-
jano Sklavi i ilustrovao An|elo
Stano. Ona se pokazala kao veliki
izdava~ki uspjeh u godinama koje
su slijedile. Maja 2003. je iza{ao

^ak Noris

Ovan Bik Blizanci Rak

Wj!~f!uf!tf!eb!obt!obt!. Wj!cjt!uf!af!mkf!mj!eb!tf Pemv!•j!mj!tuf!eb!qsf!~v!uj!uf!tuwbs!. Wj! tuf! eb!o bt! wbo! twji
up!kb!uj!qp!twf!uj!uj!qp!usf!cb!nb eb!obt!qp!{b!cb!wj!uf!sb!. op!tub!okf!wb!|ji!gj!obo!tj!kb!of!lp!. poji! qp!tmp!woji! uf!nb! lp!kf
wb!|ji!vlv!~b!ob!j!vpq!|uf {sb!epn!qmb!ob!wb!|ji!eb!. nf!j{!wb!|f!cmj!af!plp!mj!of!lp!tb tv! wf~! qpt!ub!mf! ejp! wb!|ji
qp!sp!ej!df/!Lv!qp!wj!ob!lp!kb!tf!uj!•f!wb!|fh!ep!. mkji!qp!tmp!woji!qsp!kf!lb!ub/ {b!uv!pcmbtu!np!aeb!jtv!wj!|f!jo!uf!. twb!lp!eof!woji!sb!{nj|!mkb!okb!j!v!of!lv!sv!lv Karlos Rej ^ak No-
nb!np!hmb!cj!tf!sf!bmj!{p!wb!uj!v!usf!ovu!lv!v!lp!. V!upn!tnj!tmv!cj!wbn!np!hbp!{b!usf!cb!uj!tb!. sf!tv!kf/!Of!lp!cj!af!mjp!eb!!{mp!. csj!hb/!Plsf!ov!mj!tuf!tf!esv!af!okj!nb-!{b!cb!. ris je ameri~ki glumac,
kfn!up!obk!nb!okf!p•f!lv!kf!uf/!Vlp!mj!lp!tf wkf!uojl-!qb!~f!uf!obt!up!kb!uj!eb!tb!ptp!cpn vqp!usj!kf!cj!wb!|v!af!mkv!j!wp!mkv!eb wj-! qsj!kb!uf!mkj!nb/! Twf!nv! popn! |up! wbn ro|en 10. marta 1940.
ob!qsb!top-!lb!lp!lpe!wbt!up!pcj!•op!cj!wb- pe!qp!wkf!sf!okb!qswp!sb!{np!usj!uf!wb!|f!qmb!op!. qp!np!hof!uf-!qb!~f!uf!tf!np!sb!uj!qp!tmv!aj!uj job!• f! of!e pt!u b!kf! v! of!l pn! twb!l p!e of!. go di ne u Ra ja nu,
pemv!•j!uf!{b!cj!mp!lp!kj!wje!usp!|lb!eb!obt-!qswp wf-!qb!tf!ufl!po!eb!vqvt!uj!uf!v!okj!ip!wv!eb!. nb!mjn!qsj!lsj!wb!okfn!jt!uj!of!eb!cjt!uf!up!j{!ckf!. wopn-! qp!tmp!wopn! plsv!af!okv/! Pemv!•j!mj Oklahoma. Nakon {to
je od slu `io voj sku,
qsp!wkf!sj!uf!tub!okf!ob!sb!•v!ov!eb!cjt!uf!jnb!mj mkv!sf!bmj!{b!dj!kv/![b!tb!eb!tuf!ob!ep!cspn hmj/!Of!~f!uf!up!tnb!usb!uj!wf!mj!ljn!{mpn-!of!hp tuf!eb!tf!nb!mp!{b!cb!wj!uf-!qb!lp!mj!lp!hpe
osniva svoju sopstvenu
vwje!v!up!lp!mj!lp!np!af!uf!eb!qp!usp!|j!uf/ qv!uv-!of!npk!uf!eb!tf!qsf!nj|!mkb!uf!jtv!wj!|f/ qspt!up!{b!pcj!mb!af!okfn!tv!lp!cmkb!wb!okb/ wbt!up!lp!|ub!mp/ {kolu borila~kih vje{ti-
na, ^ak Kuk Do. Noris
je glu mio u bro jim
Lav Djevica Vaga [korpija akci onim fil mo vi ma
kao {to je "Put zmaja"
Jblp!tuf!tf!qp!o p!w p T!pc!{j!spn!ob!up!eb!tuf!pwji Nb!mp!np!af!uf!eb!peb!. Ep!mb!{ f! cp!mkj! eb!o j! {b sa Brusom Lijem. Na-
ob!nkf!sj!mj!ob!oj!{b!okf!qp!. eb!ob!wj!|f!vt!nkf!sf!oj!ob!of!lj iof!uf-!kfs!jblp!wbn!qmb!. wbt/!Tvo!df!v!qswpk!lv!~j kon toga je glumio u
tmp!woji!jef!kb!j!qsp!kf!lb!. wje!vtb!ws|b!wb!okb-!eb!obt!cjt!uf of!u f! eb!o bt! cb|! ojtv wbn!ep!op!tj!wj!|f!opw!db!j TV seriji "Voker, te-
ub-!vpq!|uf!ob!bluj!wopt!uj!v!qp!tmp!wopn tf!np!hmj!ob!~j!v!tj!uv!bdj!kj!eb ob!lmp!okf!of-!bmj!pop!cbs cp!mkf!np!hv!~opt!uj!eb!twp!. ksa {ki ren d`er" od
tnj!tmv-!of!~f!uf!cj!uj!tmj!kf!qj!oj!hmvwj!{b!ef!|b!. qsp!ob!}f!uf!pe!hp!wb!sb!kv!~v!mj!uf!. ofv!usbm!op!obt!usp!kf!of/!Jqbl-!of!lj!pe!peop!tb kf!qp!tmp!wof!bluj!wopt!uj!qsp!|j!sj!uf/!Eb!obt 1993 do 2001 godine.
wb!okb!ob!mkv!cb!wopn!qmb!ov/!V!wb|!aj!wpu!cj sb!uv!sv-!lbp!j!eb!tf!nb!mp!wj!|f lp!kj!tv!v!{b!eokf!wsj!kf!nf!qp!qsj!nj!mj!{b!csj!okb!. np!af!uf!p•f!lj!wb!uj!qswf!ob!{ob!lf!uph!op!wph Godine 2005. na Inter-
tf!np!hbp!v|f!ub!uj!of!lp!lp!nf!of!~f!cj!uj!uf!. vt!nkf!sj!uf!ob!v•f!okf!vpq!|uf/!Qsfe!wb!nb!kf wb!kv!~v!op!uv!tb!eb!~f!tf!qp!qsb!wj!uj/!Eb!obt qp!{j!uj!woph!up!lb!ef!|b!wb!okb/!Vaj!wbk!uf!v!mj!kf!. netu se pojavio feno-
|lp!eb!qsfv!{nf!joj!dj!kb!uj!wv!j!vqv!uj!wbn ebo!jtqv!okfo!bluj!wopt!uj!nb!pwph!uj!qb/!Obk!. oj!kf!ebo!eb!tf!vqvt!uj!uf!v!sb|!•j|!~b!wb!okf qpn!eb!ov!j!twf!usf!ovu!lf!tsf!~f!{cph!op!. men "~injenice o ^aku
{obl!eb!tuf!qsf!enfu!okf!hp!wph!jo!uf!sf!tp!. sb!ej!kf!tf!{b!esab!wb!uf!v!up!qmpk!tp!cj!v{!ep!. tuwb!sj-!kfs!ojt!uf!v!!obk!cp!mkfn!sb!tqp!mp!af!okv- wp!o bt!u b!mji! qsp!n kf!o b! qp!e j!kf!mj!u f! tb No ri su" ko ji opi su je
wb!okb/ csv!lokj!hv/ b!Nkf!tfd!cj!wbn!!np!hbp!qp!lwb!sj!uj!sb!•v!of/ wp!mkf!opn!ptp!cpn/ ra zli ~i te mo }i ^a ka
Norisa, a sve to kao re-
zul tat utis ka ko ji je
stvoren u filmovima o
Strijelac Jarac Vodolija Ribe njemu kao `estokom
Eb!o bt! ~f!u f! tf! esab!u j Kbs!•f!wj!nb!kf!pwp!wsj!kf!. Wj!~f!uf!eb!obt!twpk!qp!tbp Wb!nb!kf!pwp!ebo momku.
vhmb!wopn! poji! vpcj!•b!kf!. nf!qp!hp!eop!{b!mkv!cbw/ qp!oj!kf!uj!lv!~j"!Twf!tv!qsj!mj!lf!eb qvo! lpo!u b!l b!u b! j No ris je po sve }e ni
oji! eof!w oji! ef!| b!w b!o kb V!fmf!nfo!uv!tuf!j!ptkf!. ~f!uf!tf!eb!uj!v!sbe!j!wj!|f!of!hp tv!tsf!ub! lb!lp! poji hri{ }a nin i po li ti ~ki
lp!kb! ~f! tf! twft!uj! ob! qp!. ~b!uf!eb!kf!ep!|bp!usf!ov!. |up!tuf!nj!tmj!mj/!Eb!obt!~f!uf!ep!. qsj!kb!ufmk!tlji-! ub!lp! j! sp!ecjo!tlji/! Qp!{b!cb!. konzervativac. Napi-
tbp!j!lpo!ub!luf!lp!kj!tv!v!wf!{j!tb!qp!tmpn ubl!eb!tf!qp!{b!cb!wj!uf!tb!pu!lsj!wb!okfn!twp!kf lb!{b!uj!j!tf!cj!j!esv!hj!nb!eb!kf wj!uf!tf!nb!mp!j!tb!qp!sp!ej!•ojn!peop!tj!nb- sao je nekoliko knjiga
lp!kj! sb!ej!uf/! Qsj!kb! wbn! eb! tf! qp!wsf!nf!op ob!lmp!opt!uj!ptp!cj!lp!kv!wf~!ev!af!wsj!kf!nf!qp!. of!np!hv!~f!eb!wbt!v!qp!tmp!. kfs!~f!uf!eb!obt!vqsb!wp!v!upn!lsv!hv!jnb!. o hri{}anstvu i donirao
v!qp!uqv!opt!uj!qp!twf!uj!uf!pcb!wf!{b!nb!lp!kf tnb!usb!uf/![b!wbt!vwj!kfl!qpt!up!kj!kf!ebo!qf!sj!. wopn!tnj!tmv!jlp!{b!njkf!oj-!kfs!tuf!tb!np!wj uj! nb!ltj!nvn! {b!epw!mktuwb! j! tsf!~f/! Jblp novac brojnim repu-
jnb!uf-! lbp! j! eb! tf! ob! ubk! ob!•jo! nb!mp pe!qsp!dkf!okj!wb!okb!j!wb!hb!okb-!ob!lpo!lp!kfh v!tub!okv!eb!ub!lp!cs{p!j!fgfl!uop!sj!kf!|j!uf!twf of! ub!l p! •ft!u b! plv!q mkb!o kb! uph! uj!q b! {b blikanskim kandidati-
ma. Go di ne 2007. i
penp!sj!uf!pe!twji!poji!tuwb!sj!lp!kf!wbt!ob ep!op!tj!uf!lp!ob!•bo!tve!p!up!nf!eb!mj!kf!ptp!. qp!uf!|lp!~f-!qb!j!eb!j{b!}f!uf!tb!ob!kp!sj!hj!obm!. wbt! tv! j{wps! qsj!kb!uoji! fnp!dj!kb! j! qsb!wph
2008. bio je u kampa-
qsj!wb!uopn!qmb!ov!uj!|uf/ cb!{b!jt!ub!wsj!kf!eob!wb!|f!ob!lmp!opt!uj!jmj!of/! oj!kjn!qsj!fk!emp!hpn!lb!eb!tf!po!usb!aj/ pqv!|ub!okb/ nji Maj ka Ha ka bi ja
koji se nominovao za
predsjednika.
 Trava
je divna droga,
ali mi vi{e ne pa{e.
Vi{e mi ne treba puno.
Popi}u {oljicu kafe i
posta}u psihoti~an.
Lil Vejn ide u zatvor
Lil Vejn, ameri~ki reper i glumac, zbog po- Dva de set se dmo go di{ nji do bi tnik na gra de
sjedovanja vatrenog oru`ja godinu dana }e pro- "Grammy" obo`avaocima je obe}ao kako }e to-
Robi Vilijams, vesti u njujor{kom zatvoru "Rikers Island". kom boravka iza re{etaka i dalje pisati pjesme, a
muzi~ar Policija je 2007. godine u dva njegova auto- s fanovima se ve} tokom zadnjih koncerata po~eo
busa kojima putuje tokom turneje prona{la oru`je opra{tati. "Znao je {to treba u~initi i to radi", re-
i pove}u koli~inu marihuane. Tada su ga uhapsili, kao je njegov advokat.
a njegov advokat je rekao kako o~ekuje program Ipak, ukoliko muzi~ar bude po{tovao institu-
za{tite tokom boravka u zatvoru, odnosno, zahti- ciju i sud, iz zatvora }e biti pu{ten za osam mje-
jevao je da pjeva~ bude odvojen od ostalih zatvo- se ci. Ka zna ga je sus ti gla na kon ne ko li ko
renika. odga|anja.

Bili Ajdol u
junu u regionu jeva~ Bili Ajdol, je- proveo u SAD, isprva je bio vo|a britan-

P
dna od najve}ih
rok zvijezda osam-
desetih godina,
nastupi}e 21. juna
u "Beogradskoj
areni", 22. na za-
greba~kom "T-Mobile INmusic" festi-
valu, a 23. u hali "Tivoli" u Ljubljani.
Ajdol je sredinom pro{le decenije vas-
krsao karijeru poslije 12 godina pauze,
snimiv{i album "Devil's Playground" uz
podr{ku starog saradnika Stiva Stivensa,
~ija je gitarska pirotehnika zna~ajno do-
prinijela popularnosti njegovih pjesama i
koncerata.
Ajdol }e nastupiti na
zagreba~kom "T-Mobile
INmusic" festivalu, koji }e
biti odr`an 22. i 23. juna
Jedan od najzna~ajnijih
koncerata u povratni~kom dijelu karijere
Ajdol je imao 2006. godine na festivalu
EXIT u Novom Sadu. Njegov nastup bio
je najposje}eniji u dotada{njoj istoriji
manifestacije.
Ajdol, Englez koji je dio mladosti
skog pank-rok benda "Generation X", s
kojom nije uspijevao da ostvari ve}i ko-
mercijalni uspjeh i pridobije naklonost
kriti~ara, pa se 1981. godine otisnuo u
Ameriku radi solo karijere.
Tamo je upoznao Stiva Stivensa i
njih dvojica su, uz podr{ku slavnog pro-
ducenta Kita Forsija, napravili novu, hit
verziju Ajdolove pjesme "Dancing With
Myself", koja se u originalu nalazila na
posljednjem albumu benda "Generation
X".
Uslijedio je prvi solo al-
bum "Billy Idol" (1982) sa kultnim hito-
vima "White Wedding" i "Hot In The
City", dok je drugi album "Rebel Yell"
(1983) napravio od Ajdola superzvijezdu
ameri~ke rok scene, uz podr{ku balade
"Eyes Without A Face" i `estoke naslo-
vne pjesme.
Bili Ajdol se definitvno probio u ro-
dnoj Britaniji sa remiks albumom "Vital
Idol" (1985).
Na vrhuncu slave, 1987. godine, ra-
zi{ao se sa Stivom Stivensom, a gotovo
je nestao sa scene 1993. godine, nakon
{to je njegov peti studijski album
"Cyperpunk" do`ivio komercijalnu ka-
tastrofu.

Vlada Divljan
podsjetio na hitove
novog talasa
Muzi~ar Vlada
Divljan u pone-
djeljak uve~e na
osmomartov-
skom kon cer tu
u beo grad skom
Domu sindikata,
pored najpozna-
ti jih lju ba vnih
pjesama samos-
tal ne ka ri je re i
kultnih "Idola",
izveo je blok povodom 30. godi{njice novog talasa, kao i
svoj dugonajavljivani gej narodnjak "Zaljubljen sam u svog
jarana".
Divljan i njegova prate}a grupa "Nevladina organizacija"
za svoj drugi koncert povodom Dana `ena, umjesto roker-
skog Doma omladine, odabrali su ve}i i estradniji Dom sin-
dikata, koji su uspjeli ispuniti skoro u potpunosti, pruvukav{i
oko 1.500 Beogra|anki i njihovih pratilaca.
Na po~etku Divljan je podsjetio da je pro{lo "1.030 tisu}a
godina" od po~etaka novog talasa u Beogradu, odsvirav{i re-
pertoar prvog koncerta iz 1980. godine tada upravo osnova-
nih "Ido la", ko ji su ~i ni le pje sme "Igra le se de li je",
"Plastika", "Retko te vi|am sa devojkama" i "Pomo}, po-
JORDAN - Izvo|a~i sa o{te}enim vidom i sluhom, iz umjetni~ke grupe "China Disabled People mo}", posljednje dvije sa prvog singla benda.
Art Troupe" predstavljaju Bodistavu sa hiljadu ruku u Amanu povodom Dana `ena.