Malcolm Gladwell

BOOK REVIEW

IZVAN PROSJEKA - Pria o uspjehu

Kristina Petljak, mr. oec. univ. spec. oec.

Znanstveni novak-asistent, Katedra za trgovinu
Ekonomski fakultet-Zagreb
Trg J.F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb
Tel.: ++ 385 1 238 3384; Fax: ++385 1 233 5633
E-mail: kpetljak@efzg.hr

Knjiga IZVAN PROSJEKA Pria o uspjehu doivjela

je hrvatsko izdanje u travnju 2009. godine u nakladi
izdavake kue Naklada Jesenski i Turk iz Zagreba, a u
prijevodu Karmele Cindri. Malcolm Gladwell iroj je
javnosti ve otprije poznat kao autor dvaju svjetskih
bestselera, tj. Toke preokreta i Treptaja.
Knjiga zapoinje priom o tajni malog gradia Roseta, iji su stanovnici krajem 19. stoljea krenuli za
boljim ivotom iz Italije u Ameriku. S vremenom su Rosetanci u Americi izgradili gradi nalik onome u Italiji.
To je bio siuan svijet za sebe, samom sebi dovoljan
o kojemu drutvo oko njega nita nije znalo - i takav
bi moda ostao da nije bilo ovjeka po imenu Stewart
Wolf. Bio je to lijenik koji se zainteresirao za Roseto
kada je saznao da njegovi stanovnici nisu umirali od
sranih udara ili slinih bolesti. Stewart Wolf je naposljetku otkrio tajnu Roseta koja nije bila u prehrani ili u
genima stanovnitva, kao ni u zemljopisnom poloaju
gradia. Tajna Roseta bila je u samom Rosetu - u snanoj drutvenoj strukturi i meusobnom potivanju Rosetanaca. Stewart je otkrio da su Rosetanci bili zdravi
zbog mjesta svog porijekla, zbog svijeta koji su stvorili
za sebe u svom malenom gradiu, a ono to posebno
privlai pozornost jest saznanje da nitko do tada nije
razmiljao o zdravlju u kategorijama zajednice. Ovom
priom autor itatelja uvodi i priprema i za ostale prie
u knjizi koje se vrijednou razlikuju od uobiajenih
pria te su samim time izvan prosjeka (engl. outlier).

Knjiga je tematski podijeljena u dva dijela. Prvi dio nosi

slikovit naziv Prilika, a sveukupno se sastoji od pet
poglavlja.
Matejev efekt pria je o nainu odabira djeaka za
bavljenje hokejom. Temeljna je hipoteza da e djeaci koji pokazuju hokejake sposobnosti i imaju volje
dalje ih razvijati biti nagraeni u skladu s osobnim
zaslugama. No, autor tvrdi da je pogrean nain na
koji pojedinci shvaaju uspjeh, odnosno da su za njega najmanje zasluna osobna svojstva pojedinca jer
su pojedinci zapravo bez iznimke sljednici skrivenih
prednosti, iznimnih prilika i kulturnih tekovina koje im
omoguavaju da ue i marljivo rade i razumiju svijet
onako kako drugi to ne mogu. U skladu s autorovim promiljanjem, upravo je neobino i objanjenje
uspjeha djeaka hokejaa. Naime, nevjerojatno je velik
broj roendana djeaka hokejaa u sijenju, veljai i
oujku, a to pravilo vrijedi i za profesionalne hokejae. Upravo je zauujua tako rairena pravilnost iza
koje se krije razdjelni datum. Drugim rijeima, djeaci
roeni na datum blii razdjelnom datumu (pristupni
datum) imaju vee anse upasti u momad jer su stariji. Upravo se ta prednost kasnije odraava na bolju
obuku i dodatne vjebe zahvaljujui kojim se poveava vjerojatnost da budu odabrani u hokejaku ligu.
Navedene asimetrije prisutne su, uz hokej i nogomet,
i u obrazovanju. Primjer velike poetne prednosti, odnosno prilike koja je pojedincima dana i igra kljunu

TRITE

KRITIKI PRIKAZ

TRITE

266

Kristina Petljak

ulogu u njihovu kasnijem ivotu, sociolog R. Merton

naziva Matejevim efektom jer svakome tko ima dat
e se jo, pa e obilovati, a onomu tko nema oduzet
e se i ono to ima.

Vol. XXI (2009), br. 2, str. 265 - 268

Pravilo 10 000 sati govori o bruenju vlastitih vjetina. Istraivai tvrde da postizanje izvrsnosti u izvedbi
sloene zadae iziskuje neku kritinu, minimalnu razinu
vjebanja, a upravo je arobna brojka istinske strunosti 10 000 sati. Ljudi koji su radili mnogo, mnogo
marljivije od svih ostalih, a iju marljivost autor opisuje
jesu Bill Joy, Mozart, The Beatles i Bill Gates. Pravilo 10
000 sati potvruje vanost znatne koliine vremena
potrebnog za vjebanje, a ujedno je i pria o roditeljskom ohrabrivanju i poticaju okoline. U ovom poglavlju autor se osvre i na analizu godina, te zakljuuje da
je u ono vrijeme postojao savren okvir za otkrivanje
buduih potencijala, uzimajui u obzir tadanji oporavak amerikoga gospodarstva. Autor naglaava da biti
u savrenoj dobi 1975. godine, znai biti dovoljno star
da bude dijelom dolazee revolucije, a ne toliko star
da je propusti. Idealno, ovjek treba imati dvadeset
ili dvadeset jednu godinu, to znai da treba biti roen 1954. ili 1955.. Dokazi? Bill Gates, Paul Allen, Steve
Ballmer, Steve Jobs, Eric Schmidt i Bill Joy.
Nevolja s genijima, 1. dio pria je o izvanprosjenim
osobama. Mladi profesor psihologije L. Terman kao
ivotni poziv odabrao je prouavanje izvanprosjenih
djevojica i djeaka, a vjerovao je da pojedinci s najveim kvocijentom inteligencije imaju najvei potencijal.
Autor se ne slae s Termanovom tezom i eli osvijestiti
itatelja da se ta pogreka ponavlja i danas jer odnos
izmeu uspjeha i kvocijenta inteligencije funkcionira
samo do neke toke. Navedeno na kraju potvruje i
sam Terman kritizirajui vlastitu pogreku rijeima intelekt i uspjeh daleko su od toga da budu u savrenoj
korelaciji. Informacija o kvocijentu inteligencije od
male nam je koristi ako elimo razumjeti prilike pojedinca za uspjeh. Za poznavanje njegovih prilika, bitno
je poznavanje njegove okoline.
U drugom dijelu poglavlja Nevolja s genijima autor
spominje Chrisa Langana, kojega mnogi zovu najpametnijim ovjekom u Americi, i Roberta Oppenheimera, fiziara koji je predvodio amerike pokuaje razvoja

nuklearne bombe u Drugom svjetskom ratu te ih meusobno usporeuje. Temeljem iznesenih podataka
autor utvruje da je Robert imao stanovito znanje
koje mu je omoguilo da od svijeta dobije ono to eli.
Rijeima psihologa R. Sternberga, imao je praktinu
inteligenciju. Praktina inteligencija ogleda se u tome
da treba znati to kome rei, znati kada to rei, i znati
kako to rei da bi se postigao maksimalan uinak, to
je orkestrirana kultivacija. To je prednost koju je imao
Robert, a koja je nedostajala Chrisu jer mu nije pruena
obiteljska podrka.
U poglavlju Tri pouke Joea Floma autor konstatira
da je pria o ivotu Joea Floma intrigantna, jer sve
ono to se inilo preprekom u njegovu ivotu to to
je bio siromano dijete tekstilnih radnika, to je bio
idov u vrijeme kada su idovi bili izvrgnuti tekoj
diskriminaciji, to je odrastao u doba depresije neoekivano ispada prednost. Prva pouka upuuje na
vanost podrijetla, druga kae da za osjeaj raspolaganja mogunostima, toliko nuan za uspjeh, nismo
zasluni samo mi ili nai roditelji. On je posljedica i
vremena u kojemu ivimo: posebnih prilika koje nam
nae konkretno mjesto u povijesti nudi. Zadnja pouka
ovog poglavlja velia vanost smislenog rada koji je
idovima pomogao u najteim trenutcima. Autor na
kraju poglavlja utvruje da su idovskim doseljenicima
idovska kultura, narataj i obiteljska povijest dali najbolju priliku za uspjeh.
U drugom dijelu knjige, pod nazivom Batina, autor
postavlja pitanje moe li, kako i na koji nain kulturna batina utjecati na formiranje stavova i postizanje
uspjeha. Drugi dio knjige ini sveukupno pet poglavlja.
Harlan, Kentucky pria je o gradiu Harlanu koji je
smjeten u podruju gorja Apalai i obiteljima Howard
i Turner, utemeljiteljima gradova. Spomenute obitelji
nisu se slagale to je dovelo do brojnih ubojstava izmeu tih dviju obitelji, a postojali su gotovo identini
sukobi u drugim gradiima diljem gorja Apalai. Autor
tvrdi da su navedene svae u podruju gorja Apalai obrazac ponaanja, a ini se, kako je to podruje
poharala osobito virulentna vrsta onoga to sociolozi
zovu kulturom asti. Kultura asti kazuje nam da je

267

Malcolm Gladwell: Izvan prosjeka - Pria o uspjehu

U poglavlju Etnika teorija avionskih nesrea, temeljem analize niza avionskih nesrea, autor zakljuuje o
vanosti kulturne batine. Autor posebice istie i naglaava vanost meusobnog komuniciranja pilota i
kopilota u pilotskoj kabini, kao i njihovu komunikaciju
s kontrolom leta. Na primjeru komunikacije u pilotskoj
kabini autor pojanjava zaobilazno izraavanje. Zaobilazno izraavanje odnosi se na pokuaj modificiranja ili
uljepavanja znaenja izreenoga, a ujedno objanjava
jednu od najveih anomalija veznih za avionske nesree. Upravo je borba protiv zaobilaznog izraavanja
poticanjem komunikacije meu kopilotima zasluna
za opadanje broja avionskih nesrea. Naime, kapetani i prvi asnici komercijalnih avionskih tvrtki jednako
raspodjeljuju letake dunosti. Ali povijesno gledano,
vjerojatnost nesree mnogo je vea kad se u pilotskom
sjedalu nalazi kapetan. Avioni su sigurniji kad ih vozi
neiskusan pilot jer to znai da se drugi pilot nee bojati
progovoriti. Pilotski veteran S. Ratwatte pokuava avionske nesree protumaiti pomou Hofstedovih dimenzija. Od sedam Hofstedovih dimenzija, moda je
najzanimljivije ono to on zove indeks distance moI,
a tie se stavova prema hijerarhiji, odnosno toga koliko
odreena kultura vrjednuje i potuje autoritet. Upravo
je Hofstedovo otkrie ilo u prilog avionskoj industriji
koja se borila protiv zaobilaznog izraavanja tako da
je smanjivala distancu moi u putnikoj kabini, a
Hofstedovo djelo nagovjetava neto to nije palo na
pamet nikome u svijetu avijacije; da e uspjeh u zadai uvjeravanja prvih asnika da se trebaju nametnuti
uvelike ovisiti o poloaju koji njihova kultura zauzima
na ljestvici distance moi.

Maritina pogodba pria je o KIPP-u (engl. Knowledge

is Power Program)- koli za djecu viih razreda osnovne
kole. Ona je poznata po uspjesima iz matematike, a
poznata je upravo zato to je ozbiljno shvatila ideju
kulturnog nasljeivanja. Autor se u ovom poglavlju
osvre na amerike rasprave o kolstvu, posebice na
jaz u postignuima, fenomen koji se stalno promatra
iznova i obino izaziva jednu od dvije reakcije. Prva je
da siromaniji klinci jednostavno nemaju istu uroenu sposobnost uenja kao djeca iz bogatijih obitelji.
Nisu jednako pametni. Drugi, malo optimistiniji zakljuak jest da nae kole, na neki nain, izdaju siromanu djecu; mi ih jednostavno ne uimo dovoljno
dobrim vjetinama koje su im potrebne. Istraivanje
meu uenicima pokazuje da nijedno od navedenih
objanjenja nije tono. Naime, uspjesi uenika nie,
srednje i visoke klase unutar kolske godine pokazuju da su rezultati uenika nie klase bolji od rezultata
uenika visoke klase. Rezultati u itanju mijenjaju se
za vrijeme ljetnih praznika. Naime, ako siromana djeca
u kolskoj godini i mogu prestii bogatu djecu, preko
ljeta ona daleko zaostaju u itanju u odnosu na bogatu djecu. Praktiki sva prednost koju bogati uenici
imaju nad siromanim uenicima rezultat je razlike
u nainu na koji bogata djeca ue kad nisu u koli.
Uzroke treba traiti u duini ljetnih praznika. Naime,
problem Amerike predstavljaju dugi ljetni praznici. Stoga su se u KIPP-u odluili primijeniti lekcije iz riinog
polja u jednoj amerikoj koli u loem kvartu. Maritina
pogodba pria je o dvanaestogodinjakinji koja ne ivi
tipinim ivotom zbog odgovornosti prema KIPP-u.
Marita je sa svojom kolom sklopila pogodbu. Budit
e se svakog jutra u pet i etrdeset pet, odlaziti onamo
i subotom i pisati zadau do jedanaest sati naveer.
Time autor jo jednom potvruje tezu da su uspjeni
oni kojima se pruila prilika - i koji su imali snage i pameti da je iskoriste.

Vol. XXI (2009), br. 2, str. 265 - 268

U prii Riina polja i testovi iz matematike autor naglaava razlike izmeu sustava brojeva u zapadnim i
azijskim zemljama. Upravo zbog te razlike azijska djeca
bre naue brojati od amerike djece, odnosno amerika djeca poinju s vremenom zaostajati za azijskim vrnjacima u osnovnim matematikim operacijama. Autor
tvrdi da biti dobar u matematici moe isto tako biti
ukorijenjeno u kulturi neke grupe, a navedenu tezu

pokuava korelirati s uzgojem rie u Kini, odnosno pita

se: to ako vas to to dolazite iz kulture oblikovane
zahtjevima uzgoja rie ini boljim u matematici? Autor zakljuuje da postoji povezanost izmeu uzgoja
rie i matematike ustrajnosti: U uzgoju rie postoji
jasna veza izmeu truda i nagrade. to vie radite na
riinu polju, vie prinosa ono daje. Drugo, to je sloen
rad. I najvie od svega, to je samostalan rad. Tako je
i s matematikom.

TRITE

vano odakle ste, ne samo u smislu toga gdje ste odrasli ili gdje su vam odrasli roditelji, nego i u smislu toga
gdje su vam odrasli pradjedovi, i gdje su vam odrasli
pra-pradjedovi, pa ak i pra-pra-pra pradjedovi.

TRITE

268

Kristina Petljak

U poglavlju Jamajanske prie autor opisuje priliku

koja mu je dana za uspjeh u ivotu. To je pria o putu
do uspjeha moje majke, to je pria o Daisy Nation, autorovoj baki kojoj je ova knjiga posveena jer je pruila priliku njegovoj majci, koja je tu istu priliku potom
pruila njemu.

Vol. XXI (2009), br. 2, str. 265 - 268

Autor nas ovom knjigom eli potaknuti da promijenimo nain razmiljanja o uspjehu. Na temelju pria
iz prvog dijela knjige, moemo zakljuiti da uspjeh

proizlazi iz akumulacije nekoliko kljunih prednosti,

kao to su datum roenja, posao kojim su se bavili roditelji te okolnosti u kojima su ti pojedinci ivjeli. Drugi
dio knjige opisuje kulturnu batinu i njezin utjecaj na
ponaanje i uspjeh pojedinca. Knjiga je popraena biljekama, zahvalama i kazalom. Ova Pria o uspjehu pisana je jednostavnim i razumljivim jezikom, a koristan
je prirunik jer motivira itatelja za preispitivanje je li
svjestan prilika koje mu se pruaju te zna li ih prepoznati i iskoristiti.

Copyright of Trziste / Market is the property of University of Zagreb, Faculty of Economics & Business and its
content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's
express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use.