5 KONTROLA I ISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA

To su nedjeljivi poslovi u svim fazama nastajanja i eksploatacije zavarenog spoja.

Osnovna zadaa im je da stvore uvijete za nesmetano izvoenje zavarenog spoja, a ne
otkrivanje niti otklanjanje pogreaka nastalih u zavarenom spoju. U svim fazama gdje se vodi
rauna o kakvoi zavarivanja, kao njegov sastavni dio treba biti ugraen postupak kontrole
zavarenog spoja u procesu njegovog nastajanja, jer zavareni spojevi kao elementi moraju
osigurati dovoljnu razinu pouzdanosti.
5.1 POSTUPCI KONTROLE
Postoje tri karakteristine faze u kojima se kontrola kvalitete zavarenih spojeva izvodi:
- prije poetka zavarivanja;
- tijekom izvoenja zavarivanja;
- nakon zavrenog zavarivanja.
Sve vrste kontrola treba provoditi organizirano i dosljedno.
5.1.1 Kontrola prije zavarivanja
Iziskuje naroitu pozornost, jer su u veem dijelu bili znatno zanemareni.
Tu su kontrole: osnovnog i dodatnog materijala, tehnolokog redoslijeda zavarivanja, postupka
zavarivanja, zavarivaa, strojeva i ureaja, izvoenja i temperature predgrijavanja i dr.
5.1.2 Kontrola tijekom zavarivanja
U tijeku zavarivanja pozornost treba obratiti na savjesno izvravanje postupka jer e
njima u najveem dijelu ovisiti kvaliteta izvrenog zavarivanja. Zbog takvog rada meufazna
ne razorna kontrola mora biti samo nuna potvrda da je zavarivanje izvreno besprijekorno.
Treba samo napomenuti da se preskakanje i izostavljanje operacija kontrole moe vratiti na
najneugodniji nain, u obliku pogreke u zavarenom spoju.
Kontrole koje se tu izvravaju su: pripajanja, postupka zavarivanja, redoslijeda
parametara i ostalih uvjeta zavarivanja te kontrola zavarivanja posebnih detalja.
5.1.3 Kontrola nakon zavarivanja
Ako su savjesno i dosljedno provedeni radovi iz prethodnih faza postupci kontrole
nakon zavarivanja trebali bi biti samo propisani za dokazivanje kvalitete izvedenog posla.
Tu se vre kontrole: vizualne, povrinske obrade zavarenog spoja, nerazorna kontrola, mjerenje
ukupne deformacije, uzoraka razaranjem itd.
Kontrola kvalitete nakon zavarivanja moe se podijeliti na kontrolu kvalitete
metodama bez razaranja i kontrolu kvalitete metodama sa razaranjem.

5.2 NERAZORNE KONTROLE ZAVARENOG SPOJA

To je kontrola koja svojim djelovanjem ne utjee na svojstva zavarenog spoja.
Poto slue samo za otkrivanje i odreivanje podpovrinskih pogreaka u zavarenom spoju
obraenih euronormama EN 26520 imaju naziv i defektoskopija. To je samo jedan mali dio od
velikog broja dana koritenih metoda koje se koriste u nerazornom ispitivanju materijala.
Nedostatak ove metode je da se njome otkriva i odreuje pogreka koja je nastala prije njenog
provoenja. Ne moe posluiti u izravnom spreavanju nastajanja pogreaka.
Metode kontrole bez razaranja su:
vizualna kontrola;
dimenzionalna kontrola;
penetrantska kontrola;
magnetska kontrola;
ultrazvuna kontrola;
radiografska kontrola;
akustika emisija;
ostale metode.
5.2.1 Vizualna kontrola
Vizualnom kontrolom se mogu otkriti razne povrinske pogreke: vee pukotine,
neprovaren korijen, povrinske poroznosti, te nepravilnosti oblika lica i korijena zavara.
Ako se izuzme sami in zavarivanja vizualna kontrola je najvaniji i najbitniji imbenik u
nastajanju zavarenog spoja. To je jedina od svih metoda nerazorne kontrole koja moe uoiti,
predvidjeti uzrok i mjesto nastajanja pogreke. Zbog toga vizualnoj kontroli treba pridati
prvenstveno znaenje meu svim nerazornim kontrolama. Za vizualnu kontrolu povrina treba
biti ista, a svijetlost dovoljno jaka Ta metoda kontrole relativno je jeftina, ne oduzima puno
vremena, a moe dati vrlo korisne informacije kako o kvaliteti zavarenih spojeva, tako i o
potrebi kontrole nekom drugom metodom. Za pomo kod vizualne kontrole u skuenim i
nepristupanim dijelovima konstrukcije koriste se razliita poveala i lokalna osvjetljenja.
5.2.2 Metoda prozvuavanja

( ultrazvuna kontrola )

Kroz materijal se alju zvuni valovi odreenog spektra frekvencije. Tu se

podrazumijeva traenje pogreaka u materijalu pomou ultrazvuka ili kako se to naziva
ultrazvuna defektoskopija. Od izvora ultrazvuka ire se ultrazvuni valovi kroz materijal koji
se kontrolira. Ako u materijalu postoji greka, iza nje e, ovisno o vrsti greke, ultrazvuni
valovi oslabiti ili se nee pojaviti (odbiju se od greke). Ultrazvuk je naziv za frekvencije iznad
podruja ujnosti, za ovu metodu se koriste frekvencije od 0,5 10 MHz.
U praksi se najee koristi metoda prozvuavanja pri emu se koriste ravne i/ili kutne
ultrazvune glave.

UZ glava
Sklop za
sinhronizaciju

Visokofrekventni
generator

Predmet kontrole

Vibrator
greka

impuls

greka

odjek od dna

Prijemno pojaalo

Vremenska
baza

Slika 5.1 Shematski prikaz ultrazvune metode kontrole kvalitete [ 1 ]

Valovi se mogu kretati uzduno i to je veinom sluaj kod tekuina i plinova i popreno
kod krutih tijela.
Kod kretanja ultrazvuka kroz materijal veoma je vana akustina impedencija. Ona je za
svaki materijal poznata ali se znatno razlikuje od jednog do drugog materijala.
Ultrazvunom defektoskopijom se ne odreuju pogreke nego njome odreujemo
veliinu poloaj i orijentaciju pogreke. Zato je za kvalitetno provoenje potrebno mnogo
iskustva i znanja to je i prednost i nedostatak kod primjene ove metode.
Prednosti primjene ultrazvunih metoda kontrole kvaliteta zavarenih spojeva:
- nije bitna debljina predmeta;
- potreban je pristup samo s jedne strane;
- okolina nema utjecaj na metodu;
- ureaj i pribor su maleni i lako prenosivi;
- provoenje ne zahtijeva zatitna sredstva i dr.
Nedostatci su:
- sloeni oblici mogu biti nepogodni za provoenje;
- uvjebavanje operatora je dugotrajno i
- pouzdano odreivanje pogreke zahtijeva pristup s vie strana, a time i znaajan utroak
vremena.
Bez obzira na nedostatke ova metoda je u irokoj primjeni u kontroli zavarenih spojeva.
Posebno je prikladan za otkrivanje pukotina, ali se koristi i za otkrivanje drugih greaka.

5.2.3 Akustina ( zvuna ) emisija

Ultrazvuni primjerci mogu se koristiti za mjerenje akustine emisije. Inicijacija
pukotina proizvodi zvune titraje na vrhu pukotine. Prijem proizvedenih signala otkriva
prisutne pukotine. Intenzitet u ovisnosti o vremenu se otkriva na pisau i odreuje se lokacija
pukotina. Dobivene lokacije se tada detaljnije ispituju ultrazvunim ureajem.

5.2.4 Magnetske metode

Povrinske pukotine na materijalima koji se mogu magnetizirati dobro se otkrivaju
nanoenjem magnetnih estica. Otkrivanje pukotina se temelji na poveanom magnetskom
otporu za magnetske silnice na mjestu pukotine.
Najrairenije su u praktinoj uporabi jer imaju relativno nisku cijenu i jednostavan
postupak. Pomou njih se najlake otkriju pogreke tipa pukotine, zareza i veih ukljuaka
naroito onih uz ili blizu povrine pregleda. Nedostatak im je to ne odreuju sve dimenzije
pogreke niti mogu djelovati duboko.
Ove metoda kontrole kvalitete koristi se za otkrivanje povrinskih i podpovrinskih
greaka (priblino do dubine 6 mm) kod feromagnetinih materijala. Zasniva se na principu
magnetske indukcije. Oko vodia kroz koji prolazi elektrina struja formira se magnetsko polje
(istosmjerne ili izmjenine struje), ije silnice prolaze izmeu ostaloga i kroz feromagnetinih
materijal koji se ispituje. Da bi se otkrila pukotina potrebno je da smjer silnica magnetskog
polja bude to vie okomito na pukotinu. Pospu li se magnetske estice (suhe sitne estice ili
estice pomijeane sa vodom) po povrini ispitivanog materijala, ako postoji pukotina okomito
na smjer prolaska silnica magnetskog polja, sitne estice e se okupiti oko pukotine Na
sljedeoj se slici prikazuje shematski princip magnetske metode i indikacija povrinske
pukotine.
AC ili DC

a)

magnetski jaram s namotajima

pukotina

b)

jedna od mnogih silnica magnetskog polja

AC ili DC
nakupina magnetskih estica oko pukotine
omoguuje krai put silnicama magnetskog polja

Slika 5.2 Shematski prikaz kontrole magnetskim esticama i indikacija povrinske pukotine [ 2 ]

5.2.5 Penetrantska metoda

Osnova koritenja je u svojstvu tekuina koje su preteno osnovane na lakim uljima i
nazivaju se penetratima. Njihov zadatak je da prodiru u upljine i ispune ih. Nakon toga se
izvlae iz upljine na pogodan nain i ako ga uspijemo uiniti vidljivim, stvaraju se uvjeti za
penetrantsku metodu kontrole. Ova kontrola se esto koristi kod kontrole zavarenih spojeva na
konstrukcijama.
Penetrate s obzirom na nanoenje i uklanjanje s povrine moemo podijeliti na
vodoisparive, ( mogu se ukloniti spuvom koja je natopljena vodom ili tuiranjem ) i penetrate
sa naknadnim emulgiranjem. Za njihovo uklanjanje koriste se posebne tekuine koje su bolji ali
se rjee koriste.
Postupak njihovog koritenja sastoji se u slijedeem:
- na prethodno oienu i odmaenu povrinu nanosi se penetrant (obino crvene boje);
- nakon penetriranja u eventualnu pukotinu (10 do 15 minuta);
- on se odstranjuje odgovarajuom metodom (vodom, suhom krpom);
- kod penetranata koji se odstranjuju vodom treba biti paljiv i mlaz vode usmjeriti
paralelno sa povrinom lima, da ne bi istisnuo penetrant iz pukotine;
- nakon suenja povrine lima (suha krpa) nanosi se razvija (obino je bijele boje);
- on izvlai penetrant iz pukotine, pa je na bijeloj povrini lima lako uoljiva crvena
linija.
a)

b)

Povrinska pukotina

Nanoenje penetrant
d)

c)

ienje penetranta

Nanoenje razvija
indikacija pukotin

Slika 5.3 Shematski prikaz procedure provoenja kontrole tekuim penetrantima [ 1 ]

Osnovna prednost ove kontrole je u njenoj jednostavnoj primjeni, a ostale prednosti su joj:
- dobra vidljivost upljina na povrini;
- nema potrebe za velikom strunou;
- ne trai veu pripremu pa je cijena relativno niska;
- moe se primjenjivati na svim metalima.
Nedostaci su joj:
- kvaliteta ovisi o stanju povrine;
- mogunost uporabe samo na odgovarajuim temperaturama;
- nemogunost primjene na povrinama koje su prethodno bile oliene;
- mora imati zatitu od atmosfere;
- ne primjenjuje se za proizvode u prehrambenoj industriji;
- ne primjenjuje se kod spojeva sklonim koroziji.

U tablici su navedene orijentacijske vrijednosti minimalnih dimenzija greke koju je mogue

detektirati pojedinim metodama kontrole bez razaranja.
Tablica 5.1 Orijentacijska osjetljivost otkrivanja pukotina kod pojedinih metoda kontrole bez
razaranja [ 1 ]
Metoda KBR
irina
Duina
Dubina
Primjedba
pukotine, mm pukotine, mm
pukotine, mm
Penetranti
0,1
2
Ovisno
o
stanju
povrine i optikim
pomagalima
Magnetske
0,01
1
0,2
Ovisno
o
stanju
estice
povrine
Ultrazvuk
0,01
1
0,2
Samo za feromagnetske
materijale
Radiografija
0,3
5
0,3
Akustika emisija 0,001
0,001
0,001
-

5.3 METODE KONTROLE SA RAZARANJEM

Metoda razaranja se koristi kod ispitivanja tvrdoe, kemijskog sastava, i strukture
zavarenih spojeva. Provjera mehanikih i antikorozivnih svojstava ima za cilj osiguranje
pouzdanog rada zavarenog spoja.
Metode kontrole sa razaranjem su:
- vlano kidanje epruvete (najee se trae naprezanje teenja, vlana vrstoa,
prekidna vrstoa, kontrakcija i izduenje, ali se mogu traiti i neka druga svojstva),
- mjerenja tvrdoe;
- ispitivanje udarne ilavosti;
- razliita korozijska ispitivanja;
- razliita dinamika ispitivanja;
- tlane probe sa razaranjem;
- razliite radionike probe i probe zavarljivosti;
- ispitivanja sadraja kemijskih elemenata (kemijska metoda na temelju strugotine metala);
- tlana proba sa razaranjem;
- ostale metode.