OPERACIJSKI

MENADMENT
VELEUILITE U
IBENIKU
Trg Andrije Hebranga 11

Predavanje I
UVOD U OPERACIJSKI MENADMENT
Godina studija 2013/2014
eljko Dekovi, mag. oec
ibenik, oujak 2014

Mnogo toga to zovemo management

sastoji se u oteavanju posla ljudima
Peter Drucker

Naziv kolegija (predmeta) - Opi podaci

OPERACIJSKI MENADMENT
Status kolegija - kolegij je obvezan za studente Specijalistikog
studija Menadmenta
Godina studija - 2013/2014
II. Semestar
Nositelj kolegija - eljko Dekovi, mag.oec, vii predava
Asistent - Jelena iara, univ. spec. oec., predava
Vrijednost i nain izvoenja nastave
-Bodovna vrijednost (ECTS)...............................
6
-Broj sati po semestru ... 45
-Broj sati predvien za seminarsku nastavu i vjebe...... 15
-UKUPNO sati..... 60
3

Naziv kolegija (predmeta) - Opi podaci

OPERACIJSKI MENADMENT
Kabinet
Konzultacije

4
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija.
PON, 14:00 16:00 Jelena iara
ET, 16:00 17:00 eljko Dekovi
(U vrijeme konzultacija potrebno je telefonski najaviti ovakav susret i precizirati njegov termin.
Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omoguuje se elektronikom potom, a povremeno
(jednosmjerno) bit e u rubrici S oglasne ploe na internetskim stranicama Odjela i stranici kolegija.
Elektroniko pismo je obvezno nasloviti (Subject), kao i potpisati).
(Broj tel.
E-mail

(022) 311 080

zeljko.dekovic@vus.hr; zeljko.dekovic@otpbanka.hr; jelena@vus.hr

Mjesto odravanja nastave

predavanja: dvorana O
seminari: dvorana H / jo nije potvreno/
predavanja:
ET, 17:00 20:00
vjebe/seminari: PON, 17:00 - 18:00

Vrijeme odravanja nastave

Naziv kolegija (predmeta) - Opi podaci

OPERACIJSKI MENADMENT
Nastavne metode:
Predavanja, vjebe, sluajevi i strane i domae literature.
Predavanja se izvode metodom ex cathedra uz koritenje raunalnih
prezentacija u programu MS PowerPoint i handout-a. Predavanja se
upotpunjuju multimedijalnim primjerima koji ilustriraju teorijski sadraj
(video prezentacije, filmovi i sl.).
Na nastavi seminara studentima se na karakteristinim primjerima (studije
sluaja case metoda predavanja) dodatno pojanjava teorijski sadraj
predavanja.
Studente se potie na timski rad u rjeavanju posebnih programskih
zadataka, vjebaju se tehnike kreativnosti i prezentacijske vjetine.
Takoer, na nastavi seminara, studenti prezentiraju samostalno izraene
seminarske radove. Time se naglaava vanost kontinuiranog rada,
istraivanja o temi rada, vjebaju se tehnike kreativnosti i prezentacije, te
prikazuje steeno znanje baratanja osnovama raunalnih prezentacija.
Budui da teme seminarskih radova pokrivaju i djelomino proiruju
cjelokupni teorijski sadraj kolegija studenti sudjeluju u kontinuiranom
procesu uenja.
Obveze studenata:
Seminarski radovi moraju posjetiti tvornicu (ili uslunu ustanovu) i kroz
seminarski rad opisati proizvodnju od inputa do finalnog proizvoda te
naina distribucije proizvoda. U tu svrhu moraju popuniti upitnik koji slui 5
kao kostur za upoznavanje tvrtke.

Naziv kolegija (predmeta) - Opi podaci

OPERACIJSKI MENADMENT
NAIN OCJENJIVANJA:
Steeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave sadraja
kolegija, sudjelovanjem studenta u seminarima, polaganjem
kolokvija i/ili zavrnog ispita (zavrni ispit sastoji se od pismenog
i usmenog dijela) na sljedei nain:
ELEMENTI OCJENJIVANJA:

Predavanje(L)................... 10 bodova
Seminarski rad I obrana (1S)....................10 bodova
Pismeni dio ispita/ Kolokviji(WE).... 40 bodova
Usmeni dio ispita(OE)................... 40 bodova
UKUPNO.....................100 bodova
6 6

Naziv kolegija (predmeta) - Opi podaci

OPERACIJSKI MENADMENT
PRISUTNOST NA NASTAVI
SEMINARSKI RAD
POLAGANJE SVAKOG
KOLOKVIJA
PISMENI ISPIT

USMENI ISPIT

70-75%
5 bodova
2
5 bodova
60 70%
10 bodova
50 63%
25 bodova
2
25 bodova

76-85%
7 bodova
3
5 bodova
70 80%
15 bodova
64 77%
30 bodova
3
30 bodova

4
8 bodova
80 90%
18 bodova
78 89%
35 bodova
4
35 bodova

86-100%
10 bodova
5
10 bodova
90 100%
20 bodova
90 100%
40 bodova
5
40 bodova

Redovnom studentu koji s pozitivnom ocjenom poloi dva kolokvija i stekne pravo
na potpis (obrani seminarski rad i prisustvuje nastavi predavanja minimalno 70% i
na nastavi seminara minimalno 50%) upisuje se ocjena, prema broju steenih
bodova, na prvom redovnom ispitnom roku. Za izvanredne studente vrijedi isto
pravilo, ali bez uvjeta prisustvovanja na nastavi. Studentu koji ne uspije pozitivno
poloiti sve kolokvije oduzimaju se svi bodovi steeni polaganjem kolokvija i mora
izai na pismeni ispit.
Uvjet izlaska na kolokvij (za redovne studente): prisustvovanje na nastavi
predavanja od minimalno 70%.
Uvjet izlaska na pismeni ispit: potpis u indeksu.
7

Uloga predavaa

Cilj i okvirni sadraj predmeta

Kolegij Operacijski management upoznaje studente s pojmom

operacijskog menadmenta, njegovom ulogom u poslovanju kompanije
kao i nainima unapreenja poslovanja kompanije s posebnim osvrtom
na razvoj naina promiljanja ekonomike i organizacije poslovnih
procesa s naglaskom na probleme organizacije sustava upravljanja
kapacitetima i tokovima materijala.
Cilj kolegija je uputiti studente u kreiranje operacija i unapreenje
sustava koji stvaraju primarne proizvode i usluge kompanije.
Okvirni sadraj predmeta
Uvod u operacijski menadment, Razdoblja u razvoju operacijskog
menadmenta, Operacijska strategija i konkurentnost, Operacijske
strategije, Proizvod i njegova svojstva, Organizacija postrojenja,
Upravljanje kapacitetima, Elementi proizvodnih procesa, Dizajn
proizvoda i usluge, Izbor procesa kod proizvodnje,
Analiza toka
procesa, Dizajn posla i mjerenje rada,
Operacijska tehnologija,
Predvianje, Prodaja i operativno planiranje, Planiranje kapaciteta,
Upravljanje kapacitetima kod usluga menadment prinosa, Upravljanje
repovima ekanja, Upravljanje kvalitetom, Kontrolne karte (Statistika
kontrola procesa), Upravljanje zalihama, Upravljanje resursima
poduzea, Operativno rasporeivanje poslova, Studij rada, Upravljanje
projektima, Funkcija odravanja, Lean vitka proizvodnja i usluge,
Unutarnji transport
9

TERMINSKI PLAN NASTAVE

PREDAVANJA

10

Termin predavanja

Tema

06.03.2014

UVOD U OPERACIJSKI MENADMENT

13.03.2014

OPERACIJSKA STRATEGIJA I UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM

20.03.2014

IZBOR PROCESA PROIZVODNJE

27.03.2014

OBLIKOVANJE PROCESA PROIZVODNJE I USLUGA

1
2

03.04.2014

IZBOR TEHNOLOGIJE I ANALIZA TOKA PROCESA

10.04.2014

UPRAVLJANJE RADOM

17.04.2014

PREDVIANJE

24.04.2014

AGREGATNO PLANIRANJE I GLAVNI PROIZVODNI RASPORED

01.05.20124

PLANIRANJE KAPACITETA I LOKACIJE U OM u

02.05.2014

1. KOLOKVIJ

10

08.05.2014

UPRAVLJANJE USLUGAMA

11

15.05.2014

UPRAVLJANJE KVALITETOM

12

22.05.2014

TERMINIRANJE PROIZVODNJE

29.05.2014

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

05.06.2014

UPRAVLJANJE RESURSIMA PODUZEA / MRP,ERP,SCM, JIT i VITKA PROIZVODNJA /

12.06.2014

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA / POTPISI

14.06.2014

2.

13
14
15

KOLOKVIJ

11

Koritena literatura u razradi

predavanja
Obvezna literatura:
1. Skripta: Prester J., (2008), Operacijski menadment, Mikrorad,
Ekonomski fakultet Zagreb
2. Dekovi, ., iara J: Primjena operacijskog menadmenta - zbirka
zadataka s teoretskim objanjenjima, Veleuilite u ibeniku, ibenik,
2012.
Dopunska literatura:
1. Barkovi, Draen: Uvod u operacijski menadment, (1999), Ekonomski
fakultet Osijek
2. Schroeder, R. G.: Upravljanje proizvodnjom, Odluivanje u funkciji
proizvodnje, Mate, Zagreb, 1999.
3. Taylor B.W., Russell R.S. (2006). Operations Management: Quality and
Competitiveness in a Global Environement 5e. Wiley
12

OBVEZNA LITERATURA ZA
ISPIT
Predavanja i ispiti /pismeni i usmeni/ se u
najveoj mjeri temelje na dolje navedenoj
literaturi:
Dekovi, ., iara J: Primjena operacijskog
menadmenta - zbirka zadataka s teoretskim
objanjenjima, Veleuilite u ibeniku,
ibenik, 2012.
Prester J., (2008), Operacijski menadment,
Mikrorad, Ekonomski fakultet Zagreb
13

OPERACIJSKI MENDMENT
Operacijski menadment predstavlja jednu od
funkcija poduzea koja omoguava planiranje,
organizaciju, koordinaciju i kontrolu resursa
potrebnih za proizvodnju proizvoda i usluga
promatranog poduzea
Razni nazivi: Operations management, Production and
Operations management,Menagement of operations i
Production management
Pod pojmom operacijskog menadmenta (upravljanje
operacijama)
danas
jedinstveno
upotrebljavamo
oznaavanje svih aktivnosti proizvodnje dobara i usluga
u bilo kojoj organizaciji proizvodnoj ili neproizvodnoj,
profitnoj ili neprofitnoj, javnoj ili privatnoj
14

OPERACIJSKI MENDMENT
OM definiramo kao dizajn, provoenje
operacija i poboljanje sistema da se
kreira i isporui primarni proizvod ili
usluga poduzea /Prester J./
Operations management autori dr. Fikreta
Bahtijarevi-iber i dr. Pere Sikavica u
Leksikonu menadmenta definiraju kao
upravljanje proizvodnjom, tj. procesom
donoenja odluka u funkciji proizvodnje
15

OPERACIJSKI MENDMENT
Za razliku od product managera, koji je odgovoran
samo za jedan proizvod, menader operacija
odgovoran je za organizaciju cijelog poslovnog
procesa, a donosi odluke o razvoju i oblikovanju
proizvoda, izboru tipova proizvodnih procesa te
dugoronom planiranju sredstava za rad, ljudskim
resursima i slino
Operacijski menadment ukljuuje odgovornosti
koje osiguravaju da se poslovni procesi odvijaju
uinkovito i djelotvorno
16

OPERACIJSKI MENDMENT
Operations management ili menadment operacija
jedan je od osnovnih elemenata svakoga biznisa, a
njegovi alati mogu pomoi i u rjeavanju najsloenijih
organizacijskih i procesnih problema
Dobrodoao je u svakoj dravi, industriji, instituciji,
primjenjiv je u proizvodnji i uslunim djelatnostima s
osnovnom zadaom: osigurati konkurentnost u sve
zahtjevnijoj trinoj utakmici
Operacijski menadement nije novost niti u hrvatskoj
poslovnoj zajednici, no prednosti primjene OM-a u nas
jo nisu dovoljno popularizirane

17

OPERACIJSKI MENDMENT
Mnogim svjetskim kompanijama upravo je
operacijski
menadment
glavno
oruje
konkurentnosti
Inovativne i proaktivne prakse operacijskog
menadmenta implementirali su, primjerice,
Airbus, Honda, Ford, McDonald's, General
Electric i Wal Mart, kao i mnogi drugi koji su
njihovom primjenom uspjeli postii znatne
utede, osigurati neprestana poboljanja u svim
segmentima poslovanja i osigurati im tako
konkurentnost koja ih dri u vrhu svjetskog
biznisa
18

OPERACIJSKI MENDMENT
Operacijski menadment predstavlja u sutini upravljanje
proizvodnim sustavom organizacije
Proizvodna funkcija: ona koja se bavi proizvodnjom
roba/usluga u bilo kojoj organizaciji
Operacijski sustav: pretvara inpute u outpute
Proces transformacije inputa u outpute je osnovna
aktivnost operacijskog sustava
Osnovno zaduenje operacijskog menadera su
aktivnosti procesa transformacije
Donoenje odluka: odluke o kvaliteti, procesu,
kapacitetima, zalihama i radnoj snazi
19

Operacijski sustav
Proces transformacije inputa u outpute je
osnovna aktivnost operacijskog sustava
VANJSKI
FAKTORI

INPUTI

PROCES

OUTPUTI

POVRATNA
VEZA
Tijek materijala

Tijek informacija
20

PREDMET ISTRAIVANJA: Operacije kao transformacijski

sustav

Proizvodni sustav

Inputi

Transformacijski
sustav

Outputi

Kontrolni
podsustav

Proizvodni proces kao proces stvaranja specifinog oblika vrijednosti;

Proces pretvaranja/transformacije ulaznih inputa/ npr. ulazni materijal, informacije
i sl. u specifian gotovi proizvod ili uslugu/output.
21

Proizvodnja kao sustav

Inputi

Outputi

Energija
Materijali

Rad

Proces
transformacije

Proizvodi/Usluge

Kapital
Informacije

6.3.2014

Povratna veza

22

Sistemski pristup
The whole is greater than
the sum of the parts. /Cjelina je vea od sume svih
svojih dijelova /
Aristotel, Metafizika

Suboptimizacija
23

Paretovo pravilo
Nekoliko faktora /najee se izdvajaju jedan ili dva uzroka/ utjee
u visokom postotku na pojavljivanje problema
80/20 pravilo - 80% problema je uzrokovano sa 20% aktivnosti /

uzroka

Kako prepoznati tih nekoliko faktora?

24

Uvod u operacijski menadement

Operacije: Sve aktivnosti koje ukljuuju upravljanje
transformacijskim sustavima koje inpute pretvaraju u
proizvode u to ulaze robe i usluge
Menadment: definiramo kao sustavan nain
usmjeravanja pojedinaca, grupa, poslova i operacija
s ciljem ostvarivanja imenovanih organizacijskih
ciljeva sa sredstvima koje organizaciji stoje na
raspolaganju
OM - upravljanje sustavom ili procesom
proizvodi proizvode ili prua usluge
Veleuilite kao primjer:

koji

25

Uvod u operacijski menadement

Input

Planiranje i
kontrola

Potporni
sustavi

Output

Studenti

Raspored
predavanja

Ekonomat

Educirani
studenti

Profesori

Predavanja
Ispiti

Knjinica

Istraivanja
Radovi

Zgrade
Oprema

kolska pravila

Raunalni
kabinet

Javna sluba

6.3.2014

26

Organizacijski model

Prodaja

Marketing

Inenjering

Financije

Operacijski
sustav

MIS

HR

QA

Knjigovodstvo

27

Uvod u operacijski menadement

Odnos izmeu operacija i drugih funkcija:

Tri primarne funkcije u biznisu:

Financije

Proizvodnja

Marketing

Funkcija proizvodnje se odnosi na funkciju koja proizvodi robu ili uslugu a u

istom je poloaju kao funkcija marketinga ili financija.
Menaderi proizvodnje odgovorni su za proizvodnju potrebnih roba ili usluga u
Organizacijama.
Menaderi proizvodnje donose odluke koje se odnose na funkciju proizvodnje i
koritenje transformacijskih sustava.
Upravljanje proizvodnjom je studij donoenja odluka u funkciji proizvodnje.
OM stvara ono to e marketing prodati a financije zabiljeiti kao prihod.
28
6.3.2014

 Upravljanje
operacijama
podrazumijeva
upravljanje funkcijama poput planiranja,
izbora lokacije, unutranjeg dizajna procesa;
kontrole zaliha, nabave i upravljanja
materijalima, izvravanja i kontrole aktivnosti
kojima se realizira proizvod ili usluga
Menaderi koji vode operacije obvezni su
pripremati planove, rasporede, proraune, te
usko suraivati sa voditeljima marketinga,
distribucije, financija i ostalih funkcija u
poduzeu
U kolegiju e biti vie rijei o operacijama u
proizvodnji, te upravljanju operacijama u
uslunim djelatnostima
29

Preklapanje operacija
u poslovanju

Operacije

Marketing

Financije

30

OM kao funkcija

6.3.2014

31

Organizacijska shema
CEO

MARKETING / EO
Kontrolira: potranju
klijenata
Stvara: Prodaju dobara
i usluga

6.3.2014

OPERACIJSKI
MENADMENT /EO
Upravlja: zaposlenima,
opremom, tehnologijom
sirovinama i informacijama.
Proizvodnja: proizvodi i
usluge

FINANCIJE /EO
Odgovoran za: cash flow,
tekua sredstva
i kapitalne investicije

32

Tijek informacija
CEO

Strateki pravac

Zahtjevi ponude i potranje

MARKETING / EO

Financijski status
OPERACIJSKI
MENADMENT /EO

Organizacijska sposobnost da
se udovolji zahtjevima ponude i
potranje

FINANCIJE /EO

Operacijske potrebe i financijski

zahtjevima
33

Mogui poslovi u proizvodnji unutar OM

Menader proizvodnje sveukupna koordinacija
i usmjeravanje funkcijske proizvodnje.
Posebne odgovornosti ukljuuju:
Strateko planiranje
Utvrivanje politike
Budetiranje
Rukovoenje drugim menaderima
Kontrola proizvodnje
Menaderi proizvodnje moraju vladati i
bihevioristikim i kvantitativnim vjetinama
34

Mogui poslovi u proizvodnji unutar OM

Menader materijala - protok materijala od sirovina
do gotovog proizvoda

Menader kvalitete - nadgleda sustav kvalitete

(kvalitetu ostvaruju i kontroliraju radnici)
Menader postrojenja - zaduen za oblikovanje i
kontrolu postrojenja i procesa
Linijski menader - rukovoenje radnom snagom
(razvoj osoblja, organizacija rada i sustav nagraivanja)
Analitiar planiranja proizvodnje - razvija
modele i informacijske sustave kao potporu planiranju i
donoenju odluka

35

Razlika izmeu proizvoda i usluga

Veina poslovnih sustava svoju kljunu
djelatnost vee za proizvodnju, usluge ili
trgovinu
Proizvodnja roba rezultira materijaliziranim
rezultatom output-om koji kupac moe
posjedovati i koristiti nezavisno od vremena
proizvodnje i kupnje
Usluge su nematerijalizirani outputi koji se
isporuuju ili konzumiraju
posredstvom
ljudskog i strojnog rada najee u trenutku
u kojem se i realiziraju
36

Razlika izmeu proizvoda i usluga

Kljuni imbenik u operacijama usluga je klijent.
Bez njega usluge nema
Dok se za proizvode najee podrazumijeva da
su isporuka i koritenje aktivnosti koje mogu biti
vremenski distancirane, za usluge se obino
podrazumijeva da je vrijeme isporuke ujedno i
vrijeme koritenja usluge
Razlike izmeu proizvoda i usluge su brojne a
slijedeom tablicom obuhvaene su neke od
najznaajnijih specifinosti proizvoda nasuprot
uslugama
37

Razlika izmeu proizvoda i usluga

Proizvodni faktor

Proizvod

Usluga

Vrijednost

Vrijednost se postie kroz fiziku

obradu u procesu proizvodnje

Vrijednost se postie kroz dostupnost usluge,

postiui senzorno ili psiholoko zadovoljenje

Opipljivost

Materijal karakter; proizvodi su

opipljivi, specifikacije lako
identificirane, na proizvodima se
moe vriti inspekcija

Nematerijalan karakter; Usluge su neopipljive,

teke za specificirati, ne moe se provjeriti kvaliteta
prije konzumacije; nemogue ih je fiziki
posjedovati, mogue ih je zatititi autorskim pravom

Dizajn procesa

Proizvodnja moe biti izolirana od Usluga mora biti dizajnirana tako da se moe
kupca i dizajnirana da se postigne izvesti u nazonosti klijenta
max. efikasnost

Zalihe

Proizvodi se mogu uskladititi za

kasniju upotrebu

Usluge se konzumiraju u trenutku nastajanja;

usluge se ne mogu pohraniti za kasniju upotrebu
(usluga je pokvarljiva roba),

Kapacitet

Kapacitet se moe dizajnirati za

prosjenu potranju

Kapacitet mora biti dizajniran za maksimalnu

potranju

Kvaliteta

Proizvodni procesi mogu dostii

visoku razinu preciznosti i
pouzdanosti

Lokacija

Tvornice se lociraju tako da su

trokovi transporta minimalni

Konzistentnost ljudskog ponaanja je teko postii,

a ujedno su klijenti subjektivni, s obzirom da su
usluge neopipljive, potencijalni korisnici ne mogu
nadzirati kvalitetu prije izvrene usluge (bitna je
reputacija).
Disperzija -usluni objekti moraju biti blizu kupca

Proizvodi

Usluge

Kupac je distanciran od procesa proizvodnje

proizvoda.

Nerazdvojiv karakter proizvodnje i potronje:

najee se konzumiraju izvrenjem. Onaj koji
daje uslugu ima ulogu kritinog faktora i kupci
najee kvalitetu davatelja usluge poistovjeuju sa
kvalitetom usluge. Stoga je potrebno stalno ulagati u
kvalitetu osoblja i njihovih vjetina. Kupac, s druge
strane igra vanu ulogu u isporuci usluge. Veina
usluga ne moe se izvriti bez kupca prisutnog ili
ukljuenog u izvrenje. Ponekad ak kupac dijeli
odgovornost za isporuku usluge (pacijent opisuje
svoje probleme: vozai sami toe gorivo i sl.).

Vrijeme proizvodnje odvojeno je od vremena

potronje. Neke je proizvode mogue uskladiti na
due vrijeme, a neki su kratkotrajni i lako kaliraju.

Kapacitet za izvrenje usluge:

Neiskoriten kapacitet za uslugu ne moe biti
pohranjen i koriten kasnije. Prazno gledalite na
poslijepodnevnoj premijeri nemogue je iskoristiti na
veernjoj predstavi. Neiskoriten kapacitet je
izgubljen.

mogunost

Nestandardiziranost: budui da su usluge vrlo

esto povezane sa visokim ulogom ljudskih
potencijala koji su nekonzistentni i usluge su visokog
stupnja heterogenosti u kvaliteti. Dva lijenika nee
iste simptome tretirati na isti nain. Isti lijenik e iste
simptome tretirati razliito u dva razliita navrata.

Postoji
velika
proizvodnje.

standardizacije

Marketing i proizvodnja u uslunim organizacijama ove dvije funkcije (ukljuujui prodaju) su jae
povezane / integracija.

39

Proizvodi vs. usluge

Glavni proizvoai roba

Glavni proizvoai usluga

Zemljoradnja, umarstvo i
ribarstvo
Rudarstvo
Graevinarstvo
Preraivaka industrija

Prijevoz i komunalne
usluge
Veleprodaja i
maloprodaja
Financijske usluge,
osiguranja i nekretnine
Javna uprava
Ostale usluge

Zaposlenost u EU oko 70%

u sektoru usluga
6.3.2014

41

Proizvoai dobara i usluga

Primarno proizvoai dobara

Primarno proizvoai usluga

Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo

Usjevi, stoka, poljoprivredne usluge, umarstvo,
ribarstvo, lov i postavljanje zamki
Rudarstvo
Vaenje metala, ugljena, nafte i plina, kao i nemetalnih
minerala
Izgradnja
Graditelji opih graevina, graditelji velikih graevina,
specijalni graevinski poduzetnici
Tvornika proizvodnja
Hrana, duhan, tvornice tekstila, odjea, drvena graa,
pokustvo, papir, tiskanje, kemikalije, nafta, ugljeni
proizvodi, guma, plastika, koa, kamen, glina, staklo,
primarni metali, proizvodi od obraenog metala,
strojevi, elektrina i elektronika oprema, transportna
oprema, instrumenti i razne tvornike djelatnosti.

Transportne i javne slube

eljeznica, lokalni prijevoz putnika, kamionski prijevoz,
trgovina na veliko, potanske usluge, vodovod, zrani
prijevoz, naftovodi, komunikacije, plin, elektrika i
sanacija
Veletrgovina
Trajna i potrona roba (dobra)
Trgovina na malo
Graevni materijali, trgovine mjeovitom robom,
trgovine hranom, prodavai automobila i servisne
postaje, trgovine odjeom i priborom, trgovine
pokustvom i drugim potreptinama za opremanje
stana, ugostiteljski objekti.
Financije, osiguranje i trgovanje
Bankarstvo, kreditne agencije, brokeri vrijednosnim
papirima, osiguravatelji i trgovci nekretninama.
Usluge
Hoteli, osobne usluge, poslovne usluge,
automehaniarske usluge, filmovi, zabava, zdravstvene
usluge, pravnike usluge, obrazovanje, socijalne
usluge, muzeji, zooloki vrtovi i organizacije s
lanstvom.

Nabroje djelatnosti se temelje na U.S. Department of Commerce Standard Industrial Classification System

6.3.2014

42

Kontinuum dobara i usluga

Iako postoje razlike izmeu proizvoda i usluga, samo se mali broj outputa
moe tretirati kao ista usluga ili isti proizvod. Najvei broj roba sastoji
se od materijalnih i nematerijalnih elemenata.

a) Samo robe
rudnici

b) Mjeovita roba
restoran

c) Samo usluga
banka

Restorani kao usluna djelatnost prodaju materijaliziraneobroke hrane i

pie, u materijaliziranim prostorijama, i sl. Prodaja cipela podrazumijeva
prodaju materijalnog proizvoda ali koja zbog nematerijalne usluge
prodavaa moe prerasti u ugodno ili neugodno iskustvo
.Ricard Chase (1978.) sugerira da se organizacije koje pruaju usluge

klasificiraju prema postotku vremena tijekom kojeg je proizvoa u

izravnom kontaktu s kupcem dok se proizvod izrauje. Kontakt
43
proizvoaa koji proizvode samo robe 0%, proizvoa usluge 100%

Roba, usluge i kombinacija

Usluge

Proizvod

Auto

6.3.2014

Kua

Cipele
(runi rad)

Hamburger Bolnica

Zrani Osiguranje
prijevoz

44

6.3.2014

45

Slinosti uslune i proizvodne

djelatnosti
Oboje moraju dizajnirati svoje procese
Oboje upotrebljavaju tehnologiju
Od oboje se zahtjeva kvaliteta, produktivnost i brza
isporuka
Mora se predvidjeti potranja
Oboje zahtijevaju odluke o kapacitetu, rasporedu i izbor
lokacije
Oboje imaju i kupce i dobavljae
Oboje moraju rasporeivati poslove (scheduling) i
zapoljavati
Oboje imaju zalihe (npr. bolnica)
46

Aktivnosti i odluke koje donosi OM

1. Planiranje- planiranje (oblikovanje) transformacijskog sustava koje obuhvaa:
- operacijske strategije,
- predvianje,
- izbor dizajna proizvoda i procesa
- utvrivanje proizvodnih kapaciteta,
- planiranje lokacije objekata,
- planiranje opreme;
- raspored tijeka transformacijskog sustava koje obuhvaa:
-planiranje tijeka sustava i agregatno planiranje
-raspored tijeka operacija.
2. Organiziranje - organizacija transformacijskog procesa koju ini:
- oblikovanje posla, proizvodno-operacijski standardi, norme rada
- upravljanje projektima
3. Kontroliranje - kontrola procesa transformacije u kojoj je zastupljeno:
- kontroliranje zaliha,
- planiranje potrebnoga materijala,
- upravljanje kvalitetom,
- kontroliranje kvalitete.
Izvor: E.E.Adam Jr, J. Ebert : Production and operation management, Prentice Hall,..New
Jersey, 1989, str 21.
6.3.2014

47

Operacijski menadment - pregled

Analiza procesa
i dizajn

Kontrola procesa
i unapreenje

Operacijska
strategija

Menadment
kvalitete

Analiza procesa

Statistika

Menadment lanca
nabave

Projektni
menadment

Supply Chain
strategija

Just in Time

kontrola procesa
Planiranje proizvodnje

Dizajn posla

Proces proizvodnje
Proizvodni raspored

Usluge
Analiza repova ekanja i
yield menadment

Konzalting i
Reinenjering

Planiranje kapaciteta
Agregatno
planiranje
Kontrola i upravljanje zalihama
Materials Requirement Planning
sustav - Planiranje potreba za
materijalom
48

Odluke pri upravljanju operacijama

Kvaliteta - 'Proizvodnja' je tipino odgovorna za kvalitetu
roba ili usluga. Odluke o kvaliteti idu u pravcu ugradnje
kvalitete u proizvod u svim fazama proizvodnje, standardi,
educirana radna snaga, kontrola kvalitete proizvoda
Proces - Odluke o procesu odreuju koji e se procesi ili
oprema koristiti. Obuhvaaju fiziki proces i vrstu opreme i
tehnologije,
tokove
procesa,
prostorni
raspored
postrojenja, oprema i slino
Kapacitet potrebna koliina resursa na pravom mjestu u
pravo vrijeme
dugorono veliina ugraene opreme
kratkorono mora biti rasporeen (alociran) na specifine
poslove i zadatke u proizvodnji terminskim planom ljudi,
opreme i ureaja
Odluke o kapacitetu odnose se na osiguranje potrebne
49
veliine kapaciteta, na pravom mjestu i u pravo vrijeme

Odluke pri upravljanju operacijama

Zalihe to, koliko i kada treba naruiti.
Sustavi kontrole zaliha koriste za
upravljanje materijalima od kupovine, kroz
sirovine, zalihe u procesu rada i gotovih
proizvoda
Radna snaga nita ne moemo uiniti
bez ljudskog potencijala. Odluke o radnoj
snazi ukljuuju odabir, zapoljavanje,
otputanje, obuku, nadzor i naknade
50

OM kroz povijest
Koncept

Vrijeme

Industrijska revolucija
Znanstveni menadment

Kasne 1700-te
Rane 1900-te

Promjene u meuljudskim odnosima

Znanost o menadmentu

1930-tih do 1960-tih
1940-tih do 1960-tih

Raunalska era

1960-tih

Zatita okoline
Just-in-time sistem (JIT)

1970-tih
1980-tih

Total quality management (TQM)

Reinenjering
Globalna konkurencija

1980-tih
1980-tih
1980-tih

Fleksibilnost
Vremenski uvjetovana konkurencija

1990-tih
1990-tih

Upravljanje lancem nabave

1990-tih

Elektronsko poslovanje

Kraj 1990-tih, poetak 21. stoljea

51

imbenici koji su utjecali upravljanje

proizvodnjom - nedavna prolost
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Podjela rada
Standardizacija dijelova
Industrijska revolucija
Znanstveni studij rada
Meuljudski odnosi
Modeli odluivanja
Raunala
52

Podjela rada
Specijalizacijom
radnika
na izvoenje pojedinanog
zadatka moe se postii
vea
produktivnost
i
uinkovitost nego kada se
pojedinom radniku povjeri
izvravanje vie zadataka

Potencijalni problem:
Negativan utjecaj na
moral radnika, zasienje
poslom i pad prihoda

53

Standardizacija dijelova
Standardizirani dijelovi se lake zamjenjuju
Poetak u Mletakoj republici za kormila na
ratnim brodovima i za tim u proizvodnji
puaka
Henry Ford 1913. uveo tekuu traku za
sastavljanje automobila koja je zahtijevala
standardizaciju dijelova i specijalizaciju rada
54

Industrijska revolucija
Izumom parnog stroja 1764. godine (James
Watt) zapoela zamjena ljudskog rada sa
radom strojeva
Izumom motora s unutranjim sagorijevanjem i
elektrinih motora koncem 19. stoljea, taj je
proces ubrzan

Prvi svjetski rat nametnuo

masovnu proizvodnju

potrebu

za
55

Znanstveni studij rada

Poetkom 20. stoljea Taylor uveo slijedei
znanstveni pristup:
1.Promatranje sadanjih metoda rada
2.-Plaanje po uinku
-Razdvajanje upravljanja i rada
3.Obuka radnika za nove metode
4.Kontinuirani feedback i upravljanje radnim
procesom.
56

Meuljudski odnosi
-Vanost
motivacije
za
poveanje
produktivnosti (Mayo, 1930- Hawthorn-ski
eksperiment )
-Uee radnika u planiranju
-Humanizacija radnog mjesta poveava
produktivnost

57

Modeli odluivanja
Koritenje
matematikih
modela
za
prikazivanje proizvodnih sustava:
1915. (Harris)
formula za ekonomsku
koliinu narudbe za upravljanje zalihama
1931. (Shewhart) modeli za kvantitativno
odluivanje za statistiko odreivanje kvalitete
u proizvodnji
1947. (Dantzig) simpleks metoda za
linearno programiranje.
1950. - razvoj raunalnih simulacija
58

Raunala
-Primjenjuju se u poslovanju od 1950-tih.
-Primjena matematikih metoda
-Bra obrada podataka
Podruja primjene:
Upravljanje zalihama
Terminiranje proizvodnje
Kontrola kvalitete
CAD/CAM
Praenje trokova
Automatizacija ureda
Internet itd.
59

Znanost o menadmentu
Matematiki modeli
Linearno programiranje

60

Just-in-time
Veliki obim proizvodnje uz niske trokove
zaliha
JIT sistem je mnogo vie od koordinacije
prometa dobara

61

Total quality menadment

Odgovornost za kvalitetu proizvoda
ISO 9000

62

Reininjering
Cilj - poveanje efikasnosti i kvaliteta,
smanjenje trokova
Uloga OM

63

Fleksibilnost
Uobiajeno je bilo da poduzea konkuriraju
jedni drugima masovnom proizvodnjom
standardiziranih proizvoda ili proizvodnjom
malog obujma specijaliziranih proizvoda
Danas se poduzea suoavaju sa
zahtjevom fleksibilnosti, odnosno da budu
u mogunosti ponuditi kupcima veliki broj
razliitih proizvoda

64

Konkurencija zasnovana na
vremenu
Vodei trend u dananjem poslovnom
svetu je razvoj vremenski uvjetovane
konkurencije
Ovaj koncept zasniva se na razvoju novih
proizvoda i usluga bre od konkurencije,
kako bi poduzee stiglo prvo na odreeno
trite,
odnosno
najbre
izvrenje
narudbe kupca
65

Menadment lanca nabave

Ovaj
koncept
podrazumijeva
upravljanje
protokom materijala i informacija od dobavljaa
do krajnjeg kupca
Osnovni cilj je da svi ukljueni u lanac rade
zajedno kako bi smanjili ukupne trokove i
poveali kvalitetu

66

Globalna konkurencija
Poduzee mora znati to kupac eli i tada stvoriti
proizvod koji zadovoljava potrebe kupca, ali je u
isto vrijeme razliit od onog proizvedenog na
Dalekom istoku, u Evropi ili Africi

67

Zatita okoline
Drutvo vri sve vei pritisak na poduzea da
vode rauna o zagaivanju vode i zraka, o
zbrinjavanju otpada koji nastaje u proizvodnji, o
globalnom zatopljenju i drugim pitanjima zatite
okoline
Operativni menadment koristi redizajniranje
procesa poslovanja kako bi se udovoljilo
zahtjevima zatite okoline. Vanost ovog
pitanja dolazi do izraaja primjenom standarda
ISO 14000
68

Elektronsko poslovanje

B2B - skraenica pojma Business-to-business.Oznaava vrstu

elektronikog poslovanja koje je okrenuto razmjeni roba, servisa i
usluga
izmeu organizacija. B2B povezuje sve sudionike u
poslovnom procesu koji
prethode
krajnjim
korisnicima
(dobavljai, posrednici, distributeri, itd.).
B2B elektroniku trgovinu obiljeavaju:
Katalozi: najbolje odgovaraju tritima gdje je ponuda i potranja
visoko fragmentirana; cijene su obino fiksne
Aukcije: trguje se vikovima inventara, koritenom kapitalnom
opremom, robom s popustom, pokvarljivim proizvodima, itd.; cijene
su dinamine
Burza: trguje se prirodnim plinom, strujom, telekomunikacijskim
kapacitetima, itd.; cijene se daju u stvarnom vremenu; trguje se
anonimno
B2C - Elektroniko poslovanje orijentirano prema kupcu
C2C - Elektroniko poslovanje meu krajnjim kupcima
69

Prolo doba velikih serija

Ford T Lizzie
1.10.1908. do
26.5.1927.
15,007.033 komada
Bez znaajnih
dizajnerskih izmjena

TVIK
Tijekom 80-tih
proizvodi za pokojni
SSSR
po godinjim
ugovorima
milionske serije
vijaka i matica,
70

OM kroz povijest razdoblje nakon

90 tih
Strategija

Metode i sredstva

Proizvodno funkcijsko podruje

jo krai ivotni ciklusi
modularni dizajn
multitehnologija
integriranje proizvoda i usluga
intenzivnija specijalizacija, ali uz mreno
povezivanje

- umreavanje poduzea polazei od procesa

- e-business (internetsko poslovanje) u
finalnoj prodaji ali i - u nabavi, ukljuivo
poslovnih usluga
- daljnja integracija komunikacijskih procesa
- ERP sustavi za planiranje i organizaciju
operativnog poslovanja
CRM
SCM
PLM
- konvergencija stratekog i operativnog
planiranja

Trino funkcijsko podruje

-clusterizacija marketing regionalnih

brandova i/ili brandova poslovnih grupacija
-personalizirani marketing
71

Poticaji novog vala zanimanja za

OM
- ubrzan ZT razvoj (nove tehnologije, konvergencija
tehnologija, ubrzana distribucija i komercijalizacija
znanja)
- tercijarizacija gospodarstva
- globalizacija
- rascjepkanost trita i promjene preferencija potroaa
- zahtjevi za poveanom fleksibilnosti poslovanja (tehniki
sustav najmanje fleksibilan poslovni sustav)
- alternativni modeli organizacije proizvodnje

72

Poticaji novog vala zanimanja za

OM
Zato?
Potaknuto prosjenim rezultatima amerike
industrije u odnosu na druge
Zaostajanje rasta proizvodnosti

to uiniti?
Vie investirati u opremu
Vie istraivanja i razvoja
Drugaije upravljati djelatnicima
Traiti nova organizacijska rjeenja
73

Kako poboljati odluivanje?

Koritenjem:
Bihevioristikih disciplina
Pristup usmjeren na ponaanje koji ima za cilj otkrivanje
zakonitosti na ponaanje ljudi u odreenim situacijama
Kvantitativnih metoda
Oni koji znaju ratovati ne podiu postrojbe dvaput i ne
izdaju hranu triput. Sun Tzu - "Umijee ratovanja"
Ekonomskih disciplina
Ekonomika, ekonomska politika, financije,mikroekonomija,
makroekonomija
Sustavnih disciplina
Konkretni projektantski postupci i posljedice tih postupaka
kroz procese masovne industrijske proizvodnje (podlogom
sustavne discipline) koja bi promiljala procese dizajna i
posljedice tih procesa
74

Popis kratica

JIT Just in time

CNC Computer Numerically Controled Machines
FPS/FMS Flexible Production/Manufacturing Systems
MRP Material Requirement Planning
MRP II Manufacturing Resource Planning
CAD Computer Aided Design
CAM Computer Aided Manufacturing
CIM Computer Integrated Manufacturing
ERP Enterprise Resource Planning
CRM Customer Relationship Management
SCM Supply Chain Management
PLM Product Life Cycle Management
EAI Enterprice Application Integration

Izazovi:
Koliki je utjecaj standardiziranih poslovnih rjeenja (ISO) te softwera (ERP-ova) na
ujednaavanje organizacijske prakse
Kakav je poloaj i koje su razvojne mogunosti poduzea fiziki vezanih uz manje razvijene
regije...
Koje su im konkurentske prednosti, u kojim djelatnostima...
Koliko su nezavisni u poslovnom planiranju pa i postavljanju vlastite operativne
organizacije poslovanja....kakva je razdioba koristi ostvarenih zajednikim djelovanjem75u
nekom clusteru.....

Ispitna pitanja
1.to je operacijski menadment
2.Transformacijski proces /razlika izmeu
operacija i procesa/
3.Razlike i slinosti izmeu proizvoda i usluga
4.Poloaj operacijskog menadmenta u
organizacijskoj strukturi
5.Najbitnije odluke pri upravljanju operacijama u
OM
6.Razvoj operacijskog menadmenta - initelji koji
su utjecali na upravljanje proizvodnjom
7.OM kroz povijest
76