Professional Documents
Culture Documents
Nadzemni Elektro Vodovi
Nadzemni Elektro Vodovi
T
T
1. Fazna uad: Al /
Osnovna konstrukciona karakteristika faznih uadi je:
2
---- 1 ----
7
19 - 37
7
19 - 37
18/19
12/7
70/7
26/7
24/7
7
7
18
18
24.5
19
13
11
10
12
12
30
30
46
45.5
24.5
21
19
p
[daN/m mm2]
x 10-3
2.7
2.7
8.9
8.9
5.33
4.66
3.75
3.5
3.36
E
[daN/mm2]
6 000
5 700
11300
10500
13000
10700
8 700
7 700
7 400
[1/oC]
10-5
2.3
2.3
1.7
1.7
1.33
1.53
1.78
1.89
1.96
2. Izolatori
Izolacija nadzemnih elektroenergetskih vodova je u principu vazduh.
Meutim, na mjestima gdje se provodnici postavljaju na stubove neophodno ih je
izolovati izolatorima.
Izolatori elektrino odvajaju (izoluju) provodnike od stubova i njihovih uzemljenih
djelova.
Istovremeno izolatori imaju vanu mehaniku ulogu na vodu, time to teinu
provodnika, kao i dodatni teret (vjetar, led isl.) sa provodnika prenose na stub.
Izolatori moraju imati odgovarajua elektrina i mehanika svojstva i moroju biti
otporni na atmosferske i hemijske uticaje, ne smiju pretjerano brzo stariti u
pogonu i moraju biti ekonomini.
Klasini materijal za izolatore je porcelan : kaolin (50%), glinic (25%) i kvarc
(25%).
Za izradu izolatora upotrebljava se i:
steatit, koji ima veu mehaniku vrstou, a takoe i
staklo kaljano na poseban nain. Prednost je izolatora od stakla je to su sva
oteenja vidljiva, dok porcelanski izolatori mogu biti loi a na oko neoteeni.
Izolator se sastoje od izolacionog tijela i od metalnih djelova.
Prema nainu kako nose provodnike izolatori se dijele:
- potporne i
- lanaste.
---- 2 ----
Za presjeke
provodnika
do
35 mm2
150 mm2
h
mm
D
mm
d
mm
85
95
80
95
19/21
22/24
Un
kV
10
20
35
H
mm
130
185
290
D
mm
135
175
260
D1
mm
70
85
107
D2
mm
110
145
210
d
mm
28
31
40
d1
mm
31
35
45
h=170 mm
D=280 mm
d=16 mm
Masa [kg]
N
3,12
5,35
9,14
18,88
44,25
Z
3,30
5,00
7,03
13,11
48,60
---- 4 ----
1 - nosna stezaljka
2 - zatitno ue
3 - nosa stezaljke
4 - elektrina veza zatitnog ueta
sa stubom
---- 5 ----
---- 6 ----
agr l [m]]
Z2
N2
N1
N3
agr l [m]]
asr [m]]
a1 [m]]
a2 [m]]
a3 [m]]
a4 [m]]
Zatezno polje
a/2 [m]]
a [m]]
2
fX [m]]
f [m]]
FXy
X
FX [daN]]
FXx=
Sp
O
[daN/mm2]
---- 8 ----
ad [m]]
a/2
at [m]]
a [m]]
1'
c [m]]
FXy
f
O
FX
[daN]]
FXx=
Sp
Trasa voda du koje treba postaviti stubove ima prave dionice i lomove trasa
---- 10 ----
b,c,d 10 kV, 20 kV
e - 35 kV, 110 kV, "jela"
f - 110 kV, "portal"
g - 35 kV, 110 kV "bava"
h - 35 kV, 110 kV
"dvostruka jela"
a)
b)
voda napona 380 kV, dva voda napona 220 kV i dva voda napona 110 kV. Vodovi
vieg napona smjeteni su iznad vodova nieg napona. Provodnici vodova 110 kV
su jednostruki, provodnici voda 220 kV su sa dva, a provodnici 380 kV voda sa
etiri provodnika u snopu po fazi.
Ovakvim rjeenjem maksimalno se tedi prostor, a omoguava prenos ogromnih
koliina elektrine energije.
Zatitno
ue
---- 14 ----
p [daN / m mm 2 ] =
gdje su:
gmo
,
S
dAl/ [mm]
SAl/ [mm2]
pAl/ [daN/ m mm2]
---- 15 ----
p Al / [daN / m mm 2 ] -
specidina
teina,
odnosno
specifino
Dodatni teret
dAl/ [mm]
SAl/ [mm2]
pAl/ [daN/ m mm2]
Za fazne provodnike:
pd [daN/ m mm2]
p Al / + [daN / m mm 2 ] = p Al / + p ,
gdje je
Za zatitnu uad:
p + [daN / m mm 2 ] = p + p ,
gdje je
Normalni dodatni teret je najvei dodatni teret koji se na datom mjestu pojavljuje
prosjeno svakih 5 godina, ali ne manji od vrijednosti koja se rauna po
empirijskom izrazu:
p [dN / m mm 2 ] = k z
0.18 d
S
gdje su:
k z - koeficijent zone leda sa vrijednostima 1, 1.6, 2.5 i 4, zavisno od
klimatske zone (oblasti) kojom vod prolazi,
S[mm 2 ] - presjek provodnika (stvarni presjek faznog ueta S Al / [mm 2 ] ili stvarni presjek zatitnog ueta - S [mm 2 ] )
---- 17 ----
piz = 2p
p Al / + iz = p Al / + piz
Naprezanja provodnika pri dodatnom teretu
Pri normalnom dodatnom teretu naprezanje provodnika ne smije prei
2
20 o C i optereenje p Al / ,
dostigne tano vrijednost maksimalnog radnog naprezanja.
Maksimalno radno naprezanje ne smije biti vee od normalno dozvoljenog
2
naprezanja: m [daN / mm ] nd [daN / mm 2 ] .
Napomena:
2
Normalno dozvoljeno naprezanje ( nd [ daN / mm ] ) provodnika, odnosno zatitnog
ueta je naprezanje koje se ne smije prekoraiti pod normalnim uslovima, tj. na temperaturi od 5 oC i normalnom dodatnom optereenju i na temperaturi -20 oC bez dodatnog optereenja i
odnosi se na horizontalnu komponentu naprezanja.
2
Maksimalno radno naprezanje ( m [ daN / mm ] ) provodnika, odnosno zatitnog ueta
je odabrana raunska vrijednost koju horizontalna komponenta naprezanja dostie na
temperaturi od -5oC pri normalnom dodatnom optereenju, ili na temperaturi -20 oC bez
dodatnog optereenja.
2
Izuzetno dozvoljeno naprezanje ( id [ daN / mm ] ) provodnika, odnosno zatitnog
ueta je naprezanje koje se ne smije prekoraiti pod izuzetnim uslovima (temperatura od -5 oC
i izuzetno dodatno optereenje) i odnosi se na naprezanje u taki vjeanja.
provodnik
gdje su:
A[m 2 ] - povrina objekta na koju vjetar djeluje,
vjetar
Fv [daN ] = ldPv10 3
---- 19 ----
v2
Pv daN / m = ,
16
2
gdje je: v[m / s ] maksimalna brzina vjetra koja se na posmatranom dijelu trase
pojavljuje prosjeno svakih pet godina.
Vrijednost pritiska vjetra izraunata po predhodnom obrascu se zaokruuje na
prvu veu vrijednost iz tabele III.1, a u zavisnosti od visinske zone voda. Pri
izraunavanju pritiska vjetra na provodnike uzima se visina take vjeanja
provodnika na izolator.
Tabela III.1 Pritisak vjetra na provodnike
Visinska zona voda
Vodovi sa ukupnom visinom do 15 m nad zemljom
Osnovna visinska zona od 0 do 40 m nad zemljom
Djelovi voda u zoni izmeu 40 i 80 m nad zemljom
Fv Pv d 10 3
.
pv [daN / m mm ] =
=
lS
S
2
puv =
p 2 + pv
Za fazne provodnike:
p Al / + v =
pv [daN/ m mm2]
2
p Al
+ pv2
/
dAl/ [mm]
SAl/ [mm2]
pAl/ [daN/ m mm2]
b [mm]]
pv [daN/ m mm2]
dAl/ [mm]]
SAl/ [mm2]
pAl/ [daN/m mm2]
pd [daN/m mm2]
Pv (d + 2b )10 3
pzv [daN / m mm ] =
S
2
puzv [daN / m mm 2 ] =
pu + pzv
puv daN / m mm 2 =
p 2 + pv
pu iz = p + 2 pd
Ona veliina specifinog optereenja koja je vea, mjerodavna je za mehaniki
proraun voda pri izuzetnom optereenju.
---- 21 ----
A
f [m]]
dl [m]]
L [m]]
x1 [m]]
x2 [m]]
x
ch
p
p
p
gdje su:
a/2 [m]]
a [m]]
p
A
y=
"
x
ch
p
p
f [m]]
L [m]]
'
=o
/p
O
x
---- 22 ----
x2 x4
Se dobijaju razvojem funkcije ch u red ( chx = 1 +
+ + ... ).
2! 4!
Za sluaj koordinatnog poetka pomjerenog za ordinatu /p priblini izraz za
krivu ueta je:
p 3 x4
px 2
y= +
+( )
+ ...
24
p 2
S obzirom da je /p reda 1000 m, odnosno p/<<1, za raspone do 1000 m svi
lanovi reda sa stepenom veim od 4 su zanemarljivi.
Za raspone od 500 do 1000 m za krivu uadi moe koristiti priblini izraz:
y=
px 2
p x4
+ ( )3
.
2
24
px 2
.
2
px 2
p x4
+ ( )3
2
24
Za raspone do 500 m:
px 2
y=
2
3. Ugib
Ugib se definie kao vertikalno rastojanje izmeu prave koja spaja take ovjeenja
ueta i krive ueta mjeren u sredini raspona (slika-za horizontalni raspon).
ch
p
---- 23 ----
y
a/2 [m]]
a [m]]
B
f [m]]
dl [ m]]
L [m]]
x1 [m]]
x2 [ m]]
a
2
f =
ch
pa
2 p
x2 x4
dobijaju se na osnovu razvoja chx = 1 +
+
+ ... .
2! 4!
a 2 p a4 p3
+
+ ...
f =
8 384 3
Za raspone do 1000 m:
a 2 p a4 p3
f =
+
8
384 3
a2 p
f =
8
a 2 p a4 p3
U principu, ako je drugi lan u izrazu f =
vei od 5 cm, potrebno
+
8
384 3
ga je svakako uzeti u obzir. Istovremeno, ovaj lan dolazi, kod istog raspona, vie
do izraaja ako su u pitanju manja zatezna naprezanja i vei zimski dodatni teret.
---- 24 ----
a [m]]
A
fx [m]]
f [m]]
2x=a-2b [m]]
L [m]]
f1 [m]]
x [m]]
b [m]]
f x = f f1
fx =
ch
ap (a 2b) p
+
ch
2 p p
2
p
fx =
ap
(a 2b ) p
ch
ch
p 2
2
fx =
pb(a b )
2
---- 25 ----
4. Duina ueta
4.1. Priblini izraz za duinu ueta
Za horizontalni raspon, duina ueta L [m] na rasponu a [m] je (izraz izveden
na Vjebama):
L=2
sh
ap
2
x3
dobija se na osnovu razvoja shx = x +
+ ... :
3!
p 2a 2
L = a (1 +
).
24 2
a2 p
Duina ueta se moe izraziti preko ugiba f =
:
8
8 f2
L=a+
3 a
8
( f 22 f 12 )
3a
---- 26 ----
Dakle, pri
L0 = 2
0
p0
sh
ap0
2 0
L1 = L0 [1 + ( 0 )]
gdje je: [1/C] - temperaturni koeficijent linernog irenja provodnika.
Ako se promijeni i naprezanje na , duina ueta u novim uslovima: , p, je
0
L = L1 1 +
0
L = L0 [1 + ( 0 )] 1 +
S druge strane i ova duina ueta L[m ] se moe izraziti preko lananice:
---- 27 ----
L=2
sh
ap
2
Slijedi:
lan
sh
sh
ap
ap
0
= 2 0 sh 0 [1 + ( 0 )] 1 +
2
p0 2 0
E
ap
ap
= 2 0 sh 0
2
p0 2 0
( 0 )
0
E
0
0
(
)
(
)
1
+
+
+
0
0
E
E
Jednaina stanja:
sh
ap
ap
= 2 0 sh 0
2
p0 2 0
(
)
1
+
+
0
p 2a 2
oblika L = a (1 +
) , dobija se priblian izraz jednaine stanja provodnika
24 2
na horizontalnom rasponu:
a 2 p 2 a 2 p02
0
= ( 0 ) +
2
2
24
24 0
E
0 = m nd .
---- 28 ----
0 = m.
Maksimalno radno naprezanje moe pojaviti:
o
pri 20 C , bez dodatnog tereta ( p p Al / ) ili
pri 5 C , sa dodatnim teretom ( p u p Al / + = p Al / + p )
o
6. Kritini raspon
Maksimalno naprezanje materijala ueta nastaje pri najveem
optereenju, a to je stanje kad je provodnik optereen dodatnim teretom
( p Al / + p , 5o C ) ili pri najnioj temperaturi ( 20o C ).
Za odreivanje uslova pri kojim je naprezanje maksimalno ( m ) koristi
se pojam kritinog raspona .
Kritini raspon ( a k [m ] ) je raspon pri kojem maksimalno radno naprezanje
imamo kako kod najnie temperature 20 C , bez dodatnog optereenja
( p Al / ), tako i pri najveem optereenju ( pm ), odnosno pri temperaturi
o
a 2 p 2 a 2 po2
o
= ( o ) +
2
2
24
24 o
E
u koju uvrtavamo:
- raspon je jednak kritinom rasponu: a = a k ,
- i dva stanja pri kojima je raspon jednak kritinom rasponu su:
stanje 1 - poetno stanje, odnosno stanjem "0":
a = ak
p0 = pm p Al / + = p Al / + p
0 = 5 o C
0 = m
stanje 2
a = ak
p = p Al /
0 = 20o C
= m.
a k2 p 2 a k2 po2
m
= ( 20 + 5) + m
2
2
24 m 24 m
E
po2
p2
= 15
a
2
2
24
24
m
m
2
k
ak = m
360
pm2 p 2
p0 = p Al / + = p Al / + p
0 = 5 o C
---- 30 ----
0 = m
Ako je posmatrani raspon manji od kritinog ( a < ak ) maksimalno
naprezanje javlja se pri temperaturi 20o C sa specifinim optereenje
samog provodnika ( p Al / )
Za
0 = 20o C
0 = m
7. Kritina temperatura
Jedna od veliina koja odreuje visinu stubova vazdunih vodova je ugib
provodnika. Opredjeljujui je ugib pri vertikalnom poloaju provodnika, dakle bez
djelovanja vjetra.
Najvei ugib pri vertikalnom poloaju provodnika nastaje pri najveoj
o
temperaturi ( 40 C ) ili pri dodatnom optereenju ( p Al / + p ) i temperaturi
pojave dodatnog tereta ( 5 C ).
o
a 2 p 5
f =
8 5
Na kritinoj temperaturi k ugib provodnika jednak je ugibu
provodnika na temperaturi od 5o C i sa dodatnim teretom.
---- 31 ----
a2 p
f =
8 k
Naprezanje na kritinoj temperaturi
izraza
a 2 p 5 a 2 p
=
8 5 8 k
p
p 5
k = 5
a
p0 = p5 p Al / + = p Al / + p
0 = 5 o C
0 = 5
stanje 2
a
p = p Al /
= k
k = 5
p
p 5
dobijamo:
a 2 p 2 p25 a 2 p25
= ( k + 5) +
24 25 p 2 24 25
p
5
p 5
,
E
k = 5 +
5
p
1
E
p5
---- 32 ----
naprezanje
maksimalni
ugib
imamo
pri
p5 p Al / + = p Al / + p
= 5 o C
sa
dodatnim
teretom
8. Montane krive
Krive zavisnosti ( ) i f ( ) nazivajuu se montane krive i koriste se za
odreivanje naprezanja i ugiba pri montai nadzemnih elektroenergetskih vodova.
Kriva zavisnosti naprezanja od temperatute : ( ) se odreuje na osnovu
jednaine stanja.
Zatim se preko izraza za ugib i dobijenih vrijednosti naprezanja za razliite
temperature odreuje kriva zavisnosti ugiba od temperature : f ( ) .
Montaa voda se vri pri povoljnim vremenskim uslovima, kada je temperatura
obino iznad 15 C, sem u izuzetnim sluajevima kod havarija.
Prije konanog fiksiranja provodnika za izolatore, provjeravaju se ugibi ili se na
zateznim stubovima mjere sile zatezanja pomou dinamometra.
Potrebne vrijednosti ugiba ili sila zatezanja oitavaju se sa montanih krivih.
9. Idealni raspon
Sva dosadanja izvoenja bazirala su se na predpostavci konstantnih raspona i
odnosila su se na horizontalne raspone.
Praktino, predpostavka konstantnosti raspona je ispunjena za raspone izmeu
zateznih stubova na kojima su uad vrsto ukljetena.
Meutim, du trase se primjenjuju i nosei stubovi na kojima ue visi na
vertikalnim viseim izolatorskim lancima. Izolatorski lanci su labavo okaeni o
konzole noseih stubova. Ti lanci se mogu od vertikalnog poloaja manje ili vie
pomjerati, to znai da raspon izmeu dva susjedna nosea stuba praktino nije
konstantan.
Zato se uvijek posmatra ne svaki raspon ponaosob ve svako zatezno polje, sa
svim rasponima izmeu dva zatezna stuba (slika)
---- 33 ----
Z1
Z2
N2
N1
a grl
N3
a grd
asr [m]
a3 [m ]
a2 [m ]
a1[m ]
a4 [ m ]
Zatezno polje
0
a 3 p 2 a 3 p02
= a ( 0 ) + a
2
2
24
24 0
E
U takvoj jednaini stanja moemo uzeti u obzir cjelokupno zatezno polje i to tako
da umjesto raspona a upisujemo duinu zateznog polja sa svih n raspona:
n
ai
i =1
= a1 + a 2 + a 3 + ... + a n ,
i umjesto a upisujemo:
---- 34 ----
a i3
i =1
= a13 + a 2 + a 3 + ... + a n
p 2 a 3 p02 a 3
0
+
a
(
)
a
.
0
24 2
24 02
E
To je isto kao kad bi imali neki ekvivalentni, odnosno tzv. idealni raspon:
n
a3
ai =
i =1
n
ai
i =1
a i2 p 2 a i2 p02
0
+
(
)
.
0
24 2 24 02
E
Idealnom rasponu pripada i idealni ugib:
a i2 p
.
fi =
8
Stvarni ugibi u rasponima posmatranog zateznog polja odreuju se po izrazu:
2
a
f n = f i n ,
ai
---- 35 ----
360
uporeuje se sa idealnim rasponom, bez obzira to u
pm2 p 2
zateznom polju moe biti i veih i manjih stvarnih raspona od kritinog raspona.
Za kose raspone treba izvesti odgovarajue izraze, uz konstataciju da uad
dalekovoda sa takama vjeanja na razliitim visinama kao i uad sa takama
vjeanja na istoj visini, zauzimaju oblik lananica, koje se za manje i umjerene
raspone sa dovoljnom tanou mogu zamijeniti parabolama.
y
a/2
ad
at [m]]
a [ m]]
2'
2
h
f O [m]]
c [m]]
f
2'
at1=at - 2ad
f1
C
c
y
at [m]]
a [m]]
ad
1'
2
h
f
f O [m]]
at 1 [m]]
c [m]]
Kosi rasponi
---- 36 ----
R1dx
L1dx
C1dx
G 1 dx
dx
XC =
1
.
C
Parametri voda mogu imati razliite vrijednosti. Ponekad neki od njih mogu imati
zanemarljivu vrijednost u odnosu na vrijednosti drugih parametara. Zato se u
elektrinim proraunima esto ne uzimaju uvijek sva etiri parametra :
Kod niskonaponskih vodova uglavnom preovladava omska otpornost i u
veini sluajeva se ostala tri parametra zanemaruju.
Pri elektrinim proraunima nadzemnih vodova srednjih napona (10, 20 i
35 kV) uzima se u obzir otpornost i induktivnost.
Pri elektrinom proraunu vodova napona 110 kV i vieg uzima se u obzir
otpornost, induktivnost i kapacitivnost, a u nekim proraunima i
odvodnost.
Kod vodova najviih napona (400 kV i vie ) uzimaju se u obzir sva etiri
parametra.
Kod vodova za prenos elektrine energije se u odreenim sluajevima, npr.
pri proraunima elektrinih prilika u dugim vodovima, zanemaruju
otpornost i odvodnost, te se uzimaju u obzir samo induktivnost i
kapacitivnost.
Kod prorauna struja kvara esto se sa zanemarenjem ide jo dalje, pa se
za struju kratkog spoja uzima u raun samo induktivitet, a za struju
zemljospoja samo kapacitivnost voda.
Parametri voda se daju po jedinici duine, pa je za konkretne proraune potrebno
poznavati duinu voda. Kao duinu voda treba uzeti stvarnu duinu provodnika
l[km ] . U praktinim proraunima za duina provodnika esto poistovjeuje sa
zbirom raspona du trase voda.
---- 38 ----
R1 [ / km ] =
U
P
= 2
I I
R =
l
S
gdje su:
Al
Cu = 17,8 mm 2 / km ,
= 1143 mm 2 / km
2 2
R = R (1 +
r)
192
20oC
oC
R = R20
gdje su:
0
20 0
0 [ o C ] -temperatura superprovodnosti: R 0 = 0
Tabela: Temperature superprovodnosti
Materijal
[0C]
Meki bakar
-234,5
Tvrdi bakar
-242
Tvrdi aluminijum
-228
R80
= 1,46
R20
---- 41 ----
X L [ ] = L
Induktivnost voda je svojstvo voda da se odupire promjeni struje u
provodniku.
Pri proraunu induktivnosti nadzemnih vodova predpostavljamo da je
permeabilnost magnetnog kruga konstantna. U tom sluaju je induktivnost
definisana odnosom magnetskog fluksa i struje3 u provodniku. Pri tome treba
raunati sa tzv. obuhvatnim magnetskim fluksom, tj. zbirom svih magnetskih
flukseva oko jednog provodnika.
x1
D12
D1n
x2
xn
D2n
n
Slika: Sistem
povodnika
Obuhvatni fluks oko provodnika 1 do take A, koji stvara struja I 1 tog provodnika,
po jedinici duine provodnika, je:
e = L
Iz predhodnih jednaina L =
d
dt
dI
dt
d
,
dI
, pri
I
emu za magnetski fluks treba uraunati obuhvatni fluks, odnosno onaj fluks koji je obuhvaen
strujom I.
---- 42 ----
11 =
I 1 x1
ln
2
rs
r
r
H vektor magnetskog polja, a dS orjentisani element povrine ( dS = ldx ).
D
r r
lI D
I
ldx = 1 ln
s = 1 H 1 dS 1 = 1
2x
2
a
S1
a
, pri emu je x a i
r r Ix a
I
I
Unutranji fluks obuhvaen dijelom struje I x je: u = 2 H 2 dS 2
= 2 x ldx x , pri
I
2x
I
S2
0
emu je x a .
I x x 2
Po presjeku provodnika raspodjela struje je ravnomjerna:
= 2 , pa je
I
a
a
3
lIx
lI
u = 2
.
dx = 2
4
8
2a
0
D lI 0 D r
= s + u = lI 1 ln + 2 =
ln +
.
a 8 2 a 4
2
lI D
0 lI D
odnosno: =
, gdje je rs = ae 0, 25 .
ln
2
rs
Dijeljenjem posljednjeg izraza sa duinom provodnika, dobija se fluks po jedinici duine.
12 =
x
0 I 2
ln 2 .
2
D12
Slino e biti uslijed struje provodnika 3 i svih ostalih provodnika, sve do n - tog:
1n =
x
0 I n
ln n .
2
D1n
Ukupni obuhvatni magnetski fluks oko provodnika 1 do udaljenosti na kojoj se nalazi taka A
uslijed struja svih provodnika, bie:
---- 43 ----
= i =
1
x
x
x
0
I 1 ln 1 + I 2 ln 2 + ... + I n ln n
rs
D12
D1n
2
0
2
rs x n
D12 x n
D1(n1) x n
Neka je taka A veoma udaljena od sistema provodnika, ime stvarno obuhvatamo cjelokupni
fluks oko provodnika 1, tako da je: x1 = x 2 = ... = x n .
0
2
1
1
1
I 1 ln + I 2 ln
.
+ ... + I n ln
r
D
D
s
12
1n
-I[[A]]
D [m]]
Slika: Dvoini vod
= 0
2
1
1 0
1
1 4 10 7
D
I 1 ln + I 2 ln
=
I ln I ln =
I ln ,
rs
D12 2
rs
D
2
rs
= 2 10 7 I ln
---- 44 ----
D
.
rs
.
I
L1 [ H / m ] = 2 10 7 ln
D
,
rs
D [m]
D [m]
R
2r [m]
D [m]
1
1
1
R = 2 10 7 I R ln + I S ln
+ I T ln
rs
DRS
DRS
1
1
1
R = 2 10 7 ( I R ln + I S ln
+ I T ln )
rs
D
D
1
1
R = 2 10 7 I R ln + ( I S + IT ) ln
rs
D
1
1
R = 2 10 7 I R ln ln
D
rs
Poduna induktivnost (indeks 1 u oznaci induktivnosti) provodnika faze R (indeks
R u oznaci induktivnosti) je odnos obuhvatnog fluksa i struje, konkretno:
L1 R [ H / m ] = 2 107 ln
D
rs
Istu vrijednost dobili bi da smo posmatrali bolo koji od druga dva fazna
provodnika.
L1[ H / m ] = 2 107 ln
gdje je:
D
rs
r11 , r22, ... rnn su identini i jednaki srednjem geometrijskom polupreniku ice
rs = 0,7788r
r12 = r21 je udaljenost osa ice 1 od ice 2, ...,
r1n = rn1 je udaljenost osa ice 1 od ice n ueta.
---- 46 ----
Kod Al uadi se proraun komplikuje, jer sve ice nisu od istog materijala, a
osim toga elino jezgro ima veliku permeabilnost. Kako struja praktino tee Al
platom, moe se raunati samo sa Al icama.
Olakavajua okolnost je to proizvoai uadi, pored ostalih konstrukcionih
karakteristika daju i vrijednost srednjeg geometrijskog poluprenika ueta
rs [mm ] . Te vrijednosti treba koristiti pri proraunima induktivnosti za konkretne
nadzemne vodove.
2r[m]
k [m]
rs = 4 r11r12 r13 r14 r21r22 r23 r24 r31r32 r33 r34 r41r42 r43 r44 =
=
16
rs1 k (1.41k ) =
k
k
je jednaka
Objanjenje:
Neka kroz jedan provodnik dvoinog voda tee struja I . Kroz drugi tada tee
struja I , jer je jedan provodnik odlazni, a drugi povratni.
Ako kroz jedan provodnik trofaznog voda protie isto struja I , kroz ostala dva
provodnika proticae ukupna struja I . Ova razmatranja za struje vrjede i za
magnetske flukseve, to znai da je pri istim jainama struje kroz provodnik i kod
dvoinog i kod trofaznog voda isti obuhvatni fluks, odnosnao ista poduna
induktivnost.
---- 47 ----
D 13[m]
R
1
D23 [m]
S
2
D12 [m]
2r [m]
3
1
2
l/6
l/6
2
3
1
l/6
1
2
3
3
1
2
2
3
1
l/6
l/6
l/6
---- 48 ----
1
1
1
R I = 2 10 7 I R ln + I S ln
+ I T ln
r
D
D
s
12
13
1
1
1
R II = 2 10 7 I R ln + I S ln
+ IT ln
r
D
D
s
23
12
1
1
1
R III = 2 10 7 I R ln + I S ln
+ IT ln
r
D
D
s
13
23
1
2
3
3
1
(2
l/6
l/6
2
3
1
l/6
1
2
3
3
1
2
2
3
1
l/6
l/6
l/6
1
R = ( R II + R II + R III )
3
1
1
1
1
R = 2 10 7 3I R ln + I S ln
+ I T ln
3
r
D
D
D
D
D
D
s
12 13 23
13 12 23
1
1
1
R = 2 10 7 I R ln + I S ln
+ I T ln
3 D D D
3 D D D
rs
12 13 23
13 12 23
Oznaimo: Dm =
1
1
1
R = 2 10 7 I R ln + I S ln
+ I T ln
r
D
D
s
m
m
1
1
R = 2 10 7 I R ln + ( I S + IT ) ln
rs
Dm
---- 49 ----
D
1
1
R = 2 10 7 I R ln I R ln
= 2 10 7 I R ln m
rs
Dm
rs
L1 [ H / m ] = 2 10 7 ln
Dm
rs
a)
R
1
DRS=d
2
DST=d
T
y
k/2
k
b)
1
2
x
y
a
b
a
b
1
2
x
y
x
y
a
b
1
2
I: l/3
II: l/3
III: l/3
---- 50 ----
L1 [ H / m ] = 2 10 7 ln
Dm
rs
Dm = 3 d 2d d = 1,26d .
6. Metoda SGU
za proraun podune induktivnosti nadzemnih vodova
Prema metodi srednje geometrijske udaljenosti (metoda SGU) poduna
induktivnost provodnika trofaznih nadzemnih elektroenergetskih vodova odreena
je izrazom:
L1 [ H / m ] = 2 10 7 ln
Dm
rs
Dm 3 D 12 D 13 D23 .
S SGU je:
rs = 4 rs1 k 2 = rs1k .
m = 3 3 3 , s = 3 2 , :
M SGU je:
Dm = 27 D1a D1b D1c D2 a D2 b D2 c D3 a D3 b D3 c D1 x D1 y D1 z D2 x D2 y D2 z D3 x D3 y D3 z Dax Day Daz Dbx Dby Dbz Dcx Dcy Dcz ,
odnosno:
S SGU je:
rs = 3 rs1 k 6 = 3 rs1 k 2 .
X L1 = L1 = (0,4 0,42) / km
Ovo je interval za vrijednosti pozitivnog i negativnog, odnosno direktnog i
inverznog redosljeda.
---- 52 ----
2
Dmf
[m 2 ] = 658
gdje su:
f [Hz ] - uestanost,
[ / m 3 ] - otpornost zemlje, koja zavisi od vrsta i stanja tla.
1
10
300
1000
10000
DRT
R
rs
DRS
DST
S
rsz=1
z
-I
L11 = 2 10 7 ln
D12
rs1
L12 = 2 10 7 ln
D12
rs 2
L01 [ H / km ] = 2 10 ln
2
Dmf
rm
2
2
2
rm = m DRR D RS DRT D SS DSR D ST DTT DTR DTS = 9 rs D RS
DRT
D ST
,
2
rs1 k .
Rz [ / km ] = 10 3 f
Rz = 0,05 [ / km ] .
---- 55 ----
Z 01 [ / km ] = ( R1 +0,05) + j 0,0628
2
Dmf
rs
= m Z 01
2
R1
Dmf
= m
+ 0,05 + j 0,0628 ln
m
r
Z 01
2
R1
Dmf
= 3
+ 0,05 + j 0,0628 ln
3
r
povratnog
---- 56 ----
rs2=rn
rs1=rm
I
m
1
II
I2
1
II
Z 22
Z 12
Dmn=DI II = DII I
I1
Z 11
I1-I2
z
rsz=1
z
Z
12
Z 01 [ / km ] = m Z 11
Z
22
gdje je:
2
Dmf
R
Z 11 [ / km ] = 1 + 0,05 + j 0,0628 ln
rm
m
Dmf
R
Z 22 [ / km ] = 2 + 0,05 + j 0,0628 ln
rn
n
Z 12 [ / km ] = 0,05 + j 0,0628 ln
2
Dmf
Dm n
2
2
2
rm = m DRR DRS DRT DSS DSR DST DTT DTR DTS = 9 rs D RS
D RT
D ST
,
---- 57 ----
b
4m
4m
6,93
4m
4m
Slika: Primjer 1
a) Induktivnost pozitivnog, odnosno negativnog redosljeda po fazi i jedinici duine
prikazanog na slici je:
Dm
[H / km ]
L1 = 2 10 4 ln
rs
L1 = 2 10 4 ln
L1 = 2 10 4 ln
D12 D13 D 23
rs
[H / km ]
484
= 0,001437 H / km
0,00382
trofaznog voda
2
R
Dmf
Z o1 = 3 1 + 0,05 + j 0,0628 ln
rm
Z o1
Z o1
100
658
0
,
284
50
= 3
+ 0,05 + j 0,0628 ln
2
9
3
0,00382 4 2 8 2 4 2
930
0,284
= 3
+ 0,05 + j 0,0628 ln
= (0,434 + j1,46 )
3
0
,462
/ km
b) Kad vod ima zatitnu uad, impedanse pozitivnog i negativnog redosljeda ostaju iste kao kod voda
bez zatitnih uadi.
2
D mf
R
Z 11 = 1 + 0,05 + j 0,0628 ln
rm
m
2
D mf
Z 22 = 2 + 0,05 + j 0,0628 ln
rn
n
Z 122
Z 22
[ / km ] ,
930
0,284
+ 0,05 + j 0,486 / km
=
0,462 3
930
0,00111 4
= 1,005 + j 0,0628 ln
930
=
0,0665
= (1,005 + j 0,608 ) / km
Z 12 = 0,05 + j 0,0628 ln
2
D mf
Dm n
[ / km ] = 0,05 + j 0,0628 ln
930
3 2
4 4 6,93
= (0,05 + j 0,336 ) / km
Q1
D13
D12
D1n
Q3
2
Q2
D23
D3n
D2n
n
Qn
U=
D2
D2
D1
D1
E x dx = 2xl 0 dx
U=
Q
2 0 l
ln
D2
.
D1
Ex =
Q
2xl 0
0 =
U 12 =
D
D
1
D
a
Q1 ln 12 + Q2 ln
+ Q3 ln 32 + ... + Qn ln n 2
2 0
a
D21
D31
Dn1
...
U 1n =
D
D
D
1
a
Q1 ln 1n + Q2 ln 2 n + Q3 ln 3 n + ... + Qn ln
2 0
a
D21
D31
Dn1
-Q
a [m]
D [m]
1
D
a
Q1 ln 12 + Q2 ln
=
2 0
a
D21
1
Da
a
=
Q ln
Q ln
2 0
a
Da
U=
Da
U=
ln
.
2 0 a
Q
Q
D
D
U=
ln =
ln
2 0 a 0 a
Q
Q
,
U
C1 s =
Nakon uvrtavanja 0 =
0
D
ln
a
1
10 6 [F / km ], dobija se:
36
---- 61 ----
1 55,5 10 9
C 1 s [ F / km ] =
D
2
ln
a
55,5 10 9
C1 [ F / km ] =
D
ln
a
Kapacitivnost jednog provodnika je kapacitivnost voda prema zemlji ili
neutralnom provodniku.
D [m]
D [m]
2
D [m]
2a [m]
U 12 =
1
D
a
D
Q1 ln + Q 2 ln + Q3 ln ,
2 0
a
D
D
U 13 =
1
D
D
a
Q1 ln + Q2 ln + Q3 ln .
2 0
a
D
D
U 12 + U 13 =
3
2 0
Q1 ln
D
.
a
U 01 =
1
2 0
Q1 ln
D
.
a
C1 [ F / km ] =
odnosno:
Q1 2 0
=
D
U 01
ln
a
55,5 10 9
C1 [ F / km ] =
D
ln
a
3
D 13[m]
D23 [m]
1
D12 [m]
Kapacitivnosti faza prema neutralnoj taki za razmatrani sistem, ako nije izvreno
preplitanje provodnika, nisu jednake. Meutim, ako je izvreno preplitanje (Slika),
one su, kao jedna srednja vrijednost, meusobno jednake.
1(1)
2(2)
3(3)
3(1)
1(2)
2(3)
l/6
l/6
2(1)
3(2)
1(3)
l/6
1
2
3
3
1
2
2
3
1
l/6
l/6
l/6
U 12 =
D
1
D
a
Q1 ln 12 + Q2 ln
+ Q3 ln 32 .
2 0
a
D12
D31
U 12 =
1
D
a
D
Q1 ln 23 + Q2 ln
+ Q3 ln 13
a
D32
D12
2 0
U 12 =
1
D
a
D
Q1 ln 31 + Q2 ln
+ Q3 ln 21
2 0
a
D13
D23
---- 64 ----
U 12 =
1
D
a
Q1 ln m + Q2 ln
.
2 0
a
Dm
U 13 =
1
D
a
Q1 ln m + Q3 ln
.
2 0
a
Dm
U 01 =
1
2 0
Q1 ln
Dm
.
a
C1 [ F / km ] =
2 0
Q1
=
D
U 01
ln m
a
odnosno:
55,5 10 9
C1 [ F / km ] =
D
ln m
a
55,5 10 9
C 1 [ F / km ] =
D
ln m
as
S SGU je: a s = a k = a k ,
gdje je: a stvarni poluprenik uadi provodnika,
k je meusobno rastojanje izmeu uadi u snopu.
2
S SGU je: a s = a k ,
gdje je: a stvarni poluprenik uadi provodnika,
k je meusobno rastojanje izmeu uadi u snopu.
3
6. Metoda SGU
za proraun podune kapacitivnosti nadzemnih vodova
Prema metodi srednje geometrijske udaljenosti (metoda SGU) poduna
kapacitivnost provodnika trofaznih nadzemnih elektroenergetskih vodova
odreena je izrazom:
55,5 10 9
C1 [ F / km ] =
D
ln m
as
---- 66 ----
D 12 D 13 D23 ,
S SGU je: a s [ m ] = a , gdje je a stvarni poluprenik ueta faznih provodnika.
3
322
Dm 3 D12 D 13 D23 .
2
S SGU je:
a s = 2 a1 k = a1 k , gdje je a1 stvarni poluprenik jednog
ueta faznih provodnika, a k njihovo meusobno rastojanje.
2
55,5 10 9
D
H H H
ln m ln 3 12 13 23
a
H 11 H 22 H 33
---- 67 ----
Q2
2
D23
D12
Q3
Q1
1
H22
H11
D13
H12
H23
H33
H13
-Q3
3
1
-Q1
-Q2
---- 68 ----
D23
D12
Q0
Q0
1
D13
H22
H11
am
H12
H23
H33
H13
-Q0
3
1
-Q0
-Q0
Q0
V0
gdje je V0 napon nultog redosljeda, kao srednja aritmetika vrijednost napona nultog redosljeda
provodnikaPoto je, napon nultog redosljeda svakog provodnika jednak polovini napona nultog
redosljeda izmeu stvarnog provodnika i njegove slike, vai relacija:
V0 =
1 1
(V11 + V22 + V33 ) .
2 3
H
H
H
1
2Q0 ln 11 + 2Q0 ln 12 + 2Q0 ln 13
2 0
a
D12
D13
H
H
H
1
2Q0 ln 22 + 2Q0 ln 23 + 2Q0 ln 12
=
2 0
a
D23
D12
V11 =
V22
---- 69 ----
V33 =
H
H
H
1
2Q0 ln 33 + 2Q0 ln 13 + 2Q0 ln 23
a
D13
D23
2 0
Q0
H H H 33 H 12 H 13 H 23
V0 =
ln 3 11 22
2 0
a3
D12 D13 D23
Kapacitivnost je definisana odnosom: C 01 =
Q0
, koji daje:
V0
2 0
C 01 =
ln 3
H 11 H 22 H 33 H 12 H 13 H 23
2 0
9
ln
H 11 H 12 H 13 H 21 H 22 H 23 H 31 H 32 H 33
D11 D12 D13 D21 D22 D23 D31 D32 D33
odnosno:
C 01[ F / km ] =
1 55,5 10 9
H
3
ln m
am
a m = m D11 D12 ... D1m D21 D22 ... D2 m ... Dm 1 Dm 2 ... Dmn
2
---- 70 ----
Q0
1
Hzz
H11
H1z
-Q0
z
-Qz
1
V0 = U 11
2
H
H
1
2Q0 ln 11 + 2Q z ln 1 z
U 11 =
2 0
D11
D1 z
U zz =
H
1
2Q0 ln 1 z
2 0
D1 z
H
+ 2Q0 ln zz
D23
---- 71 ----
U zz = 0
2 0V0
Q0 =
ln
H 11
D11
H 1z
ln
D
1z
H
ln zz
Dzz
Q0
.
V0
55,5 10 9
H 1z
ln
H 11 D1 z
ln
H
D11
ln zz
Dzz
55,5 10 9
H mn
ln
H m Dmn
ln
H
am
ln n
an
gdje je:
srednja
geometrijska
udaljenost
a m = m 2 D11 D12 ... D1m D21 D22 ... D2 m ... Dm 1 Dm 2 ... Dmm srednji geometrijski poluprenik svih
provodnika;
srednja
geometrijska
a n = n2 Dz1 z 1 Dz1 z 2 ... Dz1 zn Dz 2 z1 Dz 2 z 2 ... Dz 2 zn ... Dzn z 1 Dzn z 2 ... Dzn zn srednji geometrijski poluprenik
svih zatitnih uadi (sopstvena SGU);
zn
srednja
geometrijska
srednja
---- 72 ----
geometrijska
1
3
55,5 10 9
H mn
ln
H m Dmn
ln
H
am
ln n
an
gdje je:
a m = 9 D11 D12 D13 D21 D22 D23 D31 D32 D33 = 9 a 3 ( D12 D13 D23 ) 2 srednji geometrijski poluprenik
svih faznih provodnika, u kojem je a stvarni poluprenih ueta faznih provodnika (S SGU svih
faznih provodnika);
H n = H zz udaljenost izmeu zatitnog provodnika i njegove slike;
za
izraunavanje nulte kapacitivnosti po fazi i jedinici duine vai isti izraz, pri emu je:
a m = 9 D11 D12 D13 D21 D22 D23 D31 D32 D33 = 9 a 3 ( D12 D13 D23 ) 2 srednji geometrijski poluprenik
svih faznih provodnika, u kojem je a stvarni poluprenih ueta faznih provodnika;
H n = 22 H z 1 z 1 H z 2 z 2 H z 2 z 1 H z 2 z 2 srednja geometrijska udaljenost izmeu zatitne uadi i
njihovih slika;
H m n = 32 H 1 z 1 H 1 z 2 H 2 z 1 H 2 z 2 H 3 z 1 H 3 z 2
Dmn = 32 D1 z 1 D1 z 2 D2 z 1 D2 z 2 D3 z 1 D3 z 2
srednja
geometrijska
udaljenost
izmeu
stvarnih
---- 73 ----
hsr = h
2
f
3
1 55,5 10 9
1
55,5 10 9
1
55,5 10 9
[
F / km] =
=
=
H
3
3 9 H 11 H 12 H 13 H 21 H 22 H 23 H 31 H 32 H 33 3 9 22 3 (22,4 23,4 22,4) 2
ln m
ln
ln
am
9 D D D D D D D D D
9
11 12 13 2 1 22 23 31 32 33
0,00524 3 4 2 4 2 8 2
1 55,5 10 9
= 4,92 10 9 [F / km] = 0,00492 [F / km]
22,5
3
ln
0,514
b) Nulta kapacitivnost po fazi i jedinici duine trofaznog voda sa dva zatitna ueta je:
C 01 =
55,5 10 9
1
3
ln
Hm
am
H mn
ln
D
mn
H
ln n
an
[F / km]
gdje su :
H m = 9 H 11 H 12 H 13 H 21 H 22 H 23 H 31 H 32 H 33 = 9 H 11 H 22 H 33 ( H 12 H 13 H 23 ) 2 = 9 22 3 (22,4 23,4 22,4) 2 = 22,5 m
a m = 9 D11 D12 D13 D 21 D 22 D 23 D31 D32 D33 = 9 a 3 ( D12 D13 D 23 ) 2 = 9 0,0524 3 (4 8 4) 2 = 0,514 m ;
H n = 2 2 H z1 z1 H z 2 z 2 H z 2 z1 H z 2 z 2 = 4 28,92 2 30 2 = 29,4 m
---- 74 ----
C 01 =
1
3
55,5 10 9
25,9
ln
22,5 4,8
ln
29,4
0,514
ln
0,089
z1
4
1
F / km
z2
6,93
2
28,92 30
22,4
25,6
22
23,4
26,2
25,6
z2
z1
Slika: Primjer 2
BC 1 [ S / km ] = C1
gdje je: = 2f = 314 r / s - kruna uestanost sistema uestanosti f = 50 Hz ,
C1 [ F / km ] - jedinina kapacitivnost voda.
---- 75 ----
BC [ S ] = BC 1l ,
gdje je: l[km ] - duina voda.
Za prosjenu vrijednost jedinine kapacitivnosti od C1 = 0,01F / km , dobijamo:
1
1
.
=
BC 1 C1
XC1
106
=
[km ] = 0,318 Mkm
3,14
X C1
l
U1
Ib
U2
IB
I B = I B 1 = I B1 l
IB =
gdje su:
U
U
B1 l =
BV [ A]
3
3
Q B = 3UI B = U 2 B
[MVAr ]
---- 77 ----
G1 [ S / km ] =
P
,
U2
Ri 1 = 20 Mkm
Gi 1 = 0,05 S / km
Vid se da je:
odnosno:
Pored ovih gubitaka javljaju se i gubici uslijed korone, odnosno jonizacije vazduha
u okolini faznih provodnika. Korona se pojavljuje u sluajevima kada elektrino
polje na povrini faznog provodnika postane vee od kritinog elektrinog polja za
vazduh.
U sluaju pojave korone, kao parametar u zamjenskoj emi voda pojavljuje se i
poduna odvodnost uslijed gubitaka korone (gubici su jednaki proizvodu
odvodnosti i kvadrata napona). U odreenim sluajevima ona moe imati
vrijednost koja nije zanemarljiva.
U fk [kV ] =
gdje su:
D
30
0, 3
(1 +
)m p mv a ln m
a
2
a
b p T0
,
b0 T
gdje su:
bp
U fk [kV ] =
gdje su:
30
1
0, 3
D
)m p mv na ln m
(1 +
as
2
a
a
1 + ( n 1) a
Pk [kW / km ] = 1,625 10
U 2f
Uf
U
fk
Ako je radni napon voda U f 0,5U fk , gubici usled korone su beznaajno mali.
Ako je radni napon voda U f 0,9U fk , gubici usled korone su izuzetno veliki i
zbog toga treba poveati presjek.
Ako je radni napon voda U f > U fk , nastupa opta korona koja se ne sme
dozvoliti.
Primjer 3
Ispitati pojavu korone, kao i koronske gubitke pri najviem dozvoljenom naponu 220 kV voda za
vrijeme vremenskih prilika:
o
a) b p = 99990 Pa , t = 30 C , m v = 1
o
b) b p = 97990 Pa , t = 25 C , m v = 0,8
Fazni provodnici Al / 360 / 57 mm
245
= 141,45 kV .
3
---- 81 ----
a) b p = 99990 Pa , t = 30 C , m v = 1
2,89 10 3 99990
Koeficijent relativne gustine vazduha je: =
= 0,954
273 + 30
D
30
0,3
)m p m v a ln m
Kritini napon pri kojem nastaje korona je: U fk [ kV ] =
(1 +
a
2
a
U fk [kV ] =
30
0, 3
1071
0,954(1 +
)0,82 1 1,33 ln
= 187,02 kV
1,33
2
0,954 1,33
Kako je U f < U fk , to opta korona nee nastupiti, a gubici snage uslijed lokale korone su:
Pk [ kW / km ] = 1,625 10
U 2f
Uf
U
fk
141
,
45
4
2
= 1,625 10 141,45
= 0,803 kW / km
187,02
b) b p = 97990 Pa , t = 25 C , m v = 0,8
2,89 10 3 97990
Koeficijent relativne gustine vazduha je: =
= 0,95
273 + 25
D
30
0, 3
Kritini fazni napon pri kojem nastaje korona je: U fk [ kV ] =
)m p m v a ln m
(1 +
a
2
a
U fk [kV ] =
30
0, 3
1071
0,95(1 +
)0,82 0,8 1,33 ln
= 149,05 kV
1,33
2
0,95 1,33
Kako je U f < U fk , to opta korona nee nastupiti, a gubici snage uslijed lokale korone su:
Pk [kW / km ] = 1,625 10
U 2f
Uf
U
fk
149,05
---- 82 ----
Z 1 [ / km ] = ( R1 + j L1 )
rednu
Y 1 [ / km ] = (G1 + j C1 )
---- 83 ----
Z 1 dx
I x I x
I2
I x
V1
Vx
Y 1 dx
x
V x V x
V2
x x
V x = Z 1 x I x
I x = Y 1 x (V x V x )
Ako predhodne jednaine podijelimo sa x i stavimo da x 0 , tada one poprimaju oblik:
dV x
= Z1 I x
dx
,
dIx
= Y 1V x
dx
poto i V x tei nuli kad x tei nuli.
Diferenciranjem prve jednaine po x uz uvaavanjem druge jednaine dobijamo:
d 2V x
= Z 1 Y 1 V x .
dx
Opte rjeenje ove diferencijalne jednaine je:
U x = C 1ch x Z 1 Y 1 + C 2 sh x Z 1 Y 1 ,
gdje su C 1 i C 2 integracione konstante.
Za struju se dobija:
I x = C1
Y1
Y1
sh x Z 1 Y 1 + C 2
ch x Z 1 Y 1
Z1
Z1
---- 84 ----
x = 0: Ix = I2
V x =V2
C1 =V 2
C2 = I2
Z1
Y1
Dolazimo do izraza, koji odreuju fazor napona i struje u ma kojoj taki voda,
kad su poznate veliine na kraju voda:
V x = V 2 ch x Z 1 Y 1 + I 2
Ix =V 2
Z1
sh x Z 1 Y 1
Y1
Y1
sh x Z 1 Y 1 + I 2 ch Z 1 Y 1
Z1
i nazivaju se
V 1 = V 2 ch l Z 1 Y 1 + I 2
I1 = V 2
Z1
sh l Z 1 Y 1 ,
Y1
Y1
sh l Z 1 Y 1 + I 2 ch l Z 1Y 1 .
Z1
V 2 = V 1ch l Z 1 Y 1 I 1
Z1
sh l Z 1 Y 1
Y1
I 2 = I 1ch l Z 1 Y 1 V 1
Veliina:
= Z 1Y 1 = + j
Y1
sh l Z 1 Y 1 .
Z1
Veliina: Z c =
Z1
Y1
impedansa.
V x = V 2 ch x + I 2 Z C sh x ,
Ix =
V2
sh x + I 2 ch x .
ZC
A x = ch x = D x
B x = Z C sh x
Cx =
sh x
ZC
u obliku:
V x = A xV2 + B x I 2
I x = C xV 2 + Dx I 2
Matrini oblik prenosnih jednaina, za napon i struju na poetku voda :
U 1 A B U 2
I = C D I
1
2
A = ch l = D
B = Z c sh l
C=
1
sh l
Zc
---- 86 ----
= Z 1Y 1 = + j .
= Z 1 Y 1 ( R1 + jL1 ) jC 1 = + j ,
= j L1C1 1 j
R1
.
L1
1 j
R1
= 1 j 0, 2857 = 1,0291 j 0,15.
L1
= + j =
= 0,15 L1C1 + j1,0291 L1C1 = ,
= 0,15 i + j1,0291 i
i je fazna konstanta idealizovanog voda, odnosno voda bez gubitaka , kod
kojeg je: R1 = 0 i G1 = 0 , pa je:
i = Z 1Y 1 = ( R1 + jX 1 )(G1 + jB1 ) =
i = L1C1
v0
2 f
=
v0
100 [ rad / s ]
= 10, 472 104 [ rad / km ] =
300000 [ km / s ]
= 0,06 [ o / km ]
---- 87 ----
j 2 2 L1C1 = j L1C1 = j i .
Zc =
Z1
Y1
R1 + j L1
L1
R1
=
1
j
= Z ci (1,0291 j 0,15) [ ] ,
jC1
C1
L1
L1
[] je karakteristina impedansa idealizovanog voda, odnosno voda
C1
bez gubitaka , kod kojeg je: R1 = 0 i G1 = 0 .
Z ci =
vodova
je
4. Idealizovani vod
Idealizovani vod je vodova bez gubitaka, kod kojeg je: R1 = 0 i G1 = 0 .
Konstanta prostiranja idealizovanog voda je:
i = Z 1Y 1 = ( R1 + jX 1 )(G1 + jB1 ) =
j 2 2 L1C1 = j L1C1 = j i ,
i = j i ,
---- 88 ----
Z Ci =
Z1
R1 + jX 1
=
=
Y1
G1 + jB1
jL1
L1
, je realan broj.
=
j C 1
C1
Ax = ch x = ch jx = cos x = D x
B x = Z c sh x = Z ci sh jx = jZ ci sin x
Cx =
sin x
1
1
sh x =
sh jx = j
Zc
Z ci
Z ci
S = V I = Ve j u Ie j i = VIe j ( u + i ) .
V
u i = u i
I
i
f.o.
S = V I * = Ve j u Ie j i = VIe j ( u i )
gdje je:
S = V I = VIe j ( u i ) = VIe j
*
Ako fazor struje zaostaje iza fazora napona, to je sluaj kod preteno induktivne
struje, argument = u i > 0 , pa je reaktivna snaga pozitivna.
Drugim rjeima, induktivna reaktivna snaga je pozitivna ( Qind > 0 ).
Kod preteno kapacitivne struje, iji fazor prednjai fazoru napona, je
= u i < 0 , te je kapacitivna reaktivna snaga negativna ( Qkap < 0 ).
Treba zapamtiti da se ovakvi predznaci reaktivne induktivne i kapacitivne snage
dobijaju ako se pri izraunavanju prividne snage konjuguje fazor struje.
Takoe, treba uoiti da se svi izrazi odnose na jednofazni prikaz voda, pa su i sve
snage snage po jednoj fazi.
I2 =
V2
, odnosno V 2 = I 2 Z c .
Zc
V x = V 2 ch x + I 2 Z C sh x = V2 ch x + V2 sh x = V2 e ,
V x = V2 e
= V2 e ( + j ) x = V2 e x e j x = V2 ex e j x .
---- 90 ----
Ix =
V2
x
sh x + I 2 ch x = I 2 sh x + I 2 ch x = I 2 e ,
Zc
I x = I 2e
= I 2 e ( + j ) x = I 2 ex e jx = I 2 ex e j x
V x > V2 i I x > I 2 ,
jer je:
e x > 1 i
e j x = 1 .
Prividna snaga:
*
S 2 = V2 I =
V22
*
ZC
U reimu prenosa prirodne snage, prividna snaga na bilo kom mjestu voda x
je:
*
x
Sx =V x I =
V22
Z
*
C
e 2x e j x e j x = S pr e 2 x .
Z ul =
V x V2
= ZC
=
I x I2
V x = V2 e j x
I x = I 2 e j x
Z C = ZC
I 2 = I2
U reimu prenosa prirodne snage kod idealizovanog voda:
Moduli napona i struja du voda se ne mijenjaju, jer je slabljenje
jednako nuli.
---- 91 ----
S x = S pr
V12 V x2 V22
= Ppr =
=
=
ZC ZC ZC
U n2
P pr =
ZC
U n linijska
Un [kV]
Zc []
Ppr [MW]
6
400
0,09
10
400
0,25
20
400
1
35
400
3,06
110
400
30,2
220
400
121
400
320
500
---- 92 ----
Ux
L1
L
= Zc =
=
Ix
C1
C
LI x2
CU x2
= Wmag =
= Wel . st .
2
2
Slijedi da su elektromagnetska i elektrostatika energija u svakoj taki voda, pri
prenosu prirodne snage, uravnoteene. Za ovu pojavu se jo kae da vod sam
sabe kompenzuje u pogledu reaktivnih energija ili snaga.
Prirodna snaga voda je vaan parametar, jer se aktivne snage bliske prirodnoj
snazi mogu prenositi na velike daljine bez problema vezanih za naponske prilike
na vodu, odnosno bez pada ili poveanja napona du voda u odnosu na njegov
polazni kraj.
V1
I 2, S2
V2
Veza izmeu ulaznih i izlaznih veliina "" eme data je matrinom jednainom:
V 1 A
V = C
2
Z Y
1+
Z
V
B V 1
2
1 .
=
Z Y
Z Y
D I 2 Y
V
2 + 1 + 1
2
2
2
Parametri Z i
Y
ekvivalentne "" eme odreuju se izjednaavanjem
2
1
sh l
Zc
D = D = ch l
Z = Z c sh l
Y ch l 1
=
2
Z c sh l
+ ... , ch = 1 +
+ ...
3! 5! 7!
2! 4! 6!
izostave svi lanovi sem prva tri greka nije vea od 0.2% , a ona nije vea od
0.5% ako se usvoje samo prva dva lana.
Greka naglo opada sa opadanjem duine voda.
Za praktine svrhe, u izrazima za napon i struju du voda (prenosne jednaine)
uvijek je dovoljno koristiti samo pra dva lana.
Ako duina voda nije vea od 150 km moe se zanemariti i drugi lan, a da
tanost rezultata bude potpuno zadovoljavajua.
U ovom sluaju vod se zamjenjuje sa
priblinom "" emom sa
vrijednostima koncentrisanih parametara:
---- 94 ----
Z Z = l Z1
Y Y
Y
=l 1
2
2
2
I 2, S2
V1
V2
Veza izmeu ulaznih i izlaznih veliina "T" eme data je matrinom jednainom:
V 1 A
V = C
2
Z Y Z
Z Y
1+
2 +
B V 1
2
2
2 V 1
=
D I 2
Z Y V 1
1+
Y
2
Parametri Z i
Y
2
1
sh l
Zc
D = D = ch l
Y = Y c sh l
Z ch l 1
=
2
Y c sh l
gdje je: Y c =
1
Zc
1
.
---- 95 ----
Z Z l Z1
=
2
2
2
Y Y = l Y 1
I , S1f
Z = R + jX = R1l + jX 1l [ ]
I, S2f
V2
V1
Slika : Zamjenska "I" ema voda
---- 96 ----
S 2 = 3U 2 I = P2 + jQ2
*
I=
P2 jQ2
3U 2
U 1 = U 2 + 3( R + jX ) I =
= U 2 + 3( R + jX )
= U2 +
P2 jQ2
=
3U 2
P2 R + Q2 X
P X Q2 R
+j 2
U2
U2
---- 97 ----