Braco Dimitrijevi: Triptychos Post Historicus (sa umanoviem); 1982

Usvajanje pojmova:
A) Mrtva priroda, ulje na platnu, krajolik, slika, skulptura (nii razredi)
B) Umjetniki i neumjetniki materijali, instalacija, ready made, konceptualna
umjetnost (vii razredi)

Veina umjetnikih djela u muzejima postavljena su tako da se nalaze u visini oiju

posjetitelja prosjene visine.
Ono to odmah upada u oi jest neobian poloaj ovoga djela. Kada naiemo na
djelo Brace Dimitrijevia, prva stvar koja nam privue panju jest neobian poloaj u
kojem se djelo nalazi kao i vizura/kut gledanja iz kojeg ga sagledavamo. Na pogled
se sputa prema podu, a djelo moramo obii sa svih strana da bismo ga mogli
promotriti. Takva djela najee nazivamo skulpturom (punom plastikom).
Ovdje se, uskoro emo to saznati, ipak ne radi o tradicionalnoj skulpturi, ve o
instalaciji.
Od koliko se dijelova sastoji ovo djelo? (Tri + postament)
Kako su ti dijelovi smjeteni? U kakvim se odnosima nalaze?
to ih meusobno povezuje? (bijeli plitki postament)
Pogledajmo izbliza i opiimo pojedine dijelove. Potrebno je obii cijeli ansambl, pa
i unuti da bi se neki detalji bolje vidjeli.
Uenici opisuju dijelove instalacije. Vile. Jabuke. Sliku.
Instalacija iz svakoga kuta izgleda drugaije. Sliku u muzeju i galeriji ima smisla
gledati samo sprijeda, zato to je slika ploha oblikovana samo s prednje strane.
Sada je moemo vidjeti i sa stranje strane.
Uenike niih razreda zapitat emo: to je neobino u ovome djelu?
Nabrojite dijelove od kojih se ono sastoji (slika, jabuke, vile). Koji su od ovih dijelova
pravi, a koji naslikani? Koje dijelove ste ve ranije susretali u izlobenim
dvoranama galerija i muzeja, a koje niste?
to prikazuje slika? Kakav je to motiv: krajolik? Moete li prepoznati neke dijelove
ovog krajolika? Koje je boje koristio umjetnik da prikae veernji prizor?
Od kojih su materijala napravljeni ostali dijelovi ove cjeline? Ako ste neke od ovih
dijelova susretali u svakodnevnom ivotu, opiite emu oni slue? Vile za

poljoprivredne radove; jabuke za hranu i pie; a slike: emu slue slike? Imaju li one
neku stvarnu, korisnu namjenu? to mislite: zato umjetnik slae i sueljava ovako
razliite stvari u jednu cjelinu? to time eli postii? Da li nas eli iznenaditi,
nasmijati, naljutiti?
Kakav je dojam na vas ostavila ova cjelina? Jeste li se ve susreli s pojmom mrtva
priroda? to taj pojam znai u slikarstvu? Po emu se mrtva priroda razlikuje od
krajolika?
Mrtva priroda je tema koju susreemo kroz povijest umjetnosti od sedamnaestog
stoljea do danas. U njoj slikar prikazuje predmete iz svakodnevnog ivota, voe,
cvijee... posloene na nain da stvore ugoaj sjete, mira, spokoja...a najee
upuuju na prolaznost ovozemaljskog ivota.
Uenike viih razreda zapitat emo: Moemo li Triptih Brace Dimitrijevia promatrati
kao mrtvu prirodu? Ukoliko da, objasnite zato.
Uenike niih razreda upitat emo: to mislite, je li umjetnik sam napravio vile ili ih
je kupio u duanu, u trgovini poljoprivrednih alata? Znate li emu slue vile? Opiite
njihov oblik? Od kakvog su materijala napravljene? Kakva je njihova trajnost? Mogu
li one trajati jednako dugo kao i slika naslikana uljem?
A to je s jabukama? Jesu li jabuke oblikovane od nekog od umjetnikih materijala
(glina, plastelin, plastika?) ili su prave? to prave jabuke rade u muzeju? Smiju li
se pojesti?
Kad ih jednom uberemo sa stabla, kako moemo produiti njihovu trajnost? Kako se
moe produiti vijek jabuka u muzeju?
Kakvu ulogu u ovoj kompoziciji igraju jabuke? Koliko je jabuka i je li njihov broj
vaan? Je li materijal od kojeg su nainjene jabuke trajan? to se dogaa ako jabuke
ponu trunuti? Smije li ih se onda zamijeniti? Tko to smije uiniti?
Pitanja za uenike viih razreda. U kakvoj su vezi slika u okviru i vile? Zato vile
podupiru sliku? Mogu li vile otetiti sliku? Znate li tko u muzeju brine o ouvanju i
zatiti slika? A tko brine da slike i skulpture budu iste, bez praine, ulatene?
Je li vano tko je izradio vile? Umjetnik ili neki zanatlija? Da li nam je taj podatak
vaan? Moe li neki predmet koji nije napravio sam umjetnik biti smatran njegovim
umjetnikim djelom?
Definicija ready-madea
Ukoliko umjetnik sam izabere i izdvoji neki gotovi predmet (industrijski ili runo
oblikovan) i predstavi ga u nekoj novoj cjelini u muzeju ili galeriji, pridavi mu novi
sadraj i poruku, tada takvo djelo nazivamo ready-made (engl. zgotovljena stvar,
franc. objet trouvet/found object - naena stvar). Otac ready-madea je francusko-

ameriki umjetnik Marcel Duchamp ( 1887-1968 ), a prvi pravi ready made je nastao
prije 100 godina. Duchmap je obiljeio umjetnost dvadesetog stoljea, a njegov
utjecaj na umjetnike see sve do dananjih dana. Prema Duchampu, umjetnost ne
slui samo uitku oka (gleadnju), ve se u prvom redu treba doivjeti u umu.
Definicija instalacije:
Instalacija je vrsta prostorne, trodimenzionalne skulpture koja ima promjenjive
dimenzije i prilagoava se okolnom prostoru te od njega preuzima odreena
svojstva, a time i znaenje i poruku.
Instalacije mogu biti sainjene od razliitih materijala, umjetnikih i neumjetnikih, a
napravljene su ili izgraene razliitim postupcima industrijskim, zanatskim,
runim. Umjetnik ne mora vlastitom rukom izraditi instalaciju. Instalacija moe
ukljuivati razliite umjetnike medije: fotografiju, video, film, skulpture, pisane
dokumente, predmete. Moa biti privremena, kratkotrajna i mijenjati se s obzirom
na mjesto i okolinu gdje je postavljena (prostorno-specifina instalacija sitespecific installation). Instalacija ili umjetnost instalacije (installation art) pojam je
koji se javlja u suvremenoj umjetnosti sedamdesetih godina. Njezino porijeklo esto
se vee uz djelo Marcela Duchampa.
Ukoliko paljivije pogledamo instalaciju Brace Dimitrijevia zamijetit emo niz naoko
nevanih detalja.
to saznajemo o slici iz etiketa i natpisa koji se nalaze na njenoj poleini? Kome su
vani takvi podaci? to obinoj publici znae inventarni brojevi, a to muzejskim
profesionalcima? Je li uzbudljivo otkriti skrivene dijelove slike? Zato to ini ovaj
umjetnik? Zato je sliku sa zida smjestio na pod? Kakav se time revolucionarni
pomak u smislu muzejske prezentacije ini? Kako se odnosi predmet svakodnevne
upotrebe koji se uobiajeno koristi na selu vile u muzejskom okruenju?
Kako doivljavamo sraz tih triju razliitih elemenata? Kao zaudan, smijean ili
zanimljiv?
Slika na podu je uokvirena posebnim okvirom. Na taj nain je naslikani prizor
izdvojen, a svjetlo sa stropa koje je usmjereno na sliku jo jae naglaava njenu
povrinu. Sada jasnije vidimo i to slika prikazuje i na koji je nain slikar slikao tu
sliku. to prikazuje prizor na slici? Moete li prepoznati kakvim je bojama naslikana
ta slika? Prepoznajete li na kakvoj je podlozi slikao slikar? Kako se zove slikar?
Ako sliku pogledamo sa stranje strane to nam je omoguio poloaj ove slike na
podu jasno emo vidjeti podlogu slike, njezino nalije.
Je li uobiajeno da u muzeju vidimo nalije slike? to mislite, to je s tim neobinim
postupkom htio kazati umjetnik?

Mora li slika uvijek visjeti na zidu? Kada umjetnici dovode u pitanje konvencije i
ustaljene dogovore i norme prikazivanja, tada govorimo o svojevrsnoj pobuni i
revoluciji koja pokree umjetnost u novim smjerovima. Braco Dimitrijevi jedan je
od takvih umjetnika, koji je sedamdesetih godina prolog stoljea bio pionir
konceptualne umjetnosti, umjetnosti koja je ideju, misao, a ne njezinu realizaciju
stavila u prvi plan. U instalaciji TPH Braco Dimitrijevi dovodi u pitanje ustaljene
muzejske standarde izlaganja, postavljajui jedne pored drugih stvari iz
svakodnevnog ivota (vile), propadljive ive (organske) tvari i bia (ivotinje, voe,
povre) i vrhunska umjetnika djela. On time ujedno propituje pojmove kao to su
vrijednost umjetnosti (simbolina i materijalna), ali se i ruga strogim pravilima
muzejske struke. Poljuljavi opeprihvaena stajalita o tome da pored umjetnikog
djela ne moe stajati obian predmet iz svakodnevnog ivota, koji nije napravila
ruka umjetnika, ili voe koje iz dana u dan trune i ugroava umjetninu, Dimitrijevi
smjelo postavlja niz pitanja o smislu i znaenju umjetnosti izjednaavajui je, ba
kao i njegov prethodnik, Marcel Duchamp, sa ivotom.

Iz etikete na poleini slike saznali smo da je ime slikara Sava umanovi, a naziv
slike Veer. Kako je mogue da jedan umjetnik, Braco Dimitrijevi, koristi sliku
drugog umjetnika, Save umanovia, u svome radu i da taj rad potpie svojim
imenom, te da se kao takav izlae u muzeju? Je li ovdje rije o intelektualnoj krai ili
o neemu drugome?
Braco Dimitrijevi je konceptualni umjetnik, koji se umjetnikim djelom drugog
umjetnika, u ovom sluaju slikom Save umanovia Veer, iz 1921. godine koristi
kao oruem, instrumentom, ba kao to je upotrijebio i vile i jabuke, da bi
vizualno, pomou gotovih predmeta koje nije morao posebno doraivati ve ih je
samo postavio u posebne odnose, predstavio svoju ideju o prolaznosti ivota. Kao
to je barokni slikar u 17. I 18. Stoljeu slikao vazu s cvijeem ili pladanj s voem
ija rasko s vremenom propada i trune, da bi prikazao temu prolaznosti ivota,
tako je i Dimitrijevi prikazao u svom posthistorijskom triptihu sudar onoga to
pretendira na trajnost i vjenost (umjetniko djelo) s propadljivim i svakodnevnim
(jabuke i vile).