Sveuilite u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Zavod za osnove elektrotehnike i elektrika mjerenja

2. TEMA
OSNOVNI MJERITELJSKI POJMOVI

Predmet Teorija mjerenja

Prof.dr.sc. Damir Ili
Zagreb, 2013.

Teme cjeline

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Koncepti pogrjeke i nesigurnosti

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

2/28

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Dva osnovna dokumenta, donesena s

meunarodnom suglasnou na svjetskoj razini:

International vocabulary of basic and general terms in

metrology, 3rd edition, JCGM 200:2008.

Evaluation of measurement data Guide to the expression of

uncertainty in measurement, JCGM 100:2008

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

3/28

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Mjeriteljstvo (metrology) - znanost o mjerenju i njegovim primjenama
Mjerenje (measurement) proces eksperimentalnog odreivanja jedne ili
vie vrijednosti veliina koje se razumno mogu pridruiti veliini

Veliina (quantity) - svojstvo pojave, tijela ili tvari, gdje svojstvo ima velikou
koja se moe izraziti brojem i referencom
referenca moe biti mjerna jedinica, mjerni postupak, referentni
materijal, ili njihova kombinacija
generiki koncept veliine moe se podijeliti na nekoliko specifinih
razina, npr.:
elektriki otpor R (openito)
elektriki otpor otpornika u odreenom krugu Ri (specifino)
koncentracija tvari (openito)
Rockwell C tvrdoa (openito)
...

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

4/28

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Mjerena veliina (measurand) - veliina koja se nastoji izmjeriti
mjerenje, ukljuujui mjerni sustav i uvjete pod kojima se ono provodi,
moe promijeniti svojstvo pojave, tijela ili tvari tako da se, veliina koja
se izmjeri, moe razlikovati od mjerene veliine
primjeri: spajanje voltmetra ili ampermetra u strujni krug
Utjecajna veliina (influence quantity) - veliina koja, u izravnom mjerenju,
ne utjee na veliinu koja se mjeri, ali utjee na odnos izmeu pokazivanja i
mjernog rezultata
ukratko, veliina koja nije mjerena veliina, ali utjee na mjerni rezultat
npr. temperatura mikrometra koji se rabi za mjerenje duljine
npr. frekvencija kod mjerenja amplitude izmjeninog napona
npr. okolini uvjeti (temperatura, tlak, polje, i dr.)

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

5/28

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Mjerno naelo (measurement principle) pojava koja slui kao osnova za
mjerenje
pojava moe u svojoj prirodi biti fizikalna, kemijska ili bioloka
npr. termoelektriki efekt za mjerenje temperature

Mjerna metoda (measurement method) openiti opis logikog slijeda

djelovanja koji se rabi za mjerenje
to moe biti izravna metoda, nitina metoda, metoda zamjene, i dr.
Mjerni postupak (measurement procedure) detaljan opis mjerenja prema
jednom ili vie mjernih postupaka i prema odreenoj mjernoj metodi, koji se
temelji na mjernom modelu i ukljuuje sve izraune kako bi se odredio mjerni
rezultat
redovito treba biti toliko detaljno dokumentiran koliko je potrebno da
mjeritelj obavi mjerenje

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

6/28

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Prava vrijednost veliine (true quantitiy value) - vrijednost veliine u
skladu s definicijom veliine
valja prepoznati da, zbog svojstveno nekompletne koliine detalja u
definiciji veliine, postoji ne jedna prava vrijednost veliine, ve niz
pravih vrijednosti veliine; meutim, on se u naelu i u praksi ne moe
spoznati
ako je nesigurnost definicije veliine pridruena mjerenoj veliini
zanemarivo malena u usporedbi s ostalim sastavnicama mjerne
nesigurnosti, moemo smatrati da postoji zapravo jedinstvena prava
vrijednost veliine
Dogovorna vrijednost veliine (conventional quantitiy value) vrijednost
veliine dogovorom pridijeljena veliini za odreenu svrhu
npr. za Josephsonovu stalnicu KJ-90 = 483 597,9 GHz/V
npr. za von Klitzingovu stalnicu RK-90 = 25 812,807

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

7/28

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Mjerni rezultat (measurement result) niz vrijednosti veliine pridruen
mjerenoj veliini zajedno s bilo kojom pripadajuom raspoloivom
informacijom
openito, iskaz mjernog rezultata ini izmjerena vrijednost veliine i
mjerna nesigurnost
iznimno, ako je mjerna nesigurnost zanemariva za odreene namjene,
moe se izostaviti (taj sluaj nas u pravilu ne zanima)
Izmjerena vrijednost veliine (measured quantity value) vrijednost
veliine predstavljena mjernim rezultatom
ako je opseg pravih vrijednosti veliine, koji predstavlja mjerenu
veliinu, mali u usporedbi s mjernom nesigurnou, izmjerena
vrijednost veliine moe se smatrati procjenom zapravo jedinstvene
prave vrijednosti veliine
smatramo da je to procjena vrijednosti mjerene veliine, ili

jednostavnije, procjena mjerene veliine

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

8/28

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Mjerna nesigurnost (measurement uncertainty) nenegativni parametar
koji oznauje rasipanje vrijednosti veliina pridruenih mjerenoj veliini,
temeljen na uporabljenim informacijama
sadri sastavnice koje se pojavljuju kao sustavni uinci (ispravci,
vrijednosti mjernih etalona, i dr.)
u naelu sadri vie sastavnica, tipa A ili tipa B, a svaka od njih se
predouje kao standardna nesigurnost (o emu emo jo uiti)
smatra se da se mjerna nesigurnost navodi uz iskazanu vrijednost
veliine koja je pridruena mjerenoj veliini

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

9/28

Utjecaj mjerne nesigurnosti

Usporedba dvaju uzoraka

Mjerenje gustoe uzorka
3

r /(kg/dm )
21,60
21,55

PtIr

21,50

Pt

21,45
21,40
21,35
21,30
0

uzorak
FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

10/28

Utjecaj mjerne nesigurnosti

Usporedba dvaju uzoraka

Mjerenje gustoe uzorka
3

r /(kg/dm )
21,60
21,55

PtIr

21,50

Pt

21,45
21,40
21,35
21,30
0

uzorak
FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

11/28

Utjecaj mjerne nesigurnosti

Dva mjeritelja mjere istu frekvenciju izvora

Mjerenje frekvencije
f /Hz
50,5
50,4
50,3
50,2
50,1
50,0
49,9
A

mjeritelj

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

12/28

Utjecaj mjerne nesigurnosti

Dva mjeritelja mjere istu frekvenciju izvora (1. sluaj)

Mjerenje frekvencije
f /Hz
50,5
50,4
50,3
50,2
50,1
50,0
49,9
A

mjeritelj

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

13/28

Utjecaj mjerne nesigurnosti

Dva mjeritelja mjere istu frekvenciju izvora (2. sluaj)

Mjerenje frekvencije
f /Hz
50,5
50,4
50,3
50,2
50,1
50,0
49,9
A

mjeritelj

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

14/28

Utjecaj mjerne nesigurnosti

to moemo zakljuiti iz ovih primjera?

1.

Mjerni rezultat bez iskazane mjerne nesigurnosti

zapravo je nekompletan!

2.

Mjerni rezultat bez iskazane mjerne nesigurnosti

moe upuivati na sasvim krive zakljuke!

3.

Mjernu nesigurnost trebamo (moramo) izraunati!

4.

Da bismo mogli usporeivati kakvou (ispravnost)

mjernih rezultata, treba postojati jednoznaan
postupak raunanja mjerne nesigurnosti!

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

15/28

Kako pristupiti analizi mjerne nesigurnosti

Je li mjerna nesigurnost:
parametar koji oznauje rasipanje vrijednosti veliina pridruenih
mjerenoj veliini?
Ili je to prema tradicionalnim konceptima:
mjera mogue pogrjeke procijenjene vrijednosti mjerene veliine,
dobivena mjerenjem?
procjena koja opisuje raspon vrijednosti unutar kojeg se nalazi prava
vrijednost?

U konanici, koji god koncept se primijeni,

doprinosi nesigurnosti se uvijek odreuju na
temelju ISTIH podataka i informacija!

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

16/28

Tradicionalni koncept pogrjeke

Mjerna pogrjeka (measurement error) mjerena vrijednost veliine minus
referentna vrijednost veliine
referentna vrijednost veliine moe biti prava vrijednost veliine (koja je
nepoznata) ili dogovorna vrijednost veliine (koja je poznata)
apsolutna pogrjeka je tada:
p X X ref
relativna je pogrjeka:

pr

FER, Zavod za OEM

X X ref
X ref

Teorija mjerenja, 2. tema

17/28

Tradicionalni koncept pogrjeke

Sustavna mjerna pogrjeka (systematic measurement error) sastavnica
mjerne pogrjeke koja u ponovljenim mjerenjima ostaje stalna ili se mijenja
na predvidljiv nain
moe biti poznata ili nepoznata; za poznate se moe primijeniti
ispravak
openito nastaje zbog nesavrenosti mjerila, instrumenata i mjernog
postupka
u nepromijenjenim uvjetima najee ostaje stalna po veliini i
predznaku
primjer: utjecajne veliine koje utjeu na pokazivanje mjernih

instrumenata (frekvencija, strano magnetsko i elektrino polje,

temperatura i tlak okoline, i dr.)
primjer: neispravan instrument uvijek pokazuje krivo (to se ispravlja
njegovom kalibracijom)

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

18/28

Tradicionalni koncept pogrjeke

Sluajna mjerna pogrjeka (random measurement error) sastavnica
mjerne pogrjeke koja se u ponovljenim mjerenjima mijenja na nepredvidljiv
nain
posljedica je neobuhvatljivih i neizbjenih promjena koje nastaju u
mjerilima i mjernom objektu
mijenja se po iznosu i predznaku te openito ini mjerni rezultat
nesigurnim
razdioba sluajnih pogrjeaka niza ponovljenih mjerenja ima svoju
varijancu i oekivanje (koje je openito jednako 0)
njihov utjecaj se moe smanjiti ponavljanjem mjerenja
zato je to tako: pa sjetite se Brownovog gibanja

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

19/28

Tradicionalni koncept pogrjeke

Da zakljuimo:

koncept pogrjeke (error concept) idealiziran je i neprimjenjiv jer

pravu vrijednost veliine ne znamo

ovdje navedene sustavna i sluajna mjerna pogrjeka nam

ukazuju na nain na koji utjeu na rezultat (ne i na nain na koji
emo raunati mjernu nesigurnost)

ovakav naelni pristup nas uvodi u pojmove sustavan uinak

(systematic effect) i sluajan uinak (random effect)

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

20/28

Zato dalje?
Jednostavno, zato jer moramo, jer je mjerenje neizostavan dio

svakodnevnog ivota!
Jer nam mjerenje slui zato da bismo donosili odluke to je u

redu, a to nije!

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

21/28

Kako dalje?
Budui da je jedino to imamo od konkretnog mjerenja su opaene

vrijednosti (observable quantities), moramo se na njih i osloniti

To su nam dostupne, ili poznate, informacije dobivene iz konkretnog

mjerenja, iz podataka o uporabljenim mjernim ureajima, iz tablinih

podataka ili slinih izvora, iz dokumenata o umjeravanju referenci, iz
prije utvrenih ovisnosti (npr. temperaturnih ili naponskih), i dr.
Tako dolazimo do koncepta nesigurnosti kod kojeg se, za razliku

od koncepta pogrjeke, oslanjamo na poznate veliine

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

22/28

Koncept nesigurnosti

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

23/28

Koncept opaenih vrijednosti

Prethodna slika predstavlja sutinu onoga to mjerenjem

radimo - pokuavamo odrediti mjerni rezultat i pripadnu mu

mjernu nesigurnost:
ponavljanjem mjerenja smanjujemo sluajne uinke

ispravljamo dobiveni rezultat za sve poznate sustavne

uinke
odreujemo nesigurnost svih doprinosa
iskazujemo mjerni rezultat i mjernu nesigurnost

Ovaj koncept je primijenjen u GUM-u i mi emo ga razraditi u

sljedeem predavanju

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

24/28

Zakljuak
Vano je naglasiti da je svako provedeno mjerenje u odreenoj
mjeri pogrjeno
Nikad nije bio sluaj, niti e ikada biti, da je mjerenjem odreena
prava vrijednost veliine

No, pritisak da koristimo mjerne podatke za donoenje odluka

ponekad vodi prema tendenciji da ih automatski pretpostavljamo
ispravnima

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

25/28

Kao dodatak jo neki mjeriteljski pojmovi

Ispravak (correction) - vrijednost koja kompenzira procijenjeni sustavni
uinak
Mjerna tonost (measurement accuracy) - bliskost slaganja mjerene
vrijednosti veliine i prave vrijednost veliine koja se mjeri
Mjerna ponovljivost (measurement repeatability) mjerna preciznost
ostvarena uz niz ponovljivih uvjeta mjerenja (isti mjerni postupak, isti mjerni
sustav, isti mjeritelj, isti radni uvjeti, kratak vremenski interval)
Mjerna obnovljivost (measurement reproducibility) mjerna preciznost
ostvarena uz niz razliitih uvjeta mjerenja (razliit mjerni sustav, razliita
lokacija, drugi mjeritelj, razliit mjerni postupak)
Mjerni etalon (measurement standard) ostvarenje definicije pojedine
veliine, s iskazanom vrijednou veliine i pripadnom mjernom
nesigurnou, koje se rabi kao referenca
Mjeriteljski lanac sljedivosti (metrological traceability chain) slijed
mjernih etalona i umjeravanja kojim se mjerni rezultat dovodi u vezi s
referencom (referentnom vrijednou)

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

26/28

Kao dodatak jo neki mjeriteljski pojmovi

Mjerilo (measuring instrument) - sprava kojom se mjeri, sama ili zajedno s
ostalom opremom
Razluivanje pokaznika (resolution of a displaying device) - najmanja
razlika pokazivanja pokaznika koja se moe smisleno razlikovati
Referentni radni uvjeti (reference operating conditions) - uvjeti uporabe
propisani za ispitivanje znaajki mjerila ili mjernog sustava, ili za usporedbe
mjernih rezultata
Umjeravanje (calibration) djelovanje koje, pod definiranim uvjetima, u
prvom koraku uspostavlja odnos izmeu vrijednosti veliine s mjernom
nesigurnou odreenu mjernim etalonom i pripadnog oitanja s pridruenom
mjernom nesigurnou, te u drugom koraku, koristi te informacije za
uspostavljanje odnosa za dobivanje mjernog rezultata iz oitanja
umjeravanje ugaanje (adjustment)

...
Ukupno, VIM sadri 144 pojma, a ovdje su navedni samo neki
FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

27/28

Osnovni normacijski pojmovi

ispitivanje odreivanje svojstava proizvoda, procesa ili usluge u

skladu s jasno odreenim postupkom
obavlja se u laboratorijima proizvoaa ili u
nezavisnim ustanovama

potvrivanje (certifikacija)
- postupak kojim trea osoba jami da je proizvod
sukladan postavljenim zahtjevima
- proizvodi, sustavi kakvoe dobavljaa,
osposobljenost osoba za obavljanje poslova

trea strana osoba ili ustanova koja je priznata kao

nezavisna od ukljuenih strana

ovlaivanje (akreditacija) ovlatena ustanova formalno priznaje da

je odreena ustanova ili osoba sposobna za obavljanje odreenih
zadataka

FER, Zavod za OEM

Teorija mjerenja, 2. tema

28/28