Professional Documents
Culture Documents
Nenasilna Komunikacija
Nenasilna Komunikacija
FILOZOFSKI FAKULTET
Socijalni rad
NENASILNA KOMUNIKACIJA
Seminarski rad iz kolegija: Suvremeni teorijski pristupi u socijalnom radu
SADRAJ:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Uvod.1
to je nasilje?...............................................................2
Oblici i vrste nasilja.3-4
Pojmovno odreenje komunikacije.4
Nenasilna komunikacija..5-12
Zakljuak.13
Literatura.14
1. UVOD
1.
2.
iskrenom i povjerljivom odnosu dvije osobe izmeu kojih vlada jedna doza harmonije
u kome ne postoji nikakav vid nasilja. Jer sve je vie djece onih porodica koje su
okruene mnotvom problema to negativno utie i odraava se na njihovu djecu. U
takvim porodicama djeca odrastaju uz neprekidnu viku, moralisanje, agresivnost,
nasilje i ovakve usvojene vidove nasilne komunikacije djeca sa sobom donose u kolu,
jer ne znaju za drugaiji i bolji vid komunikacije. Kod ovakve djece javlja se strah i
osjeanje ugroenosti od spoljanjeg svijeta, nemaju povjerenje u druge ljude i
drutvo, prati ih unutranja napetost i nesigurni su u sebe. Da bi prevazili svoje
strahove i da bi mogli lake ostvariti kontakte sa drugim ljudima, neophodno im je
posvetiti neizmjernu panju, ljubav, kao i pruiti adekvatnu pomo i podrku kroz
njihov dalji razvoj i kolovanje.
3.
zbog radosti koja izvire kad god voljno obogatimo ivot druge osobe. Ova vrsta
davanja obogauje i onoga ko daje i onoga ko prima. Onaj ko prima uiva u daru ne
brinui o posljedicama koje prate darivanje iz straha, krivice, stida ili elje za
dobitkom. Onaj ko daje obogaen je uveanjem samopotovanja, do ega prirodno
dolazi kada vidimo da nai napori doprinose neijem blagostanju.
4.
6.
3
2. TO JE NENASILJE?
7.
Sukob ne mora uvijek biti lo. Kroz sukob, odnosno kroz nain na koji emo rijeiti
sukob moemo puno saznati o samome sebi pa i o drugoj osobi. Mnogo je razliitih
rjeenja sukoba, a na nama je da ih pronaemo. Svaki sukob nam je prilika da
djelujemo nenasilno odabiremo razgovor,suradnju, trebalo bi istraiti zato je do
problema dolo, postaviti pitanja jedni drugima, tragati za rjeenjima. Prilikom uenja
nenasilnog rjeavanja sukoba, takoer uimo prepoznati vlastite vrijednosti. Bognar,
Uzelac, Bagi (1994, str. 7) smatraju kako je nenasilje svaki onaj postupak koji
pospjeuje prirodan rast i razvoj osobe, utjelovljuje ju i uzdie kao vrijednost sebe,
takoer nenasiljem smatraju svaki onaj postupak koji poiva na potivanju svakog
pojedinca i vrijednosti ivota kao takvog.
9.
rjeavanje sukoba. Time se eli postii eskalaciju nasilja ukoliko do sukoba doe.
Djecu se eli nauiti vjetinama koje e im omoguiti konstruktivno rjeavati problem.
Vrlo je vano stei samopouzdanje i razvijati vjetine komuniciranja te biti kreativan u
pronalasku rjeenja. Ponaati u skladu s nenasilnim normama, odnosno odabrati
nenasilan put u rjeavanju sukoba uinilo bi nas snanijima i mnogo sigurnijima tako
da ne bismo morali strahovati za budunost djece i drutva uope.
12.
13.
14.
otar ma nasilja na svome srcu. Ponekad je to bilo guranje u redu za uinu, nekada
podmetanje nogu na satima tjelesnog, a nekada nimalo manje bolno ruganje i
izoliranje iz drutva radi slabijeg imovinskog stanja ili naina odijevanja. kolski
hodnici i djeja igralita jo uvijek su mjesta gdje se dogaa veina nasilnih situacija.
Nasilnitvo ukljuuje ale, bolno zadirkivanje, neugodan govor tijela, guranje, zlobno
ogovaranje. Takoer se moe oitovati kroz rasistike primjedbe, iskljuivanje,
iznuivanje, zlouporabu telefona i interneta, spolno uznemiravanje, oteivanje stvari,
tjelesno nasilje, uporaba oruja, kaznena djela
16. Prema (UNICEF, 2004) nasilje je podijeljeno u sljedee skupine:
17. 1. VERBALNO dobacivanje, izrugivanje, zadirkivanje, omalovaavanje,
prijetnje
18. 2. PSIHOLOKO ucjenjivanje, oteivanje imovine, kraa i bacanje stvari,
prijetee pogledi, neprijateljsko praenje
19. 3. SOCIJALNO izbjegavanje, ignoriranje, iskljuivanje iz aktivnosti, ogovaranje
i irenje zlobnih traeva, pritisak na druge da se ne drue sa zlostavljanim
djetetom, izoliranje
20. 4. TJELESNO guranje, ruenje, udaranje, nanoenje boli, fiziko sputavanje,
zatvaranje u neki prostor
21.
vrnjakog nasilja, kako se ono najee dijeli u dvije skupine: tjelesno i verbalno.
Tjelesno nasilje najuoljiviji je oblik nasilja, a pod njime se podrazumijeva guranje,
udaranje, tipanje i sl. Verbalno nasilje najee prati tjelesno, a ono ini vrijeanje,
irenje glasina, ogovaranje itd. Tjelesno i verbalno nasilje imaju etiri podvrste:
emocionalno nasilje, ignoriranje, kulturalno nasilje koje podrazumijeva vrijeanje na
religijskoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi te ekonomsko nasilje koje ini otuivanje stvari
i iznuivanje novca.
22.
moe pridonijeti stvaranju osjeaja manje vrijednosti. I iako nam se moe initi kako
neke od navedenih vrsta i oblika nasilja ne predstavljaju uvijek ozbiljan problem, nita
od navedenog ne treba podcjenjivati. Nijedno dijete nije isto, svatko ima svoju
osobnost. Bilo da se radi o zadirkivanju, iskljuivanju iz drutva, vrijeanju obitelji ili
fizikom napadu, sve su to bolna iskustva koja mogu negativno djelovati na razvitak
djeteta ili mlade osobe.
23.
pozabavimo osnovnim pojmom komunikacija od koga sve polazi i bez koga nae
prouavanje ne bi bilo potpuno. Komunikacija svoje utemeljenje nalazi u koli, u
procesu vaspitanja i obrazovanja. Ona ima centralno mjesto i ulogu u ovjekovom
ivotu jer je osnov socijalizacije, integracije i ukljuivanja u drutvo svakog pojedinca.
Rije komunikacija (lat. communicatio) znai uiniti optim proces kojim se neto ini
zajedniko, meusobno povezivanje u zajednicu i meusobno saobraanje. U nauci je
prenoenje (davanje i primanje) poruke, vijesti, informacija. Osobe od kojih poruka
potie su davaoci poruke a oni koji ih primaju, primaoci poruke. Komunikacija
optenje, saobraaj. Pojam komunikacije shvata se, s jedne strane, saobraanje
materijalnih, ulno opaljivih stvari, a s druge strane optenje, razmena sadraja svesti
(misli, opaaja, itd.) meu dva subjekta (Pedagoki renik , 1967, str. 461). Bez
komunikacije ljudi ne bi mogli usklaivati svoje aktivnosti, a samim tim drutvo ne bi
moglo ni opstati. Komunikacija sve vie postaje klju za rjeenje najrazliitijih
problema i sukoba, a potrebe za drugim izjednauje se sa vrlinom pa biti ovjek,
znai biti dobar ovjek, biti zreo, oovjeen(Graorac,1995,str.115).
25.
saoptimo nae razmiljanje, ideje i izrazimo emocije. elimo da neko drugi razumije
nae stajalite, da poslua ono to govorimo i da se kreemo ka razrjeenju problema.
Pa prema tome moglo bi se rei da komunikacija podrazumijeva razmjenu poruka
(verbalnih, gestovnih i dr.) izmeu dvije ili vie osoba unutar neke situacije koja bitno
utijee na njeno odvijanje.
26.
27.
28.
5. NENASILNA KOMUNIKACIJA
29.
30. Nenasilna komunikacija je procesni jezik pri ijoj upotrebi se osjeamo mono
ali izvan koncepta dobitnik/gubitnik. To nije odustajanje od sebe i svojih potreba ve
zauzimanje za njih na neagresivan nain ! (V.Kresek, 2011)
31. Nenasilna komunikacija je primjenjiva na svim razinama : obitelj, kola,
prijateljstvo, partnerstvo, institucije, tvrtke, drave.
32. Da bi nenasilna komunikacija funkcionirala potrebno je osvijestiti komunikaciju
koja blokira
33. suosjeanje:
34. 1. MORALISTIKE PROSUDBE ( npr. etiketiranje, to se smije a to je
neprikladno naoj obitelji, rasi, vjeri )
35. 2. USPOREIVANJE ( sebe s drugima ili druge s drugima. Idealan nain da si
upropastite ivot )
36. 3. PORICANJE ODGOVORNOSTI ( uzrok za vlastite postupke pripisujemo
neodreenim silama, stanjima, tuim postupcima, naredbama autoriteta, pritisku
skupine, politici, porivima)
37. 4. ZAHTIJEVANJE ( direktno ili indirektno prijeti kaznom ili krivnjom ako ne
udovoljimo ) Najee poinje sa MORA i TREBA. Potjee od hijerarhijskih
drutava i odrava njihovo postojanje.
38. 5. GOVOR NASUPROT RAZGOVORU ( beskrajni monolozi koje uju samo
rtve ). (V.Kresek, 2011)
39.
40.
41.
MODELI NENASILNE KOMUNIKACIJE
42.
43.
1. OPAANJE
70.
ASERTIVNIM
ponaanjem
dugorono
osiguravamo
kvalitetne
2.OSJEAJI
Izraavanje osjeaja nerijetko se smatra nepoeljnim, nepristojnim,
111.
112.
113. MOLBA
114.Trebala bi biti pozitivna, dakle izrazimo to elimo a ne to ne elimo i jasna tj.
traimo to konkretnije ponaanje ili reakciju. (V.Kresek, 2011)
115.Zamolite da sugovornik ponovi ono to ste ga zamolili. Objasnite mu da na taj
nain ne provjeravate da li dobro uje nego da li ste se dovoljno jasno izrazili, da li je
primljena poruka kakvu ste odaslali. Postoji niz umova u kanalu i sugovornici
najee uju ono to ele uti a ne ono to ste doista rekli ili mislili. Na ovom mjestu
neemo detaljnije obrazlagati razloge za to no, dovoljno je znati da primatelj
informacije poruku oboji trenutnim emotivnim stanjem. Ako sugovornik ne eli
ponoviti sadraj poruke budite empatini, imajte i za to razumijevanja. Svakako od
sugovornika zatraite iskrenost nakon to ste uputili molbu. Ako odgovor ne bude po
vaoj volji time ste se na neki nain pripremili da odbijanje preivite. (V.Kresek,
2011)
116. Promatrajte to e osoba uiniti nakon upuivanja molbe: ako se pobuni,
kritizira, osuuje ili se podini, nismo uputili molbu ve zahtjev. Ako pokae empatiju
uputili smo molbu. Osim iskrenosti od sugovornika traimo dobrovoljnost. (V.Kresek,
2011)
117.
118.
119.
120.
121. CILJ NENASILNE KOMUNIKACIJE
122.
123. Cilj je uspostava odnosa utemeljenih na iskrenosti i empatiji. Nakon nekog
vremena vjebanja ovakvog ponaanja mnogi vai odnosi mogu biti dovedeni u
pitanje. To moe uplaiti ako nismo skloni promjenama no, oni koji ostanu bili su toga
vrijedni. (V.Kresek, 2011)
124.
125. EMPATIJA
126.
Za empatiju se esto kae da je sluanje srcem. To je zapravo
potovanje onoga to drugi osjea. Intelektualno razumijevanje blokira empatiju.
Evo nekoliko situacija koje blokiraju empatino povezivanje sa drugima:
127. - davanje savjeta ( trebao bi, mora)
128. - nadigravanje ( nije to nita, da zna to se meni dogodilo)
129. - pouavanje ( kada bi ti uinila.to bi moglo biti pozitivno iskustvo)
130. - tjeenje ( nisi ti kriv!) Tako drugoga udaljavamo od preuzimanja odgovornosti
za vlastiti ivot i od pouka koje moe izvui.
11
131.
PREMA DIJALOGU
12
152. to vie ujemo drugoga to vie e on uti nas. Drugi nee uti nau potrebu
ako misle da su za neto krivi. Vjebajte prevoenje svakog prosuivanja u
nezadovoljenu potrebu. (V.Kresek, 2011)
153.
154.
155. KADA JE SILA NEIZBJENA
156. Potrebno je razlikovati primjenu sile radi zatite ili radi nasilja.
157. Kada se bojimo kazne pozornost usmjeravamo na posljedice a ne na
vlastite vrijednosti. Strah od kazne obrnuto je proporcionalan dobroj volji.
158. Pitanja koja je vrijedno postavljati:
159. to elim da osoba uini a to je razliito od onoga to trenutno ini?
160. to elim da budu razlozi zbog kojih e osoba uiniti to to od nje traim?
161. to ova osoba osjea? Koje su njene potrebe?
162.Koji postupak bih zatraila od te osobe vjerujui da e joj to omoguiti da ivi
sretnije? (V.Kresek, 2011)
163.
164.
165. ISKAZIVANJE ZAHVALNOSTI
166. Kod iskazivanja zahvalnosti lijepo je rei hvala no, ne i dovoljno. Recite
sugovorniku koji su njegovi konkretni postupci pridonijeli Vaem blagostanju, koje su
Vae potrebe time zadovoljene i osjeaj zadovoljstva potaknut ispunjenjem tih potreba.
Npr. Hvala ti keri to si danas pospremila svoju sobu, puno mi znai tvoja pomo u
kuanstvu, osjeam se odlino jer imamo vremena za odlazak u kino. Kod izraavanja
zahvalnosti klonite se manipulacije i laskanja. Npr. nemojte rei: Samo ti moe tako
dobro oprati auto !. sugovornik osjea neiskrenost i na pretjerivanje reagira
negativno. (V.Kresek, 2011)
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
13
184.
185.
186.
187.
6. ZAKLJUAK
188.
189.
razumijevanje
204.
205.
7. LITERATURA
206.
207.
Alineja
208.
korak
209.
210.
211.
https://osobnisvemir.wordpress.com/2011/07/20/konflikt-i-nenasilna-
komunikacija/ (10.12.2014.)
212.
213.
Zagreb: Alineja.
214.
497-526
215.
216.
217.
15