Sadraj

1. Uvod.....................................................................................................
....2
2. Problem,

predmet

objekt

istraivanja.........................................................2
3. Stanje

Bosni

Hercegovini........................................................................4
3.1.

Instrumenti

politike

regulacije...................................................................4
3.1.1.

Tehniki

standardi.................................................................................4
3.1.2.

Politika

parkiranja..................................................................................5
3.1.3.

Ogranienje

brzine.................................................................................6
3.2.

Radna

hipoteza

pomone

hipoteze...........................................................7
3.2.1.

Svrha

ciljevi

istraivanja.......................................................................7
3.2.2.

Znanstvene

metode...............................................................................7
3.2.3.

Dosadanji

razvoj

emisije

sastojaka

izduvnih

gasova................................8
3.2.4.

Oneienje

okolia................................................................................9
3.3.

Izgradnja

novih

cesta...............................................................................9
3.3.1.

Potrebe

dosljedne

primjene

mjere

za

zatitu

zraka.................................11
1

3.3.2.

Izgradnja

novih

parking

gradskom

prostora..........................................................11
3.4.

Emisija

tetnih

tvari

saobraaju.............................................12
3.4.1.

Upravljanje

cestama,

eljeznicom..........................................................12
3.4.2.

Emisija

tetnih

tvari

motornih

vozila......................................................13
3.4.3.

Stakleniki

plinovi

globalno

zagrijavanje,

kisele

kie..............................14
3.4.4.

Naknade

funkciji

zatite

programa

zazatitu

okolia..........................................................15
3.5.

Potreba

za

donoenjem

novih

okolia..........................16
4.
Zakljuak..................................................................................................18
5.
Literatura..................................................................................................19

1. Uvod
Nedvojbeno je da promet negativno utjee na okolinu: oneiuje
zrak, vodu tlo, podie razinu buke i openito tetno djeluje na okoli,
ljusko zdravlje, kao i na promjenu klime.
Sve vee poveanje broja motornih vozila te s tim sve vee poveanje
ispunih plinova koji nastaju izgaranjem goriva u motorima SUS dovode do
brojnih tetnih posljedica.
Ne udi stoga to drave djelovanjem u meunarodnim organizacijama
donose brojne propise, provode opsene studije i poduzimaju razne mjere
u svrhu smanjenja koliine plinova.

2. Problem, predmet i objekt istraivanja

Saobraajni sektor jedan je od najvanijih sektora dananjice, a ujedno i
znaajan nositelj i okosnica gospodarskog i druvenog razvoja svake
zemlje. Budui da je to sistem bez kojega pojedinac i drutvo u cjelini ne
mogu funkcionisati, kao takav predstavlja krvotok svake zemlje, a time i
temeljnu pretpostavku njezinih gospodarskih i drugih aktivnosti. Stepen
razvijenosti prometnog sistema u korelaciji je s visinom dravnog razvoja i
kvalitetom uslova ivota, pa prema tome o njemu ovisi i ukupno
gospodarstvo zemlje, regije ili podruija. Stoga je vitalni interes svake
drutvene zajednice podizati razinu kvaliteta saobraajnog sistema. S
obzirom da je temeljni cilj saobraajnog sistema povezivanje
gospodarstvenih subjekata i ljudi neovisno o udaljenosti, svrsi prijevoza i
modaliteta, saobraaj ima meunarodnu dimenziju.
Meutim, osim pozitivnog drutveno-ekonomskog uticaja, saobraaj isto
tako ima i svoju negativnu dimenziju. Njegova ekspanzija, proizvela je niz
negativnih elemenata koji konstantno ugroavaju kvalitetu ivljenja i
ekonomsku stabilnost zemlje. Tu posebice treba izdvojiti zagaenje okolia
(zraka i vode) zbog velike emisije tetnih plinova, stvaranje buke i
vibracija, zauzimanje prostora i povrina, ali i izvanrednih dogaaja
( saobraajnih nesrea).

Blum i Rothengatter svrstavaju instrumente namijenjene saobraajnoj

djelatnosti u pet grupa:

Instrumenti politike regulacije:

o Tehniki standardi;
o Politika parkiranja;
o Ogranienje brzine.

Instrumenti politike cijena:

o Parkiraline pristojbe;

o Oporezivanje;
o Odreivanje cijena za koritnje cesta;
o Oneienje okolia;
o Vozarine za javni prevoz.

Instrumenti investicijske politike:

o Poticaji ili ogranienja u izgradnji novih cesta;
o Unapreenje javnog gradskog prevoza;
o Izgradnja novih parking prostora;

Instrumenti organizacijske politike;

o Upravljanje cestama, eljeznicom;
o Upravljanje aerodromoma;
o Upravljanje regionalnim javnim prevozom;
o Meugranska saradnja.

Instrumenti koji utiu na ponaanje korisnika prevoza:

o Prihvatanje novog stava prema javnom prevozu;
o Izbjegavanje

koritenja

prometnica

vrijeme

vrnog

optereenja;
o Poticanje proizvodnje i upotrebe prevoznih sredstava sa
manjom potronjom goriva i emisijom izduvnih gasova.

3. Stanje u Bosni i Hercegovini

3.1 Instrumenti politike regulacije

3.1.1 Tehniki standardi

Razlikujemo vie kategorija propisa koje cestovno motorno vozilo mora da
zadovolji u saobraaju na cestama a osnovne dvije kategorije su
meunarodni i nacionalni.

U okviru meunarodnih propisa od posebnog znaaja za cestovna

motorna vozila su jednoobrazni uslovi o homologaciji motornih vozila i
dijelova opreme vozila.
Homologacija vozila je postupak potvrivanja/ocjene usklaenosti vozila sa
zahtjevima propisa o homologaciji koji se primjenjuju u odreenoj zemlji 1.
Na meunarodnom nivou definisani su ECE pravilnici o homologaciji
motornih vozila, dijelova i opreme za motorna vozila i njima odgovarajue
EEC direktive. Dosad je donijeto ukupno 109 ECE pravilnika, od ega je BiH
formalno preuzela 49 ovih pravilnika2.
Nacionalni dravni propisipo svojem sadraju su definisani i obavezni u
zemlji nastajanja, a donosi ih vlada. U BiH su to Pravilnik o tehnikim
pregledima vozila, Pravilnik o osnovnim dimenzijama, ukupnim masama i
osovinskom optereenju te osnovnim uslovima koje moraju da zadovolje
ureaji i oprema vozila u saobraaju na putevima.
Tehniki pregled vozila obavlja se na osnovu Zakona o sigurnosti
saobraaja na cestama i pravilnika o tehnikim pregledima vozila, u svrhu
provjere tehnike ispravnosti i ekoloke podobnosti vozila. Pregledi se
obavljaju na svim vozilima na motorni pogon i prikljunim vozilima, osim
na radnim vozilima. Obavezni tehniki pregled vozila obavlja se svakih 12
mjeseci i predstavlja preduslov za registriraciju i obvezno osiguranje
vozila. Novi Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u BiH je
meu glavne ciljeve postavio odgovornost u kontroli tehnike ispravnosti
vozila preferirajui na taj nain smanjenje udjela neispravnih vozila u
saobraaju na cestama.
Sadraj i nain obavljanja tehnikih pregleda, evidencije koje se vode i
obrasci koji se izdaju i uslovi koji moraju da zadovolje ovlaene
organizacije za obavljanje tehnikih pregleda ureeni su Pravilnikom o
Tehnikom pregledu vozila.
Pored Zakona o osnovama segurnosti na cestama BiH i Pravilnika o
tehnikim pregledima, doprinos na funkcionisanju tehnikih pregleda i
1

Osman Lindov, Znaaj tehnike ispravnosti motornog vozila sa aspekta ekolokih i sigurnosnih parametara,
Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar,
2009.
2
isto

inae registraciju vozila daju i zakoni o osiguranju u BiH 3. Radi se o

entitetskim zakonima koji se primjenjuju odvojeno za svaki entitet.

3.1.2 Politika parkiranja

Veina

gradova

svijeta

ima

problem

naraslim

potrebama

parkiranja. Segment ulinog parkiranja, koji je u pravilu u javnoj funkciji,

omoguava odvijanje podnoljivog ivota u gradu.
Prometna politika treba sluiti potrebama stanovnika u osiguranju
njihove

mobilnosti,

pristupanosti,

ekonominosti,

energetske

racionalnosti, te ouvanja i zatite okolia. Politika parkiranja, koja je

segment ukupne prometne politike, omoguuje modeliranje ukupne
prijevozne potranje putovanja osobnim vozilima4.
irom svijeta lokalne uprave gradova primjenjuju, izuzev planerskih
(dugoronih) strategija, razne operativne (kratkorone) mjere parkiranja
koje su funkciji upravljanja prijevoznom potranjom.
Problemi parkiranja u gradovima BiH razmjerni su veliini gradova, te
koncentraciji

stanovnitva

svakoj

pojedinoj

aglomeraciji.

Problem

parkiranja najizraeniji je u Sarajevu, gdje je koncentracija stanovnika

najvea.
Politikom

parkiranja

Sarajevu

upravlja

kantonalno

Ministarstvo

saobraaja. Dozvole za rad, izdate su samo za 27 parkinga kojima upravlja

KJKP "Rad. Na 27 parkinga u Kantonu Sarajevo, kojima upravlja preduzee
"Rad", ima 1.405 parking mjesta. Osim toga, u javnim garaama ima
mjesta za 3.420 vozila, a jo 480 mjesta za parkiranje je obezbijeeno, tzv.
utim trakama.

Mehmed Konakovi, Sigurnost saobraaja posmatrana kroz usmjrenu i selektivnu kontrolu rada sistema
tehnikog pregleda vozila, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki
pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009.
4

http://www.rao.hr/0%20-%20PARKEX%20-%20HPU-%20m-parking%20-%20web.htm

3.1.3 Ogranienje brzine

U novom zakonu o saobraaju uvedene su i neke novine. Prema tom
zakonu maksimalna brzina na na autocestama je 130 km/h, ostalim
cestama 80 km/h, a na cestama u naseljima 60 km/h. Vozai koji imaju
manje od dvije godine vozakog iskustva smiju voziti maksimalnom
brzinom od 120 km/h, 70 km/h odnosno 50 km/h, i zabranjena im je vonja
nakon 23 asa. Oni koji ne budu potivali ove doredbe platit e kaznu u
iznosu od 50 KM.
Talijanski ministar prometa Alessandro Bianchi namjerava obavezati
proizvoae automobila da u sve nove automobile ugrade tehniko
ogranienje brzine. Prema Bianchijevim zamislima ubudue se ne bi mogli
registrovati automobile koji omoguavaju brzini od preko 160 km/h. Ta
brzina ionako je daleko vea od najvee doputene brzine na najveem
broju europskih autocesta, smatra ministar.
On smatra da bi automatsko ogranienje brzine smanjilo broj poginulih na
talijanskim cestama za 1.0005.

3.2 Radna hipoteza i pomone hipoteze

Cestovni saobraaj, koji dominira i u putnikom i u teretnom prijevozu, u
usporedbi s ostalim granama prometa daleko u najveoj mjeri negativno
utie na okolinu. Najvea prijetnja je konstantni porast emisije tzv.
Staklenikih plinova koji direktno ili indirektno utiu na globalno
zagrijavanje, promjenu klime, a time i na ljudsko zdravlje.
5

http://www.bih-rss.net/article_italija_uvodi_automatsko_ograni%E8enje_brzine_automobila__68876.htm

3.2.1 Svrha i ciljevi istraivanja

Zbog sve veeg tetnog uticaja na okoli, u svim sektorima pa tako i
prometnom, da je se velika panja njegovoj zatiti. Kako bi se negativan
ekoloki uticaj prometa smanjio, nuno je provesti niz mjera. U radu e biti
prikazane mjere dosadanjeg razvoja, sadanje stanje i perspektiva
smanjenja emisije tetnih sastojaka izduvnih gasova.
3.2.2 Znanstvene metode
Pri istraivanju i formuliranju rezultata istraivanja ovog rada, koritene su
sljedee znanstvene metode:
- metoda analize
- metoda sinteze
- metoda dokazivanja
- statistika metoda
- metoda uzoraka

3.2.3 Dosadanji razvoj emisije sastojaka izduvnih gasova

U drugom poglavlju biti e razmatran dosadanji razvoj emisije tetnih
sastojaka izduvnih gasova kod cestovnog saobraaja. Primjer e biti
objanjen na kvaliteti zraka u odreenom razdoblju na teritoriji BiH.
Kvaliteta zraka u BiH, posebno u zimskim mjesecima, ne zadovoljava iako
je zadnja godina poboljana. Kada je rije o vozilu kao izvoru zagaenja
8

zraka osnovna rasprava vodi se u okviru primjene klasinih motora s

unutarnjim

sagorijevanjem

(SUS),

koji

dominiraju

naim

ulicama.

Drumski saobraaj doprinosi mnogim problemima u ivotnoj sredini, jer je

zavistan od neobnovljivih fosilnih goriva, naroito nafte. Prouzrokuje buku i
zagaenje vazduha, zemljita i vode, bioloke i drutvene uticaje, ako i
uticaje zbog upotrebe zemljita, koji mogu djelovati lokalno na elemente
ivotne sredine.
Regionalno (emisije izduvnih gasova utiu na kiselost), pa ak i globalno
(gosovi koji utiu na zagrijavanje atmosfere i promjenu klime).
Emisija iz vozila se sastoji od nekoliko stotina jedinjenja. Znaajne
materije-zagaivai ukljuuju materije u obliku tenih ili vrstih estica,
ugljen monoksid, ugljen dioksid, azotni i sumporni oksidi i ugljovodonici,
koji se zajedno nazivaju isparljiva organska jedinjenja. Emisije iz vozila
takoe ukljuuju trajnja jedinjenja, koja mogu ostati u ivotnoj sredini
mogo godina, kao to su teki metali (olovo, kadmijum, poliaromatini
ugljikovodonici i ogranohlor).
Materije u obliku malih vrstih ili tenih estica, naroito onih malog
prenika, povezane su sa bolestima plua /dizel motori su najvaniji izvor
ugljen monoksida), ugljen dioksid je gas koji zagrijava stmosferu, azotni
oksidi su povezani sa respiratornim problemima i doprinose indirektno
globalnom zagrijavanju.

3.2.4 Oneienje okolia

Zagaenje zraka od cestovnog saobraaja ozbiljno ugroava zdravlje ljudi,

dok buka motornih vozila ometa normalan rad i boravak ljudi u gradskim
podrujima to ukazuje na potrebu primjene svih moguih akcija i mjera
kojima bi se kontrolisala emisija zagaivaa motornih vozila. Smanjenje
upotrebe fosilnih goriva, smanjenje broja preenih kilometara, uvoenje
novih tehnologija itd. znaajno bi uticalo na smanjenje emisije izduvnih
gasova. Da bi se ovi programi proveli i bili upotrebljivi, neophodna je i
asistencija dravnih institucija, uz iju bi se pomo, kontrolom vozila na
cesti, omoguilo odravanje emisije izduvnih gasova ispod graninih
vrijednosti. Pored toga neophodno je i inoviranje zakona o zatiti okolia u
postvepenom prihvatanju evropske registrative.

3.3. Izgradnja novih cesta

Izgradnja cesta je uvijek izazovan posao. Takvi poduhvati zaokupljaju
panju kako strune javnosti tako i obinih ljudi, a na prostorima Bosne i
Hercegovine uz to esto se mijeala i politika. U sljedeem periodu politika
modernizacije i izgradnje cestovne mree morae intezivno da se razvija,
naroito kada je u pitanju izgradnja autocesta i brzih saobracajnica. Kao
dio ovog nastojana Bosna i Hercegovina je na II Panvropskoj konferenciji
ministara transporta EU (odranoj u Helsinkiju, avgusta 1997. godine)
dobila koridor V-C : Budimpesta - Osijek - Sarajevo - Ploe kao krak
koridora V6. Izgradnja modernog prometnog sistema je od velikog znaaja
za Bosnu i Hercegovinu u cilju zadovoljavanja zahtjeva evropskog
prometnog sistema kao bitnog uslova integracije Bosne i Hercegovine u
evropski prometni sistem. Geografski poloaj koji kroz istoriju ini Bosnu i
Hercegovinu sjecitem evropskih puteva istovremeno je ini i jednim od
najteih cestovnih pravaca zbog njenih geomorfolokih uslova terena
kojima prolazi. Zbog toga proces izgradnje Koridora Vc zahtijeva ogromna
materijalna sredstva.

Prof. Dr efkija eki, Uvodno izlaganje na tribini Vijea kongresa bonjakih intelektualaca, Sarajevo,
16.02.2002. godine

10

Proces izgradnje Koridora Vc e biti dugoroan proces. S toga politiku

izgradnje autoceste na Koridoru Vc treba voditi na nain koji najvie
odgovara

interesima

Bosne

razvojem

drave

ali

privrednim

Hercegovine,
i

realnim

usklaen
projekcijama

sa

ukupnim

finansijskih

mogunosti.
Sa izgradnjom prve dionice na Koridoru Vc se poelo 2001 godine, na
dionici Podlugovi Joanica, u ukupnoj duini 11,50 km. Izgradnja prve
dionice je zavrena 2003. godine kada je ista putena u promet.
Izgradnja druge dionice je predstavljala kontinuitet u nastavku izgradnje
autoceste na Koridoru Vc a izvrena je na dionici Visoko Podlugovi, u
ukupnoj duini 8,50 km. Izgradnja druge dionice je izvedena u periodu
2005. 2006. godina nakon ega je ista putena u eksploataciju.
Zavretkom radova na dionici Dobrinja Kakanj Federacija BiH raspolae
sa 37 km savremene auto ceste.
Za realizaciju izgradnje Koridora Vc planirani su sljedei izvori prihoda 7:

Prihodi iz budeta BiH;

Prihodi od taksi na naftu i naftne derivate;

Prihodi od cestarine;

Prihodi od kreditnog zaduenja.

Proces finansiranja i izgradnje autoceste na trasi Koridora Vc dugoroan

proces iju realizaciju treba voditi na nain da najvie odgovara interesima
Bosne i Hercegovine ali istovremeno da mora biti usklaen sa planiranim
ukupnim razvojem drave i realnim projekcijama finansijskih mogunosti
drave.
Ovakav poetni pristup omoguava da se u poetnoj fazi projekta
pralaleno gradi i stvaraju uslovi za novi zamah u gradnji kroz obezbjeenje
novih, sigurnih izvora finansiranja koji se odnose na uvoenje takse na
naftu i naftne derivate, izdvajanje iz budeta BIH, uvoenje cestarine i
dobivanje prvog kreditnog iznosa.
Ovime se osigurava finansijska konstrukcija za prvih 80 km autoputa to bi
u narednoj fazi moglo da znai da pozicija Bosne i Hercegovine ve na
7

Finansiranje i izgradnja autoceste Zenica Sarajevo Mostar na trasi Koridora Vc, Federalna Direkcija za
izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta, Dubrovnik, novembar 2007.

11

ovome projektu dobiva na snazi u eventualnim pregovorima sa moguim

privatnim partnerima u realizaciji kompletne autoceste Zenica Sarajevo
Mostar na principu punog partnerskog odnosa u nekom od oblika javnog
privatnog partnerstva.
Partnerstvo se ogleda u tome da drava ne mora prihvatati nepovoljna
finansijska rjeenja eventualnog mogueg modela jer u sluaju
nepovoljnog (po dravu) partnerskog odnosa sigurnom realizacijom prve
faze (realizacija prvog kredita) bi se stvorilo povjerenje kod meunarodnih
institucija u nastavak realizacije na tradicionalni nain.
Sa druge strane, u sluaju povoljnog partnerskog odnosa (po dravu) sa
privatnim sektorom u nekom od oblika javnog privatnog partnerstva dravi
ostaje viak sredstava (evidentan u gotovinskom toku realizacije projekta)
koji dalje moe da ulae u nastavak izgradnje u nove dionice autoceste na
trasi Koridora Vc u smjeru juno od Mostara ka granici sa Republikom
Hrvatskom.
3.3.1 Potrebe dosljedne primjene mjera za zatitu zraka
Za zatitu okolia potrebno je uloiti velika sredstva a oekivani rezultati
nisu ni brzi ni lako uoljivi. Meutim to je investicija za zdraviju budunost i
poboljanje kvalitete ivota. Zakon o zatiti okolia propisuje da se
sredstva za finansiranje zatite okolia osiguravaju u dravnom proraunu,
proraunima jedinice lokalne samouprave i jedinice regionalne
samouprave, fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, te drugih
izvora.

3.3.2 Izgradnja novih parking prostora

U procesu urbanistiko saobraajnog planiranja jedna od osnovnih dilema
je koliko parking mjesta obezbjediti za odreene vrste aktivnosti
(stanovanja, rad, trgovina i sl.) i u kojim dijelovima grada (centralna zona,
ruralno podruje, i sl.).

12

urbanistikom

planiranju

potrebe

za

parkiralinim

povrinama

procjenjuju se u zavisnosti od stepena atrakcije gradskih sadraja i stanja

sistema

javnog

gradskog

saobraaja,

uz

istovremeno

sagledavanje

mogunosti prostora.
U pogledu planerskih i tehniko eksploatacionih karakteristika od uticaja
na programske uvjete za projektovanje treba razlikovati tri osnovne grupe
parkiralita.
Parkiralita uz mjesto stanovanja predstavljaju potrebu koja se po
vanosti izjednaava sa drugim elementima opremme stana. Zato je
normalno da izgradnja i odravanje ovih parkiralita budu vezani uz
stambene fondove.
Parkiralita uz mjesta rada planiraju se uz znaajnije koncentracije
radnih mjesta
(industrija, administrativni kompleksi, bolnice i sl.).
Parkiralita ope namjene planiraju se uz atraktivne urbanistike
sadraje (trgovina, poslovanje, zabava i sl.) kao javni objekti. Oni treba da
omogue koritenje putnikih automobila u line svrhe putovanja. Budui
da su najvee koncentracije atraktivnih sadraja u centralnoj zoni praene
i najotrijim prostornim ogranienjima, ova vrsta parkiralita u velikim
gradovima se organizuje u vieetanim podzemnim ili nadzemnim
objektima.

3.4 Emisija tetnih tvari u gradskom saobraaju

3.4.1 Upravljanje cestama, eljeznicom
U Federaciji Bosne i Hercegovine magistralnim cestama upravlja Direkcija
cesta pri Vladi Federacije BiH, koja ima status pravnog lica. Ova direkcija
upravlja mreom od oko 2024 km magistralnih cesta i odgovorna je za
stanje na njima, ukoliko ugovorom sa izvoaima radova odgovornost nije
prenesena na izvoaa. Direkcija cesta ima svoje izvore prihoda, koji se

13

ostvaruju iz naknade za ceste, iz maloprodajne cijene goriva i od

registracije vozila, kao i drugih manjih izvora8.
U FBiH, regionalnim, odnosno kantonalnim cestama upracljaju direkcije za
ceste u kantonima, a lokalnim cestama upravljaju nadleni optinski
organi.
U Republici Srpskoj, magistralnim i regionalnim cestama, u ukupnoj duini
od oko 4148 km, upravlja direkcija za puteve pri Ministarstvu saobraaja i
veza, a sredstva za odravanje, rekonstrukciju i razvoj usmjeravaju se
preko budeta Republike Srpske na ovu direkciju9.
Organizacija eljeznikog sistema u BiH prema Zakonu o eljeznicama BiH,
zasniva se na principu razdvajanja usluga u eljeznikom prevozu i
eljeznike infrastrukture10. Upravitelju infrastrukture izdaje se dozvola za
upravljanje javnom eljeznikom infrastrukturom, a eljeznikom operatoru
licenca i potvrda o sigurnosti.
eljezniki prevoz u BiH obavljaju dva javna preduzea: eljeznice FBiH sa
sjeditem u Sarajevu, i eljeznice RS sa sjeditem u Banja Luci. Za
upravljanje eljeznikom infrastrukturom osnovana je javna korporacija
eljeznice BiH.
JP eljeznice FBiH ili Javno preduzee eljeznice Federacije Bosne i
Hercegovine su javno preduzee u vlasnitvu Federacije BiH. Ovo
preduzee je osnovano u 2001. godini odlukom Vlade Federacije BiH o
spajanju JP eljeznice BiH i JP eljeznice Herceg-Bosne.

3.4.2 Emisija tetnih tvari motornih vozila

Promet motornih vozila u gradovima uvjetovan je bezbrojnim injenicama
od

gustoe

prometa,

vrste

ceste

preko

naina

pogona

sve

do

induvidualnog ponaanja svakog vozaa. Svi ti faktori imaju mjerodavan

uticaj na potronju energije i emisiju tetnih tvari. Od mnogobrojnih tetnih
8

efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo,

2005., strana 306
9
isto
10
Alija Behmen, Organizaciono i poslovno restruktuiranje eljeznica Bosne i Hercegovine za trini koncept
poslovanja i razvoja, Zbornik referatov, Ljubljana Portoro, 12. 13. maj 2005, str, 227.

14

tvari koji se emituju obino tehniki odreuju ono to se pojavljuje u

znatnim koliinama, kao to su duini oksidi, ugljini monoksid, neizgoreni
ugljikovodonici i estice. Emisije sumpornog dioksida i olova izraunavaju
se na temelju sadraja sumpora odnosno olovnog alkila u gorivu i potronji
goriva. Oneiujue tvari isputaju se u zrak u obliku plinova, para i
praina. Izduvni gasovi sadre preko 500 organskih i anorganskih tvari.
Njihov sastav ovisi o koritenom gorivu, stepenu izgaranja i reimu rada
motora. Pare obino nastaju prilikom punjenja automobliskih rezervoara i
sipanjem goriva na benzinskim pumpama. Praine nastaju zbog gubitka
tereta, troenja guma, obloga konica i drugih pokretnih dijelova
automobila, ali i troenja zastora kolovoza. Emisija tetnih tvari zavisi
prvenstveno o veliini i strukturi prometa, dinamici vonje (slobodan tok,
zastoji), jaini izvora i trajanju emisije, starosti i opem stanju vozila.
Djelovanje oneiujue tvari na okoli oituje se na globalnoj razini
promjenom klime, na regionalnoj razini pojavom kiselih kia, a na lokalnoj
razini pojavom smoga.

3.4.3 Stakleniki plinovi i globalno zagrijavanje, kisele kie

Emisija staklenikih plinova, prvenstveno ugljikova dioksida CO2, metaha
CH4 i duikova dioksida N2O, smatra se jednim od najveih problema
dananjice u zatiti zraka.
Stakleniki plinovi prirodno se nalaze u atmosferi, ali je porast njihove
koncentracije u zadnje vrijeme, uglavnom rezultat ljudskih aktivnosti.
Znatan dio emisije staklenikih plinova dolazi iz prometa kao posljedica
izgaranja fosilnih goriva. Najvie emisija ugljinog dioksida u prometu
dolazi iz drumskog saobraaja, a samo mali dio od ostalih oblika prometa.
Potrebno je napomenuti da su motorna vozila odgovorna za priblino
polovicu emisija CO2 u sektoru prometa i oko 12% sveobuhvatnih emisija
CO2 u EU. Procjenjuje se da je CO2 odgovoran za oko 50% globalnog

15

zagrijavanja iako je u ukupnoj emisiji staklenikih plinova zastupljen preko

60%.
Sumporna i azotna jedinjenja doprinose stvaranju kiselih kia i isuivanju
zemljita. Neka isparljiva organska jedinjenja su motogena, kancerogena i
neurotoksina (npr. Smrtnost od raka se povezuje sa izloenou benzolu i
poliaromatinim ugljikovodonicima).
Upotreba

zemljita

je

takoe

problematino

pitanje,

jer

prevozna

infrastruktura onemoguava korienje zemljita u druge svrhe (npr. za

poljoprivredu), a gradsko irenje stvara potrebu za veom prevoznom
strukturom, to moe biti kontraproduktivno sa stanovita ouvanja
ivotne sredine.

3.4.4 Naknade u funkciji zatite okolia

U BiH, prema odredbi lana 16. Zakona o fondu za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost, prave i fizike osobe vlasnici ili ovlatenici prava
na vozila na motorni pogon, plaaju posebnu naknadu za okoli na vozila
na motorni pogon. Ta naknada plaa se pri registraciji vozila, odnosono pri
provjeri tehnike ispravnosti vozila i njezino plaanje je uslov za
registraciju odnosno ovjeru tehnike ispravnosti vozila. Naknada se
odreuje i plaa prema vrsti vozila, vrsti motora i pogonskog goriva,
radnom obimu ili snazi motora i starosti vozila. Posebnom naknadom za
okoli na vozila na motorni pogon ostvaruje se naelo da oneiiva
plaa, te mogunost finansiranja projekata ieg transporta dijelom
prihoda od te naknade.
Stanovnitvo ima znatan uticaj na drutveno privredni razvoj, a time
posebno na stanje okolia. Openito, vei prihodi i vii ivotni standard
znae i vee korienje prevoznih sredstava, prvenstveno automobila
(osim za odlazak na posao koriste se i za odlazak na godinji odmor, za

16

kupovinu u trgovakim centrima izvan grada...) Svako od nas moe

pridonijeti smanjenju oneienja zraka:
-

Hodanjem

korienjem

javnog

prevoza

umjesto

vonjom automobilom;
-

Vonjom tedljivog automobila;

Redovnim servisiranjem automobila.

3.5 Potreba za donoenjem novih programa zatite okolia

Investiranja, posebice u podruju prometa, energetike, veza, vodnog
gospodarstva i sl. Nesumnjivo je da realiziranje toga zahtijeva veoma
opsena investicijska sredstva, kojima ne raspolae veina zemalja,
posebice onih manje razvijenih i u procesu pretvorbe. Stoga su ove zemlje
nedvojbeno

upuene

na

potrebu

angairanja

stranog

kapitala

za

realiziranje spomenutih ciljeva i interesa zatite ivotne sredine.

S tim ciljem doneseni su zakoni o koncesijama u Bosni i Hercegovini,
na entitetskim i na dravnoj razini. Zakoni su u potpunosti meusobno
sukladni, a njima se utvruju uvjeti pod kojima se domaim i stranim
pravnim osobama mogu dodjeljivati koncesije za osiguranje infrastrukture i
usluga, financiranje, projektiranje, izgradnju, odravanje i upravljanje
radom te infrastrukture i s njom povezanih objekata i ureaja, kao i
koritenje prirodnih resursa u svrhu zatite okolia.

17

Radi privlaenja stranog ili agairanja domaeg kapitala, moraju se

stvarati povoljni uvjeti za poslovanje, odnosno povoljno investicijsko
ozraje za strane i domae investitore.
Republika BiH se mora opredijeliti za zatitu i ouvanje okolia donoenjem
brojnih propisa u tu svrhu. Meutim, u dijelu koji se odonosi na saobraaj
ne ostvaruje planiranje ciljeve. Saobraaj je nedovoljno zastupljen u
optinskim programima zatite okolia. Takoe su samo za manji broj
gradova izraene saobraajne studije i veinom obrauju pitanja
organizacije prevoza bez detaljne analize pritisaka na okoli.
Dodatne mjere koje drava, odnosno jedinice lokalne i podrune
samouprave mogu poduzeti kako bi smanjile oneienje zraka do kojeg
dolazi upotrebom vozila na motorni pogon su primjerice:
-

izdvajati vie sredstava za poboljanje javnog prevoza

(posebno tramvajskog u gradovima koji ga imaju), i
izgradnju biciklistikih staza (postaviti odgovarajucu
opremu za njihovo prakiranje) kao i za promovisanje
putovanja njima,

koristiti alternativan goriva u javnom prevozu,

ulagati u razvoj eljeznikog saobraaja, pomorstva i

unutranje plovidbe, te prevoz tereta to vie
preusmjeriti na te grane saobraaja,

ograniiti ili zabraniti upotrebu motornih vozila u

odreenom podruju (uspostaviti zone zatite okolia).

U okviru Evropske unije uslijedile su brojne aktivnosti na definisanju i

provoenju odgovarajue saobraajne politike kroz tzv. zelenu knjigu
(Green paper) kojom se nastoje rijeiti najvaniji problemi u Evropi.
Saobraajni sistem BiH e se razvijati s Evropskim te e u najveoj mjeri
odrati razvojne spoznaje i iskustva koja e se pokazati opravdanim i
prihvatljivim u najveem broju Evropskih zemalja.
Osim nabrojenih perspektiva, autori daju jo neka od moguih rjeenja za
smanjenje emisije tetnih plinova odnosno estica kao krajnjih ostataka
sagorijevanja:

18

postavljanje rampi za apsolutnu zabranu saobraanja u

jezgri grada (osim vozila intervencije, dostave)
eventualno za prevoz nepokretnih i teko pokretnih
osoba moe biti na raspolaganju vozilo s' druge strane
rampe koje e te osobe dovesti do eljenog cilja,

osiguravanje sredstava iz gradskih i optinskih prorauna

za subvencioniranje taksi prevoznika, kako bi svojom
niskom cijenom bili dostupni veem broju graana, te
time poticali ne polaganje vozakih ispita,

popunjavanje kapaciteta u osobnim automobilima,

umjesto dosadanjeg stanja,

mjesta za parkiranje u centrima gradova prenamijeniti u

zelene povrine, vrtove, parkove i sl. ,

uvesti vozila na baterije koja e se iznajmljivati u

neposrednoj blizini centra grada, zatim e se ispunei
obaveze u gradu (kupovina, posao i sl.), automobil
odvesti do punjanice (garae)- rent-a-electric-car.

4. Zakljuak
Saobraajna, kao dio ukupne politike drutva, temelji se na poznavanju
odreenih zakonitosti u odvijanju prometa i uvaavanju njegove funkcije u
ekonomskom i drutvenom sustavu zemlje.
Saobraajna politika trasira pravce u kojima e promet da odgovori
potrebama svih zainteresovanih uesnika, da bude siguran i bezbjedan,
priutiv, ekonomski stimulativan i efikasan i da vri minimalan negativan
uticaj na ivotnu sredinu.
Izbor instrumenata saobraajne politike treba da se zasniva na oekivanim
koristima od njihove primjene. Zajedno sa izborom instrumenata, njihovim
meusobnim usklaivanjem, te usklaivanjem instrumenata i ciljeva
saobraajne politike treba dimenzionisati i svaki pojedinani instrument. To

19

je sloen proces koji provode odgovarajua struna tijela u svrhu ouvanja

ivotne sredine.
Zagaenost zraka tetno utie na ljudsko zdravlje, biljni i ivotinjski svijet,
materijale, i stoga je potebno provoditi mjere ouvanja kvaliteta zraka u
svim podrujima, a posebno u ugroenim gradskim i industrijskim
sreditima. Zagaenost zraka je globalni problem pa ne udi ukljuenost
cijele meunarodne zajednice na njegovom rjeavanju.
Korisinici motornih vozila optereeni su raznim trokovima koje prati stalno
poveanje cijena goriva. Alternativna goriva i hibridni automobili u pravilu
smanjuju trokove i pridonose smanjenju zagaenosti zraka.

5. Literatura
[1] Juraj Padjen, Prometna politika, Informator, Zagreb 1996.
[2] Prof. Dr. efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama,
Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2005.
[3] Prof. Dr efkija eki, Izgradnja autoceste dravni prioritet BiH, Uvodno
izlaganje na tribini Vijea kongresa bonjakih intelektualaca, Sarajevo,
16.02.2002. godine
[4] Dokument o politici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini, 27. jul
2007. Sarajevo

20

[5] Finansiranje i izgradnja autoceste Zenica Sarajevo Mostar na trasi

Koridora Vc, Federalna Direkcija za izgradnju, upravljanje i odravanje
autocesta, Dubrovnik, novembar 2007
[6] Osman Lindov, Znaaj tehnike ispravnosti motornog vozila sa aspekta
ekolokih i sigurnosnih parametara, Referat na znanstveno

strunoj

konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo,

februar, 2009.
[7] Mehmed Konakovi, Sigurnost saobraaja posmatrana kroz usmjrenu i
selektivnu kontrolu rada sistema tehnikog pregleda vozila, Referat na
znanstveno

strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki

pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009.

[8] Internet izvori
http://www.dnevniavaz.ba/forum/viewtopic.php?f=2&t=289&start=60
http://www.bih-rss.net/article_italija_uvodi_automatsko_ograni%E8enje_brzine_automobila__68876.htm

http://www.rao.hr/0%20-%20PARKEX%20-%20HPU-%20m-parking%20-%20web.htm
http://www.dzm.hr/homologacija/
http://web.efzg.hr/dok//TUR//TIP-2.pdf

21