TEME: FAZA BREAK POENA

i PRIPREMA MEA
PREDAVA: IGOR KOLAKOVI

FAZA
BREAK
POENA

ODBOJKAKA
IGRA
FAZA NAPADA
(Napad iz prijema)

FAZA BREAK
POENA
(Kontra-napad, odbrana)

PRIJEM SERVISA

SERVIS

DIZANJE NAKON
PRIJEMA

BLOK

ODBRANA POLJA
SME
DIZANJE NAKON
ODBRANE
ZATITA
NAPADAA

KONTRA NAPAD

ZATITA
NAPADAA

U odbojkakoj igri, dakle, postoji faza prvog napada (promjena ili sideout) i faza odbrane. Ovu drugu fazu zovemo faza kontra-napada a ustalila se
i sa nazivom faza break poena.
Uspjenost u osvajanju break poena zavisi od kvaliteta servisa i od
zone u koju se servira. Onog trenutka kada serviramo, naa odbrambena
taktika u ovoj fazi igre se pokree: blok, odbrana u polju i kontra-napad sa
zatitom, koji predstavlja nastavak dobre odbrane. Neki odbojkaki
teoretiari i praktiari smatraju da uopte ne treba govoriti o fazi odbrane, ve
o fazi kontra-napada: za njih se odbojkako nadigravanje sastoji upravo od
napada i kontra-napada.

SERVIS
Elementom servisa poinje faza break-poena, odnosno poinje sama
igra. Pravilni taktiki izbor i vjetina realizacije servisa esto odluuju o
rezultatu utakmice i pobjedniku i oprjedjeljuju nau taktiku bloka i odbrane.

CILJ
SERVISA

Postii poen (as) ili

olakati osvajanje
poena(as kontra)

Oteati mogunost
brzog i
raznovrsnog
napada protivnika

Izvesti siguran
servis

Razlikujemo tehniku i taktiku float i skok servisa.

Kada govorimo o tehnici serviranja osvrnuemo se samo na elemente
tehnike skok-servisa:

ELEMENTI
SKOK SERVISA

DUINA
ZALETA

PRAVILNO
PODBACIVANJE
(moda jedan od
najvanijih
elemenata)

UDARAC U
NAJVISOIJOJ
TAKI

POKRET AKE

Taktika servisa zavisi od:

individualnih mogunosti servera (tehnikih, taktikih,
psiholokih)
uinka i karakteristika svake pojedinane protivnikove
rotacije na prijemu servisa
kretanja toka utakmice
izbora redosljeda igraa na servisu
Trener je zaduen za utvrivanje toka igre izborom:
redosleda igraa na servisu
ko rizikuje na servisu
kada se moe rizikovati ili ne moe rizikovati
kako i gdje treba servirati

Prilikom izbora redosljeda igraa na servisu, a uzimajui u obzir

njihove individualne mogunosti, bilo bi dobro ukomponovati tim sa 3-4
igraa koji mogu uspjeno jako i riskantno servirati, kao i druga 2-3 igraa sa
svojim
sigurnim, kontrolisanim servisom. Njihovim naizmjeninim
rasporedom omoguili bi da ekipa ne gubi ritam servisa estim grekama a
serveri koji reskiraju bi imali manji pritisak moguih ekipnih greaka u nizu
na ovom elementu. Naravno da ovaj princip nije uvijek mogue u cjelini
ispotovati ali treba teiti ka njemu.
Preuzimanje rizika na servisu postao je vaan princip u dananjoj
odbojci, pogotovo protiv jakih timova koji su dominantni u prvom napadu.
Meutim, rizian servis ne smije da bude samo proizvod trenutne
inspiracije igraa! Serveri su spremni da preuzmu rizik zahvaljujui
samopouzdanju koje su stekli tokom uspjenog i dugotrajnog treninga takvog
servisa.
Igrae koji posjeduju element inspiracije i spremnosti na rizik ipak treba
bodriti da tokom mea serviraju utrenirani servis, uprkos grekama koje su
mogue u njegovom izvoenju. Treba ih usmjeravati da razmiljaju u
pozitivnom pravcu kako da osvoje poen ili pripreme osvajanje poena, ne
nikako u pravcu razmiljanja da ne naprave greku tada su one i najee.
Greke su sastavni dio odbojkakog nadigravanja i nemogue ih je eliminisati
ali se uvijek tei njihovom smanjivanju.
Postoje odreene situacije za vrijeme utakmice kada je naroito vano
da imamo sigurnost na ovom elementu, ak i po cijenu slabijeg, ali ne i slabog
servisa.
Takve situacije imamo:
na poetku mea
na set ili me lopti
nakon greke prethodnika, ili vie prethodnika
nakon prekida igre (time-out, izmjena protivnika, sopstvena
taktika izmjena)
nakon svoje greke u prethodnoj rotaciji
nakon dugog, tekog poena
kada protivnik uzastopno gubi poene

Nije lako nai mjeru i ravnoteu jaine servisa u trenutku kada se

podrazumijeva da se ne smije pogrijeiti. Ove mogunosti opredjeljuju
kvalitet igraa.
Veoma je vano da svaki igra ima tehniki nivo koji mu omoguava da
ostvari vie vrsta servisa i da ih primjenjuje u zavisnosti od taktikih interesa.
Danas imate igrae na visokom nivou koji koriste samo jednu vrstu servisa,
istog inteziteta, bez sposobnosti mijenjanja ak ni pravca tog servisa i tada se
ograniavaju taktike mogunosti ekipe na sevisu. Ovi igrai, na primjer,
koriste samo skok servis pa kada postoji pritisak rezultata i teke situacije,
serviraju izuzetno blago tako da se protivniki napad svodi na nivo napada iz
lagane kontre bez ikakvog pritiska na prijemu. To moe biti i psihiki
problem, ne samo tehniki nedostatak a u toj situaciji je bolje odservirati flot
servis na odreenog igraa ili u odreenu zonu sa unaprijed odreenim
taktikim planom. Tehniki bolje obueni i psiholoki stabilniji igrai imaju
mogunost ove promjene. Treba puno rada, vremena i strpljenja da se ve
formirani igrai sa svojom izraenom sujetom ubijede da vjeruju u promjenu
vrste svog servisa u opisanim situacijama.
Na osnovu karakteristika pojedinanih protivnikih rotacija na prijemu
servisa, do kojih se dolazi na osnovu analiza, trener odreuje zone ili igrae
gdje e se servirati kako bi se ostvarili ciljevi servisa.

Taktika servisa obuhvata vie taktikih zadataka, koji se mogu postaviti

kao dio individualne i ekipne taktike:

TAKTIKA SERVISA
IZBOR
ZONE
SERVIRANJ
A
ZONE PRIJEMA
IZ KOJIH DIZA
UPUUJE
LOPTE U
PREDVIDIVE
ZONE NAPADA
(npr. ako lopta
dolazi iz zone 1,
diza obino ne
daje iza glave, ili
iz zone prijema
4-5 ne daje igrau
koji je primio

IZBOR RITMA I
INTENZITETA I
NJIHOVE
PROMJENE

IZBOR
PROTIVNIKOG
IGRAA

POVREMENE
DUINE
SERVISA (Dui i
krai servis)

SLABIJEG
PRIMAA

servis)
ZONA
KONFLIKTA

KRATKI SERVISI
U SREDINU
TERENA ZBOG
USPORAVANJA
PROTIVNIKOG
NAPADA

ZONE UZ LINIJU
TERENA

NA IGRAA /
NAPADAA
PREDNJE LINIJE
(primaa i igraa
prvog tempa) I
NAPADAA SA
PAJPA (ovo se radi da
bi se njihov napad
usporio ili se izbacili
iz napada)

NA IGRAA KOJI JE
PSIHIKI
NESTABILAN U
ODREENOM
PERIODU MEA

NA IGRAA KOJI JE
TEK UAO U IGRU

POVREMENA
PROMJENA PUTANJE
SERVISA
(paralela / dijagonala)

BLOK
Blok je integralni dio odbrambenog sistema, prva linija odbrane, pa
zajedno sa odbranom u polju ini sistem u kojem se meusobno uslovljavaju
ova dva elementa. Zato ga ne treba posmatrati izolovano.

ZADACI BLOKA

NEUTRALIZACIJA
PROTIVNIKOG
NAPADA VE NA
SAMOJ MREI
(osvajanje direktnog
poena)

AMORTIZACIJA
NAPADA (pasivni
blok) I
OMOGUAVANJE
OLAKANE
ODBRANE

USMJERAVANJE
NAPADA
PROTIVNIKOG
NAPADAA
ZATVARANJEM
ZONE JAEG
PROTIVNIKOG
PRAVCA, KAKO
BI IGRAI
ODBRANE POLJA
BILI USPJENIJI

Za uspjenost odnosa bloka i odbrane polja, treba obratiti panju na:

tehniku bloka i odbrane
taktiku (rasporedom igraa na mrei i rasporedom igraa u
polju na osnovu rasporeda igraa na mrei)

GLAVNE KOMPONENTE INDIVIDUALNE

TEHNIKE BLOKIRANJA

VRIJEME
SKOKA

MJESTO
SKOKA

KRETANJE U
BLOKU

BONO
(za kratka rastojanja)

UKRTENIM
KORAKOM
(za vea rastojanja)

POINJE OTVARANJEM
(bonim korakom) I
NASTAVLJA SE
UKRTENIM

POINJE UKRTENIM
KORAKOM, KORISTI SE
ZA BRE LOPTE I BRI
JE OD PRETHODNOG

Vrijeme i mjesto skoka najbolje odreujemo gledajui napadaa, a

manje loptu.
Bloker:
procjenjuje prijem protivnika
procjenjuje dizanje protivnika
uvijek mora da zna ko je na suprotnoj strani mree
(karakteristike napadaa)
mora biti jako skoncentrisan na napadae (a ne na svoga
servera)
Kada lopta izae iz ruku dizaa, treba pratiti zalet napadaa, a ne loptu.
Zalet treba da bude usmjeren ka prsima onoga ko je u bloku. Vano je
skoiti frontalno, jer se tako napada bolje vidi, pa je lake odrediti vrijeme i
mjesto skoka u blok.

Igrai (krajnji) vole boni skok zato to tako skau visoije. Meutim,
tokom bonog skoka postoji samo jedan trenutak u kojem se ruke nalaze na
pravom mjestu, tako da igraima treba objasniti i pokazati prednosti
frontalnog skoka u odnosu na boni, pogotovo na kraim rastojanjima i kada
nemamo previe vremena za skok.
Takoe, vaan element analize za odreivanje mjesta za skok u blok je
poloaj stopala prilikom skoka u blok, bez obzira na vrstu kretanja i skoka.

Tei se da, u trenutku odraza, vrh stopala bude pod uglom od 90 u

odnosu na liniju ispod mree. Takav ugao omoguava vertikalni skok.

Ukoliko igra ne uspije da postavi stopalo pod tim uglom, spoljanja
ruka bloka nee prei na suprotnu stranu terena, zbog ega se rizikuje
prolijetanje u bloku, to znaajno kvari njegov kvalitet. Time emo
protivnikom napadau olakati posao.
Poslije mjesta i vremena za skok u blok, trea komponenta individualne
tehnike blokiranja je poloaj ruku. Ruke u bloku moraju biti ispruene i
orjentisane to je vie mogue nagore i prema naprijed. Runi zglobovi ne
smiju biti puno savijeni i minimalno slijede pravac ruke a razmak izmeu
palaca ne smije biti veliki.

Problem koji treba izbjei u kretanju u bloku je prolijetanje,

pogotovo kada se srednji bloker kree u bloku, jer se tako otvara dijagonala ili
sredina terena, to zbunjuje igrae u polju!

elio bih da se osvrnem i na blokiranje prvog tempa a primjenjujemo

dva naina:

1. ITANJE

rtvuje se blokiranje prvog tempa da bi se dao prioritet drugom tempu

u situacijama kada protivnik ne pribjegava preesto prvom tempu
Bloker skae nakon dizanja
Ruke u bloku se dre to visoije, noge malo savijene (ugao od 130) i
nema kretanja nadolje prilikom skoka, samo nagore
Dobro odigrani visoki prvi tempo teko e se zaustaviti na ovaj nain,
ali ako je napada imalo zakasnio, moe se izblokirati ili upasiviti.

2. OPCIJA

Ako protivnik ee igra prvi tempo, koji je visok i pravovremen,

odluujemo se za opciju u prvom tempu. Srednji bloker skae to je jae
mogue kako bi zaustavio protivnikog napadaa. Bloker bi trebalo da skoi
prije napadaa ili u istom trenutku sa napadaem.

TAKTIKA BLOKRANJA NA IDEALAN (#) I

POZITIVAN (+) PROTIVNIKI PRIJEM:
U ovim okolnostima kada protivnik ima mogunost brzog napada sa 4
napadaa, taktika blokiranja efikasna je uz:

Adekvatan raspored igraa i postavku bloka i odbrane, u zavisnosti od

karakteristika pojedinaca

Analizu napada protivnika po rotacijama: koji igrai i na kojoj poziciji

po procentima dobijaju najvei broj lopti, u kojem periodu mea, gdje
diza die zavisno od zone iz koje mu dolazi prijem...
Kada je rije o rasporedu igraa i postavci u bloku i odbrani, postoje
dvije mogunosti:

1. UA VARIJANTA

Uu varijantu koristimo kada protivnik esto igra kroz sredinu (penal,

alma, penal iza, pajp) ili zapostavlja igraa iz zone 2 i 1 u prvom napadu.
Tada su krajnji blokeri u poziciji pomoi
prvom tempu.

ili itanja na

2. IRA VARIJANTA

iru varijantu koristimo kada se ee igra brzim loptama na krajeve, a

manje kroz sredinu terena. Krajnji blokeri stoje naspram protivnikih krajnjih
napadaa.
Ova taktika moe biti podlona promjenama tokom samog mea, ili
zavisiti od rotacije do rotacije protivnika, odnosno od karakteristika
protivnikog napada u tim rotacijama.

U dananjoj odbojci, jako se teko braniti u okolnostima idealnog i

pozitivnog prijema, pogotovo tako zvanim ,,blokom 1 na 1.
Vrlo esto emo biti u situaciju da se branimo ,,blokom 1 na 1
(jedinanim blokom) kada napadai visokog nivoa imaju veliku prednost,
pogotovo ako vide poloaj ruku blokera.
Tada postoje dva naina blokiranja:
zatvaranjem odreene zone napada uz miran blok
zatvaranjem neke od zona napada u poslednjem trenutku

Odbrambeni igrai teko mogu da pomognu u takvoj situaciji. Zato

treba zatvarati neku od zona u poslednjem trenutku, sa rukama preko mree.

OPCIJA U BLOKU
U timskoj taktici blokiranja esto koristimo princip opcija u bloku na
idealan prijem protivnika. Analizira se kako protivnik napada u tim
situacijama. Ako se u nekoj rotaciji ee ponavljaju dizanja u jednu ili dvije
zone sa odreenom vrstom napada, moemo se odluiti za tako zvanu
opciju i blokirati prioritetnu zonu napada sa vie igraa.
U mom trenerskom radu,primjenjujem dvije opcije:opciju 4 i opciju 2.

Opcija 4

Koristi se kada protivniki napad ima mali broj (ili nema uopte)
napada iza glave u odreenoj rotaciji a protivniki diza je zakazao penal
kao prvi tempo. Blok udvostruujemo tamo gdje je najvei broj lopti.

Princip je sledei: igra nae zone 4 (krajnji bloker)

skae najjae
mogue na protivnikog napadaa na penalu, i to u zadnjem trenutku,
kako protivniki diza ne bi imao vremena da ga uoi. Srednji bloker ima tri
mogunosti: skae na protivniki napad sa ,,penala, eka pajp, ili ide na kraj
da sa krajnjim blokerom nae zone 2 formira dvojni blok na protivnikog
napadaa zone 4. Naravno, srednji bloker koristi jednu od ovih mogunosti
po dogovoru ili zadatku koji je ranije napravljen a najkasnije neposredno prije
samog izvoenja naeg servisa.

Opcija 2

Koristi se kada ima manje (ili uopte nema) protivnikog napada iz

zone 4, obino na zakaznu almu

kao prvi tempo protivnika. Izvodi se
po istom ili slinom principu kao i opcija 4. Na krajnji bloker iz zone 2 skae
naspram napadaa protivnikog prvog tempa (alma) to je jae mogue, dok
srednji bloker opet ima tri mogunosti, kao i kod opcije 4: skae takoe
naspram protivnikog napadaa koji puca almu, eka pajp, ili ide na kraj i sa
krajnjim blokerom nae zone 4 formira dvojni blok na protivniki napad iz
zone 2 ili 1.
Opcije se koriste:
u zavrnicama setova
u prelomnim trenucima setova
poslije nekoliko izgubljenih poena protivnika, kada moemo da
predvidimo njihovu sledeu akciju
Opcije se nikada ne koriste na samom startu mea, kako ne bismo
prerano otkrili naa taktika opredjeljenja.
Primjenjujui ,,opcije rizikujemo da protivniki diza digne loptu tamo
gdje nismo predvidjeli

; ali to se deava, to je dio odbojke.

TAKTIKA BLOKIRANJA NA NEGATIVAN (-)

PRIJEM:
U sluaju negativnog (-) prijema, moemo blokirati:
dvojnim blokom
trojnim blokom

DVOJNI I TROJNI BLOK NA VISOKOJ LOPTI

Dvojni i trojni blok na visokoj lopti postavlja se kompaktno, u pravcu
protivnikog napada. Veoma je bitno odrediti pravo mjesto i vrijeme za skok.
Izbor mjesta i vremena skoka se vri:
u zavisnosti od daljine lopte od mree u trenutku napada
u zavisnosti od karakteristika protivnikog napadaa
u zavisnosti od mjesta napada po irini mree

DVOJNI BLOK

Kada je u pitanju dvojni blok, kompaktnost u bloku ima veliku vanost.

Meutim, deava se da i u situacijama rasijanog prijema, lopta moe biti
dovoljno brzo dignuta protivnikom napadau. U tom sluaju nije lako
formirati kompaktan dvojni blok, pa insistiram na tome da srednji bloker ne
prolijee i da se ne baca ka krajnjem blokeru, kako bi zatvorio rupu u bloku,
jer e tako samo otvoriti vee mogunosti napadau. Takoe smatram da e
takvim potezom zbuniti svoju odbranu, ne zatvarajui nijednu zonu. Stoga,
zahtijeva se da srednji bloker skoiti pravilno, vertikalnim skokom iz mjesta
do kojeg je stigao u svojoj kretnji ka krajnjem blokeru i tako napraviti tehniki
pravilan blok.

U tom sluaju e sigurno pokriti jedan dio terena, ali e ostaviti i rupu u
bloku, koju e braniti igra zone 6, kao da je u odbrani na jedinanom bloku

neto bliim mjestom u svojoj zoni. Sada smo praktino formirali dva
pravilna i jedinana bloka i time omoguili igraima u odbrani da bolje
obavljaju svoj posao.

TROJNI BLOK

Koristi se sve ee pri visokoj lopti kod ekipa na visokom nivou.

Naravno, napad je bolje braniti prvom linijom odbrane (blokom) sa est ruku,
nego sa etiri.
Pri rasijanom ili negativnom (-) prijemu, u trenutku kada je igra ispod
lopte u dubini terena, krajnji igrai u bloku treba da se skupe na rastojanju od

oko 4m
, kako bi lake stigli da formiraju trojni blok na suprotnom, a i
svom kraju, prelazei to manje rastojanje i tedei vrijeme.
Kretnja bloka mora biti kompaktna, da krajnji bloker svojom kretnjom
ne usporava srednjeg a srednji prilazeeg krajnjeg blokera. Preporuljivo je,
pogotovo kada ima vremena, da se krajnji bloker do mjesta za skok u bloku
kree bonim korakom i da koristi frontalni skok kako bi ostala dva blokera
lake sinhronizovala korak sa njim a on bolje odredio mjesto i vrijeme skoka.
Krajnji bloker je zavrnom kretnjom odgovoran za odreivanje mjesta
skoka a srednji bloker glasom ostalim blokerima diktira(n.p. ,,ekaj, ekaj,
sad) vrijeme skoka u trojnom bloku. Takoe je vano da prilazei krajnji
bloker glasno najavi (n.p.,,TRI) trojni blok kako bi krajni bloker znao da
treba da se formira trojni blok i na osnovu toga odredi mjesto skoka.
Kod trojnog bloka je vano insistirati da krajnji bloker zatvori prostor

do antene sa jedne, odnosno druge strane

. Ako je lopta kraa, unutranja
ruka krajnjeg blokera mora biti naspram lopte u trenutku protivnikog

napada
. Izuzetak je situacija u kojoj je lopta dignuta iz zone 5 iz dubine
terena u drugu liniju (zona 1); tada ostavljamo otvorenu paralelu u bloku, jer
vjerovatnoa snanog napada po paraleli u takvoj sitauciji je vrlo ograniena.
Trojni blok koristimo i ako je prednji prima u nemogunosti da napada
zbog pada prilikom tekog servisa

ili je korektor ispao nakon teke

odbrane
. Ali tada ve imamo dirigovanu kretnju blokera, pa samim
tim i laku situaciju za formiranje bloka.
Meutim, trojni blok je teak elemenat i treba ga puno trenirati sa
loptom i bez nje. Njegov uspjeh zavisi od njegove kompaktnosti i uigranosti.

PREUZIMANJE NAPADAA

U sluaju da krajnji napadai ispadnu iz pozicije za napad, a da je lopta

dola do igraa koji moe da igra prvi tempo, slobodni krajnji bloker se
pomjera ka sredini terena i preuzima protivnikog srednjeg napadaa,
olakavajui svom srednjem blokeru izbor ostalih blokiranja. Takva taktika
zahtijeva prepoznavanje konkretne situacije i brzo reagovanje to se postie
dugim uvjebavanjem.

ODBRANA POLJA
Ako prvu liniju odbrane ini blok, drugu liniju ini odbrana polja.
Odbrana i blok su usko povezani. Osnovni zadatak odbrane polja je da
spasi loptu koja prolazi pored bloka, loptu ublaenu blokom ili kroz blok i
omogui svojoj ekipi to kvalitetniji kontra-napad kao mogui zavretak
poena.
Igrai odbrane polja zajedno sa slobodnim blokerima zauzimaju
odreene pozicije na terenu, koje su odgovor na protivniki napad, a i na
poziciju sopstvenog bloka.
esto se kae da je kvalitetna odbrana stvar velike motivacije i da na
pravi nain odraava moral i elju za pobjedom ekipe.
Vane stvari za individualnu odbranu su:

motivacija

stabilnost u poziciji odbrane sa teitem naprijed

u trenutku zamaha protivnikog napadaa, zaustaviti kretnju (ma

gdje se nalazili)

odbraniti lopte po redosljedu: najprije lake, pa teke, pa tek onda

nemogue

ORGANIZACIJA
ODBRANE

POSTAVKA
ODBRANE OD
PRVOG TEMPA
(poetna pozicija)

POSTAVKA
ODBRANE
DRUGOG
TEMPA

POSTAVKA
ODBRANE OD
VISOKE LOPTE

Vrlo je bitno da blok i odbranu organizujemo:

na bazi tehnikih i individualnih karakteristika igraa
tako da se uvijek znaju odgovornosti igraa bloka i odbrane (ta,
ko i dokle pokriva)
Ukoliko imamo nieg krajnjeg blokera, na jednoj, odnosno drugoj
strani, moemo adaptirati nau postavku odbrane u odnosu na takav blok
udvajanjem zone iza krajnjeg blokera igraem zone 6, a u taktikom smislu
srednjeg blokera ee slati u zonu gdje se nalazi na nii bloker. Tako emo
bolje pokrivati loginiji pravac napada protivnika kao i njihovu distribuciju.

Organizacije
odbrane na
naeg nieg
blokera na
napad iz zone 4

Organizacije
odbrane na
naeg nieg
blokera na napad
iz zone 2

MEUSOBNI ODNOS BLOKA

I ODBRANE

PRVA LINIJA
(blok) IMA
OVLAENJA
NA OSNOVU
VE
DOGOVORENE
STRATEGIJE

DRUGA LINIJA
(odbrana polja)
MORA DA ZNA
TAKTIKE
NAMJERE
BLOKERA DA BI
SE BRZO
PRILAGODILA

KOMUNIKACIJA
MORA BITI
BRZA I
EFIKASNA

DISCIPLINA U
POTOVANJU
DOGOVORA
(potovanje
nadlenosti)

Komunikacija izmeu igraa prve i druge linije (bloka i odbrane) je od

velike vanosti. Krajnji blokeri(koji su i odgovorni za odreivanje mjesta za
skok u bloku) kao i srednji blokeri signalizacijom ili verbalno obavjetavaju
igrae odbrane koju zonu terena zatvaraju.
Kao primjer moe da poslui sledea signalizacija:

JEDAN PRST
1. Blok zatvara paralelu (ne ostavljajui u bloku prostor do antene),
ime otvara dijagonalu koju brane igrai druge linije (zone 1, 5 ili 6 u
zavisnosti od toga u kojoj zoni je bloker).

DVA PRSTA
2. Blok je vie orijentisan na zatvaranje dijagonale (ostavljajui u bloku
prostor od dvije lopte do antene), ime otvara paralelu koju brani
igra druge linije (zone 1, 5 ili 6 u zavisnosti od toga u kojoj zoni je
bloker)

SKUPLJENI PRSTI
3. Blok ostavlja prostor od jedne lopte do antene ime ostavlja i manje
prostora za napad po paraleli koju brane igrai odbrane polja uz

bonu liniju terena (zone 1 ili 5 u zavisnosti od toga u kojoj zoni je

bloker)

OPRUENA AKA
4. Srednji bloker se ponaa u zavisnosti od taktike protivnikog dizaa,
pravi izbor gdje da skae ITANJE

STISNUTA AKA
5. Srednji bloker skae iz sve snage na protivniki prvi tempo kako bi
ga zaustavio OPCIJA

KONTRA-NAPAD
Prijem idealnog servisa danas dostie i do 70% ukupnog broja prijema.
To znai da se najee smeuje kada je diza u idealnoj poziciji i da se napad
nakon prijema servisa moe uigravati puno vie u odnosu na kontra-napad.
Realizacija takvog napada kod pobjednika dostie i do 60%.
Sme u kontra-napadu se izvodi u oteanim okolnostima, uz manje
mogunosti dogovora dizaa i smeera. Tada diu ostali igrai, koji nijesu
precizni kao diza, a najee su u pitanju visoke lopte, esto bez prevelikog
zaleta za sme, dok protivnik lake formira blok u takvim uslovima.
Efikasnost smea tada zavisi od repertoara smeera i individualne taktike
smeera.

Sme u kontra-napadu se moe smatrati uspjenim ako iznosi oko 40%.

ORGANIZACIJA KONTRA-NAPADA:
1.

KONTRA-NAPAD NA LAKU LOPTU

Kada protivnik prebacuje loptu bez napada:

Vano je utvrditi kompetencije za dodavanje lake kontre

Napadai zovu glasno vrstu ili tip lopte (maks, polu, devet, penal,
alma...) zavisno od pozicije i funkcije koju imaju u tom trenutku

2.

AS-KONTRA

Kada lopta pree na nau stranu nakon loeg prijema protivnika,

postoji dilema da li takvu loptu udariti ili dodati kontru. Neki treneri

iskljuivo trae da se takva lopta dodaje

, jer smatraju da je veliki
procenat greaka ili slabe realizacije takvog napada, dok je vei procenat
realizacije kontra-napada poslije dodate kontre. Miljenja sam da takva lopta
predstavlja mogunost osvajanja lakog poena i da je treba koristiti, pogotovo
kada se protivniki diza nalazi u drugoj liniji, ili kada igra na mrei
procijeni da protivnikog bloka nee biti. Kada igra nije siguran u svoju
realizaciju, as kontru treba dodati svom dizau a ne udarati. Ovu situaciju
treba trenirati kako bi je igrai prepoznali, mada procjena i realizacija askontre zavisi i od iskustva samih igraa.

3. KONTRA-NAPAD IZ ODBRANE KADA DRUGU LOPTU

ODIGRAVA:
DIZA
Diza e u kontra-napadu koristiti slinu taktiku kao i u procesu
napada, ali njegova startna pozicija i zadaci u igri e se razlikovati. U procesu
napada, diza utrava sa svih 6 pozicija u zonu dizanja, odakle ocjenjuje kako
je lopta primljena.
U procesu kontra-napada, diza ima oteanu ulogu, jer treba prvo da
izvede blok ili odbranu, zavisno od svoje pozicije, pa tek onda da digne
loptu, esto izvan takozvane zone dizanja.
Diza bira taktiku kontra-napada u zavisnosti od:
svoje pozicije ili pozicije ostalih igraa
zaleta koji imaju napadai
pozicije protivnike ekipe (die onamo gdje je protivniki
blok nii)

NEKO OD OSTALIH IGRAA

Dizanje u kontra-napadu ili iz zatite kontra-napada je esto, jako vano
i zahtijeva puno treninga. Kada diza nije u mogunosti da obavi svoj
zadatak zbog ve odigrane lopte u odbrani ili zatiti, ili zbog udaljenosti
lopte, ostali igrai preuzimaju njegovu ulogu. Tada treba da se zna ko die
takvu loptu, a to zavisi od individualnih sposobnosti i kompozicije ekipe
(npr. iz prostora od 3m die srednjak

, a iz prostora van 3m prima ili

libero
).
Treba insistirati da takva lopta, koja je dignuta od igraa koji nisu
dizai, ne izlazi van okvira antena. Tako dignuta lopta, teoretski, kada bi je
pustili da padne bez napada, ne bi smjela da udari van bocne linije terena. U
svakom sluaju treba insistirati na kraoj lopti jer je takva laka za napad.
Dizanje teke druge lopte koju diemo van terena iz kretnje i sa mjesta
koje ne garantuju preveliku preciznost je takoe veoma vana

Obino je takva lopta posljedica teke odbrane ili loeg prijema i ukoliko
bude kvalitetno dignuta a ta situacija pozitivno rijeena, to moe biti vaan
preloman momenat mea. U tim situacijama hrabrimo igrae da slobodno
rizikuju prilikom dizanja druge lopte i da ne tee samo da je zadre u igri

kako bi je prebacili bez napada, kao laku kontru protivniku

. Ova lopta
nakon dizanja treba da doe, po irini, na bilo koji dio mree ali i blizu
mree, sa visinom za mogui napad. Takvu loptu moemo smeovati ili
lagano napucavati u blok pa kroz zatitu doi do jo jednog kvalitetnijeg
napada sa boljim pozicijama i zaletima napadaa. ak je mnogo bolja
mogunost, od naeg laganog prebacivanja, da dignuta lopta pree na stranu
protivnika unutar 3 metra. Tada e protivnicki igraci prednje linije, napadai,
biti prinueni da dodaju kontru u oteanoj situaciji zbog teine takvog
dodavanja i neadekvatnog zaleta napadaa...
Precizno dizanje dubinskih lopti u ovoj fazi ponekad je od presudne
vanosti za uspjenu realizaciju smea i za osvajanje seta i utakmice, zbog
ega smatram da mu treba posvetiti posebnu panju na treninzima.

ZATITA KONTRANAPADA
Zatita smeera je prelazna faza igre koja se javlja kao nastavak napada.
Svaki put kada se smeer zaleti za izvoenje napada, ostatak tima mora da
izvodi zatitu. Efikasna zatita daje smeeru sigurnost u napadu.
Razlikujemo zatitu smeera sa razliitim odgovornostima:

u prvom napadu na idealan i pozitivan prijem
u konta-napadu na idealno dodatu kontru
na negativan prijem, na dignutu visoku loptu
u kontra-napadu na negativnu odbranu, na dignutu visoku loptu
Kako napad postaje sve sloeniji, tako i zatita smeera postaje
sloenija. Danas timovi uvijek imaju 4 igraa u napadu, pa samim tim i vie
problema da izvedu kvalitetnu zatitu smeera. Kao i u odbrani blokom i u
odbrani polja, ni ovdje nema idealne zatite koja moe da pokrije sve djelove
terena. Za dobru zatitu su vane kretnje igraa do svojih pozicija koje je
trener odredio i koje se puno treniraju. Za te obavezne kretnje je potrebna
puna koncentracija, utreniranost i motivacija, jer znamo da igrai najmanje
vole ovaj vaan segment igre. Ono na emu treba insistirati u zatiti je da
igrai gledaju u trenutku smea poloaj bloka (ne svog smeera) kako bi
mogli da predvide kretnju lopte od ruku blokera.
U zatiti napadaa u kontra-napadu, koristi se ista ili slina zatita kao i
u prvom napadu na brzu i na visoku loptu.

PRIMJERI ZATITE NAPADAA U KONTRA NAPADU:

ZATITA IZ ZONE 4:

ZATITA IZ ZONE 2:

U fazi break poena, ravnotea se prelama na jednu ili drugu stranu,

to je vano za konani ishod mea. Rije je o izuzetno sloenoj fazi, teoj od
faze napada (prijem-napad), pa smatram da je treba mnogo trenirati. Svakako
da postoji dilema to je vanije odbrana ili napad. Vano je i jedno i drugo.
Ona ekipa koja pobolja i odbranu i napad ima vee anse za uspjehom. Zato
je teko trenirati dobru odbranu bez dobrog napada i obratno. Smatram da
ekipa svoju snagu, tehniku i taktiku utreniranost iskazuje ba u ovoj fazi.

FAZA SIDE-OUT

FAZA BREAK POENA

Servis greke
protivnika

3.5

As

0.85

Blok

0.23

Blok

2.8

Napad

11.4

Napad

3.3

Greke protivnika

0.7

Ukupno

15.43

Greke protivnika

2.1

Ukupno

9.07

Podaci sa finalnog turnira Svjetske Lige 2008 vezani za reprezentaciju

Srbije iji je prosjek osvojenih poena po setu bio 24.5

PRIPREMA
MEA

Jedan od jako vanih (ali ne i najvanijih) elemenata za dobar rezultat

utakmice je adekvatna priprema mea. Zakljuci koji se donose analizama
protivnika (ili bar 2 do 3 takva zakljuka) mogu biti prelomni u odreenom
dijelu mea, a svakako i za konani ishod. Danas je gotovo nezamislivo ui u
utakmicu bez odreenih uputstava, dogovora, analize protivnika, ak i kada
se radi o odbojci nieg nivoa od reprezentativnih ili nacionalnih ampionata.
Postoji dilema da li koristiti pripremu mea na niem nivou i koliko:
moje miljenje je da ak i zagrijavanje protivnika, ili prvi set, mogu posluiti
kao osnova za analizu protivnika u nastavku mea na osnovu njihovih kretnji
i pravaca napada.
Naravno, sa veim nivoom takmienja zahtjevi se poveavaju, ali se
poveavaju i tehnike mogunosti za analizu, poevi od jednostavnih
dijagrama, programa pa do Data Volley i Video sistema, koji se danas
najee koristi.
Na viem nivou, igrai su vrhunski obueni: imaju mnogo rjeenja za
razne situacije i pod pritiskom su u stanju da izvedu nevjerovatne akcije. Zato
ih je tee skenirati.
Na niem nivou, nai e se igrai koji imaju uvijek isti pravac napada i
dizai sa jednim te istim navikama u pojedinim rotacijama.
Dakle, informacije nam mogu donijeti objektivnu prednost u odnosu na
protivnika.

Nastojau da vam predstavim nain na koji ja vrim pripremu

utakmica, zajedno sa strunim tabom (pomonim trenerima i skautom),
kako u klubu, tako i u reprezentaciji. Govoriu vam o nainu na koji
istraujemo informacije i kako tretiramo one koje smatramo vanim i
upotrebljivim za nae igrae.
Hronologija pripreme je sledea:
Skaut unosi podatke u Data Volley program, i to u realnom vremenu
utakmice, sa svim elementima igre. Nakon toga, sve to se dogaalo
tokom utakmice dostupno nam je vrlo brzo i lako u video ili pisanom
zapisu: moemo pregledati svaki trenutak, svaku rotaciju, svaki
element, svakog igraa. U tome je ogromna prednost Data Volley-a.
Meutim, svaka utakmica ima emociju i psiholoki prelomne trenutke
mea, koje je najbolje uoiti gledanjem itave utakmice, po mogunosti
uivo. Zato treneri vole da vide utakmicu u cjelini, a ne po segmentima
(rotacijama).
Snimke (minimum 4-5 utakmica) obraujemo i analiziramo u Data
Video sistemu, pravimo diagrame i popunjavamo tabele (PRIMJER).
Sprovodimo analize po svim segmentima, obraujui veliki broj
podataka, korienih iz to veeg uzorkaPodrazumijeva se da igraima
neemo prezentovati sve zakljuke; njima dajemo manji broj konkretnih
podataka i uputstava kako igrati i ta koristiti od taktike u pojedinim
rotacijama, protiv odreenih igraa, u raznim djelovima mea.
Instrukcije ispisujemo na papir i dajemo ih igraima tokom prvog od
dva sastanka pred me. Vano je da te informacije budu saete; ostale
informacije emo im uputiti tokom mea, u zavisnosti od neposredne
situacije.

Papiri koje dajemo igraima rasporeeni su na sledei nain:

Prvi list (EMA)

o spisak protivnikih igraa
o analiza protivnikog dizaa
o analiza prijema protivnikih igraa
o analiza bloka protivnikih igraa
Sledei list ili dva lista (EMA)
o analiza 6 rotacija
Sledei list (EMA)
o analiza pojedinanih pravaca napada
Poslednji list (EMA)
o pravci servisa pojedinih igraa protivnika

ANALIZA DIZAA
Analizu predstojeeg mea poinjemo analizom dizaa. Diza je dua
tima, sa svojim osobenostima i manama. Nau taktiku esto gradimo na tim
nazovi manama, posebno u fazi break-poena.

1. ANALIZA SPOSOBNOSTI DIZAA:

Koje su njegove karakteristike u dizanju prvog tempa? Npr. da li su mu

ruke potpuno ispruene kada die prvi tempo?
Da li die prvi tempo sa zemlje?
Da li die prvi tempo iz pomjerenog prijema (prijem odmaknut od
mree)?
U kom periodu mea die prvi tempo i kojem igrau?
Daje li prvi tempo nakon dvadesetog poena?
Daje li prvi tempo igrau koji je primio servis?
Die li loptu za napad primau poslije prijema kratkog servisa? Die li
mu poslije bilo kakvog servisa?
Vraa li napadau poslije greke ili nerealizovanog napada?
Kojem igrau daje odluujue lopte poslije 20-tog poena?
Die li u duu ili krau stranu?
ta die u kontri?
Kuva li drugu loptu i koliko esto?

2. ANALIZA DISTRIBUCIJE DIZANJA, U ZAVISNOSTI OD

ZONE IZ KOJE MU DOLAZI PRIJEM:
Ima dizaa koji prijem iz zone 1 i 2 obino daju u zonu 4, ili prijem iz
zona 4 i 5 daju najee u zonu 1 i 2. Prijem iz zone 6 se obino koristi za
sve vrste distribucija.
Svaka analiza distribucije se vri u 3 situacije, zavisno od kvaliteta
prijema:
o na idealan prijem (prijem blie zoni 2, prijem blie zoni 4)
o na pozitivan prijem
o na negativan prijem

ANALIZA PRIJEMA SERVISA PROTIVNIKA

Analizu prijema servisa protivnika predstavljamo tabelom redosledom
od najslabijeg do najjaeg primaa, na osnovu procenata i koeficijenta
efikasnosti.

ANALIZA BLOKA
Analiziramo ponaanje blokera:
Da li srednji blokeri itaju prvi tempo ili ga prate i skau?
Da li igrai zone 2 i 4 pomau i koliko kvalitetno na prvom tempu
ili stoje iroko naspram svojih napadaa?
ta krajnji blokeri ee zatvaraju u bloku paralelu ili
dijagonalu)?
Da li se bacaju u bloku?

STUDIJA ROTACIJA
Svaka od 6 rotacija ima svoje karakteristike, svoje dobre i loe strane.
Na nama je da prepoznamo njihove pojedinosti i specifinosti na osnovu
podataka koje dobijamo iz Data Volley programa i dijagrama.

FAZA PRIJEMA
Treba analizirati raspored igraa na prijemu sa zadatkom serviranja u
odreenu zonu na odreenog igraa, odreujui vrstu servisa i intenziteta.
Zadatke emo odreivati u zavisnosti od kvaliteta primaa ili konkretnih
taktikih opredjeljenja. Zone u koje elimo servirati moemo osjeniti.

BROJ LOPTI PO ODREENIM ZONAMA NAPADA I

NJIHOVI KARAKTERISTINI PRAVCI
Analizirajui ove podatke, mogu se primijetiti pravilnosti distribucije
dizaa, na osnovu kojih emo opredijeliti taktiku bloka i odbrane. Pojavie se
podatak ko dobija najvei broj lopti i koji tip lopti se najvie koristi (penal,
alma, maks, pajp...).

ANALIZA POJEDINANIH PRAVACA NAPADA

Analiziramo svakog protivnikog krajnjeg napadaa (primaa i
korektora) na osnovu njegovog naina napada iz zone iz koje napada sa
dominantnim pravcima (na brzoj lopti, na visokoj lopti). Tada postavljamo
konkretne zadatke naim blokerima i odbrambenim igraima. Tokom analize,
mogu se prouavati i navike primaa kada napada nakon prijema, jer neki
igrai smeuju samo odreenim pravcem u toj situaciji (npr. paralelu).
I srednji napadai imaju svoje karakteristike, u zavisnosti od zone iz
koje kreu u napad. Ima igraa koji pucaju suprotno od sopstvenog pravca
kretanja (npr. ako kree iz zone 4, smeuje ka zoni 1 i obratno; kad kree iz
zone 2, smeuje u zonu 5) ili iskljuivo u jednom pravcu. Analiza tih
karakteristika takoe dovodi do postavljana konkretnih zadataka za blokere i
odbrambene igrae.

ANALIZA PRAVACA SERVISA

U analizi pravaca servisa razlikujemo igrae koji serviraju float ili skok
servis (ili obje vrste servisa) zavisno od perioda mea. Analiziramo sve igrae
pojedinano i zakljuujemo koji je osnovni pravac njihovog servisa, dajui
uputstva primaima.
Na primjer, u analizi servisa, donosimo sledee odluke za nae primae:

da li da uestvuju svi primai ravnopravno na prijemu float

servisa;

smanjujemo li prednjem primau zonu prijema ili ga potpuno

sklanjamo sa prijema float servisa;

skupljamo li se na prijemu skok servisa od linija ili se irimo ka

linijama, zavisno od pravaca servisa ili se pomjeramo ka jednoj
odnosno drugoj bonoj liniji. To radimo u trenutku kada server
podbaci loptu za servis u zavisnosti od njegovih pravaca servisa.

moemo ak i da ukljuimo etvrtog igraa (korektora) ako je

servis protivnika izuzetno jak sa nepredvidljivim pravcem
Moramo voditi rauna o tendencijama protivnikog trenera:
Da li poinje me i setove uvijek u istoj rotaciji?
Da li okree formaciju poslije izgubljenog seta i za koliko
rotacija?
Analizom rotacija, pokuaemo da uskladimo nae rotacije sa
protivnikim: npr. nau najbolju napadaku rotaciju emo suprostaviti
njihovoj najboljoj serverskoj rotaciji, naa najbolja blokerska linija treba da
bude protiv njihove najbolje napadake linije ili najgore napadake linije, itd.
Sve ove studije su potkrijepljene mnotvom kolinika i procenata koji su
veoma korisni za trenera, ali koje igrai teko pamte. Kau da statistika moe
biti nauka tanog zbira netanih podataka, ali to ne treba da nas obeshrabri
od njene primjene. Postavlja se pitanje kako prenijeti sve ove informacije, a da
mogu biti iskoriene na terenu. Ono to je vano je korienje video analiza

iz Data Video sistema i njihovo prikazivanje igraima u saetom obliku na

sastancima. Takoe je bitna i simulacija protivnikih rotacija, pravaca napada
i servisa tokom treninga.

VIDEO ANALIZA
Video analiza se mora gledati sa kompletnim timom, a pojedine stvari
sa igraima na specifinim pozicijama: srednjaci gledaju dizaa, primai
gledaju servera, a dizai blokere.
Dre se obino 2 sastanka: prvi sredinom nedjelje, drugi dan pred me
(ako je ritam igranja utakmica na 7 dana).
Na prvom sastanku prikazujemo:

6 rotacija protivnika u fazi prijema

Tretiramo svaku rotaciju posebno tako to prikazujemo 10 do 12 akcija

po rotaciji, sa odgovarajuim brojem lopti po zonama i vrstama napada, u
procentualnoj proporciji koja odgovara brojkama na drugom i treem listu
koji dobijaju igrai.
Na drugom sastanku prikazujemo:

Pojedinane napade igraa sa tipom i pravcima smea iz

karakteristinih zona.
Gledamo montiranih 6 do 7 napada po vrsti (brza i visoka lopta) i po
zonama iz kojih napadaju (npr. zona 4, zona 2 za prednjeg primaa i zona 4, 1
i 2 za korektora). Montiramo samo za glavna 2 do 3 napadaa.

Protivnike igrae u fazi servisa

Izuavamo prepoznatljive karakteristike i pravce servisa. Prikazujemo

montiranih 6 do 7 servisa po jednom igrau.

Takoe moemo gledati i dizaa sa njegovim tehnikim

osobenostima.
Naravno, sve ovo je potpomognuto ve ranije pomenutim papirima
koje dajemo svakome od igraa. Igrai su duni da proue papire, ali i da ih
uvaju (na primjer). Sala za video prikazivanje mora biti takva da ne odvraa
panju igraa, kako bi bili skoncentrisani na video, a sastanak ne smije biti
dui od 20 minuta.
Korisno je da na video analizi uestvuje to vie igraa sa neposrednim
pitanjima i predlozima; da trae da im se ponovo prikau odreene akcije, i
to usporeno, kako bi bolje uvidjeli i razjasnili situacije koje analiziramo.
U toku mea koristimo prvi set za verifikaciju stvari koje se deavaju i
uporeujemo da li se poklapa sa pripremom mea.
Ako vjerujemo u sopstvenu analizu, sutina je u strpljenju i
pridravanju dogovorene taktike. Kada bude pod pritiskom, u kljunim
trenucima utakmice, protivnik e igrati ono u emu je najsigurniji, a upravo
to je bilo predmet naih zakljuaka. Zakljuke nije teko izvesti, ali ih nije lako
uvijek sprovoditi, to zbog limitiranosti sopstvenih igraa, to zbog
umjenosti protivnika.
Jer, kako mi prouavamo protivnika, tako i protivnik studira nas. Zato
treba praviti analizu sopstvene ekipe na isti nain na koji analiziramo
protivniku, kako bismo uvidjeli nae mane, prilike za unaprjeenje i kako
bismo bili korak ispred protivnika.
Toliko o onome to moemo mi, treneri i struni tab. Sve ostalo je na
igraima: vjetina, istrajnost, posveenost i naravno hrabrost. Drugim
rijeima, sve ostalo je sport.