FARMACEUTSKA

TEHNOLOGIJA s KOZMETOLOGIJOM
( TEORIJA I PRAKSA)

3. RAZRED

FARMACIJA
-predstavlja umijee izrade lijekova prema receptima ljekara, na osnovu naunih saznanja i prema propisima farmakopeje.
Drugim rijeima to je primijenjena nauka koja se bavi izraivanjem, pronalaenjem i ispitivanjem lijekova i ljekovitih
supstanci. Rije FARMACIJA grkog je porijekla i znai upotreba ili davanje lijeka.
Zadaci farmacije
Nabavka, ispitivanje i izraivanje lijekova
Pronalaenje novih lijekova
Proizvodnja lijekova na malo i industrijski
Analiza tjelesnih tenosti i ekskreta
Ispitivanje i kontrola ivenih namirnica
Ispitivanje sredstava za zatitu bilja
Poeci farmacije vezani su za poetak ljudske civilizacije, meutim, u poetku je farmacija bila sastavni dio medicine i tek sa
poveanjem znanja o lijekovima dolo je do postepenog razdvajanja ove dvije nauke odnosno djelatnosti. U poetku se
farmacija izuavala u apotekama gdje su iskusni farmaceuti odnosno apotekari prenosili svoje znanje na uenike. Ovi
apotekari su praktino bili uitelji iz farmacije i nazivali su se magistrima. Od tada potie i zvanje magistar farmacije koje se
zadralo i do danas. Uenici koji su usvajali ova znanja zvali su se famulusi. Za izuavanje farmacije neophodno je prethodno
znanje osnovnih prirodnih nauka kao to su: hemija, biologija, fizika, matematika. Pored toga neophodna su i znanja o
organizmu ovjeka pa se takoe prije same farmacije ue osnove anatomije, fiziologije, histologije, mikrobiologije,
biohemije i sl.
FARMACEUTSKE DISCIPLINE
-sa naunim razvojem farmacije dolo je i do nastanka i izdvajanja pojedinanih grana farmacije odnosno farmaceutskih
disciplina:
Farmaceutska tehnologija (galenska farmacija)
Industrijska proizvodnja lijekova (industrijska tehnologija)
Farmakognozija
Farmaceutska hemija
Klinika biohemija
Bromatologija
Farmaceutska tehnologija (galenska farmacija)
-je farmaceutska disciplina koja pronalazi i primjenjuje najpogodnije metode za izradu razliitih ljekovitih oblika odnosno
pripravaka.
-Naziv galenska farmacija dobila je prema grkom ljekaru Claudius Galenus koji je djelovao u Pergamu u Maloj Aziji i u
Rimu u II vijeku n.e.
Galen je pronaao i izraivao veliki broj ljekovitih oblika odnosno preparata od kojih se mnogi izrauju i koriste jo i danas.
Galen je u upotrebu uveo ekstraktivne preparate kao to su tinkture, infuza, dekokta, macerata i dr. Takoe je izraivao paste,
kreme, masti, rastvore i sl. Zbog ovako velikog doprinosa za farmaciju i jedna vrsta lijekova dobila je ime galenski lijekovi.
-Prije Claudia Galenusa veliki znaaj u lijeenju i izradi lijekova imao je Hipokrat. On je ivio i djelovao u IV vijeku p.n.e.
Poznavao je veliki broj ljekovitih biljaka ali je pogreno smatrao da su svi dijelovi biljke podjednako ljekoviti. 600 godina
poslije Galen je utvrdio da se u svakoj biljci nalazi neka ljekovita odnosno djelatna supstanca koju treba izdvojiti da bi
pokazala odnosno ispoljila svoj puni efekat. Tako je dolo do pronalaenja i izrade ekstraktivnih preparata.
Industrijska proizvodnja lijekova (industrijska tehnologija)
-pronalazi sredstva, nain i aparate i maine neophodne za proizvodnju lijekova na veliko odnosno za tvorniku proizvodnju.
Farmakognozija
-je nauka o prirodnim ljekovitim supstancama odnosno o drogama biljnog, ivotinjskog i mineralnog porijekla. U uem
smislu farmakognozija prouava droge biolokog porijekla.
Rije FARMAKOGNOZIJA nastala je od grke rijei FARMAKON to znai lijek, otrov ili droga i rijei GNOSIS
to znai znanje ili poznavanje.
DROGA JE OSUENI DIO LJEKOVITE BILJKE ILI LJEKOVITE MATERIJE IVOTINJSKOG PORIJEKLA. Drogu
predstavlja onaj dio biljke u kome se nalaze aktivne supstance koje ispoljavaju ljekoviti efekat. Ova fizioloki aktivna,
ljekovita supstanca u drogi naziva se AKTIVNI PRINCIP. Drogu mogu predstavljati:
Folium-list
Flos-cvijet
Fructus-plod
Radix-korijen
Cortex-kora
Lignum-drvo
Semen-sjeme

Herba-nadzemni dio zeljaste biljke

Rizoma-podanak
Tuber-gomolj ili krtola

AKTIVNI PRINCIPI koji se najee koriste i izdvajaju iz droga su: eterska ulja, alkaloidi, sluzi, glikozidi (heterozidi),
pektini, tanini...
Farmaceutska hemija
-je farmaceutska disciplina koja na cijelom podruju organske i anorganske hemije pronalazi i ispituje jedinjenja koja djeluju
kao lijek ili se mogu iskoristiti za izradu lijekova.
Klinika biohemija
-prouava hemijski sastav i procese u zdravom ljudskom organizmu a takoe i promjene koje nastaju kod oboljenja. Svoje
izuavanje najee temelji na analizi tjelesnih tenosti i ekskreta.
Bromatologija
-je nauka o hrani, a ona se bavi prouavanjem i analizom svih sastojaka hrane, a takoe i kontrolom ivenih namirnica.
Naziv je dobila od grke rijei BROMA to znai hrana.
PORED OSNOVNIH FARMACEUTSKIH DISCIPLINA NEKE GRANE I DISCIPLINE SU ISTOVREMENO I
MEDICINSKE I FARMACEUTSKE:
Farmakologija
Farmakoterapija
Farmakografija
Toksikologija
Dozologija
Klinika farmakologija
Farmakologija
-je nauka o lijekovima, ona prouava djelovanje lijeka na organizam i organizma na lijek, takoe se bavi pronalaenjem
novih lijekova i njihovim ispitivanjem.
Ona se sastoji iz dvije osnovne grane:
Farmakodinamika-prouava djelovanje lijeka na organizam i sve promjene koje se u organizmu deavaju pod
utjecajem lijeka.
Farmakokinetika-prouava kretanje lijeka kroz organizam i promjene koje nastaju na lijeku pod utjecajem
organizma.
Farmakoterapija
-je primjena lijekova na organizam u svrhu lijeenja
Farmakografija
-je disciplina koja se bavi propisivanjem lijekova na recept
Toksikologija
-prouava tetno djelovanje razliitih supstanci na organizam i pronalazi naine i sredstva za lijeenje trovanja
ANTIDOT - - - protuotrov
Dozologija
-je disciplina koja se bavi odreivanjem koliine odnosno doze u terapiji lijekovima
Klinika farmakologija
-je posebna specijalnost koja se bavi terapijom u specifinim klinikim sluajevima.
ZNAENJE POJMOVA:
Resorpcija-je prelazak hranjive, ljekovite ili toksine supstance iz vanjske u unutranju sredinu organizma tj. u krv
ili limfu, esto se naziva i apsorpcija.
Adsorpcija-je vezivanje nekih supstanci samo povrinski (antidot, aktivni ugalj)
Farmakon-lijek, otrov, droga. Ovaj pojam u isto vrijeme oznaava i lijek i otrov zbog toga to ista supstanca
zavisno od okolnosti moe djelovati i korisno i tetno. Da li e neki lijek djelovati toksino zavisi prije svega od
primijenjene doze (koliine). Ako se da u prevelikoj koliini svaka supstanca djeluje tetno. Pored toga lijek moe
biti tetan i kod preosjetljivih osoba zatim u sluaju prisutne neke hronine bolesti ili pri uzimanju jo nekih
lijekova. ak i supstance koje se koriste u ishrani mogu biti tetne npr. kuhinjska sol (NaCl) koja se unosi
svakodnevno kao zain. tetna je za pacijente koji boluju od kardiovaskularnih oboljenja posebno hipertenzijevisokog krvnog pritiska koji se unoenjem NaCl-a poveava. Ovi pacijenti moraju unositi manju koliinu NaCl-a.

Indikacije-pokazatelji. Predstavljaju sve bolesti i sluajeve za koje je namijenjen neki lijek npr. acetil-salicilnakiselina (aspirin, andol, acisal)-sniava povienu tjelesnu temperaturu, uklanja ili ublaava slabije bolove, djeluje
protivupalno i antireumatski, a takoe spreava zgruavanje krvi. Prema tome indikacije za primjenu aspirina su:
poviena tjelesna temperatura, glavobolja, zubobolja, upalna stanja, reumatske bolesti, a kao preventiva se
primjenjuje kod kardiovaskularnih oboljenja u maloj dozi kao antikoagulans.
Kontraindikacije-su bolesti odnosno sluajevi kod kojih se ne smije primjenjivati dotini lijek npr. aspirin-moe
poveati koliinu HCl-a u elucu, moe djelovati nadraajno i nagrizajue na sluznicu eluca, a zbog
antikoagulantnog djelovanja ak izazvati i krvarenje. Prema tome, njegova primjena je kontraindikovana odnosno
zabranjena za pacijente koji imaju hiperaciditet (poviena koncentracija ili koliina HCl-a u elucu), gastritis (upala
sluznice u elucu) ili ulkusna bolest (ir na elucu ili dvanaestopalanom crijevu-duodenumu). Kod ovih pacijenata
upotrebom aspirina moe doi do pogoranja bolesti pa ak i do pucanja ira. Kontraindikacije za upotrebu aspirina
su: hiperaciditet, gastritis, ulkusna bolest.
Nuspojave-su neeljeni efekti do kojih ponekad moe doi nakon primjene dotinog lijeka. Najee nuspojave ili
neeljeni efekti su probavne smetnje ili neke alergijske reakcije.

APLIKACIJA LIJEKOVA
-predstavlja nain primjene lijeka na organizam. Rije aplikacija nastala je od latinske rijei applicare to znai zdruiti,
pridruiti, dodati.
-svi lijekovi djeluju na dva osnovna naina:
1. lokalno-lijek se ispoljava samo na mjestu primjene u tom sluaju ne dolazi do njegove resorpcije tj. ne prelazi u
krv.
2. sistemski-djeluju lijekovi koji se unesu u organizam odnosno apliciraju na jednom mjestu, a zatim se rastvaraju,
resorbuju i krvotokom dospijevaju do organskih sistema odnosno organa na koje e ispoljiti svoj efekat. Ovi
lijekovi se mogu aplicirati na razliite naine:
oralno-podrazumijeva unoenje lijeka usnom dupljom (kroz usta) direktno ili sa tenou. Pri tome lijek
prolazi kroz probavni trakt, a najee se resorbuje u tankom crijevu, neto manje u elucu.
Parenteralno-unoenje podrazumijeva one naine aplikacije koji zaobilaze crijevni trakt. Enteron-crijevo,
Parenteralno-van crijeva ili mimo crijeva. U parenteralnu primjenu ubrajaju se:
Sublingvalno unoenje-se lijekovi primjenjuju na sluznicu ispod jezika, sa ove sluznice lijek se
direktno resorbuje u krv. Ovakav nain primjene pogodan je za nitro-glicerol-lijek koji otklanja i
ublaava napad angine pektoris (gr srca). Pored sublingvalnog ovi se lijekovi mogu primjenjivati i
na sluznicu obraza-Bukalno.
Inhalacije-predstavljaju unoenje lijekova udisanjem. Ovi lijekovi resorbuju se preko sluznice
plunih alveola. Inhalacijama se mogu primjenjivati gasovi, pare lako isparljivih tenosti, aerosoli
(tenosti rasprene u sitne kapljice koje mogu dospjeti u alveole) ili neki prakovi.
Injekcije-se primjenjuju ubrizgavanjem i to najee: supkutano, intravenski i intramuskularno.
Rektalno-predstavlja unoenje lijeka u zadnji dio debeleg crijeva odnosno rektum. Lijekovi uneseni rektalno mogu
djelovati lokalno i sistemski.
1. Lokalno djelovanje-ispoljava manji broj lijekova to su npr. laksansi (sredstva koja olakavaju
pranjenje crijevnog sadraja), antihemoroidalia (lijekovi za lijeenje hemoroida odnosno uljeva)
2. Sistemski-ee se rektalno primjenjuju lijekovi koji se resorbuju preko sluznice rektuma i djeluju
sistemski to su npr. analgetici (sredstva koja ublaavaju i uklanjaju bol), antipiretici (sredstva koja
sniavaju povienu tjelesnu temperaturu), antireumatici (sredstva protiv reumatskih problema),
spazmolitici (sredstva protiv greva)
LIJEKOVI
-su proizvodi prirodnog ili sintetskog porijekla koji se primjenjuju radi lijeenja, suzbijanja, otkrivanja i spreavanja bolesti
kao i radi drugih medicinski opravdanih ciljeva. Prema tome, pored lijekova u uem smislu rijei, tu se ubrajaju i sredstva za
dijagnostiku za prevenciju kao i nadomjetanje nekih funkcija i organa.
Vrste lijekova:
1. gotovi lijekovi
2. magistralni lijekovi i galenski pripravci
3. krv, krvna plazma i srodni proizvodi
4. zavojni materijal i sredstva za ivanje rana i zaustavljanje krvarenja
5. supstance za izradu lijekova
6. zubotehniki materijal
7. svi proizvodi zakonski odobreni kao lijek
Gotovi lijekovi
-su preparati izraeni industrijski ili laboratorijski koji se primjenjuju u onom obliku i pakovanju u kome ih proizvoa puta
u promet.
Magistralni lijekovi ili magistralni pripravci

-izrauju se u apoteci ili galenskom laboratoriju, naziv magistralni dobili su jer ih izrauje magistar farmacije. Izrauju se
prema receptu ljekara, na kome treba biti naveden kompletan sastav lijeka i koliina svih sastojaka. Magistralni lijekovi
obino imaju neto krai rok trajanja pa se izrauju ex tempore (odmah) tj. neposredno prije izdavanja pacijentu.
Galenski lijekovi ili galenski pripravci
-izrauju se u apoteci ili galenskom laboratoriju, za njihovu izradu postoje ve unaprijed poznati recepti odnosno
proskripcije. Prema tome, na receptu za galenski lijek obino se pie samo uobiajeni naziv i koliina koju treba izdati
pacijentu. Oni veinom imaju neto dui rok trajanja pa se mogu izraditi ranije i po potrebi izdati. Ime su dobili po Claudiusu
Galenusu. U galenske lijekove se ubrajaju npr. cinkova pasta, bademova krema, teni puder, mentol-mixtura, tigrova mast,
losion za pitrijazu, sumporna mast.
Zavojni materijal i sredstva za ivanje rana i zaustavljanje krvarenja
-cat gut (ket gut)-topivi konac koji se resorbuje u organizmu. Oni se prave od ovijih crijeva, a prvobitno od maijih crijeva
-kope, komprese, zavoji, flasteri...
Zubotehniki materijal
-cementi, legure za plombe, porcelan, plombe....
Svi proizvodi zakonski odobreni kao lijek
-dijagnostika sredstva, kontrastna sredstva, kontracepcijska sredstva, proteze....
DOZIRANJE LIJEKOVA
-doziranjem lijekova bavi se grana farmakologije-dozologija. Doza je koliina lijeka namijenjena pacijentu. Rije doza
nastala je od grke rijei dosis to znai dar ili davanje. Kolika e doza biti primijenjena kod nekog pacijenta zavisi od vie
faktora: od uzrasta do doba, od tjelesne teine odnosno konstitucije, od jaine lijeka, od stadija bolesti, od kombinacije s
drugim lijekovima u terapiji, na doziranje utie i dojenje ili trudnoa (jer utie na novoroene)
Vrste doza:
Fizioloka (minimalna) doza-je najmanja koliina lijeka koja izaziva promjene na zdravom ili bolesnom
organizmu.
Terapijska doza-je koliina lijeka namijenjena za lijeenje
Standardna doza-je koliina lijeka koja kod veine pacijenata izaziva iste efekte. Ona je ujedno za veinu
pacijenata terapijska doza naziva se jo i srednja pojedinana doza SPD. Jedino za djecu to nee biti ujedno i
terapijska doza.
Maksimalna doza-je najvea koliina lijeka koja data odjedanput ili u vie navrata ne izaziva toksine efekte,
razlikuju se dvije maksimalne doze to su:
Maksimalna pojedinana doza-je najvea koliina lijeka koja data odjedanput ne izaziva toksino djelovanje.

Ona je obino 3-4 puta vea od terapijske doze.

Maksimalna dnevna doza-je najvea koliina lijeka koja data u toku 24 sata ne izaziva toksine efekte. Ona je

obino 3 puta vea od maksimalne pojedinane doze.

Toksina doza-je koliina lijeka koja moe izazvati trovanje
Terapijska irina-je razmak izmeu fizioloke, odnosno minimalne doze i maksimalne, odnosno toksine doze
(maksimalna i toksina su vrlo blizu). Ona nam pokazuje koliko se doza nekog lijeka moe poveati, a da ne doe
do toksinih pojava.
Letalna doza ili smrtna doza-je koliina lijeka koja moe izazvati smrt. Razlikuju se tri letalne doze:
Dosis letalis minima (minimalna letalna doza)-to je koliina lijeka koja izaziva smrt kod 25% jedinki neke

populacije oznaava se sa LD25

Dosis letalis media (srednja letalna doza)-to je koliina lijeka koja izaziva smrt kod 50% jedinki neke

populacije oznaava se sa LD50

Dosis letalis absoluta (apsolutna letalna doza)-to je koliina lijeka koja izaziva smrt kod svih jedinki neke

populacije oznaava se sa LD100

MJERE ZA LIJEKOVE
U naoj zemlji u recepturi se koristi decimalni sistem mjera. Osnovne jedinice ovog sistema su kg, l, m. Poto su ovo velike
jedinice u recepturi su ee upotrebljene 1000 puta manje to su g, ml, mm.
Teinske mjere
Najee se koliina lijekova izraava u teinskim jedinicama obino u gramima. Ukoliko je koliina izraena u gramima to
ne mora biti posebno naglaeno. Meutim, ako je upotrebljena neka druga jedinica npr. mg to mora pisati na receptu. Kod
tenih ljekovitih oblika takoe se koliina i mjere najee izraavaju teinskim jedinicama, samo ponekad koriste se
volumne mjere kao to su litar i mililitar.
Duinske mjere
-koriste se kod zavojnog materijala
Bioloke mjere

Kod lijekova dobivenih iz biolokog materijala jaina lijeka moe varirati. Zbog toga se njihova koliina ne moe uvijek
izraziti teinskim jedinicama. Za ovakve lijekove utvrivanje jaine djelovanja, odnosno bioloke jedinice vri se na
eksperimentalnim ivotinjama, izoliranim organima ili tkivima, odnosno kulturama mikroorganizama. Na ovaj nain
odreuje se tzv. internacionalna jedinica ili international unit, ona se oznaava skraenicama IJ, ij, IU, iu

Praktine mjere
Da bi se pacijentima olakalo doziranje lijeka u praksi se esto koriste tzv. praktine mjere za lijekove.
Praktine mjere za tenosti
1 mala kaika 5ml
1 velika kaika 15 ml
aa za liker 25ml
aa za vino 100ml
aa za vodu 150-200ml
Kod lijekova jaeg djelovanja doziranje se vri kapaljkom, mora se koristiti tzv. standardna kapaljka propisana
meunarodnim konvencijama koja ima tano propisan otvor za otkapavanje.
1g vodenog rastvora ima 20 kapi

Praktine mjere za prakaste i kristalne supstance

-su mala ili velika kaika ravno ili vrhom punjena i vrh noa. Za masti se vri uporeivanje sa nekim predmetima iz
svakodnevnog ivota npr. koliina masti veliine ljenika iznosi oko 1g, a veliine zrna graka iznosi 0,1g
FARMAKOPEJA
-je slubeni propis o kvalitetu, izradi, ispitivanju i uvanju lijekova i ljekovitih supstanci. Farmakopeje se izdaju i
zakonski vae u svakoj dravi. Posebno zaetak pisanja farmakopeje predstavljaju jo prvi pisani recepti za neke
lijekove. Meutim, pravim poetkom nastanka farmakopeja smatra se 1240. godina kada je izdat Zakonik Fridriha II.
U ovom zakoniku propisano je da za izradu bilo kojeg lijeka mora postojati pisani propis odnosno dokument. Od tada
se poinju pisati zbornici recepata za lijekove i naine lijeenja. Neto kasnije, u 18. vijeku pojavljuju se prave
farmakopeje, ali su one vaile na malim podrujima, npr. za jedan grad ili neku manju oblast. Tada su takoe postojale
farmakopeje za pojedine bolesti ili kategorije bolesnika tako su npr. postojale farmakopeje za enske bolesti, za djeije
bolesti, za mornare, za bogatae, za siromahe. Na naem podruju vaile su farmakopeje zemalja pod ijom se vlau
Bosna nalazila.
-prva slubena potpuna farmakopeja izdata je 1933. godine PHARMACOPOEA JUGOSLAVICA EDITIO PRIMA (PH
JUG I)
-druga farmakopeja izdata je 1951. godine PHARMACOPOEA JUGOSLAVICA EDITIO SECUNDA (PH JUG II) ili
FARMAKOPEJA FNRJ
-trea farmakopeja izdata je 1972. godine PHARMACOPOEA JUGOSLAVICA EDITIO TERTIA (PH JUG III)
-etvrta farmakopeja izdata je 1984. godine PHARMACOPOEA JUGOSLAVICA EDITIO QUARTA (PH JUG IV) ili
FARMAKOPEJA SFRJ
Poto danas svaka zemlja nema svoju farmakopeju, svjetska zdravstvena organizacija izdala je internacionalnu
farmakopeju odnosno PHARMACOPOEA INTERNATIONALIS (P.I.). U ovoj farmakopeji nomenklatura je latinska, a
tampana je na engleskom, francuskom i panskom jeziku. Poto u Bosni jo uvijek nije izraena nacionalana
farmakopeja, sada vae propisi iz etvrte jugoslavenske farmakopeje i internacionalne farmakopeje.
PH JUG IV
Farmakopeja se sastoji iz dva dijela:
Prvi-opti dio ima razliite definicije i uputstva
Sadri uvod, upute i definicije, osobine, identifikaciju, konstante, ispitivanje stepena istoe, hromatografske metode,
ispitivanje droga, bioloka i mikrobioloka ispitivanja. U ovom dijelu je takoe ispitivanje zavojnog materijala, propisi
za izradu pojedinih ljekovitih oblika, reagensi, indikatori, tablice i index. Tablice, odnosno tabele omoguavaju razliita
izraunavanja. Index sadri abecednim redom navedene sve supstance i pojmove koji su zastupljeni u farmakopeji. Iza
naziva supstance je stranica na kojoj se ona nalazi. Index-pokaziva (uopteno)
Drugi dio-materia medica ima navedene ljekovite supstance, droge i lijekove koji su zakonski odobreni
Drugi dio farmakopeje naziva se materia medica. Materia medica sadri sve droge, ljekovite supstance i lijekove koji su
zakonski odobreni i navedeni u farmakopeji. O ovim lijekovima napisane su pojedinane monografije. Monografija (ono
to je napisano uopteno o nekom lijeku ili neem drugom) je knjiga ili lanak o jednom dijelu, ovjeku, gradu i sl... U
farmakopeji monografija je sve to je napisano o jednom lijeku ili ljekovitoj supstanci. Svaka monografija sadri naslov,
tekst monografije u kome su osobine, identifikacija, konstante, ispitivanje stepena istoe, odreivanje, doze, djelovanje
i upotreba, uvanje i kratica (skraenica). Naslov predstavlja latinski naziv supstance ili droge. Podnaslov sadri latinski

naziv iz druge farmakopeje ukoliko se razlikuje od sadanjeg naziva. Zatim je u podnaslovu fonetski naziv i najei
narodni naziv. Nakon toga je strukturna i empirijska formula jedinjenja (ako je u pitanju jedinjenje) i molekulska masa
ili teina. Osobine predstavljaju organoleptika i fizika svojstva supstance. Organoleptiko je ono to moemo odrediti
ispitivanjem ulima. Identifikacija sadri postupke kojima se moe dokazati prisustvo dotine supstance. Ispitivanje
stepena istoe se vri da se utvrdi da li se supstanca moe primjenjivati u organizmu ovjeka. Odreivanje je
utvrivanje tane koliine. Sinonim je drugi naziv za istu supstancu.
-SVI LIJEKOVI KOJI SU ZASTUPLJENI U FARMAKOPEJI ZAKONSKI SU ODOBRENI I NAZIVAJU SE
OFICINALNI.
-LIJEKOVI KOJI SU IZOSTAVLJENI I NE NALAZE SE U NEKOJ FARMAKOPEJI ZOVU SE OPSOLETNI.

LJEKOVITI OBLICI

AQUAE AROMATICAE-aromatine vode-su teni ljekoviti preparati dobiveni rastvaranjem eterskih ulja u vodi uz
dodatak etanola.
BACILLI MEDICATI-ljekoviti tapii-su preparati u obliku tapia namijenjeni za unoenje u tjelesne upljine. Na
sobnoj temperaturi su vrsti a na temperaturi tijela se tope.
CAPSULAE MEDICINALES-ljekovite kapsule-ili ahurice od elatine duguljastog, ovalnog ili okruglog oblika
sadre ljekovite supstance u obliku praha, zrnaca ili tenosti
COLLYRIA-su vode za oi. To su sterilni, teni preparati namijenjeni za ispiranje oka.
CONSPERGENTIA-su praci za posipanje. To su prakasti ljekoviti preparati namijenjeni za nanoenje na oboljelu
ili povrijeenu kou ili sluznicu
DECOCTA-vodene iscrpine droga
DOSIPULVERES-su podijeljeni praci. To su prakasti ljekoviti preparati namijenjeni za oralnu primjenu.
EMULSIONES-emulzije-su teni preparati mlijeno bijele boje po definiciji namijenjeni za oralnu primjenu
EXTRACTA-ekstrakti-su teni, prakasti ili grudviasti preparati dobiveni iscrpljivanjem aktivnog principa iz droge.
GELATINAE MEDICINALES-ljekovite galerte-su mekani preparati namijenjeni za nanoenje na oboljelu ili
povrijeenu kou ili sluznicu. Nakon nanoenja osue se i ostave proziran film.
GRANULATA-ljekovite granule-su ljekoviti preparati izraeni u obliku zrnaca. Najee su namijenjeni za oralnu
primjenu
GUTTAE-kapi-su teni ljekoviti preparati namijenjeni za oralnu primjenu, doziraju se kapaljkom.
INFUNDIBILIA-infuzijski rastvori-su sterilni teni preparati koji se unose intravenski, obino u veoj koliini
postepeno kap po kap
INFUSA-su vodene iscrpine droga
INHALATIONES-inhalacije-su preparati koji se apliciraju udisanjem. Mogu biti u obliku: gasova, pare lako
isparljivih tenosti, neki prakovi, aerosoli itd.
INJECTIONES-injekcije-su sterilni preparati namijenjeni za ubrizgavanje u potkono, miino tkivo ili venu.
LINGUALETTAE-su tablete koje se apliciraju na sluznicu ispod jezika odakle se direktno resorbuju u krv
BUCCALETTAE-tablete koje se apliciraju na sluznicu obraza
LINIMENTA-mazila-su teni preparati namijenjeni za utrljavanje u kou. Rije je nastala od latinske rijei linire
to znai utrljati, uribati. Najee se primjenjuju kao antireumatici.
LOTIONES-losioni-su teni preparati namijenjeni za ienje i njegu koe.
MACERATA-su vodene iscrpine droga
MIXTURAE-su vodeni rastvori dobiveni rastvaranjem vie ljekovitih supstanci ili mijeanjem tenih ljekovitih
preparata. Primjenjuju se oralno a doziraju kaikom.
MUCILAGINES-su sluzi
OCULENTA-su masti za oi
OCULOGUTTAE-su kapi za oi, izraeni sterilno
ORIBLETTAE-su tablete koje se sisaju u ustima. Najee su namijenjene za lijeenje infekcija sluznice usne duplje
i grla.
OTOGUTTAE-su kapi za uho
PASTAE-su ljekoviti oblici tipa masti koji sadre veu koliinu nerastvorljive prakaste supstance umijeane u
masnu podlogu, vre su i ilavije od masti i nakon nanoenja ostavljaju trag (obojeni) npr. cinkova pasta-bijela
zbog cinkovog oksida
PULVERES-praci
RHINOGUTTAE-NARISTILLAE-su kapi za nos
SAPONES MEDICINALES-ljekoviti sapuni
SIRUPI-su gusti, teni preparati koji sadre vei procenat saharoze, namijenjeni su za oralnu primjenu
SOLUBLETTAE-su tablete koje se prije upotrebe moraju rastvoriti. Dobiveni rastvor koristi se za vanjsku primjenu
obino za obloge, kupke, dezinfekciju ruku, ispiranja i sl.
SOLUTIONES MEDICINALES-ljekoviti rastvori
SPECIES-ajevi

SUCI ili SUCCI-su sokovi (odnosi se na voe)

SUPPOSITORIA-ljekoviti epii-su dozirani ljekoviti preparati namijenjeni za rektalnu aplikaciju. Na sobnoj
temperaturi su vrsti, a na temperaturi tijela se tope i otputaju ljekovitu supstancu.
SUSPENSIONES MEDICINALES-ljekovite suspenzije-su teni ljekoviti preparati koji sadre veu koliinu
nerastvorljive prakaste supstance. Izdaju se s napomenom-prije upotrebe promukati.
TABLETTAE, TABULETTAE-su dozirani, vrsti, ljekoviti preparati okruglog ili ovalnog oblika dobiveni
komprimovanjem granulata u tabletir mainama (maina koja pravi tablete). Pored osnovne ljekovite supstance
sadre i neke dodatne, kao to je krob koji u probavnim sokovima bubri i omoguava raspadanje i rastvaranje
tablete. Sadre i supstance koje daju vrstou tabletama. (komprimovanje-sabijanje-pod pritiskom)
TINCTURAE-vodeno-etanolne iscrpine droga
TRITURATIONES-su prakasti ljekoviti preparati izraeni od supstance vrlo jakog djelovanja uz dodatak neke
neutralne prakaste supstance. Trituracije se izrauju radi lakeg odmjeravanja supstance jakog djelovanja, kao
neutralna supstanca najee se koristi laktoza. Trituracije se izrauju u unaprijed poznatom omjeru npr. 1:1 , 1:10 ,
1:100. Ekstrakt beladone izraen u odnosu 1:1 Kad se izvaga 1 gram triturata u njemu se nalazi 0.5 ekstrakta
beladone.
UNGUENTA-masti-su mekani ljekoviti preparati dobiveni rastvaranjem, suspendovanjem ili emulgovanjem
ljekovite supstance u masnoj podlozi, namijenjeni su za nanoenje na povrijeenu ili oboljelu kou ili sluznicu.
VAGITORIA-su dozirani ljekoviti preparati namijenjeni za vaginalnu aplikaciju
AETHEROLEA-eterska ulja-su teni aromatini, lako isparljivi preparati, dobiveni iscrpljivanjem iz droga.
OLEA PINQUIA-su masna ulja
SERA-ANTITOKSINA-su serumi i protuotrovi
VACCINA
CLYSMATA-klizme, klistiri-su teni ljekoviti preparati namijenjeni za rektalnu upotrebu, najee djeluju lokalno
kao laksansi ali mogu se koristiti i kao terapijska sredstva ili za nadoknadu hranjivih supstanci
AEROSOLI-su preparati koji se unose inhalacijom u obliku kapljica ili praha veliine 0,5-5 mikrometara
KOMPRIMETE-su tablete dobivene komprimovanjem od samo jedne supstance bez granuliranja. (Komprimete od
aktivnog uglja.)
DUPLEX TABLETE-su tablete izraene u dva sloja vanjskog i unutranjeg. To omoguava postepeno oslobaanje
ljekovite supstance i produenje djelovanja.
TABLETTAE EFFERVESCENTES ILI EFFERVETTAE-umee tablete-su tablete koje se prije upotrebe rastvaraju u
vodi. Pri tome dolazi do oslobaanja CO2 (mjehurii). Dobiveni rastvor se unosi oralno.
JONOIZMJENJIVAKE TABLETE-su tablete koje imaju sposobnost da zamjenjuju jone sa jonima iz probavnog
trakta
IMPLANTALETTAE-tablete za implantaciju, se apliciraju ispod koe na kojoj se napravi mali hirurki rez. Najee
sadre neke hormone koji se postepeno otputaju u duem vremenskom periodu, nekoliko nedjelja ili nekoliko
mjeseci
TRANSDERMALNI TERAPEUTSKI SISTEMI (TTS)-su preparati izraeni u obliku flastera koji se aplicira na kou
u podruju organa na koji treba djelovati. Ljekovita supstanca postepeno se oslobaa i resorbuje preko koe. Ovako
se primjenjuje: nitroglicerin (nitroderm, nitriderm) ili neki hormoni (estraderm)...

APOTEKA
-je zdravstvena ustanova koja se bavi nabavkom, ispitivanjem, izraivanjem i izdavanjem lijekova i ljekovitih supstanci,
naziva se jo ljekarna ili farmacija. Rije apoteka znai skladite ili slagalite. Za struno i kvalitetno obavljanje posla
svaka apoteka mora imati slijedee prostorije:
Oficina
Materijalka
Galenski laboratorij
Analitiki laboratorij
Aseptini laboratorij
Prostorija za lako zapaljive i eksplozivne materije
Soba za administraciju
Soba za deurstvo
Prostorija za pranje laboratorijskog posua
Sanitarni vor
OFICINA
-je prostorija u kojoj se izdaju lijekovi i vri komunikacija sa pacijentom. Oficina mora biti opremljena radnom
povrinom u obliku pulta preko kojeg se vri izdavanje lijekova i ona se naziva receptura. U oficini su lijekovi odvojeni
prema agregatnom stanju i sloeni, poredani abecednim redom. Pored lijekova u uem smislu u oficini se nalaze razliiti
preparati prirodnog porijekla tj. biljni ili mineralni preparati. Ovdje je takoe manja koliina sanitetskog materijala,
hrane za dojenad, dijetetskih proizvoda i kozmetike. U oficini se mora nalaziti kompjuter sa kasom. U oficini se izdaju
lijekovi prema receptima ljekara ili bez recepata. Lijekove prema receptu ljekara izdaje magistar farmacije. Lijekove
koji se smiju izdavati bez recepta, moe izdavati farmaceutski tehniar. Izdavanje lijekova bez recepta naziva se runa
prodaja. Danas se za ove preparate preteno koristi izraz iz engleskog jezika over the counter (OTC) preko tezge.

MATERIJALKA
-je prostorija u kojoj se uvaju zalihe lijekova i ostalih preparata. Ovdje se dri i apotekarsko posue.
GALENSKI LABORATORIJ
-slui za izradu galenskih i magistralnih preparata. Mora biti opremljen radnom povrinom, vagama, apotekarskim
posuem i supstancama neophodnim za izradu lijekova.

ANALITIKI LABORATORIJ
-slui za identifikaciju lijekova i ljekovitih supstanci. Ako apoteka nema potrebnu prostoriju za analitiki laboratorij
mora imati izdvojen radni sto sa preciznom ili analitikom vagom i ormar sa potrebnim reagensima.
ASEPTIKI LABORATORIJ
-slui za izradu sterilnih ljekovitih preparata, takoe ako apoteka nema za ovaj laboratorij posebnu prostoriju treba da
ima aseptiku komoru.
Aseptika komora obino se sastoji od staklenog ormaria ili vitrine, na ijoj prednjoj strani se nalaze dva otvora za
ruke, u unutranjosti komore na te otvore su fiksirane sterilne rukavice. U samoj komori se nalazi mala precizna vaga sa
garniturom tegova. Na gornjoj strani komore postavljena je UV lampa koja djeluje baktericidno. Pri radu u aseptinoj
komori sve posue i supstance za izradu lijeka prethodno se steriliu i onda unesu u komoru. Rad se obavlja tako da se
ruke stave u rukavice i u unutranjosti komore izrauje lijek.
PROSTORIJA ZA LAKO ZAPALJIVE I EKSPLOZIVNE MATERIJE
-mora imati betonski pod, ventilaciju, metalna vrata. U ovu prostoriju ne smije se unositi otvoreni plamen.
SOBA ZA ADMINISTRACIJU
-treba da ima neophodnu strunu literaturu za obavljanje apotekarske djelatnosti. Takoe mora imati knjige evidencije
lijekova sa posebnim reimom izdavanja.
SOBA ZA DEURSTVO
-mora biti opremljena zvonom i otvorom za komunikaciju sa pacijentima u nonoj slubi. Pored toga treba da ima i leaj
za odmor deurnog farmaceuta.
PROSTORIJA ZA PRANJE LABORATORIJSKOG POSUA
-ova prostorija treba da ima toplu vodu i radne povrine neophodne za odravanje laboratorijskog posua. esto
apoteke nemaju posebnu prostoriju nego je ona dio galenskog laboratorija opremljenog za ovaj posao.
SANITARNI VOR
-treba da ima toalet i tu koji je neophodan radi mogunosti dekontaminacije ako je to potrebno.
Poslove odnosno radove u apoteci predstavljaju receptura ,defektura i implirovanje.
RECEPTURA
-obuhvata poslove izdavanja lijekova na recept i u runoj prodaji, zatim izradu lijekova ex tempore i za ispitivanje
lijekova i ljekovitih supstanci.
DEFEKTURA
-predstavlja naruivanje i nabavku nedostajuih lijekova u veoj koliini, njihovo pakovanje, sipanje u boice,
punjenje kutijica mastima i postavljanje signatura i sl. Defektura takoe predstavlja iznoenje lijekova iz
materijalke i slaganje na police u oficini.
IMPLIROVANJE
-je punjenje stojnica i ladica nedostajuim materijalom. Rije je nastala od latinske rijei implere to znai
napuniti.

UVANJE LIJEKOVA
Lijekovi i ljekovite supstance uvaju se u posuadama koje se nazivaju stojnice. Stojnice su izraene od stakla ili
porculana, a oblikom i veliinom su prilagoene odreenom agregatnom stanju. Na svakoj stojnici nalazi se etiketa sa
nazivom lijeka odnosno supstance. Ona se naziva signatura. Rije signatura nastala je od latinske rijei signosignare to znai oznaiti, obiljeiti. Signatura mora biti postavljena na stojnicu tako da se ne moe skinuti.
Tenosti-se uvaju u stojnicama od stakla uskog grla sa bruenim staklenim zatvaraem (epom).
Prakaste i kristalne supstance-uvaju se u staklenim ili porculanskim stojnicama irokog grla sa bruenim zatvaraem.
Masti-se uvaju u porculanskim stojnicama sa irokim otvorom.

Masna i eterska ulja-uvaju se u stojnicama sa posebno prilagoenim otvorom koji omoguava da se viak kapi nakon
sipanja vraa nazad u bocu, a ne slijeva niz vanjske zidove boce.
Lijekovi osjetljivi na svjetlo-uvaju se u stojnicama od tamnog stakla ili zamotani u tamni neprozirni papir
Lako isparljivi lijekovi-uvaju se u dobro zatvorenim stojnicama na temperaturi do ili ispod 25 oC
Serumi i vakcine-uvaju se na temperaturi od 2oC do 10oC ali se ne smiju smrznuti, (u friideru).
LIJEKOVI SLABIJEG DJELOVANJA
-signatura je bijela, a naziv lijeka napisan je crnim slovima.

LIJEKOVI JAKOG DJELOVANJA (REMEDIA SEPARANDA)

-uvaju se odvojeno od ostalih lijekova
-signatura im je bijela, a naziv lijeka napisan crvenim slovima, ispred naziva lijeka nalazi se znak jednog krsta (kria)
-na signaturi i na poklopcu stojnice mora biti navedena maksimalna pojedinana i maksimalna dnevna doza
LIJEKOVI VRLO JAKOG DJELOVANJA (REMEDIA CLAUDENDA ili VENENA) claudere-zakljuati venenum-otrov
-uvaju se odvojeno od ostalih lijekova i to pod kljuem
-signatura im je crna, a naziv lijeka napisan bijelim slovima
-ispred naziva lijeka nalazi se znak dva krsta ili kria
-na signaturi i na poklopcu stojnice mora biti navedena maksimalna pojedinana i maksimalna dnevna doza
OPOJNA LJEKOVITA SREDSTVA ILI PARAGRAFICI ILI PSIHOTROPNE SUPSTANCE
-su lijekovi koji djeluju na centralni nervni sistem
-ovi lijekovi uvaju se odvojeno od ostalih lijekova i to pod kljuem
-poto podlijeu zakonskim propisima o kontroli njihovog prometa i izdavanja
ispred naziva lijeka imaju znak paragrafa
-o nabavci i izdavanju ovih lijekova vodi se posebna evidencija
-ovi se lijekovi izdaju na dupli recept. Original recepta slui za naplatu lijeka, a kopija za voenje evidencije.
-evidencija sadri podatke o nabavci lijeka kao to je datum nabavke, koliina i naziv dobavljaa. U evidenciji se takoe
mora navesti ime i prezime, adresa i godite pacijenta, ifra bolesti, datum izdavanja i koliina. Takoe se navodi i ime i
prezime ljekara koji je propisao lijek.
-ova evidencija i kopija recepata uvaju se tri godine od izdavanja zadnjeg recepta. Podlijeu kontroli republikog MUPa
RADIOAKTIVNI PREPARATI
-uvaju se pod posebnim reimom, a oznaavaju se znakom od tri crvena segmenta (kruga) na utom polju

RECEPT
-je pismeni nalog ljekara da se u apoteci pripremi i izda lijek pacijentu. Recepte mogu propisivati ljekari, stomatolozi i
veterinari, ovlateni za samostalnu praksu. Veterinari mogu propisivati lijekove samo za ivotinje. Recept mora biti
propisan na formularu odgovarajue forme i veliine. Treba da je napisan rukom, itko i to hemijskom olovkom ili
mastilom ili flomasterom. Na jednom receptu mogu biti propisani lijekovi samo za jednog pacijenta. Ako se na receptu
propisuje vie od jednog lijeka onda su ti lijekovi meusobno razdvojeni znakom reetke # . Na receptu mora biti
naveden datum propisivanja. Kod nas se danas u praksi koriste tri vrste recepata. Dvije vrste predstavljaju recepti za
lijekove sa tzv. esencijalne liste. U cijeni ovih lijekova uee ima zavod zdravstvenog osiguranja.
-za lijekove propisane na roza recept zavod plaa 70% od cijene lijeka, a ostatak plaa pacijent
-za lijekove propisane na plavi (zeleni) recept, troak snosi zavod zdravstvenog osiguranja u potpunosti
-za lijekove propisane na bijeli recept pacijent plaa punu cijenu lijeka.
Dijelovi recepta:
Inscriptio
Invocatio
Ordinatio
Subscriptio
Signatura
Nomen medici
Nomen aegroti
INSCRIPTIO
-se nalazi u gornjem dijelu recepta i predstavlja peatom otisnut naziv zdravstvene organizacije ili privatne ordinacije u kojoj
je recept propisan

10

INVOCATIO
-je stari dio recepta koji danas predstavlja skraenica Rp. koja dolazi od latinske rijei recipe to znai uzmi, i iza ove
skraenice nazivi ljekovitih supstanci u ordinatiu piu se u genitivu
Rp. Acidi borici
3,0
Aque purificatae 100,0
Rije invocatio-prizivanje

ORDINATIO
-je glavni dio recepta, on sadri nazive i koliine supstanci od kojih treba izraditi lijek ili naziv i koliinu gotovog lijeka koji
treba izdati pacijentu. Ordinatio se sastoji iz slijedeih dijelova:
Remedium cardinale basis
-je glavnodjelujua supstanca odnosno nosilac ljekovitog djelovanja
Remedium adjuvans
-je supstanca koja pojaava ili ublaava djelovanje glavne ljekovite supstance
Corrigens
-je supstanca koja poboljava ukus ili miris lijeka ukoliko je to potrebno
Vehiculum, menstruum constituens
-je nosilac oblika lijeka, kod rastvora to e biti rastvara najee voda, kod masti masna podloga kao npr. vazelin ili
lanolin
SUBSCRIPTIO
-je dio recepta namijenjen apotekaru, u njemu se navodi ta treba izraditi od supstanci navedenih u ordinatiu. Pie se na
latinskom jeziku i to skraenicama, npr. M.f.pulv. (Misce fiat pulvis) to znai promijeaj neka bude praak ili M.f.ung.
(Misce fiat unguentum) to znai promijeaj neka bude mast
SIGNATURA
-je dio recepta namijenjen pacijentu, sadri uputstva za upotrebu lijeka. Pie se na narodnom jeziku npr. 3x po jedna kaika
sirupa, mazati 2x dnevno oboljela mjesta...
NOMEN MEDICI
-sadri ime, prezime i specijalnost ljekara koji je propisao lijek odnosno recept. Ono treba biti otisnuto peatom. Na
privatnim receptima, ukoliko nema peata, ovi podaci mogu biti napisani tampanim slovima, pored ovoga mora biti i
svojeruni potpis ljekara. Na receptima za esencijalne lijekove u ijem plaanju sudjeluje zavod zdravstvenog osiguranja ovi
podaci o ljekaru moraju biti otisnuti peatom. Takoe mora biti napisana i ifra ljekara kome je odobreno propisivanje
esencijalnih lijekova
NOMEN AEGROTI
-sadri podatke o pacijentu. Danas se uglavnom pie u gornjem dijelu recepta. Sadri prezime, ime i adresu pacijenta, zatim
matini broj sa istaknutim goditem, podatke o osiguranju, ifru bolesti i ifru lijeka.

NAJEE SKRAENICE U RECEPTURI

aa

ana partes aequales

ad
ad lib.
ad man. med.
ad sacc.
ad scat.
ad us. ext.
ad us. int.
ad us. prop.

/
ad libitum
ad manum medici
ad sacculum
ad scatulam
ad usum externum
ad usum internum
ad usum proprium

od ili po (5mg)
od svakog dijela jednako-pie se na
receptu kada treba izmjeriti istu koliinu
dvije ili vie supstanci pored zadnje
supstance i koliina
do ili u
po elji ili po volji
ljekaru u ruke
u kesicu
u kutiju ili kutijicu
za vanjsku upotrebu
za unutranju upotrebu
za vlastitu upotrebu

11

ad us. vet.
ad vitr. collo ampl.
ad vitr. flav.
ad vitr. nigr.
ad vitr. fusc.
ad vitr. gutt.
adde instill.
Aq. font.
Aq. frigid.
Aq. dest.
Aq. purif.
Aq. pro inject.
Bac.
b. i. d.
c.
conc.
cito
D. ili d.
D. ad lag. gutt.
D. s. ili D. S.
D. s. s. ven.

ad usum veterinarium
ad vitrum collo amplo
ad vitrum flavum
ad vitrum nigrum
ad vitrum fuscum
ad vitrum guttatorium
adde instillatorem
Aqua fontis
Aqua frigida
Aqua destillata
Aqua purificata
Aqua pro injectione
bacillus
bis in die
cum
concentratus
/
da, detur, dentur
da ad lagenum guttatorium
da signa, detur signetur
Da sub signo veneni

Dent. tal. dos. ili D.t.d.

dentur tales doses

Div. in part. aeq. ili D.i.p.aeq.

divide in partes aequales

Div. in dos. aeq. ili D.i.d.aeq.

divide in doses aequales

ex
F. ili f.
g.
gross.
gtt. ili gutt.
gtts.
instill.
M. ili m.
M.f.
M.D.S.

/
fiat, fiant
gramma
grossus
gutta
guttas
instillator
misce, misceatur
misce fiat
misce da signa

M.f.l.a.

misce fiat lege artis

M.f.pulv.
M.f.pil.
M.f.mixt.
M.f.sol.
M.f.ung.
mg

misce fiat pulvis

misce fiat masa pilularum
misce fiat mixtura
misce fiat solutio
misce fiat unguentum
milligramma

Necesse est!

N ili Nr
offic.
pro adult.
pro infant.
q.s.
q.i.d.

numero
officinalis
pro adultis
pro infantibus
quantum satis
quater in die

S. ili s.

signa, signetur

seu
sine
s.i.d.
stil.
tabl. ili tbl.
t.i.d.

/
/
semel in die
stilus
tabulettae
ter in die

za veterinarsku primjenu
u boicu irokog grla
u utu boicu
u
tamnu
u crnu boicu
boicu
u smeu boicu
u boicu za kapanje
daj kapaljku
Izvorska voda ili voda za pie
Hladna voda
Destilovana voda
Preiena voda
Voda za injekcije
tapi
2x dnevno
sa
koncentrovan
hitro, brzo
Daj, neka se da, neka se daju
daj u boicu za kapanje
daj i obiljei, neka se da, neka se oznai
daj sa oznakom otrova
daj takvih doza ili neka
Pie se pri
se da takvih doza
propisivanju
podijeljenih
podijeli na jednake
praaka a iza
dijelove
skraenice
podijeli na jednake
mora biti broj
dijelove
praaka
iz
neka bude ili neka budu
gram
grub
kap
kapi
kapaljka
promijeaj, neka se promijea
promijeaj neka bude
Promijeaj, izdaj, oznai (obiljei)
promijeaj neka bude prema pravilima,
propisima
promijeaj neka bude praak
promijeaj neka bude masa za pilule
promijeaj neka bude mikstura
promijeaj neka bude rastvor
promijeaj neka bude mast
miligram
Potrebno je!-pie se na receptu kada treba
izdati vie od jednog pakovanja gotovog
lijeka
Broj (mora poslije Nr pisati broj)
oficinalan
za odrasle
za djecu
koliko je potrebno
4x dnevno
oznai, neka se oznai, obiljei, neka se
obiljei
Ili
Bez
jednom dnevno (na dan)
tapi
tablete
3x na dan

12

DISPENZIONA METODA
Rp.
Coffeini
0.05
Chinini sulfatis
Acidi ascorbici
aa 0.10
Acidi acetylsalicylici
0.3
M.f.pulv.
D.t.d.
Nr=X (decem)
S. 3x1
praak popiti sa tenou
Prema dispenzionoj metodi podijeljeni praci propisuju se tako da je u ordinatiu navedena koliina supstance potrebna za
jedan praak .U subskriptiu se pie skraenica D.t.d. i broj praaka koje treba izraditi. Izrauje se tako da se sve koliine
pomnoe sa potrebnim brojem praaka, ravnomijerno izmijeaju, a zatim podijele.
DIVIZIONA METODA
Coffeini
0.5
Chinini sulfatis
Acidi ascorbici
aa 1.0
Acidi acetylsalicylici
3.0
M.f.pulv.
Div.in part.aeq.
Nr=X (decem)
S. 3x1 praak popiti sa tenou
Po divizionoj metodi u ordinatiu se propisuje koliina supstanci potrebna za izradu svih praaka. U subskriptiu se pie
skraenica Div.in part.aeq. i broj praaka koje treba izraditi. Vagaju se propisane koliine i podijele na propisan broj
praaka.
Rp.
Sulfuri praecipitati
Glyceroli
aa 10.0
Zinci oxydi
Talci
aa 20.0
Aquae purificatae ad 100.0
M.f.susp.
D.ad vitr.
S. za mazanje protiv akni

FARMACEUTSKO TEHNOLOKE OPERACIJE

-Gotovo nijedna supstanca se ne primjenjuje direktno kao lijek, svaku treba prethodno obraditi na odreeni nain. Svi
postupci koji se pri tome primjenjuju nazivaju se farmaceutsko tehnoloke operacije. Farmaceutsko tehnoloke operacije
se mogu kvalifikovati na razliite naine, ali je najea podjela na: mehanike, fizike, hemijske, mjeovite.

13

Mehanike farmaceutsko tehnoloke operacije-ne mijenjaju ni fiziko stanje supstance ni njen hemijski sastav. U
mehanike operacije se ubrajaju: mjerenje, odabiranje, prosijavanje, usitnjavanje, mijeanje, taloenje, odlijevanje,
filtriranje, cijeenje, centrifugiranje, punjenje boica i kutijica, postavljanje signatura i sl.
Fizike farmaceutsko tehnoloke operacije-mijenjaju samo fiziko stanje supstance. Na primjer: rastvaranje,
isparavanje, sublimacija, kristalizacija, destilacija, topljenje.
Hemijske farmaceutsko tehnoloke operacije-mijenjaju hemijski sastav supstanci, tu se ubrajaju: oksidacija,
redukcija, hidroliza, esterifikacija, dekarboksilacija, neutralizacija.
Mjeovite farmaceutsko tehnoloke operacije-su one kod kojih moe doi do fizike promjene, a ponekad i do
promjena u hemijskom sastavu. Ovdje se ubrajaju npr. sterilizacija, dezinfekcija i sl.

VAGANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se vri mjerenje mase u apotekarskoj praksi. Vaganje se primjenjuje i za
mjerenje vrstih i tenih supstanci. Za grublja mjerenja koristi se tehnika-tara vaga, a za preciznija se koristi preciznalaboratorijska odnosno analitia vaga, a danas se najvie koriste elektronske odnosno digitalne vage. Tara vaga je
konstruisana na principu poluge sa jednakim kracima, prema tome, na krajevima poluge nalaze se okaeni tasovi vage, a
oslonac je na sredini. Sa sredine se sputa kazaljka koja dolazi do podioka na kojima se utvruje kada je vaga u
ravnotei, na postolju je poluga kojom se vaga moe zakoiti. Prije vaganja mora se utvrditi nula taka vage odnosno
tasovi se moraju dovesti u ravnoteu. Materijal za vaganje i tegovi stavljaju se samo kada je vaga zakoena. Tegovi se ne
uzimaju rukom nego samo pincetom. Supstance se ne stavljaju direktno na tasove nego se vagaju u apotekarskom
posuu ili na plastinoj kartici. Moe se u nedostatku kartice koristiti papir. Tegovi se postavljaju na lijevi tas, a
materijal za vaganje na desni. Nakon vaganja tasovi i postolje vage moraju se oistiti. U farmaceutskoj praksi koristi se i
runa vaga koja ne slui za precizno mjerenje nego vie za uporeivanje teina. Takoe ima polugu sa jednakim kracima
i osloncem na sredini. Kazaljka koja pokazuje ravnoteu okrenuta je na vie tj. prema gore. Rune vage koriste se
najee za mjerenje droga odnosno ajeva i slina manje precizna mjerenja.
USITNJAVANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se smanjuju estice neke supstance, vrlo esto se primjenjuje pri izradi
lijekova. Usitnjavanjem se poveava dodirna povrina materije, a time se olakava mijeanje, ubrzava rastvaranje,
ekstrakcija aktivnih principa, a takoe i resorpcija lijeka u probavnom traktu. Usitnjavanje droga vri se sjeenjem,
mehaniki ili elektrinim noevima. Usitnjavanje vrstih odnosno kristalnih supstanci moe se vriti razliitim
mlinovima, drobilicama i rvnjevima. Neke supstance se mogu usitnjavati struganjem odnosno rendanjem. Ovo se
primjenjuje kod kakaovog maslaca (butirum cacao). Za ovako usitnjavanje moe se koristiti rende ili maina za orahe.
Preciznije usitnjavanje odnosno prevoenje u prah naziva se pulverizacija. Pored razliitih vrsta mlinova za
pulverizaciju se najee koristi pistil sa tarionikom, a takoe se pulverizacija moe vriti pomou tuka u avanu.
PROSIJAVANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se estice odvajaju po veliini. Za ovu farmaceutsko tehnoloku operaciju
koriste se sita koja mogu biti izraena od metalne ice, sintetikih vlakana, a najfinija sita izraena su od svile. U
apotekarskoj praksi koriste se tzv. standardna sita kojih ima est. Broj sita oznaava stranica jednog otvora izraena u
mm i po tome je dobilo naziv.
6
mm

Usitnjenost supstance ili droge u farmakopeji oznaava se brojem sita koji je naveden iza naziva droge odnosno
supstance arapskim brojem. Apotekarsko standardno sito sastoji se iz tri metalna dijela i est mreica sita. Donji dio
predstavlja posuda u koju spada prosijani materijal. Na sredini se nalazi okvir na koji se stavljaju mreice sita. Trei dio
predstavlja poklopac koji je neophodan da bi sprijeio djelovanje praha prosijavanog materijala na sluznicu oka ili
disajnih puteva.
Standardna sita
Sito broj 6.drogae ruditer concisae -grubo sjeeno ili grubo sjeena droga
Sito broj 3.drogae concisae
-polusitno sjeeno ili polusitno sjeena droga
Sito broj 2.drogae minutum concisae-sitno sjeeno ili sitno sjeena droga
Sito broj 0.75 pulvis grossus
-grub praak
Sito broj 0.3 pulvis subtilis
-sitan praak
Sito broj 0.15 pulvis subtilissimus
-vrlo sitan praak
U farmaceutskoj industriji koriste se razliita vibraciona sita na elektrini pogon.
MIJEANJE

14

-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja se primjenjuje kod svih preparata koji sadre dvije ili vie supstanci. U
apotekarskim uslovima za mijeanje manjih koliina tenosti ili tenosti sa vrstim supstancama koristi se stakleni tapi ili
se vri mukanje u boici u kojoj e se lijek izdati. Prakaste i kristalne supstance mijeaju se pistilom sa tarionikom. Masti
se mijeaju pistilom u pateni. Droge i ajevi mijeaju se apotekarskim kaikama ili plastinim karticama. U farmaceutskoj
industriji koriste se razliite mjealice velikog kapaciteta.
GRANULIRANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja prevoenje sitne prakaste supstance u grub praak odnosno granulat.
Prema tome, ovo je suprotna operacija od pulverizacije. Granuliranje se vri na taj nain da se prakasta supstanca
ravnomjerno ovlai nekim lako isparljivim rastvaraem. Ovako dobivena vlana masa protisne se kroz odgovarajue sito,
najee je to sito broj 2. Na ovaj nain dobiven granulat sui se u tankom sloju na blagoj temperaturi. Ne smije se presuiti.
Nakon suenja granulat se prosije kroz slijedee manje sito, sito broj 0,75, da se odstrane sitnije estice. Ovako dobiveni
granulat obino se u tabletir mainama komprimuje i dobivaju se tablete. Pored toga granulat se moe i direktno putati u
promet odnosno primjenjivati u terapiji. U obliku granulata esto dolaze vitamini, instant ajevi, minerali itd.

FILTRIRANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja odvajanje vrste supstance, odnosno vrstih estica od tenosti. Za
filtriranje manjih koliina koriste se obini lijevak i filter papir. Filter papir se oblikuje i izree prema veliini lijevka. Treba
biti toliki da ne prelazi rubove lijevka. Prije poetka filtriranja nakvasi se rastvaraem. Da bi se filtriranje ubrzalo filter papir
se moe ispresavijati u obliku lepeze, time se poveava povrina za filtriranje. Kiseline i baze filtriraju se kroz azbestne filtre
jer razaraju celulozu. Za filtriranje tenosti koje su guste na sobnoj temperaturi koriste se lijevci sa duplim zidovima kroz
koje protie topla voda. Ona sadraj lijevka ini tenijim. Za bre filtriranje koriste se tzv. vakuum filtri. Prvi od vakuum
filtera a koji se koristi i danas je bchner-ov lijevak (bihnerov). Bihnerov lijevak je izraen od porculana, a na dnu ima
perforiranu plou (sa rupicama). Na ovu perforiranu plou stavlja se filter papir koji je izrezan prema veliini lijevka. Lijevak
se stavlja na erlenmajericu, a zatim prikljui na vakuum pumpu. Stvaranje vakuuma ispod lijevka ubrzava filtriranje. Osim
bihnerovog lijevka za vakuum filtriranje koriste se gu ili nu filtri. Napravljeni su od stakla ili od porculana, na dnu imaju
plou od sinterovanog stakla. Sinterovano staklo se dobije na taj nain, da se staklo isitni, a zatim zagrijava dok se ne pone
topiti. Tako se hladi pri emu nastaje masa koja ima pore odreene veliine. Zavisno od veliine tih pora ili otvora numerisani
su od G-0 do G-5. G-5 ima pore najmanjeg promjera. Filtriranje se vri slino kao sa bihnerovim lijevkom, a nakon filtriranja
nu se mora dobro oprati. Obino se prvo stavlja u rastvor jake kiseline, sumporne ili hloridne, ostavi neko vrijeme, zatim
pere, ispere obinom, a nakon toga uz vakum i preienom vodom. Zatim se cijedi, sui i po potrebi sterilie.
KOLIRANJE (CIJEENJE)
-to je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se krupnije vrste estice odvajaju od tenosti. Obavlja se na taj nain da se
na dnu lijevka postavi gaza u vie slojeva, vata ili flanelska tkanina. Tenost koja se dobiva kao rezultat koliranja naziva se
kolatura. Koliranje se uglavnom primjenjuje pri izradi ekstraktivnih preparata kao to su: infuza, dekokta, macerata, tinkture,
ekstrakti i slino. Ako treba kolirati rastvor neke kiseline ili baze, tada se koristi staklena vuna.
PRESOVANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se iz materijala pod pritiskom istiskuje to vea koliina tenosti. Presovanje se
uglavnom primjenjuje pri izradi ekstraktivnih preparata, da bi se iz droge dobilo to vie aktivnog principa. U farmaceutskoj
praksi koriste se razliite mehanike prese, a za dobivanje veih koliina i hidrauline prese.
KLARIFIKACIJA
-ili bistrenje je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se iz rastvora uklanjaju estice mutnoe koje nisu uklonjene
filtriranjem. Klarifikacija se najee obavlja pomou talka. Moe se vriti na taj nain da se talk polako sipa u rastvor uz
mijeanje staklenim tapiem. Nakon to se talk istaloi, on na sebe vee, odnosno adsorbuje estice mutnoe i rastvor iznad
ovog taloga ostaje bistar. ee se radi tako da se talk stavi u lijevak na filter papir, a zatim preko toga proputa zamueni
rastvor. Na ovaj nain talk vee mutnou, a u filteru se dobije bistar rastvor. Kod termostabilnih rastvora mogu se koristiti i
supstance koje na povienoj temperaturi koaguliu. Ako se pomijea sa rastvorom i zagrije pri koagulaciji e vezati estice
mutnoe. Za ovu svrhu moe se koristiti npr. bjelance jajeta, pored toga mogu se koristiti tanini, elatina, albumini.
SEDIMENTACIJA
-ili taloenje je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja odvajanje vrste od tene faze, obavlja se tako da se
smjesa ostavi da miruje pri emu vrsta supstanca kao tea pada na dno u vidu taloga, a iznad njega ostaje bistar rastvara.
DEKANTIRANJE
-ili odlijevanje je farmaceutsko tehnoloka operacija koja se kombinuje sa sedimentacijom. Nakon taloenja vrste supstance
rastvor iznad taloga se paljivo odlijeva. Ovo nije precizan nain razdvajanja supstanci. Ako se eli dobiti ist rastvor onda
jedan dio rastvora mora ostati sa talogom i obrnuto, ako treba dobiti ist talog onda e jedan dio taloga biti odliven sa
tenou.
CENTRIFUGIRANJE

15

-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se odvaja vrsta supstanca od tenosti i to koritenjem centrifugalne sile.
Smjesa se sipa u epruvete sa suenim dnom koje se nazivaju kivete. Kivete se u centrifugu postavljaju tako da pri brzom
obrtanju centrifuge, zauzimaju vodoravan poloaj. Usljed centrifugalne sile tee estice tj. vrsta supstanca pada na dno
kivete, a iznad ostaje bistar rastvor. U praksi se koriste centrifuge bilo rune ili elektrine, mogu biti i razliitog kapaciteta od
dvije kivete pa do velikog broja uzoraka. Bez obzira na broj uzoraka svaka naspramna kiveta mora sadravati istu koliinu
materijala u suprotnom dolazi do pucanja kiveta i gubitka njihovog sadraja.
DISPERGOVANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja raprivanje odnosno drobljenje, razbijanje supstance u sitne estice
odnosno tenosti u sitne kapljice. Rije je nastala od latinske rijei dispergere to znai razasuti ili raspriti.
HOMOGENIZACIJA
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja ujednaavanje razliitih estica u nekoj smjesi. Kada se govori o
smjesi dvije ili vie razliitih supstanci, koristi se termin sistem. Pojedinani sastojci smjese nazivaju se faze. Sistem se moe
sastojati iz faza istog ili razliitog agregatnog stanja koji se meusobno mogu i ne moraju mijeati. Ako je u nekom
dvofaznom sistemu jedna faza sitno rasprena, odnosno dispergovana u drugoj fazi, onda e se ona zvati disperzna faza ili
unutranja faza. Druga faza naziva se disperziono sredstvo, odnosno vanjska faza ili menstrum.
EMULGOVANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija dispergovanja jedne tene faze u drugoj sa kojom se ne mijea.
EMULZIJE
predstavljaju fino disperzne sisteme dvije ili vie faza koje se meusobno ne mijeaju. Jednu fazu predstavlja voda odnosno
vodeni rastvor, a drugu ulje, odnosno mast ili neka tenost koja se ne mijea sa vodom, razlikuju se dvije vrste emulzija,
jedna se sastoji od sitno rasprenih odnosno dispergovanih kapljica ulja u vodi. To je emulzija tipa U-V odnosno ulje u vodi.
Drugi tip emulzija su emulzije kod kojih je voda dispergovana, odnosno rasprena u ulju kao u vanjskoj fazi to su emulzije
tipa V-U. Pored ovih osnovnih postoje i sloenije emulzije npr. (V-U-V) i (U-V-U). Da bi se sprijeilo odvajanje faza pri
izradi emulzija, dodaju se emulgatori. To su povrinski aktivne supstance koje se vezuju na povrinu kapljica dispergovane
faze i tako spreavaju njihovo odvajanje. Prirodna emulzija je mlijeko. To je emulzija tipa UV gdje je mlijena mast
dispergovana u vodenom rastvoru. Emulzije se jo nazivaju i mljeine, rije emulzija nastala je od latinske rijei emulgere to
znai izmusti. Emulzije se izrauju mijeanjem pistilom u tarioniku. Za bre emulgovanje i dui rok trajanja dodaju se
emulgatori. Da je dolo do emulgovanja primjeuje se po promjeni izgleda smjese, odnosno pojavi bijele boje i po zvuku
karakteristinog pucketanja. Trajnost emulzije postie se i homogenizacijom odnosno izjednaavanjem i usitnjavanjem
dispergovanih estica. Za ovu svrhu koriste se razliiti homogenizatori, ali svi uglavnom rade na istom principu. Emulzija se
pod velikim pritiskom proputa kroz uski otvor nakon ega udara u zidove homogenizatora i tako se raspruje u jo sitnije
kapljice. U obliku emulzija izrauju se preparati za unutranju i za vanjsku primjenu. Danas su ei preparati za vanjsku
primjenu, to su npr. kreme, neki losioni i sredstva za njegu i lijeenje koe, a takoe i veliki broj kozmetikih preparata.
RASTVARANJE
-ili otapanje predstavlja prevoenje vrste, tene ili gasovite faze u homogenu tekuu fazu. Dobiveni produkt naziva se
rastvor ili otopina. Na brzinu rastvaranja utiu razliiti faktori. Usitnjenost supstance je veoma bitna i to je vea usitnjenost
rastvaranje je bre. Usitnjenou se postie vea dodirna povrina i tako ubrzava rastvaranje. Osim toga, rastvaranje ubrzava
mijeanje ili mukanje rastvora. Na brzinu rastvaranja utie i temperatura. Njen uticaj je razliit zavisno od supstanci koje se
rastvaraju. Poveanje temperature kod nekih ubrzava rastvaranje npr. kod CaCl 2 ili saharoze. Kod nekih supstanci kao to su
NaOH i KOH poveanje temperature usporava rastvaranje a kod nekih supstanci promjena temperature ne utie na brzinu
rastvaranja. Rastvaranje je bre i ako su supstance meusobno hemijski sline.
RASTVORLJIVOST
-rastvaranjem neke supstance u odreenom rastvarau i na odreenoj temperaturi dobije se zasieni rastvor za tu temperaturu.
Ovo predstavlja rastvorljivost. Rasvorljivost se izraava brojem grama rastvorene supstance u 100 grama rastvaraa na
konstantnoj temperaturi. Rastvorljivost se mijenja sa promjenom temperature i pritiska, meutim na osnovu rastvorljivosti
moe se utvrivati istoa i sastav supstance. U praksi se esto koristi i priblina rastvorljivost odnosno stepen rastvorljivosti
ili stupanj topljivosti.
-Stepen rastvorljivosti izraava koliinu rastvaraa potrebnu za rastvaranje jednog grama supstance.

STEPEN RASTVORLJIVOSTI-STUPANJ TOPLJIVOSTI

Vrlo lako topljiv-1 gram rastvara se u manje od 2 grama rastvaraa (otapala)
Lako topljiv-1 gram rastvara se u 2-10 grama rastvaraa (otapala)
Umjereno topljiv-1 gram rastvara se u 10-30 grama rastvaraa (otapala)
Dosta teko topljiv-1 gram rastvara se u 30-100 grama rastvaraa (otapala)
Teko topljiv-1 gram rastvara se u 100-1000 grama rastvaraa (otapala)
Vrlo teko topljiv-1 gram rastvara se u 1000-10000 grama rastvaraa (otapala)
Gotovo netopljiv-1 gram rastvara se u vie od 10000 grama rastvaraa (otapala)

16

KONCENTRACIJE RASTVORA
Teinski procenat-grami rastvorene supstance u 100 grama rastvora
Volumni procenat-mililitri rastvorene supstance u 100 mililitara rastvora
Teinsko volumni procenat-grami rastvorene supstance u 100 mililitara rastvora
Volumno teinski procenat-mililitri rastvorene supstance u 100 grama rastvora
Normalitet (N)-pokazuje broj gram ekvivalenata u 1000 mililitara
Molaritet (M)-pokazuje broj molova u 1000 mililitara
1:10-grami rastvorene supstance na prema mililitri rastvora
1+9-grami rastvorene supstance plus grami rastvaraa
RASTVARAI
-Izbor rastvaraa u farmaciji je dosta ogranien zbog toksinosti, isparljivosti, nestabilnosti ili nepodnoljivosti sa ljekovitim
supstancama ili sa organizmom ovjeka. Najee se kao rastvara koristi voda, a od nevodenih rastvaraa etanol odnosno
etilni alkohol.
Voda za farmaceutske preparate
Najee se za izradu vodenih rastvora koristi Aqua purificata (preiena voda). Ona se moe dobiti na dva naina pa se
razlikuju Aqua destillata koja je dobivena destilacijom vode za pie i Aqua demineralisata (demineralizovana voda).
Aqua demineralisata se dobija uklanjanjem kationa i aniona pomou jonoizmjenjivaa. Jonoizmjenjivai su
makromolekularne organske smole koje imaju sposobnost da iz rastvora vezuju katione ili anione, a u rastvor otputaju
hidrogenove H+ jone ili hidroksilne OH- jone. Neutralna demineralizovana voda dobiva se proputanjem vode za pie
preko istih koliina kationskog i anionskog jonoizmjenjivaa. Pored preiene vode ili Aquae purificatae koristi se
Aqua pro injectione. Ona se dobiva destilacijom preiene vode. Ukoliko se vri destilacija ve jednom destilovane
vode Aquae destillatae, onda se ona moe zvati Aqua redestillata ili Aqua bidestillata. Aqua pro injectione mora biti
bistra, bez boje, neutralna i apirogena. Sterilizacija Aque pro injectione vri se 8 minuta na temperaturi od 120 oC. Ova
voda koristi se za izradu injectionih i infuzijskih rastvora i kapi i voda za oi.

Etilni alkohol-etanol
CH3CH2OH
C2H5OH
C2H6O

-najee koriten poslije vode kao rastvara. To je bistra, bezbojna tenost, karakteristinog mirisa, ukusa koji prvo pee, a
zatim hladi. Lako se isparava, a pare su zapaljive i gore plaviastim plamenom. Oficinalne su dvije koncentracije etanola i to
koncentrovani etanol (aethanolum concentratum) ili spiritus concentratus to je 95-96 vol% i diluirani etanol (aethanolum
dilutum) ili spiritus dilutus 70vol%. Etanol se mijea sa vodom u svim omjerima uz kontrakciju odnosno smanjenje volumena
tj. zapremine. Zbog toga se razrjeivanje etanola uvijek vri teinskim mjerama i koritenjem teinskih jedinica.
Koncentracija etanola inae se izraava u volumnim procentima. Za razrjeivanje etanola koristi se tzv. ALIGACIONI
METOD odnosno pravilo zvijezde ili pravilo krsta ili kria. U svim koncentracijama iznad 18 vol% etanol djeluje
baktericidno, zbog toga su preparati u kojima je on koriten kao rastvara dosta stabilni i ne podlijeu djelovanju
mikroorganizama, samim tim imaju dui rok trajanja. 70 vol % etanol ima najjai baktericidni efekat jer najbolje prodire u
bakterijsku eliju. Koncentrovani etanol djeluje slabije baktericidno jer zbog svoje jaine izaziva koagulaciju bjelanevina u
elijskoj membrani bakterije to zatvara eliju i smanjuje prodiranje alkohola.
Ostali rastvarai
-osim vode i etanola koriste se jo razliiti organski rastvarai kao to su eter, hloroform, petrol-eter, benzin, benzen ili
benzol, aceton, glicerol, propilenglikol i slino. Poto je veina ovih rastvaraa toksina za ovjeka, oni se koriste ili za neke
preparate za vanjsku primjenu ili se uklanjaju iz preparata ukoliko su sluili za ekstrakciju nekog aktivnog principa. Za
rastvaranje liposolubilnih supstanci koriste se uglavnom masna ulja. Najee se koriste: oleum olivae (maslinovo ulje),
oleum olivae neutralisatum (neutralizovano maslinovo ulje), oleum helianthi (suncokretovo ulje), oleum lini (laneno ulje),
oleum amygdalae (bademovo ulje), oleum ricini (ricinusovo ulje).
EKSTRAKCIJA
-je farmaceutsko tehnoloka operacija. To je iscrpljivanje odnosno izvlaenje aktivnog principa iz droge pomou
odgovarajueg rastvaraa. Rije ekstrakcija nastala je od latinske rijei extrahere to znai izvui, iscrpiti. Za ekstrakciju
droge treba da su odreene usitnjenosti, ova usitnjenost omoguava bre i efikasnije izvlaenje aktivnog principa. Pored toga,
vaan je izbor rastvaraa koji e omoguiti iscrpljivanje vee koliine aktivne supstance. Najee koriten rastvara je
preiena voda. Dobre osobine vode su da je ona sastavni dio svih biljnih i ivotinjskih organizama pa samim tim lako ulazi
u sve biljne dijelove, a takoe rastvara i veliki broj aktivnih principa. Meutim, loa strana vode je ta da je ona neselektivna i
pored aktivnih principa rastvara i dosta balastnih materija (balast-teret). To su supstance koje nemaju ljekoviti efekat pa ak
mogu i ometati djelovanje aktivnog principa. Osim toga, voda je povoljna sredina za razvoj mikroorganizama pa ekstraktivni
preparati izraeni sa vodom imaju kratak rok trajanja jer se brzo kvare. Osim vode najee koriten je etanol kao rastvara.
On takoe rastvara dosta aktivnih principa ali je mnogo selektivniji rastvara i ekstrahuje manje balastnih supstanci. Osim
toga, preparati dobiveni sa etanolom su trajniji jer on djeluje baktericidno u svim koncentracijama iznad 18% (selekcijaodabiranje). Za ekstrakciju se mogu jo koristiti kao rastvarai eter, aceton, petroleter, benzin, benzen, glicerol, a takoe i
masna ulja. Poto je veina ovih rastvaraa toksina za organizam ovjeka oni se obino nakon ekstrakcije uklanjaju iz

17

preparata i dobiva se suhi ekstrakt odnosno samo aktivni princip. Metode ekstrakcije: maceracija, bimaceracija, digestija,
perkolacija, turboekstrakcija, infuzija.
MACERACIJA
-je jednokratna ekstrakcija propisano usitnjene droge odgovarajuim rastvaraem na sobnoj temperaturi. Obavlja se na taj
nain da se usitnjena droga prelije sa pet dijelova rastvaraa i u zatvorenoj posudi zatienoj od suneve svjetlosti macerira
pet dana uz mijeanje ili mukanje najmanje 2x dnevno. Dobiveni macerat odvoji se od droge koliranjem i naknadnim
presovanjem. Ostavi se dva dana na hladnom mjestu zatienom od svjetlosti i filtrira.
BIMACERACIJA
-ili dvostruka maceracija-je ekstrakcija propisano usitnjene droge odgovarajuim rastvaraem 2x uzastopno na sobnoj
temperaturi. Obavlja se tako da se usitnjena droga prelije sa tri dijela rastvaraa i u zatvorenoj posudi zatienoj od svjetlosti
macerira tri dana uz mukanje ili mijeanje najmanje 2x dnevno. Macerat se odvoji koliranjem i naknadnim presovanjem, a
droga se prelije sa jo dva dijela rastvaraa i macerira na isti nain jo tri dana. Dobiveni macerat se sjedini sa prvim
maceratom, ostavi dva dana na hladnom mjestu zatienom od svjetlosti i filtrira.
DIGESTIJA
-je jednokratna ekstrakcija propisano usitnjene droge odgovarajuim rastvaraem na temperaturi od 50 oC. Izuzetak
predstavljaju infuza i dekokta koji se izrauju na temperaturi 90-95 oC.

PERKOLACIJA
-je kontinuirana ekstrakcija propisano usitnjene droge na sobnoj temperaturi, a izvodi se kontinuiranim i ravnomjernim
proticanjem rastvaraa kroz stub droge odozgo na dole. Za ovu ekstrakciju koristi se perkolator. On je izraen od stakla ili
drugog neutralnog materijala u obliku cilindrine ili konusne cijevi. Na dnu ima odvod sa slavinom za regulisanje isticanja
rastvaraa. Na dno perkolatora postavi se par slojeva vate da se sprijei isticanje sitnih dijelova droge. Usitnjena droga se
ravnomjerno rastvori rastvaraem i ostavi da bubri najmanje dva sata u zatvorenoj posudi. Nakon toga protjera se obino kroz
sito br.2, a zatim puni u perkolator. Puni se uz lako potresanje perkolatora da bi s formirao ravnomjeran stub droge. Na
povrinu se takoe stavi vieslojna vata ili filter papir. Nakon toga se sipa rastvara dok potpuno ne prekrije drogu i pone
isticati, slavina se zatvori i ostavi da se droga macerira 12 sati a zatim se slavina otvori uz stalno doticanje rastvaraa, pone
se isputati ekstraktivni preparat odnosno perkolat. Najee se isticanje obavlja brzinom od 1ml/min. Ovakva ekstrakcija
odnosno perkolacija traje dok se ne sakupi pet perkolata. Jednim perkolatom smatra se koliina koja teinom odgovara teini
droge.
TURBOEKSTRAKCIJA
-je metoda kod koje se koriste elektrine mjealice radi ubrzavanja ekstrakcije. U mjealicu se sipa rastvara, a zatim dodaje
usitnjena droga, podesi se na 10000 obrtaja u minuti i vrtloi 10 minuta. Nakon toga ostavi se 30 minuta, a zatim kolira i
pritiskom istisne to vea koliina aktivnog principa. Ostavi se na hladnom mjestu zatienu od svjetlosti i naknadno filtrira.
INFUZIJA
-usitnjena droga nakvasi se vodom i ostavi da bubri 5 minuta. Nakon toga prelije se kljualom vodom i uz mijeanje
ekstrahuje 30 minuta. Poselije toga se kolira.

SUBLIMACIJA
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja prelazak vrste supstance pri zagrijavanju direktno u gasovito
agregatno stanje, hlaenjem ponovo ovrsne. Svojstvo sublimacije imaju samo neki elementi i jedinjenja. Zbog toga se
sublimacija koristi za odvajanje ovih supstanci iz smjese sa drugima ili za njihovo preiavanje odnosno oslobaanje od
primjesa. Sublimaciji podlijeu jod, sumpor, jedinjenja ive, amonijuma i sl.
KRISTALIZACIJA
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja nastajanje i izdvajanje vrste supstance iz nekog homogenog tenog
sistema, pri emu se atomi pravilno rasporeuju formirajui geometrijske oblike. Kristalizacija se ubrzava uklanjanjem
odnosno isparavanjem rastvaraa ili sniavanjem temperature. Ukoliko pri kristalizaciji rastvor miruje, nastaju krupni kristali.
Ako se muka ili mijea, nastaju sitni kristali. Da bi se potaknula odnosno zapoela kristalizacija moe se u rastvor dodati
jedan kristali supstance. Drugi nain je da se vri trenje staklenim tapiem o zidove suda. Supstance koje nemaju kristalnu
strukturu, odnosno ne kristaliu, su amorfne.
DESTILACIJA
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja prevoenje tenosti u paru zagrijavanjem, a zatim hlaenjem ili
kondenzacijom ponovo u tenost. Ova farmaceutsko tehnoloka operacija koristi se za preiavanje nekih tenosti zatim za
izdvajanje razliitih tenosti iz smjese ili za dobivanje nekih farmaceutskih preparata. Destilacija se moe obavljati pod
normalnim i pod snienim pritiskom. Pod normalnim pritiskom destiluju se tenosti koje su stabilne na povienoj
temperaturi. Pod snienim pritiskom destiluju se termolabilne tenosti tj. one kod kojih poviena temperatura utie na sastav.

18

Destilacija pod smanjenim pritiskom vri se specijalnim aparatima uz koritenje vakuum pumpe. Pomou vakuum pumpe iz
destilacionog aparata izvlai se vazduh pa tenost ostaje na snienom pritisku i kljua na nioj temperaturi. Destilacijom se
preiava voda i na taj nain dobiva aqua destillata odnosno aqua purificata. Osim toga, voda za injekcije-aqua pro
injectione dobiva se obavezno destilacijom preiene vode aque purificatae. Aparati za destilaciju mogu biti izraeni od
stakla ili metala ali se svi sastoje iz tri osnovna dijela. To su upariva, kondenzator (hladilo) i sabirnik. Upariva je posuda u
kojoj se vri zagrijavanje tenosti i samim tim stvaranje pare. Kondenzator ili hladilo nastalu paru hlaenjem, prevodi ponovo
u tenost. Sabirnik je posuda u kojoj se skuplja redestilisana tenost.
FRAKCIONA DESTILACIJA
-slui za odvajanje razliitih tenosti iz smjese. Ovo odvajanje se zasniva na razliitim takama kljuanja tenosti u
mjeavini. Smjesa se zagrijava prvo, a na temperaturi tenosti sa najniom takom kljuanja kada ova tenost predestilie
onda se zagrijava na taku kljuanja slijedee tenosti u smjesi. Pojedinano dobivene tenosti su frakcije. Poseban
industrijski, a takoe i znaaj za farmaciju ima frakciona destilacija nafte. Ovom destilacijom dobivaju se npr. teni i vrsti
parafin, vazelin, benzin.
DESTILACIJA POMOU VODENE PARE
-je poseban vid destilacije koji se obino primjenjuje pri dobivanju aromatinih voda i eterskih ulja. Ova destilacija izvodi se
tako da se vodena para uvodi u sud u kome se nalzi biljka ili droga. Para sa sobom nosi aromatinu materiju i etersko ulje te
tako ovi sastojci prelaze u destilat. Ukoliko u destilatu ima vea koliina eterskog ulja ono e se izdvojiti na vrhu kao
poseban sloj. Pored ovog naina, destilacija sa vodenom parom moe se obavljati i na taj nain da se biljni materijal pomijea
sa vodom, a zatim zagrijava i na ovaj nain nastala para takoe nosi aromatine materije i etersko ulje i kondenzuje se u
hladilu, a u sabirniku se one mogu odvojiti.
SUENJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se odstranjuje vlaga odnosno voda iz nekog farmaceutskog preparata ili iz
droge. Dva su osnovna naina suenja: prirodno i prinudno. Prirodno suenje najee se primjenjuje kod biljnog materijala.
Izvodi se na taj nain da se biljni dijelovi u tankom sloju rasporede na odgovarajuu podlogu u prostoru sa jakim strujanjem
vazduha zatiene od direktne suneve svjetlosti. Izuzetak ine neki vri biljni dijelovi kao to su neko korijenje, kore i
sjeme koji se mogu suiti i izloeni suncu. Prinudno suenje se ee obavlja u farmaceutskoj praksi i za njega se koriste
razliite sunice.
SUNICE-PRINUDNO SUENJE
KOMORNE SUNICE
-mogu biti razliitog oblika i veliine, najee su u obliku sanduka odnosno oblika ormara ili sobe. To su ujedno najee
laboratorijske sunice, ujedno mogu sluiti i za suhu sterilizaciju te se nazivaju i suhim sterilizatorima. Komorna sunica je
aparat duplih zidova sa odgovarajuim policama za postavljanje materijala koje treba suiti, mora biti snabdjevena grijaem,
termometrom i termostatom za odravanje propisane temperature. Sunice veeg kapaciteta imaju i ventilatore za izbacivanje
vlanog vazduha.
TUNELSKE SUNICE
-obino slue za suenje biljnog materijala ili flasterske mase. Takoe slue za suenje granulata. One se sastoje od dugakih
tunela kroz koje prolazi beskonana traka. Na poetku trake sputa se vlani materijal, a kroz tunel zagrijani vazduh. Na kraju
sa beskonane trake pada osueni proizvod.
OBRTNE SUNICE
-ili bubnjevi za suenje, izraeni su u obliku velikih koso postavljenih cilindara. Materijal za suenje u ove bubnjeve se
ubacuje sa gornje strane, a zagrijani vazduh sa donje strane. Za vrijeme obrtanja materijal postepeno pada i na dnu izlazi
osueni materijal.
SUENJE NA VALJCIMA
-obavlja se na ureajima koji se sastoje od jednog do dva ili vie valjaka. Suenje se vri na njihovoj povrini. Valjci se
zagrijavaju iznutra i polako se okreu. Materijal koji pada na valjke osui se za pola obrtaja i na kraju se skida posebnim
strugaima.
SUENJE RASPRIVANJEM
-ovaj nain suenja koristi se za uklanjanje vee koliine vlage, odnosno rastvaraa. Supstanca odnosno masa koja se sui
raspruje se na vrhu sunice i tako dobivene kapi odnosno estice padaju u struju zagrijanog vazduha pri emu se osue. Na
dno sunice pada suha supstanca u obliku praha ili granulata. Ovaj nain suenja koristi se kod dobivanja mlijeka u prahu,
deterdenata, razliitih granulata za tabletiranje, a takoe i kod suenja ekstrakata, krvne plazme, nekih antibiotika, nekih
koloidnih supstanci i sl.
LIOFILIZACIJA
-predstavlja suenje iz smrznutog stanja. Obavlja se na taj nain da se vlaga prisutna u preparatu zamrzne, odnosno prevede u
led, a zatim u vakuumu led sublimuje i na taj nain se preparat osui. Kod liofilizacije se koristi osobina vode odnosno leda
da pod snienim pritiskom tj. u vakuumu ima osobinu sublimacije. Liofilizacija se primjenjuje za suenje termolabilnih
supstanci pa se na ovaj nain dobivaju neki antibiotici, serumi, vakcine i sl.

19

EKSIKATOR
-se koristi za suenje pomou higroskopnih supstanci. To su supstance koje vezuju odnosno privlae vlagu. Eksikator je
staklena posuda koja se moe hermetiki zatvoriti. Na dno se postavi supstanca koja vezuje vlagu, obino se koriste negaeni
kre, CaCl2, koncentrovana H2SO4, fosfor pentoksid i sl. Da bi se suenje u eksikatoru ubrzalo moe se stvoriti vakuum ili
blago zagrijati i ovo je nain suenja pogodan za termolabilne materijale (preparate). Eksikator se koristi i za uvanje
supstanci i preparata koji bi mogli ovlaiti, a to treba sprijeiti. Kod nekih gotovih lijekova za sprjeavanje vezanja vlage
koristi se najee kao adsorpciono sredstvo silikagel.
RAZRIJEIVANJE ETANOLA
-poto pri mijeanju etanola i vode dolazi do promjene, odnosno do smanjenja ili kontrakcije volumena, razrijeivanje
etanola se vri teinskim mjerama u teinskim procentima. Prema farmakopeji primjenjuju se aligacioni metod odnosno
pravilo zvijezde, krsta, kria i sl.

a-te% koncentrovanog rastvora

b-te%razreivaa
c-te%razrijeenog rastvora
A-grami koncentrovanog rastvora
B-grami razreivaa
C-grami razrijeenog rastvora

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

STERILIZACIJA
-Predstavlja unitavanje vegetativnih i sporogenih mikroorganizama. U farmaciji se primjenjuje pri izradi razliitih
preparata, a takoe za odravanje laboratorijskog posua i drugog pribora za rad. Za sterilizaciju se koriste razliiti postupci
ali aktuelna farmakopeja propisuje est osnovnih postupaka.

30

1.STERILIZACIJA SUHIM VRUIM VAZDUHOM

2 sata na temperaturi 160C (+5C)
3 sata na temperaturi 140C (+5C)
-ova sterilizacija se obavlja u suhom sterilizatoru, odnosno komornoj sunici (opis ureaja ponoviti kod komorne sunice).
Na ovaj nain se sterilie obino stakleno posue, a takoe i neke sirovine za lijekove kao to su prakovi, podloge za masti i
sl. Materijal treba paljivo poslagati na police, a takoe uvije se i u filter papir kako bi se sterilnost due sauvala.
2.STERILIZACIJA ZASIENOM VODENOM PAROM UZ POVIENI PRITISAK
20 minuta na 120C (+1C)-pritisku 1 atmosfere ili 101,3 kPa
6 minuta na 135C (+1C)-pritisku 2 atmosfere ili 202,6 kPa
-ova sterilizacija obavlja se u autoklavu. Autoklav se sastoji iz cilindrine posude koja se moe hermetiki zatvoriti. U
unutranjosti se nalazi takoe posuda za vodu ijim zagrijavanjem se dobija neophodna vodena para. Autoklav mora imati
izvor toplote, termometar, termostat, manometar. Materijal za sterilizaciju se sloi u autoklav i hermetiki se zatvori. Ukljui
se zagrijavanje vode i vri sve dok iz autoklava ne ponu izlaziti vodena para i vazduh. Ostavi se nekoliko minuta da vodena
para izlazi pa se nakon toga zatvori ventil. Od tada se prati poveanje temperature i pritiska, kada se postignu potrebna
temperatura i pritisak, zabiljei se vrijeme i od tada mjeri vrijeme sterilizacije. Nakon zavrene sterilizacije otvori se ventil za
isticanje pare i eka se da se autoklav ohladi. Tek nakon hlaenja smije se otvoriti.
3.STERILIZACIJA U STRUJI VODENE PARE ILI U KLJUALOJ VODI
30 minuta na 98-100C
-obavlja se u Kohovom loncu. On se sastoji od posude sa reetkom, na sredini mora imati i poklopac ali se ne zatvara
hermetiki. Mora biti opremljen termometrom. Na reetku se stavlja materijal za sterilizaciju, a ispod reetke se zagrijava
voda. Da bi sterilizacija bila sigurnija esto se dodaju u vodu i neka baktericidna sredstva. Vrijeme se mjeri nakon to se
postigne propisana temperatura.
4.STERILIZACIJA PLAMENOM
-obavlja se na taj nain da se predmet provlai kroz nesvijetlei dio plamena 3-4 puta i svaki put zadri oko 20 sekundi.
5.STERILIZACIJA FILTRIRANJEM
-izvodi se kroz odgovarajue sterilne filtere koji ne proputaju vegetativne i sporogene oblike mikroorganizama. Filtriranje se
obavlja uz aseptike uslove rada. Za ovu sterilizaciju koriste se sinterovani filtri, azbestni i membranski filtri. Ova se metoda
koristi za sterilizaciju termolabilnih supstanci npr. antibiotika, vitamina, seruma, vakcina i sl.

6.ASEPTINI POSTUPAK
-podrazumijeva izradu lijeka pod uslovima koji iskljuuju bilo kakvu kontaminaciju. Za ovaj postupak koristi se aseptini
laboratorij a u njegovom nedostatku aseptina komora. Ponoviti rad sa aseptinom komorom u lekciji apoteka.
Pored ovih est postupaka propisanih farmakopejom u praksi se koriste neki drugi postupci, oni su neto manje pouzdane
metode sterilizacije ali se povremeno primjenjuju.
TINDALIZACIJA
-je diskontinuirana sterilizacija koja se obavlja na temperaturi od 100C u trajanju od 1 minuta i to 3 dana uzastopno.
Nazvana je prema nauniku Tyndalu koji ju je uveo u praksu. Ova sterilizacija zasniva se na unitavanju vegetativnih oblika
mikroorganizama. Ponavljanjem sterilizacije u toku 3 dana omoguava se prelazak sporogenih u vegetativne oblike
mikroorganizama, a time i njihovo unitavanje.
PASTERIZACIJA
-je takoe nepouzdana metoda sterilizacije. Naziv je dobila prema nauniku Pasteru. Ova metoda primjenjuje se za supstance
koje ne podnose temperaturu od 100C. Princip izvoenja pasterizacije je zagrijavanje supstance na temperaturi od 60-80C
najee 20 minuta do pola sata. Pasterizacija se najee koristi pri proizvodnji i pakovanju mlijeka i mlijenih proizvoda.
Hemijska sredstva koja imaju baktericidno i antiseptiko dejstvo esto se dodaju materijama koje treba sterilisati. Ove
supstance imaju ulogu konzervanasa i spreavaju razvoj mikroorganizama nakon otvaranja nekog farmaceutskog preparata.
INCOMPATIBILIA-INKOMPATIBILNOST
-predstavlja nepodnoljivost nekih supstanci pri izradi farmaceutskih preparata ili pri njihovoj primjeni. Poznavanje ove
nepodnoljivosti je znaajno za farmaceuta da bi mogao izraditi djelotvoran preparat. Razlikuju se:
FARMACEUTSKA INKOMPATIBILNOST
-predstavlja nemogunost da se od propisanih supstanci pripremi odgovarajui ljekoviti oblik. Npr. neke prakaste odnosno
kristalne supstance, ako se pomijeaju stvaraju vlanu masu ili ak tenost. Od ovakvih supstanci nemogue je izraditi praak
npr. vlanu masu stvaraju aspirin i antipirin, zatim salicil i aminopirin itd. Prakaste supstance koje se pretvaraju u tenost su
kamfor i rezorcin, kamfor i mentol, mentol i rezorcin, aminopirin i rezorcin itd.
FIZIKA INKOMPATIBILNOST

31

-nastaje usljed nemijeanja nekih supstanci ili tenosti, odnosno usljed nerastvorljivosti, esto se neke vrste supstance
propisuju u obliku rastvora, a teko su rastvorljive, u tom sluaju dodaju se supstance koje poveavaju rastvorljivost.
Supstance koje su rastvorljive u etanolu vrlo brzo se istaloe ukoliko se u rastvor doda voda ili ako doe do isparavanja i
gubitka etanola.
HEMIJSKA INKOMPATIBILNOST
-nastaje usljed hemijske reakcije kod pomijeanih supstanci, moe se manifestovati taloenjem, promjenom boje,
raspadanjem supstanci, ili stvaranjem nekih jedinjenja, posebno je znaajno to usljed hemijskih reakcija moe doi do
nastajanja zapaljivih i eksplozivnih smjesa. Npr srebro-nitrat sa fenolom, krezolom i drugim aromatinim alkoholima stvara
eksplozivnu smjesu.
FARMAKOLOKA ILI FARMAKODINAMSKA INKOMPATIBILNOST
-predstavlja razaranje nekih lijekova nakon unoenja u organizam ili antagonizmom izmeu istovremeno uneenih lijkova
tako npr. inzulin se ne moe oralno unositi jer ga probavni enzimi razgrauju.

32