Professional Documents
Culture Documents
alkani
alkeni
alkini
Cikliki
zasieni
nezasieni
aromatski
metan
etan
propan
butan
pentan
heksan
heptan
oktan
nonan
dekan
n-C11H24
n-C12H26
n-C13H28
n-C14H30
n-C20H42
n-C30H62
n-C40H82
itd.
undekan
dodekan
tridekan
tetradekan
ikosan
triakontan
tetrakontan
Struktura metana
kovalentna veza
tetraedarski raspored, sp3 hibrid
konani produkt anaerobnog raspadanja biljaka
glavni sastojak zemnog plina (do 97 %)
movarni plin
Centar
Tetraedar
tetraedarska molekula
Ime
Metan
Etan
Propan
Butan
Strukturna formula
Kondenzirana formula
Model s kuglicama
i tapiima
metan
etan
propan
Konstitucijski izomeri
C4H10
n-butan
H H H H
H
C
C
C
C
H
H H H H
ravni lanac
CH3
CH CH3
CH3
izobutan
razgranati lanac
konstitucijski
izomeri
Konstitucijski izomeri
C5H12 CH3
CH2
CH3
CH2
CH2
CH2
CH3
CH CH3
n-pentan
izopentan
CH3
CH3
CH3
CH3
CH3
C6H14 5 izomera
C10H22 75 izomera
C20H42 366,319 izomera
neopentan
n-butan
n-pentan
izobutan
izopentan
izobutil-
neopentan
neopentil-
propan
propil
izopropil
quaternary(4)
kvaterni (4o) ugljik
carbon
H3C
o) ugljik
primarni
(1
primary (1) carbons
CH3
CH3
C CH2
CH CH3
CH3
o) ugljik
tertiary (3)
tercijarni
(3carbon
o) ugljik
sekundarni
(2
secondary (2) carbon
sirovo ulje
toranj za destilaciju
Prirodni plin
Benzin
sirovo ulje
Kerozin
Dizelska goriva
Maziva ulja
Asfalt
grijui plamenik
Vrelita alkana
n-alkani
izoalkani
Talita alkana
Konformacije alkana
Konformacije etana
torzijska napetost-unutranja napetost u molekuli koja je posljedica
neveznih meudjelovanja izmeu dvaju zasjenjenih atoma ili dviju
skupina
zvjezdasta konformacija posjeduje niu energiju
diedarski kut = 60 o
H
H
H
model
H
H
H
Newmanova
projekcija
perspektivna
formula
Prednji ugljik
Konformacije propana
potencijalna energija
diedarski kut
Konformacije butana
najvia energija kada su metilne skupine zasjenjene
sterike smetnje
diedarski kut = 0 o
totally
potpunoeclipsed
zasjenjena
konformacija
Konformacije butana
najnia je energija kada su metilne skupine anti
diedarski kut = 180 o
anti
Konformacije butana
antiklinalna (zasjenjena)
vie energije od iste zvjezdaste
diedarski kut = 120 o
zasjenjena
Konformacijska analiza
sinperiplanarna
zasjenjena
potencijalna energija
sinperiplanarna
zasjenjena
antiklinalna
zasjenjena
sinklinalna
gauche
zvjezdasta
antiklinalna
zasjenjena
antiperiplanarna
anti-zvjezdasta
najnia
energija
sinklinalna
gauche
zvjezdasta
Priprava alkana
Redukcije
Hidrogenacija alkena
Hidrogenacija alkina
Redukcija alkil halogenida hidridima
Redukcija alkil halogenida s Zn u kiseloj
sredini
Grignardova sinteza
Reakcije sparivanja
Wurtz-ova reakcija
Redukcija
Hidrogenacija alkena
Hidrogenacija alkina
R
R'
C C
H2/Pt
R'
R C C R'
R'
CH CH
H2/Pt
R'
H H
R C C R'
H H
Redukcija
Redukcija alkil halogenida hidridima
Redukcija alkil halogenida s Zn u kiseloj sredini
H
R C R'
X
H
LiAlH4
ether
eter
R C R'
H
H
Zn/H
R C R'
X
Grignardova sinteza
Mg
R C X
100ether
% eter
an
alkyl
halide
Alkil
halogenid
R C Mg X
R C Mg X
a Grignard
Grignardovreagent
reagens
H2O
R C H + Mg(OH)X
alkane
Alkan
Reakcije sparivanja
Wurtz-ova reakcija
2R C X
Na
R C C R + 2NaX
simetrini
a symmetrical
alkani
alkane
Reakcije alkana
Sagorijevanje
2 CH3CH2CH2CH3
+ 13 O2
toplina
heat
8 CO2
+ 10 H2O
Piroliza: krekiranje
alkani dugihalkanes
lanaca
long-chain
catalyst
katalizator
shorter-chain
alkani kratkih alkanes
lanaca
Halogeniranje
CH4 + Cl2
toplina
svjetlo
heatilior
light
Reaktivnost alkana
tzv. parafini (spojevi koji posjeduju niski afinitet prema drugim spojevima) jer
su vrlo nereaktivni
halogeniranje je pri povienoj temperaturi i u prisutnosti svjetla obino
nekontrolirano
Radikalske reakcije
Halogeniranje alkana
reakcije koje se odvijaju radikalskim mehanizmom
supstituiranjem samo jednog H atoma halogenom u molekuli dolazi do
monohalogeniranja
ukoliko je upotrijebljen suviak halogena postoji mogunost zamjene ne samo
jednog H atoma ve vie njih
monohalogeniranje je mogue eksperimentalno postii dodavanjem halogena X2
suviku alkana
1 H supstituiran 2 H supstituirana
3 H supstituirana
4 H supstituirana
Selektivnost / Reaktivnost
Reaktivnost halogena F2>Cl2>Br2>I2
Case I:
CH 3 CH 2CH 3
F2
u.v.
o
25 C
Case II:
CH 3 CH 2CH 3
Cl2
u.v.
o
25 C
Case III:
Visoki stupanj selektivnosti
CH 3 CH 2CH 3
Br 2
u.v.
o
125 C
FCH 2 CH 2 CH 3 + CH 3CH(F)CH 3
75%
25%
55%
97%
Propagacijski ili
napredni stupanj
metilni radikal
Energija halogeniranja
Prijelazno stanje [1]
h ili
Energija
H ukupna
Reakcijska koordinata
Energija
+ X
Reaktanti
halogen posjeduje
nespareni elektron
Reakcijska koordinata
H X
Prijelazno stanje
ugljikov atom poprima
karakter slobodnog radikala
H X
Produkti
atom ugljika posjeduje
nespareni elektron
Brzina kloriranja
relativne brzine nastajanja alkilnih radikala pomou klorova radikala pri sobnoj temperaturi
porast brzine
nastajanja
radikala
tercijarni
sekundarni
primarni
tert-butil
slobodni radikal
izopropil
slobodni radikal
etil
slobodni radikal
Energija kloriranja
raunajui H0 pomou energije disocijacije pokazuje da je privlaenje 10 i 20 H atoma
pomou Cl egzotermna reakcija
1o
C H veza pukla
1o radikal
nastala veza
egzotermna reakcija
2o C H veza pukla
2o radikal
nastala veza
1o
C H veza pukla
1o radikal
nastala veza
endotermna reakcija
2o C H veza pukla
nastala veza
stabilniji
2o radikal
manje stabilno
prijelazno stanje
Energija
stabilniji 2o radikal
sporija reakcija
bra reakcija
Reakcijska koordinata
alkan
+ Cl.
kloriranje je
egzotermna reakcija
prijelazno stanje
slino reaktantu
Tijek reakcije
potencijalna energija
potencijalna energija
razlika u Ea
manja od 1 kcal
razlika u Ea
oko 1,5 kcal
alkan
+ Br.
Tijek reakcije
R H
Br
niska reaktivnost
visoka selektivnost
R H
Cl
visoka reaktivnost
niska selektivnost
Br
R + H
Br
Prijelazno stanje
Postignuto kasno
Jak karakter radikala
.
R H
Cl
R + H Cl
Prijelazno stanje
Postignuto rano
slab karakter radikala
pri napadu slabo reaktivnog atoma broma prijelazno se stanje postie kasno u
toku reakcije, kada je alkilna skupina razvila svoj karakter radikala.
pri napadu jako reaktivnog klora, prijelazno se stanje postie rano, kada je
alkilna skupina tek poela dobivati karakter radikala
Stereokemija halogeniranja
halogeniranje akiralnog polaznog materijala poput CH3CH2CH2CH3 daje dva
konstitucijska izomera zamjenom 10 ili 20 vodikovog atoma
akiralni produkt
enantiomeri
1-klorbutan ne posjeduje stereogeni centar pa je molekula akiralna
u 2-klorbutanu nastaje stereogeni centar, te halogeniranjem nastaje racemina smjesa
(smjesa dvaju enantiomera)
Stereokemija halogeniranja
rezultat halogeniranja alkana je racemina smjesa budui da u stupnju propagacije nastaje
planarni sp2 hibridizirani radikal
molekula Cl2 moe prii planarnom radikalu s obje strane
planarni radikal
(S)-2-klorbutan
enantiomeri
butan
Stereokemija halogeniranja
radikalski intermedijar
Polazni materijal
Metil radikal
Prijelazno stanje
HCl
konfiguracija produkata
par enantiomera
klinaste formule
par enantiomera
Fischerove formule
Halogeni
Stabilizacija radikala
Relativna stabilnost radikala
benzilni
radikal
alilni
radikal
tercijarni
radikal
sekundarni
radikal
primarni
radikal
poveanje stabilnosti
vinil
radikal
metil
radikal