T.

LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

Tihomir Lukovi*

689

UDK 379.846 (497.5)

JEL Classification L83
Pregledni rad

NAUTIKI TURIZAM, DEFINIRANJE

I RAZVRSTAVANJE
Nautiki turizam fenomen je koji je u protekla tri desetljea zabiljeio
jednu od najviih razvojnih stopa u europskom i u hrvatskom gospodarstvu.
Ekonomski prognostiari razvitka turizma slau se da je nautiki turizam u
poetnom razvojnom razdoblju i da se visoki rezultati tek oekuju. Razvitak
nautikoga turizma nedostatno je zastupljen u turistikoj znanosti. Da bi se
bolje razumjelo to se moe oekivati od nautikoga turizma, potrebno ga je
prije svega definirati, i to kao multifunkcionalnu djelatnost. Ve postojeoj
definiciji i razvrstavanju nautikoga turizma nastalima u Humanistikoj
koli u Zadru, potrebno je sueliti i pridruiti nove oblike definiranja i razvrstavanja.
Kao jedna od vrsta turizma, nautiki je turizam sloen turistiko-pomorski pojam, a zbog njegove intenzivne povezanosti s morem i plovidbom, i
njegovo je definiranje sloeno. Pomorska ga komponenta, naime, u cijelosti
ne odreuje, iako bi se to pri povrnoj analizi tako moglo initi. Potpuno
odreenje pojma nautikog turizma pretpostavlja uzimanje u obzir svih elemenata koji ga uvjetuju i definiraju.
Prema razvrstavanju, nautiki turizam dijelimo na:
1. luke nautikog turizma,
2. charter i
3. cruising.
Ovakvu podjelu nalazimo u razvijenim europskim zemljama, a podreena je osnovnom makrostratekom razvojnom modelu i prirodnim initeljima razvitka. Istraivanjem emitivnih trita nautikoga turizma Europe,
*

T. Lukovi, dr. sc., predava i voditelj Katedre za nautiki turizam na Sveuilitu u Dubrovniku.
(e-mail: tihomir.lukovic@unidu.hr) Rad primljen u urednitvo: 12. 9. 2007.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

690

koja intenzivno razvija nautiki turizam na svojim prostorima, potvrdili smo

istovjetnost naega i europskoga razvrstavanja nautikoga turizma.
Zato je takvo razvrstavanje praktino i logino? to je uporite znanstvenom definiranju nautikoga turizma s praktinoga stajalita? Negira
li taj praktino-znanstveni pristup postojee razvrstavanje Humanistike
kole? Sve su to pitanja na koja se u ovome radu daje iscrpan odgovor.
Kljune rijei: cilj definiranja, metodologija definiranja, izvori razvrstavanja, Humanistika kola nautikog turizma, razvrstavanje nautikog
turizma, luke nautikog turizma, charter, cruising.

1. Uvod
Nautiki je turizam turistiki fenomen koji se u posljednjih dvadesetak godina vrtoglavo razvija ostvarujui fizike i financijske rezultate kakve u kontinuitetu
ne ostvaruje nijedna druga djelatnost. Sustavno istraivanje i znanstveni doprinos
razvitku nautikoga turizma u Hrvatskoj, na Mediteranu i u Europi ostvaruju se
tek u posljednjih desetak godina uz sporadine radove u prijanjem razdoblju.
Iako su istraivanja pojedinih vrsti nautikoga turizma sve ea, jo su uvijek
ostali nedoreeni neki njegovi osnovni initelji, primjerice, definiranje osnovnoga pojma nautikog turizma, njegovo razvrstavanje, trino obrazloenje i drugo.
Ipak, u tijeku znanstvenog istraivanja nautikog turizma kao turistikog fenomena razvile su se dvije kole izuavanja: humanistika i znanstveno-praktina.
Polazne su osnove istraivanja nautikoga turizma tih dviju kola suprotne, ali
zajedno oblikuju istraivaki sustav koji pridonosi razvijanju znanstvene misli u
nautikome turizmu.

2. Definiranje nautikog turizma

Nautiki turizam kao fenomen, dio je turistikoga fenomena iz kojega je nastao i nedvojbeno je podvrsta turizma. Stoga je problematiku definiranja nautikoga
turizma potrebno zasnivati na problematici definiranja turizma. Etimoloki
pojanjeno, nautiki turizam proizlazi iz dvaju pojmova: nautiki i turizam. Ovaj
je drugi pojam u znanstvenoj turistikoj literaturi dovoljno objanjen, a prvi je
nastao od grke rijei naus to znai brod, laa, ali i vjetina plovidbe. U suvremenome znaenju nautika ili navigacija predstavljaju skup praktinih i teoretskih
znanja i vjetina potrebnih voditelju plovila da bi sigurno i uspjeno preveo plo-

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

691

vilo morem, od polazine luke do luke dolaska. Pojam nautika i nautiki, u irem
smislu, oznauju pomorstvo. Upravo je to razlog zbog kojeg se u meunarodnoj
komunikaciji sve vie koristi engleskim pojmom yachting tourism, a sve manje
nautical tourism, ili maritime tourism, odnosno njemakim pojmom nautischer
Tourismus. Jahta, kao simbol luksuznog turistikog odmora na moru, jae vezuje
nautiki turizam uz turistiku djelatnost, a manje uz pomorstvo. Na taj se nain
pridonosi boljem definiranju pojma nautikog turizma, koji je dio turistike, a ne
pomorske djelatnosti.
Prihvatimo li definiciju turizma kakvu su jo godine 1954. objavili teoretiari
suvremenoga turizma vicarci W. Hunziker i K. Kraft, a koju je prihvatila
Meunarodna udruga znanstvenih turistikih eksperata (AIEST), Turizam je
skup odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom
nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost1, lako dolazimo do pojma
nautiki turizam, kao novog i posebnog pojavnog oblika turizma. Potenciranje
pojma putovanje logino je, jer je putovanje sadrano u osnovnoj karakteristici
nautikog turizma, pa je izvoenje pojma nautiki turizam iz ope definicije turizma sasvim opravdano. Odreena nastojanja da se nautiki turizam kao djelatnost
povee s pomorstvom, i da se iz njega izvodi primjer teoretske su zablude. U
definiciji turizma, osim putovanja i privremenog boravka u nekome mjestu,
istie se ako s tim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost. Dakle, putovanje i boravak u nekome mjestu jo uvijek nisu turizam, ako
su povezani uz odreenu gospodarsku djelatnost. Tako, primjerice, pomorstvo kao
djelatnost nema obiljeje turizma, jer se obavlja radi gospodarske djelatnosti prijevoza tereta i ljudi, a brod pritom slui samo kao sredstvo. Isti zakljuak moemo
donijeti na primjeru ribarstva koje je vezano uz putovanje brodom i boravak na
nekome mjestu (u luci radi istovara ribe i opskrbe ili popravka i pripreme za rad),
ali u svrhu gospodarske djelatnosti - ribarstva.
Da bismo otklonili mogunost sline teoretske zablude u promatranju pojave turizma, odnosno u naem sluaju nautikog turizma, potrebno je definirati i
razlikovati dvije skupine initelja2:
1. initelja koji uvjetuju nastanak nautikog turizma,
2. initelja razvitka nautikog turizma.
Pri utvrivanju initelja turistikog razvitka, potrebno je imati na umu da
analiziramo tzv. suvremeni turizam, odnosno turizam naeg ivotnog okruenja s
1

Ekonomika turizma pitanja i odgovori AIEST definicija, Internet, www.100megsfree.

com
2
Lukovi T. & Strasburger J. Yachting on the European part of the Mediterranean pro literatur Verlag, Nrnberg Germany, 2005.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

692

aspekta vremena, ime turizam kao dinamian proces radi istraivanja zaustavljamo i pretvaramo u statian.
U toj analizi dolazimo do dvije osnovne skupine initelja koji od ovjeka ine
turista, ili nautiara, izazivajui u njemu svjesnu potrebu za turistikom rekreacijom i dajui mu mogunosti, ponajprije vremenske i novane, da zadovolji te
potrebe. Nasuprot toj skupini postavlja se skupina initelja o kojima ovisi stvarno
zadovoljavanje turistikih potreba.3
Te dvije skupine initelja povezujemo s klasinim marketinkim initeljima:
1. initeljima potranje
2. initeljima ponude
Njima pridodajemo jo i posredniki initelj koji ine turistike i putnike
agencije, kojima se povezuju initelji ponude i potranje. Prva skupina initelja,
koji su tema ovoga poglavlja, initelji su koji uvjetuju nastanak nautikoga turizma (tzv. initelji inicijative) a oni su razvrstani u skupine osnovnih pokretakih
ili inicijativnih initelja4:
1. initelji proizili iz odreene razine razvitka gospodarstva,
2. initelji proizili iz odreene razine razvitka turizma,
3. initelji proizili iz odreene razine razvitka drutva u irem smislu.
Nasuprot njima, nuni su ve spomenuti initelji ponude i potranje, a posredniki je initelj u nautikome turizmu vaan zbog njihovoga boljeg povezivanja.
Razloge tome valja traiti u rezultatima motivacijskih istraivanja, odnosno u motivima koji nose obiljeje avanture.
Iako initelje ponude i initelje potranje nalazimo u obje skupine osnovnih
relacija ovoga istraivanja, dakle, kao initelje razvitka i kao initelje inicijative,
razlike su oite. to se tie njihove meusobne uvjetovanosti, initelji, koje smo
definirali kao initelje inicijative, prethode skupini initelja razvitka. Ne samo to
postoji vremenska razlika u njihovu djelovanju, ve se meusobno razlikuju i po
pojavnom obliku.
Analizirajui gospodarski razvitak, kao initelj turistikog razvitka, posebno
nautikog, zakljuujemo, da je njegov utjecaj viestruki. Ne samo da se radi o
viestrukom utjecaju, ve su oblici i naini utjecaja promjenljivi i jo uvijek nedefinirani. Promatramo li taj utjecaj na Mediteranu, zapazit emo razliite oblike
utjecaja koje emo u nastavku podrobnije opisati. Globalizacija Europe i promjene
3

Lukovi, T. & Greti Z.: Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog
dijela Mediterana, Hidrografski institut Split, Split, 2007., str. 26.
4
Lukovi, T. & Greti Z.: Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog
dijela Mediterana, Hidrografski institut Split, Split, 2007., str. 27.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

693

koje su u tijeku na megatritu Europe, mijenjaju odnose i oblike meuovisnosti

utjecaja stvarajui nove modele razvitka, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini.
Promatrano u mikro-smislu, gospodarski subjekti Europe sve vie poprimaju oblik
korporacija, a to znai da se organiziraju kao sloena drutva kapitala, ali poprimaju i druge karakteristike razvijene i trino usmjerene korporacije. To ukazuje
na krucijalne promjene promatrane s makro- i mikroaspekta, koje se dogaaju u
gospodarskom megasustavu Europe, a posebno na Mediteranu u nautikom turizmu. Razvitak ekonomskog sustava uvjetuje i razvitak drutva uope. Kako se
takav gospodarski razvitak, kao initelj razvitka nautikog turizma verificira u
praksi, objasnit emo u narednim poglavljima.
Budui da je naa tema definiranje nautikog turizma, neemo se zasad baviti initeljima, osim u smislu boljeg definiranja pojma nautikog turizma.
Ostaje pitanje kako definirati pojam nautikog turizma?
Svako je definiranje podreeno svome cilju, a zato to je na pristup znanstveno-praktian, a vidjet emo da ima i drugih pristupa, nae emo definiranje
oblikovati na znanstveno-praktini nain.
Svi autori koji su se bavili definiranjem nautikoga turizma pozivaju se na
statistiki pristup definiranja. Taj je pristup nesporno opravdan, pa emo i mi definiranje nautikoga turizma veim dijelom zasnivati na statistici, ali i na pridruenim
izvorima. Ipak, prije nego to pristupimo znanstvenom definiranju nautikoga turizma, valja skrenuti pozornost na razliku izmeu znanstvenoga definiranja, koje
emo u ovome radu prikazati, i praktino-gospodarskoga definiranja podreenoga
makrorazvitku. Ta se razlika vidi u Strategiji razvoja nautikoga turizma Hrvatske
do 2010. godine. Tim dravnim dokumentom, u njegovoj prvoj verziji dominiraju
luke nautikoga turizma, charter je tek spomenut, a cruising je izostao. Naknadnim dopunama obraen je i cruising, odnosno obraene su velike luke za prihvat
cruisinga, dakle, domai je cruising izostao. Iz navedenoga je jasno da se definiranje podreuje makrogospodarskom interesu, to ukazuje na razlike u pristupu
obradi pojma nautikoga turizma.
Nae definiranje nautikoga turizma obuhvaa sve pojavne oblike nautikoga
turizma, ali, za razliku od humanistike kole, ne stavlja motiv turista nautiara u
sredite izuavanja, ve istrauje fenomen nautikog turizma koristei se statistikom metodologijom, postojeom legislativom i sve to podreuje potrebama razvitka trita.
Legislativna metoda definiranja nautikoga turizma razlikuje se od statistike,
a kao to smo prije naveli, nas zanima znanstveno definiranje nautikoga turizma,
pa emo istraiti izvore definiranja i povezati ih u sustav iz kojeg izvodimo definiciju i razvrstavanje nautikoga turizma.
Zakonsko reguliranje nautikoga turizma, jednako kao i definiranje turizma, definirano je u Hrvatskoj, Zakonom o turistikoj djelatnosti (NN, br. 8/96),
lankom 52. koji glasi: Nautiki turizam je plovidba i boravak turista - nautiara

694

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

na plovnim objektima (jahta, brodica i sl.), kao i boravak u lukama nautikog

turizma radi odmora i rekreacije. Takva definicija ima svrhu regulirati i definirati nautiki turizam kao gospodarsku djelatnost. Sa svrhom pojanjenja djelatnosti nautikoga turizma, Zakon lankom 53. definira i grupira usluge nautikoga
turizma kao:
1. iznajmljivanje prostora uz ureenu i djelomino ili potpuno zatienu obalu (u daljem tekstu: vez) za smjetaj plovnih objekata i turista nautiara
koji borave na njima,
2. iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju (charter, cruising i
sl.),
3. usluge skipera,
4. prihvat, uvanje i odravanje plovnih objekata na vezu u moru i na suhome vezu,
5. usluge opskrbe nautiara (vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.),
6. ureenje i pripremanje plovnih objekata,
7. davanje razliitih informacija nautiarima (vremenska prognoza, nautiki
vodii i sl.),
8. kole jedrenja, obuke za skipere i voditelje brodica,
9. druge usluge za potrebe nautikoga turizma.
Takva legislativna definicija sa stajalita zakona i specificiranja djelatnosti
zadovoljava svrhu definiranja, ali ju je radi metodoloke sveobuhvatnosti potrebno proiriti i povezati sa statistikom.
Statistika metoda, kojom se vrlo esto koristi u teoriji definiranja nautikoga
turizma, odnosi se na reguliranje djelatnosti i podreena je osnovnoj svrsi, nomenklaturi djelatnosti. Nomenklatura djelatnosti, kao dravni dokument, veoma dobro
i precizno klasificira sve gospodarske djelatnosti, ali ne definira pojam nautikoga
turizma. Stoga, statistika metoda ne pridonosi izravnom definiranju nautikoga
turizma, ali pridonosi specificiranju i definiranju vrsta i oblika nautikog turizma
kao gospodarske djelatnosti. Nomenklatura djelatnosti baza je statistike metode
i evidencije, a u Hrvatskoj je definirana dravnim administrativnim dokumentom
koji ima snagu zakona (Nacionalna klasifikacija djelatnosti, NKD 2002, a primjenjuje se od 16. sijenja 2003. godine). Ovoj je klasifikaciji prethodio osnovni
Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.). Ta je klasifikacija
kompatibilna s klasifikacijom Europske Unije i zato to je usklaena s NACE
Rev. 1.1., dio je hrvatskoga statistikoga sustava. Od godine 2007. uvedena je
nova verzija nacionalne klasifikacije djelatnosti, NKD 2007, koja je usklaena sa
NACE Rev. 2., ime je hrvatska klasifikacija djelatnosti u potpunosti usklaena
s europskom, a ovaj je europski dokument usklaen s meunarodnom standard-

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

695

nom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda (ISIC Rev. 3.). Zbog toga je
statistiku metodu potrebno iskljuiti iz izravnog definiranja pojma nautikog turizma, ali ne i iz definiranja djelatnosti koje potpadaju pod nautiku turistiku
djelatnost. Statistiki sustav kljuni je izvor definiranja i zajedno s legislativom
ini sustav uz pomo kojeg definiramo nautiki turizam.
Mnogi su teoretiari nautikog turizma u Hrvatskoj pokuali definirati
taj pojam, a tu je potrebno istaknuti prof. dr. Vlatka Jadreia, prof. dr. Borisa
Vukonia, prof. dr. Antu Dulia, prof. dr. Josipa amanovia, prof. dr. Olivera
Fia, prof. dr. A. Turinu i druge. Svi oni definiraju nautiki turizam kao turizam koji
se obavlja na plovilima i u lukama nautikog turizma i pokuavaju ga to vie specificirati. Razvitak nautikoga turizma gotovo vrtoglavo unosi promjene u nain
obavljanja turistike djelatnosti, stvarajui pritom gotovo konfuziju u njegovom
poimanju. Stoga je i sama definicija nautikog turizma podlona promjeni uz respektiranje jednog od kriterija definiranja sveobuhvatnosti definicije.
Zanimljivo je navesti preskriptivnu definiciju nautikog turizma u Hrvatskoj5, prema kojoj: Nautiki turizam je naziv za poseban oblik turizma u kojem
dominiraju plovidba i boravak turista u vlastitom ili tuem plovilu te razliite
nautike aktivnosti u turistike svrhe i radi razonode. Ova preskriptivna definicija ima u sebi elemente deskriptivne definicije, jer opisuje pojavu, ali i konceptualne definicije, jer odreuje sadraj pojma nautikog turizma.
Prema popularnom internetskom rjeniku Wikipediji6, Nautiki turizam je
kretanje turista u plovilima po moru ili rijekama, ukljuujui njihovo pristajanje u
lukama i marinama i obuhvaa svu infrastrukturu u lukama i marinama potrebnu
za njihov prihvat. Ova je definicija prihvatljiva u svojoj jednostavnosti i relativno
je dobro oblikovana.
Ne ulazei dublje u analizu pojedinih definicija, mogli bismo rei da je
nautiki turizam ukupnost polifunkcionalnih aktivnosti i odnosa koji su uzrokovani boravkom turista-nautiara u lukama nautikog turizma ili izvan njih
i koritenjem plovnih objekata kao i drugih objekata vezanih uz nautiku
turistiku djelatnost radi rekreacije, porta, razonode i drugih potreba.7 Ta definicija ima elemente realne, konceptualne i nominalne definicije, jer rasvjetljava
bit stvari, odreuje njezin sadraj i pojanjava znaenje rijei.
U emu smatramo ovu definiciju prihvatljivom, ako imamo u vidu objektivne okolnosti u kojima se odvija nautiko-turistika djelatnost?
1. Da bismo primijenili kriterij sveobuhvatnosti, izbjegli smo koliko je god
bilo mogue, zamku ulaska u podrobnosti nautiko-turistikih djelatnosti. Naime,
5

Rjenik turizma, Zagreb MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2001., str. 235.

Internet, http://bs.wikipedia.org/wiki/
7
Lukovi, T. & Greti Z.: Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog
dijela Mediterana, Hidrografski institut Split, Split 2007., str. 33.
6

696

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

analiza TOMAS 2004, kao i druge analize, pokazale su da plovidba na plovilima

nije uvjet nautikog turizma. Jedan dio korisnika nautike turistike ponude boravi na plovilu, a da tijekom cijelog svog boravka ne isplovi. Osim toga, cruising
kao veliki svjetski business, koji spada u nautiki turizam, obuhvaamo ovom
definicijom, ne ograniavajui se samo na luke nautikog turizma, ve uvodimo i
plovila kao sredstvo. Stoga smo rije plovidba zamijenili rijeju koritenje to je
sveobuhvatnije, a time i primjenljivije situaciji.
2. Boravak nautiara nije samo u lukama nautikog turizma. On se odvija i u
uvalama ili bolje reeno na divljem vezu, te je tu injenicu takoer trebalo uzeti
u obzir. Prevladava miljenje da je potrebno dopustiti nautiaru noenje izvan
klieja luke nautikog turizma, tim prije to se radi o karakteristici koja privlai
turiste na hrvatski dio Jadrana. Razvitak nautikog turizma u smislu odrivog
razvitka, koji podrazumijeva limitiranje saturacije obale, radi zatite prirode, kao
motivacijskog turistikog resursa, potencira multidisciplinarno istraivanje obale.8 Stoga smo u definiciju uveli pojam ili izvan nje (misli se na luku nautikog
turizma).
3. U definiciju smo uz neizostavni pojam plovilo ubacili i drugih objekata
povezanih s nautiko-turistikom djelatnosti, a to zato to se djelatnost nautikog
turizma iri zbog diversifikacije djelatnosti. Tako je, primjerice, noenje u okviru
nautiko-turistike ponude sve ee povezano s noenjem u stabilnim objektima,
koji su sastavni dio proizvoda u ponudi marina na Mediteranu. Javljaju se i druge
aktivnosti i vrste plovila (turistike podmornice i batiskafi), koji se razvrstavaju u
podruju nautikog turizma, jer su lokacijski vezana za luke nautikoga turizma.9,10
4. Osim porta, rekreacije i razonode, koji obuhvaaju gotovo sve ljudske
potrebe i interesne sadraje, u potranju nautikog turizma uveli smo pojam i
drugih potreba. Razlog je tome potranja koja se gotovo svakodnevno iri u
smislu motiva i dio je sve jaeg, vertikalno izraenog stratekog menadmenta
marina, kao najvieg stupnja kvalitete ponude.
U biti, ta definicija sadri sve elemente nautiko-turistikog fenomena, koje
su uoili i drugi autori, s tim to se kao nova definicija vie pribliava objektivnim
pojavama uoenima u nainu konzumiranja nautiko-turistikih proizvoda, a ne
samo proizvoda luka nautikog turizma. Ipak, potrebno je naglasiti da su turizam
i nautiki turizam izvedeni pojmovi koji u biti predstavljaju skup djelatnosti koje
se pod njima svrstavaju, a koje se mogu s vremenom mijenjati i dopunjivati. Zbog
8
Vlatko Jadrei: Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, kolska knjiga, Zagreb
2001., str. 299.
9
Josip amanovi: Nautiki turizam i management marina, Visoka pomorska kola u
Splitu
10
Ante Duli: Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma, Ekokon, d.o.o.,
Split 2002.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

697

toga kaemo da je nautiki turizam multidisciplinarni fenomen, odnosno djelatnost koja nije jednoznano odreena.
Radi jednostavnosti definiranja nautikoga turizma i upotrebe toga pojma u
svakodnevnoj praksi, predlaemo ovakvu definiciju nautikog turizma: Nautiki
turizam multifunkcionalna je turistika djelatnost s veoma izraenom pomorskom komponentom.11
Ova jednostavna i praktina definicija nautikoga turizma istie osnovne karakteristike nautikoga turizma, koje ga svrstavaju u turistiku djelatnost, a koja
osim turistikih znanja trai i pomorske vjetine i znanja.
U svrhu doprinosa znanstvenog definiranja i izuavanja nautikog turizma
pojasnit emo jo jedan pristup definiranju.
Klasina je podjela turistikoga trita podjela na emitivno i receptivno
turistiko trite. Emitivno turistiko trite, po klasinoj definiciji, trite je s
kojega turisti dolaze i postaju turistiki potroai, ali i trite na kojem se oblikuje
potranja koja se emitira receptivnom tritu koje njoj prilagouje ponudu. Dakle,
receptivno je trite ono koje prihvaa turiste koji dolaze s emitivnoga trita i na
njemu se oblikuje i realizira ponuda pod utjecajem potranje. To je samo kratko
obrazloenje klasine marketinke podjele turistikoga trita, iako razmatranje
emitivnoga i receptivnoga turistikoga trita zahtijeva iru analizu.
Dakle, u skladu s definiranjem nautikog turizma potrebno je pojasniti da
se prikazano definiranje podredilo receptivnome tritu, dakle, tritu na kojem
se dogaa nautiki turizam. Dugorono promatrani rezultati nautikoga turizma
potvruju da se radi o fenomenu koji stalno biljei visoke stope razvitka, ime je
postao investicijski i gospodarski veoma zanimljiv na makrorazini. Zato klasina
emitivna nautika turistika trita postupno postaju receptivnima. Time se ta dva
pojma relativiziraju, a to emo analizirati u nekom drugom lanku. Ovdje emo
pojasniti definiranje nautikoga turizma na najveem europskom emitivnom tritu
njemakom. Uoavajui razvojne mogunosti nautikoga turizma, njemaka je
Vlada godine 2002. naruila projekt istraivanja nautikog turizma Njemake, u
smislu njegove receptive. Zbog toga to jo uvijek ne postoji dovoljno literature
u podruju nautikoga turizma, autori projekta definirali su nautiki turizam kao
vodeni turizam, koji su razvrstali na nekoliko skupina djelatnosti.
Dakle, nae se definicije koje su oblikovane pod utjecajem receptivnoga trita potvruju i na emitivnome tritu. Pod utjecajem globalizacije i novih razvojnih prilika emitivnost se klasinih emitivnih turistikih trita sve vie
globalizira.

11
Lukovi, T. & Greti, Z.: Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hidrografski institut Split, Split 2007., str. 33.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

698
Grafikon 1.

VODENI TURIZAM PREMA DEFINIRANJU U NJEMAKOJ

(ORIGINALNI MODEL)

Izvor: dwif/BTE 2002

Analiziramo li navedeno razvrstavanje koje je podreeno definiranju i usporedimo li ga s naim razvrstavanjem, uoit emo da sadri sve aktivnosti kao i
u naem razvrstavanju. Dakle, nautiki turizam definiran na emitivnom tritu
Njemake predstavlja sve aktivnosti koje imaju tri osnovna initelja nastanka:
plovilo, odvija se na vodi ili je uz nju vezano i odnosi se na turizam i turista
nautiara ili putnika na plovilu. U tome su sadrani svi osnovni elementi kao i u
naoj definiciji, s time da su se njemaki autori vie posluili deskripcijom.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

699

3. Razvrstavanje nautikog turizma, osnovne kole izuavanja

3.1. Humanistika kola izuavanja nautikog turizma
Ranih sedamdesetih godina 20. stoljea, u vremenu prvih poetaka javljanja
nautikoga turizma kao turistikoga fenomena, razvila se u Zadru pri Pedagokoj
akademiji, humanistika kola izuavanja nautikoga turizma. Prema izuavanju
socijalnih i drutvenih aspekata nautikoga turizma te kole, u sreditu pozornosti
nalazi se turist-nautiar sa svojim potrebama i potroakim motivima. Istraujui
nautiki turizam s toga stajalita, mogla bi se oblikovati definicija nautikoga turizma kao: nautiki je turizam jedinstveni turistiki doivljaj koji obuhvaa aktivnosti na vodi i na kopnu.12
Razvrstavanje osnovnih vrsta nautikoga turizma, zbog prevladavajueg
motiva koji ga oblikuje, omoguuje nam razlikovanje slijedeih vrsta nautikoga
turizma: mobilni, plovidbeni, kupalini, boravini, portski, zimovalini, izletniki,
ribolovni, kulturni, zdravstveni i ambijentalni.13
Sa stajalita veliine i vrste plovila nautiki turizam dijelimo na:
- brodski ili veliki (putniki, putniko-turistiki brodovi, putniko-teretni
brodovi, trajekti, ferry boat i hidrokrilni brodovi, brodovi plovee kue
ili plovei hoteli i sl.),
- jahting turizam (jahte raznih tipova i veliina za krstarenje i izlete),
- moto-nautiki turizam (jedrilice, amci s motorom i bez njega, gliseri raznih vrsta, razna plovila za port i rekreaciju, specijalna plovila za podvodnu aktivnost itd.).
Sa stajalita udjela, opsega i podruja plovidbe i znaenja u nautikom turizmu on se dijeli na:
- veliki nautiki turizam (plovidba u veim plovnim objektima oceanska
krstarenja, krstarenja u zatvorenim morima, cruising, dui izleti, charteri),
- mali nautiki turizam ili zabavna navigacija (suvremeno malo brodarstvo mala ili 4. flota, jahte, jedrilice, portski amci, gliseri, razni plovni objekti za zabavu i dokolicu i sl.).
Sa stajalita organizacije plovidbe razlikujemo ove podvrste nautikog turizma:
- individualni,
- grupni masovni,
- nautiki turizam u konvojima.
12
Jadrei, Vlatko: Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, kolska knjiga, Zagreb
2001., str. 144 do 148.
13
Jadrei, Vlatko, isto, str 144. do 148.

700

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

Podjela je nautikoga turizma prema itinerarima (planu plovidbe) slijedea:

- u zatvorenim morima, rijekama i jezerima,
- prekomorski i oceanski lokalni,
- nacionalni,
- meunarodni.
Vrste nautikoga turizma prema svrsi plovidbe jesu:
- izletniki,
- krstarenje, jedrenje,
- plovidba radi porta i razonode,
- podvodna plovidba,
- kombinirani i brzi turistiki prijevoz.
Podjela je nautikoga turizma prema sektorima (podrujima) ovakva:
- obalni,
- kupalini (razna plovila-vozila za rekreaciju i port na moru na noni, runi
ili motorni pogon),
- nautiki kamping,
- ladanjski (boravini) u turistikim lukama,
- nautiki turizam na otvorenim morima i oceanima otoni.
Vrste nautikoga turizma prema opsegu, mogu se promatrati sa tri stajalita:
zemljopisno-fizikog, tehnikog i komparativnog, a to je u odnosu prema drugim
oblicima turizma.
Takav je nain istraivanja nautikoga turizma zanimljiv sa stajalita nautike
potronje i istraivanja trita koje se zasniva na motivu koji oblikuje potranju.
U posljednjim godinama, prof. dr. sc. Vlatko Jadrei, kao danas vodei
istraiva te kole, razvija humanistiku nautiko-turistiku znanstvenu misao i
proiruje je na podruje odrivoga razvitka. injenica da se nalazimo u vremenu
intenzivnih investicija i razvijanja nautikoga turizma na podruju Mediterana,
potencira i znaaj humanistike kole izuavanja nautikoga turizma.

3.2. Znanstveno-praktina kola izuavanja nautikog turizma

Znanstveno-praktina kola izuavanja nautikog turizma zasniva se na gospodarskom i ekonomsko-pravnom izuavanju.
Nautiki se turizam, u praktinom smislu, odvija kroz niz gospodarskih djelatnosti koje su regulirane zakonom. Za reguliranje djelatnosti u Europi relevant-

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

701

na je Meunarodna klasifikacija djelatnosti Europske Unije (NACE), s kojom su

kompatibilne hrvatska Jedinstvena klasifikacija djelatnosti (JKD) iz godine 2004.,
i dopunjena NKD godine 2007.
U teoretskom i pojmovnom smislu nautiki turizam zasad ima svoja tri osnovna pojavna oblika, a oni se grupiraju u slijedee skupine poslovanja:
- luke nautikog turizma,
- charter ili chartering i
- cruising.
Takvo je grupiranje poslovanja u nautikom turizmu praktine naravi, a u
pojmovnom je i u sadrajnom smislu dobro definirano prateom legislativom i
statistikom. Unutar te tri osnovne vrste djelatnosti nautikoga turizma odvijaju
se razliite subnautiko turistike djelatnosti, ovisno o nizu initelja koji u svojoj
osnovnoj dimenziji imaju marketinki karakter. Promatrano s mikroaspekta,
menadment strategijom korporacije i njezinom poslovnom politikom profilira se
sama korporacija i locira njezino mjesto na tritu ponude nautikoga turizma14.
Poslovanje u grupi luka nautikog turizma podrazumijeva skupinu poslova
vezanih uz smjetaj plovila i nautiara i pruanje niza usluga plovilima i nautiarima. Najrazvijeniji je oblik poslovanja u toj grupi poslovanje marina, kao najsloeniji oblik luka nautikog turizma.
Znaaj marina u grupi luka nautikog turizma po svemu je dominantan.
Na primjeru Hrvatske, jasno se vidi premona uloga marina u strukturi luka
nautikog turizma, a slina je situacija i na cijelom Mediteranu, osim na njegovome istonome dijelu (Grka i Turska).
Prema statistikim podacima15 za godinu 2006., od Savudrije do Rta Otro
rasporeeno je 95 luka nautikoga turizma, od toga je 56 kategoriziranih marina i suhih marina. U lukama nautikoga turizma, koje zauzimaju 4.274.010 m2
akvatorija, nautiarima je bilo na raspolaganju 15.973 vezova u moru, i 5.187
smjetajnih mjesta na kopnu, na tzv. suhom vezu.
Na podruju hrvatskoga dijela obale i otoka, nautiari, odnosno 104.00016
hrvatskih plovila nautikog turizma, mogu se koristiti s oko 750 luka, luica, sportskih luica i drugih. Za sada te luke i luice imaju ulogu tranzitne luke ili luke
14

Lukovi, T. & amanovi, J.: Management i ekonomika nautikog turizma; Hrvatski

hidrografski institut Split, Split, 2007., (vie o korporacijskom poslovanju u poglavlju 2.)
15
Priopenje Nautiki turizam, kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma u 2006.,
Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, oujak 2007.
16
Prema podacima za godinu 2007. u sezoni lipanj/srpanj/rujan 2007. hrvatskim je dijelom
Jadrana plovilo vie od 150.000 plovila koja su izazvala 930 intervencija na moru i 930 spaenih
ljudi, 52 nasukavanja, a bilo je 22 mrtve osobe u nesreama. Nesree su skrivili uglavnom strani
skiperi, a to pokazuje da je ovu problematiku hitno potrebno bolje regulirati.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

702

spasa. One su uglavnom ravnomjerno rasporeene du obale i otoka, a to znai

da se u prosjeku gotovo na svakih 5 Nm moe naii na sigurno sklonite od nevremena. U usporedbi s drugim zemljama Mediterana, Hrvatska ima najmanji
broj komercijaliziranih luka od navedenog potencijala luka - 13%, a to je dobar
potencijal budueg razvitka.
Kada opisujemo luke nautikog turizma, kao jednu od tri osnovne vrste
nautikoga turizma vidimo da su sve izraeniji zahtjevi za organiziranjem tzv.
komunalnih luka nautikog turizma kakve susreemo u panjolskoj i u Italiji, a
koje su posebna vrsta luka nautikog turizma.
Charter ili chartering poslovanje je s plovilima ili brodovima, u smislu
njihovog iznajmljivanja nautiarima. Postupak formiranja charter flote nije jednoznaan, to je sloeni proces koji se sastoji od kupnje brodova koji postaju vlasnitvo kompanije, najma brodova od privatnih lica ili gospodarskih subjekata, ili,
pak, od zajednikoga poslovanja s drugim charter kompanijama. Praksa nas ui da
se charter flota moe formirati i na relativno neobian nain. Tako smo svjedoci,
da su u razdoblju od godine 1996. do godine 1999., najvee charter flote bile u
vlasnitvu banaka. Razlog je tome, s jedne strane, veliko zanimanje za ulaganje
u nautiki turizam, pa tako i u charter flotu na Mediteranu, a sa druge strane, to
su nestabilne poratne godine u Hrvatskoj. Veliko zanimanje ulagaa za nautiki
turizam pokazalo se tih godina investiranjem putem leasinga. Loe poratne godine
pogubno su se odrazile na nautiki turizam, a posebno na charter. Male charter
kompanije nisu mogle podmirivati svoje obveze prema bankama, pa su otri leasing uvjeti banaka i nepodmirivanje obveza, gotovo preko noi, pretvorili banke
u vlasnike charter flote. Neke od banaka organizirale su poslovanje u charteru za
vrijeme sezone, elei na taj nain smanjiti negativne efekte posve nepredvidive
situacije u kojoj su se nale. S protekom godina stanje se na tritu potranje postupno stabiliziralo i plovila su ponovo prela u vlasnitvo charter kompanija, a
banke su za svoje potrebe zadrale samo poneko plovilo.
Cruising je vrsta poslovanja nautikog turizma, a organizira se kao kruno
putovanje plovilom cruising kompanije ili za tu svrhu nabavljenim i posebno pripremljenim plovilom. Taj je oblik poslovanja u nautikom turizmu veoma razvijen
u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta, koje imaju tradiciju cruisinga. U
Hrvatskoj se u posljednjim godinama, razvija posebna vrsta cruisinga Old Crusier, to je viednevno ili izletniko krstarenje na tipinim hrvatskim motornim jedrenjacima i trabakulima. Ti su brodovi za taj posao veoma kvalitetno opremljeni
i prilagoeni su za dua krstarenja i za dui boravak gostiju na brodu.
Potrebno je napomenuti da se poslovanje cruisinga odvija kroz:
a. poslovanje plovilima za krstarenje, cruiserima i
b. poslovanje specijaliziranih cruise luka.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

703

Crusing je veoma intenzivno povezan s lukama starih gradova na obali,

pri emu veliki svjetski cruising svoje rute razvija u velikim lukama kao to su
Dubrovnik, Split, Zadar i druge. Domai jadranski cruising old timerima svoje
rute razvija u manjim lukama i luicama kao to su Trogir, Telaica, Hvar, Bol
i druge. Ubrzani razvitak nautikog turizma, a posebno cruisinga, bitno utjee
na promjenu profila starih luka koje mu se prilagouju. Hrvatska obala postupno
postaje odredite velikih cruisera, a Dubrovnik je meunarodno priznato odredite
svih veih cruising ruta.
Djelatnosti nautikoga turizma, u poslovnom smislu, klasificirane su prema NKD (JKD) listom djelatnosti koje su doslovno razbacane po gotovo svim
podrujima djelatnosti. Listu tih djelatnosti koje se odnose na poslovanje u
nautikome turizmu mogli bismo specificirati na slijedei nain:
Osnovna klasifikacija po (JKD) NKDu:
Podruje 61 - Vodeni prijevoz (cruising),
Podruje 71 - Iznajmljivanje strojeva i opreme bez rukovatelja i predmeta za
osobnu uporabu i kuanstvo; podskupina 1.22 - Iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava (charter),
Podruje 92 Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti; podskupina 92.62.1 Djelatnosti marina (poslovanje marina)
Nautiki turizam, prikazan u tri pojavna oblika i turistika fenomena, moe
se modelski prikazati na ovaj nain (grafikon 2.):

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

704
Grafikon 2.

MODEL NAUTIKOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Izvor: Razvrstavanje autora TL

Kao to se vidi iz prikazanoga modela djelatnosti nautikog turizma, ovaj

je turistiki fenomen veoma sloen i jo je uvijek nedovoljno obraen. Osim navedene tri osnovne vrste nautikoga turizma, postoje i dopunske ili pridruene
vrste koje se intenzivno razvijaju i po svojim aktivnostima pripadaju nautikom
turizmu, to su npr. ronilaki turizam, portski ribolov, jedrenje na dasci i drugo. Te
vrste nautikoga turizma tee osamostaljivanju i oblikovanju u novu selektivnu17
nautiko-turistiku vrstu, a za to po kriterijima selektivne vrste jo nisu stekle
potrebne uvjete.
17
Lukovi, T. & Greti Z.: Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog
dijela Mediterana, Hidrografski institut Split, Split, 2007., str. 107.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

705

Osim navedenih osnovnih djelatnosti definiranih i klasificiranih prema

NKD, u lukama nautikoga turizma, kao osnovnoj djelatnosti nautikoga turizma, razvijaju se i mnoge druge komplementarne djelatnosti. Primjerice: hoteli,
restorani, barovi, marikultura, gradnja i popravak brodova i amaca, servisiranje
brodskih motora, servisiranje i popravak nautike opreme, trgovina, portski tereni, organiziranje izleta, pratee djelatnosti u vodenom prijevozu, djelatnosti
putnikih agencija i turoperatora, financijske usluge, usluge zdravstva, stari zanati
i mnoge druge djelatnosti.
Uz osnovne i komplementarne djelatnosti nautikog turizma potrebno je
spomenuti i komplementarne djelatnosti druge razine, to znai djelatnosti izvan
podruja nautikoga turizma, a koje su intenzivno poslovno povezane s njim.
U tu skupinu djelatnosti moemo ubrojiti gotovo sve djelatnosti klasificirane u
NKD. Ipak, posebno bi valjalo istaknuli industriju plovila i opreme za plovila, ali
i poljoprivredu, ribarstvo, trgovinu kao i prometne, komunikacijske i sve uslune
djelatnosti.
Kao to je navedeno, djelatnosti nautikoga turizma u stvaranju svog proizvoda isprepliu se s nizom drugih djelatnosti.
Prilikom razvrstavanja djelatnosti nekog gospodarskog subjekta razlikujemo
osnovnu (ostvaruje vie od 50% dodane vrijednosti) i sporednu djelatnost (ostvaruje manje od 50% dodane vrijednosti). Osnovna djelatnost je vezana uz uvrtenje
statistike jedinice u Registar gospodarskih subjekata. Pod pojmom statistika
jedinica podrazumijevamo osam vrsti jedinica proizvodnog sustava: poduzee,
institucijska jedinica, skupina poduzea, jedinica prema vrsti djelatnosti, jedinica
homogene proizvodnje, lokalna jedinica, lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti i
lokalna jedinica homogene proizvodnje. Osnovni su kriteriji za statistiko definiranje jedinice gospodarskog sustava ovi:
1. pravni, raunovodstveni i ustrojstveni kriterij,
2. zemljopisni kriterij i
3. kriterij djelatnosti.
Najvaniji je podkriterij razvrstavanja koji pripada osnovnim kriterijima djelatnosti kriterij pretenosti. Taj kriterij odreuje osnovnu i sporednu djelatnost
jedinice proizvodnog sustava. Jedinica proizvodnog sustava ima i pomone djelatnosti, kao to su: uprava, raunovodstvo, obrada podataka, nadziranje procesa,
nabava, prodaja, marketing, skladitenje, popravci, prijevoz i obnova.
Dakle, nautiki turizam kao deskriptivni pojam, po svojoj poslovnoj operativnosti sa tri svoja osnovna pojavna oblika ili djelatnosti, dijeli se na: poslovanje
luka nautikog turizma, charter i cruising. Zbog ubrzanoga razvitka ove turistike
djelatnosti, gospodarski centri nautikog turizma, osobito marine, razvijaju u
svojoj ponudi veliki broj proizvoda, ali razvijaju i druge djelatnosti. Gotovo se
svakodnevno pronalaze novi i novi proizvodi koji upotpunjuju ponudu marina, pa
se u marinama grade heliodromi, portski tereni, kongresne dvorane, welness cen-

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

706

tri i mnogi drugi sadraji. Sve to pokazuje da je podrobno sagledanje djelatnosti

nautikog turizma nezahvalno, jer je vremenski odreeno, tj. ne moemo odrati
princip sveobuhvatnosti zbog brzog razvitka novih proizvoda ponude.

4. Zakljuak
Kako smo u ovome lanku opisali, definiranje pojma nautikoga turizma
sloen je proces. Njegovo definiranje i praktino poimanje, komplicira njegova
izrazita pomorska orijentacija, bolje reeno plovidbena, jer ga nalazimo i na slatkim vodama. Definiranje pojma nautiki turizam podreeno je njegovome cilju,
a cilj koji smo u ovome radu postavili jest znanstveno definiranje, s naglaskom na
primjeni u gospodarstvu.
U elji da ovaj pojam pojednostavnimo, ali i da zadovoljimo kriterij sveobuhvatnosti definicije, nautiki smo turizam definirali jednostavnom definicijom:
nautiki je turizam multifunkcionalna turistika djelatnost s veoma izraenom pomorskom komponentom.
Prikazali smo sloenost razvrstavanja nautikog turizma u emu je potrebno
istaknuti dvije osnovne kole izuavanja i razvrstavanja humanistiku i znanstveno-praktinu. Humanistika kola u fokus svog izuavanja stavlja motiv
nautiara, odnosno turista koji konzumira proizvode nautikoga turizma. Ta je
kola i to izuavanje sve aktualnija, jer daje znaajan doprinos razvitku odrivoga
nautikoga turizma, koji postaje sve vaniji zbog utjecaja novih investicija na
morskoj obali Hrvatske i Mediterana, ali i na slatkim vodama Europe. Drugi
je nain razvrstavanja nautikoga turizma znanstveno-praktian, tu se izuava
nautiki turizam s gospodarskoga stajalita i analiziraju se dogaanja u njegova
tri osnovna pojavna oblika - lukama nautikog turizma, charteru i cruisingu. Tako
nain razvrstavanja nautikoga turizma u praksi nalazi svoje puno opravdanje, jer
sustavno i metodoloki razvrstava osnovne, dopunske, pridruene i sporedne subpojavne oblike nautikoga turizma.
Iako su polazita izuavanja tih dvaju pristupa bitno razliita, a takvo je onda
i konkretno razvrstavanje, oni se meusobno nadopunjuju i ine sustav kojim se
pridonosi znanstvenom izuavanju nautikoga turizma i njegovome razvitku.
Nautiki je turizam veoma dinamian turistiki fenomen, to znai da je realno oekivati njegove nove podvrste. Zato je nautiki turizam potrebno sustavno
izuavati i istraivati da bi se pravodobno uoile i objasnile promjene na tritu
potranje. To je svrha ovoga lanka, kao prvoga u nizu lanaka koje planiramo
objaviti, radi znanstvenoga doprinosa razvitku nautikoga turizma Hrvatske, Mediterana i Europe.

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

707

LITERATURA
1. dwif consulting GmbH Berlin www.dwif.de, info-berlin@dwif.de and BTE
Tourismusmanagement, Regionalentwicklung Berlin, www.bte-tourismus.
de , berlin@bte-tourismus.de 2003
2. Duli, Ante (2002.): Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma, Ekokon Split, Split.
3. Ekonomika turizma pitanja i odgovori AIEST definicija, Internet,
www.100megsfree.com
4. Jadrei, Vlatko (2001.): Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni,
kolska knjiga, Zagreb.
5. Lukovi T. & Strasburger J. (2005.): Yachting on the European part of the
Mediterranean pro literatur Verlag, Nrnberg Germany.
6. Lukovi T. & Greti Z. (2007.): Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi
Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut Split,
Split/Dubrovnik.
7. Lukovi T. & amanovi J. (2007.): Management i ekonomika nautikog
turizma, Hrvatski hidrografski institut Split, Split.
8. Lukovi, T.: Nautiki turizam definicije i dileme, Nae more, br. 1-2,
asopis Sveuilita u Dubrovniku, Dubrovnik, lipanj 2007.
9. Meunarodna klasifikacija djelatnosti Europske unije (NACE), Internet,
http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1929.htm
10. Moutinho, L. (2005.): Strateki menadment u turizmu, Masmedija d.o.o.
Zagreb, Zagreb.
11. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, NKD 2002, 2007, http://www.nn.hr/
clanci/sluzbeno/2007/1870.htm
12. Nautiki turizam, kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma u 2006.,
Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, oujak 2007.
(priopenje).
13. Rjenik turizma, Zagreb MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2001.
14. Ross K. Dowling, Cruise Ship Tourism, Cowan University, Faculty of Business and Law, School of Marketing, Tourism and Leisure Joondalup WA
6027 Australia, 2006
15. amanovi, Josip: Nautiki turizam i management marina, Visoka pomorska
kola u Splitu, Split 2002.
16. Zakon o turistikoj djelatnosti (NN, br. 8/96)
17. Wikipedija, Internet, http://bs.wikipedia.org/wiki/

T. LUKOVI: Nautiki turizam, deniranje i razvrstavanje

EKONOMSKI PREGLED, 58 (11) 689-708 (2007)

708

NAUTICAL TOURISM DEFINITION AND CLASSIFICATION

Summary
As a branch of tourism, nautical tourism is a compound touristic and maritime
activity whose definition is complex because of its intensive connections with maritime
and navigational activities. Anyhow, its nautical component doesnt define it completely,
although it might seem so if analyzed superficially. Only taking into account all the
elements that determine it, makes the complete definition of nautical tourism possible.
Nautical tourism is classified as follows:
1. Harbors of nautical tourism
2. Charter
3. Cruising.
Such classification is usual in the developed european countries, and is conditioned
with the basic macro-strategic development model and the natural factors of development
as well. Researching the developed emiting markets of european nautical tourism verified
that our classification corresponds to the european classification.
Why is such a definition practical and logical? What is the point of support for the
scientific definition of nautical tourism from the practical point of view? Does the practical
and scientific approach deny the existing definition of the Humanistic school? Those are
the questions answered in this paper.
Key words: the aim of classification, methodology of defining, sources of classification, Humanistic school of nautical tourism, classification of nautical tourism, harbors
of nautical tourism, charter, cruising.