FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO

SEMINARSKI RAD

KONFERENCIJSKI TURIZAM

STUDENT: MENTOR:
Almedina Hegić Prof. Dr. Aleksandra Vujko
MSc Dragan Vukolić

Banja Luka, decembar 2020

SADRŽAJ
1. UVOD ...............................................................................................1
2. KONFERENCIJSKI TURIZAM ......................................................2
2.1. Specifični oblici turizma.............................................................3
2.2. Istorijski razvoj konferencijskog turizma...................................4
2.3. Podjela konferencijskog turizma................................................6
2.4. Odlike konferencijskog turizma.................................................7
3. ZAKLJUČAK..................................................................................10
4. LITERATURA................................................................................11
1. UVOD

Ljudi najčešće putuju radi odmora i rekreacije, ali u posljednje vrijeme sve je veći broj
onih koji putuju iz poslovnih razloga, kako bi sudjelovali na skupovima različitog
karaktera.

Većina zemalja u svijetu, u većem ili manjem obimu, razvija turizam, a osnovna mu je
karakteristika i cilj, veliki broj sudionika u turističkim putovanjima, tj. masovnost. Po
svojim ekonomskim, sociološkim, psihološkim, političkim i drugim konotacijama turizam
kao fenomen, prema mnogim stručnim mišljenjima, nema pandana u nekoj drugoj pojavi
ili fenomenu u savremenom svijetu. Isto tako, mnogi stručnjaci smatraju da će turistička
industrija za nekoliko decenija biti, može se reći «rame uz rame» naftnoj i automobilskoj
industriji. (Kreho i sar., 2015)

Posjetitelji u okviru kongresnog turizma nisu hedonisti, jer putuju zbog specifične potrebe
koja je najčešće vezana za njihovo radno mjesto. Prema tome, putovanja u okviru
kongresnog turizma spadaju u domenu poslovnih putovanja koja su često obavezna i
uslovljena radnim mjestom, zadatkom ili projektom, sve turistički opremljene zemlje vrlo
rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, uzimajući prihode od kongresnog turizma
ukupnim prihodima od turizma.

Skupovi mogu imati znanstveni, stručni, gospodarski i drugi sadržaj. (Kesar, 2013)

1
2. KONFERENCIJSKI TURIZAM

Turizam je bitan za ekonomski razvoj gradova i zemlje i predmet je brojnih rasprava.

Postoje različite definicije i terminologija koja se može koristiti kao objašnjenje
konferencijskog turizma.

Važno je spomenuti da današnji naziv potiče od latinske riječi congredi, što znači
sastanak, skup, skupštinu ili kongres.
U nekim evropskim državama se koristi riječ latinskog porijekla tj. Kongres i koristi se
kao oznaka za sve poslovne sastanke, dok u ostalim državama se koriste termini poput
konferencije, skupštine, sabora, smeinara, sjednice ili jednostavno sastanka. (Jahić, 2020)

Hunziker i Krapf su 1942. definisali turizam kao: „skup odnosa i pojava koje proizlaze iz
putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno
prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska
djelatnost”.

Precizniju definiciju turizma dala je Svjetska turistička organizacija (UNWTO): „Turizam

uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene
sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga
nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu novčanu naknadu u mjestu kojeg
posjećuju.” (Jahić, 2020)

Konferencijski turizam spada u oblast hotelske djelatnosti, organizacije i održavanja

velikih skupova, savjetovanja i sl. U hotelima koji posjeduju dvorane opremljene za tu
svrhu.

Danas je sve traženiji oblik na turističkog tržištu, jer sa pojavom globalizacije i moderne
tehnologije čovjek dobija potrebu za putovanjima, upoznavanjem drugih ljudi koji imaju
iste ili slične interese, slušanjem i razgovaranjem sa stručnjacima iz određene oblasti kao i
prezentovanje novog proizvoda ili usluge. (Kreho i sar., 2015)

Budući da se turistička ponuda u svom djelovanju nastoji prilagoditi i u što većoj mjeri
zadovoljiti turističku potražnju, neophodno je uzeti u obzir sve različitosti ljudskih
motiva,
potreba i želja.
Kako bi to bilo moguće, postoji široki spektar oblika turizma, koji su više ili manje
razvijeni, ovisno o mogućnostima i odlukama cjelokupne turističke ponude (od
privatnika, same države itd.). Ti različiti oblici turizma objedinjeni su u pojam:
„specifični oblici turizma”. (Knežević, 2012)

2
2.1. SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA

Specifični oblici turizma definisani su kao skup turističkih kretanja, koja se temelji na
određenim dominantnim turističkim motivima koji turiste pokreću na putovanje u
mjesto koje je svojom turističkom ponudom prilagođeno za ostarivanje doživljaja
vezanih uz dominantan motiv turista.

Skladno tome, kongresni turizam je specifični oblik turizma gdje glavni motiv
putovanja nije odmor i uživanje, nego aktivno ili pasivno sudjelovanje pojedinaca na
skupovima i manifestacijama različitog, ali večinom poslovnog karaktera.
Posjetitelji koji putuju u okviru kongresnog turizma najčešće su potaknuti potrebom
koja je vezana uz njihovo radno mjesto i samim tim oni nisu dokoličari. (Jahić, 2020)

„Dokolica je skup zanimanja kojima se pojedinac prepušta po miloj volji: da se

odmara ili zabavlja, razvija nova znanja ili sposobnosti, slobodno sudjeluje u
društvenom životu ili da se bavi stvaralačkim radom, jer se oslobodio svih
profesionalnih, obiteljskih i društvenih obveza...”

Budući da se turizam smatra isključivo dokoličarskom aktivnošću, upravo iz toga su

proizišle i odvijale se razne rasprave o tome trebaju li se poslovno motivisana
putovanja nazivati turizmom. (Knežević, 2012)

Iz definicije turizma prema UNWTO (Svjetska turistička organizacija), jasno se vidi

da se poslovna putovanja, koja nisu vezana uz aktivnosti za koje se prima novčana
naknada u mjestu koje se posjećuje, smatraju turizmom. Razlog tome je što osoba
koja posjeti neku destinaciju radi sudjelovanja na skupovima različitih vrsta koristi
mnoge usluge unutar te destinacije, poput turista koji su privučeni nekim drugim
motivima.

Sve turistički adaptivne zemlje svrstavaju putnike koji sudjeluju na skupovima

različitog karaktera u skup turista te sabiraju prihode od kongresnog turizma u
ukupnim prihodima od turizma.

Za ovaj oblik turizma često se koristi naziv poslovni turizam odnosno ''business
tourism'', a važno je naglasiti da on na uključuje radnike na privremenom radu. Često
se termin poslovni turizam zamjenjuje skračenicom M.I.C.E., koja je sastavljena od
riječi engleskog porijekla: meetings, incentives, congresses & conventions, exhibition
& events. (Kreho i sar., 2015)

 Meetings - sastanci; termin koji podrazumijeva okupljanje i dolazak

određenog broja sudionika na konkretno mjesto radi raspravljanja o određenim
temama i/ili kako bi se fokusirali na određene aktivnosti.
 Incentives – ovaj termin odnosi se na ona putovanja (obično luksuzna i često
u
3
 atraktivne destinacije) koje zaposlenici dobivaju od svog poslodavca kao
nagradu za ostvarena postignuća koja se odnose na njihov posao (team
building ili posticajna putovanja).
 Congress & conventions – ova se dva pojma razlikuju, iako se na mikro
razini često koriste kao sinonimi. Kongres se može definisati kao redovna
okupljanja nekoliko stotina pa i hiljada sudionika koji pripadaju određenom
stručnom, kulturnom, vjerskom ili drugom području, te koji su uglavnom
ujedinjeni u asocijacijama. Kongres se često saziva kako bi se raspravljalo o
određenoj temi i traje više dana (od dva do pet dana).
 Exhibitions – izložbe, specijalizirani i javni sajmovi. Pod izložbom se smatra
događanje na kojem se izlažu proizvodi i usluge koje dolaze vidjeti sudionici,
a naglasak je ipak na razvijanju poslovnih odnosa.

2.2. ISTORIJSKI RAZVOJ KONFERENCIJSKOG TURIZMA

Kongresni turizam je mlada pojava, ali počeci održavanja skupova počeli su znatno
ranije.

Savremeni kongresni turizam bitno se razlikuje od analognih pojava u prošlim

etapama društvenog razvitka.

Kroz istoriju su poznati i razni skupovi, posebno politički, a naravno, postojali su i

drugi.
Može se reći da su se mnogi sastanci održavali od davnina, ali oni nisu ulazili u sferu
turizma. Takav oblik turizma ulazi u sferu kongresnog tek kada se počeo spajati radni
dio sa zabavnim.
Dobar primjer spajanja radnog dijela sa zabavnim je sastanak liječnika održan 8. juna
1681. u Rimu, kao jedan od prvih međunarodnih sastanaka održanih uopše.

U istoriji su mnogi skupovi ostali zapisati baš zbog svoje uloge, dužine trajanja te
svog društvenog, tj. kulturnog i zabavnog programa kao što je bio Bečki kongres od
1841. do 1851. godine. Način i tradicija koja se stvorila u toku organizovanja skupova
znatno je utjecala i na kasnije njihove forme i sadržaje. (Dragićević, Pivac, 2010)

„Međunarodni kongresi od 1861. do 1899.“ govori se da su prvi kongresi bili plod

pojedinačne inicijative. Postepeno su postajali periodični na utvrđeni način,
sistematskom rotacijom nadležnog mjesta. Zatim je došla faza određivanja stalnih
tijela. Njihova je zadaća u početku bila planiranje kongresa i osiguranje nužnog
kontinuiteta, a postepeno su se pretvarali u međunrodne organizacije.

Do ovog pretvaranja došlo je za vrijeme prvog perioda međunarodne saradnje, za koju

se može reći da završava s 1900. godinom, godinom Univerzalne izložbe u Parizu,
kad se po prvi put desilo da je broj kongresa održanih kroz godinu dana prešao
stotinu.

4
Prva putovanja u svijetu motivisana poslovnim razlozima počela su se javljati u
razdoblju procvata trgovine, odnosno odvijala su se na području nastanka velikih
gradova i carstava, poput Starorimskog Carstva, Egipta i Perzije. (Kesar, 2013)

Prelaskom u razdoblje Srednjeg vijeka, usporedno s razvojem trgovine te sajmova koji

postaju temeljnim odredištem kilometarskih putovanja, raste i broj poslovnih
putovanja, čiji se razvoj nastavlja kroz naredna desetljeća.

Značajan pomak u broju poslovnih putovanja i turizma ovog oblika odvija se u

posljednja tri desetljeća 18. vijeka, kada industrijska revolucija, gradnja i proširenje
željeznice te cestovnih mreža omogućavaju sigurniji, udobniji te brži prijevoz turista
od odredišta do odredišta. (Jahić, 2020)

Krajem 19. i početkom 20. vijeka trgovačka udruženja, znanstvene institucije, kao i
političke stranke, u zemljama Zapadne Europe i SAD - a organizuju velike skupove,
uz pomoć široke mreže različitih asocijacija. Kako su gradovi ubrzo uočili ekonomske
koristi od organizovanja ovih skupova, u njima se osnivaju kongresni centri sa ciljem
da se određeni grad predstavi kao kongresna destinacija, tj. mjesto pogodno za
održavanje skupova.

Prvi kongresni ured u Americi otvoren je 1896. godine u Detroitu. Ubrzo su i drugi
gradovi slijedili primjer Detroita, Cleveland 1904. godine, Atlantic City 1908.,
Denver i St. Louis 1909., Louiseville i Los Angeles 1910. godine. Danas mnogi
gradovi širom svijeta imaju kongresne centre. Veliki broj kongresnih centara u
Sjedinjenim Američkim Državama doveo je otvaranjem Međunarodnog udruženja
kongresnih biroa 1914. godine, čiji je cilj bio osigurati razmjenu informacija između
centara članova te promovirati organizacije koje se bave ovom vrstom usluga. (Kesar,
2013)

Europa razvoj kongresne djelatnosti doživljava nešto kasnije od susjednog kontinenta.

Kao prvi međunarodni kongres održan u Europi navodi se kongres u Beču, održan
1814. godine.

Posljednja četiri desetljeća 20. vijeka te početak 21. vijeka obilježile su brojne
promjene
koje su rezultirale porastom poslovnih putovanja. Informatizacija, razvoj prometa,
poboljšanje životnog standarda, rast slobodnog vremena te rast visine dohotka samo
su neka od obilježja postojećeg razvoja te globalizacije koja su omogućila kvalitetne
predispozicije za razvoj čovjekovih potreba za ovim oblikom turizma. (Bačko, 2016)

Specifični faktori koji su doprinijeli rastu ukupnog broja poslovnih putovanja i

razvoju
kongresnog turizma su:
 ekspanzija vladinih i nevladinih organizacija,
 suradnja javnog i privatnog sektora,
 rast multinacionalnih i pan-nacionalnih agencija,
 dostignuća različitih udruženja, kooperacija i profesionalnih grupa,

5
  potreba za profesionalnim usavršavanjem, kroz prisustvo različitim skupovima
i treninzima,
 poticajna putovanja.

2.3. PODJELA KONFERENCIJSKOG TURIZMA

Pojam „kongresni turizam“ obuhvata širi spektar poslovnih događanja, tj. okupljanja
poslovno motivisanih ljudi zbog ostvarenja određenih korporativnih interesa,
proširenja znanja.

Putovanja u obliku konferencijskog turizma spadaju u domenu poslovnih putovsnjs

kojs su obavezna i uslovljena radnim mjestom, zadatkom ili projektom.

Kongresni turizam skup je više usluga: smještaja, prijevoza, hrane i pića te najvažnije,
organizacijskih usluga kao temeljnog razloga odabira destinacije za ovaj vid turizma.
Posjetitelji kongresnih događanja traže adekvatan skup vrijednosti za određenu sumu
novca te očekuju tačnost, udobnost, kvalitetu, te funkcionalnost. (Bačko, 2016)

Turisti ovog tipa poznati su kao jedni od zahtjevnijih, te ih se kao takve treba tretirati
korektno, odgovorno i organizovano. Iako posjetitelji ovog vida okupljanja veliki dio
vremena provode upravo na skupovima, imaju tendenciju dolaska nekoliko dana prije
samog događaja, kao i ostanak poslije samog događaja.

Kongresi/konferencije su poslovni skupovi na kojima sudionici iz različitih područja

na određenom mjestu raspravljaju o određenoj temi. Mogu se održavati redovno
(polugodišnje, godišnje ili višegodišnje) ili ad hoc (održava se samo jednom i ne
ponavljaju se više). (Knežević, 2012)

Kongresi, u većini slučajeva, traju nekoliko dana i sadržavaju nekoliko simulativnih

sekcija. Konferencije su obično ograničenog trajanja i imaju specifične ciljeve i
zadatke.
Konferencije mogu biti: javne (forumi, debate), vladine, zatvorenog ili otvorenog tipa,
telekomunikacije itd. (Knežević, 2012)

Prema definiciji sastanci mogu biti:

 Seminari- mogu biti prodajni, predstavljanje nekog proizvoda/ usluge/
standarda, ali mogu predstavljati i treninge, obučavanje za neku određenu
vještinu. Također mogu biti i manji poslovni skupovi u svrhu pregovora,
donošenja zaključaka ili potpisivanja ugovora.
 Izložbe ili sajmovi- predstavljaju veća ili velika okupljanja poslovnih ljudi i
potencijalnih kupaca u cilju upoznavanja sa ponudom proizvoda i usluga
nekog preduzeća. Sajmovi mogu biti, gospodski, turistički (ITB- Berlin,
WTM- London), umjetnički i mnogi drugi oblici.
6
  Radionice i sesije (Session, workshop)- veliki skupovi u kojima svi učesnici
moraju imati aktivnu ulogu.
 Poslovni sastanci (engl. Meetings) mogu biti: sastanci, kolegiji, sjednice,
seminari. Primjer sastanaka jesu sastanci trgovačkih društava, zatim uprava,
dioničara (skupština), podružnica, odjela, odbora, radnih skupina.
 Poticjana putovanja ili team building putovanja- putovanja koja preduzeća
koriste kao instrument internog marketinga s ciljem stimulisanja radnika za
bolji rad, poticanje njihove lojalnosti, povećanje entuzijazma i unaprijeđenje
poslovanja. Poticajna ili nagradna putovanja daju se kao bonus najuspješnijim
zaposlenicima preduzeća. Ponekad uključuju i poseban sadržaj kao što su
motivacijski seminari, upoznavanje s novim proizvodima. Prosječno trajanje
putovanja je 2 do 5 dana. Team building putovanja organizuju preduzeća za
sve svoje zaposlenike radi poticanja kolektivnog duha, usavršavanja
koordinacije, procjene sposobnosti i ponašanja zaposlenika u “teškim
uvjetima”.

Prema sadržaju, putovanja mogu biti: znanstveni, profesionalni, stručni, vladini,

politički, sportski (Olimpijske igre ili Svjetsko natjecanje u fudbalu), religiozni,
kulturno- umjetnički itd.

Prema mjestu održavanja putovanja, mogu biti: regionalna, međunarodna i

nacionalna. (Marketić, 2017)

2.4. ODLIKE KONFERENCIJSKOG TURIZMA

Kongresni turizam kao ekonomski i društveni fenomen svakim danom dobija na svom
značaju. Procjenjuje se da svake godine razni kongresi u svijetu okupljaju veliki broj
članova. (Kreho i sar., 2015)

Mogu se razlikovati različiti tipovi okupljanja i događanja koji se svrstavaju u

kongresne manifestacije u širem smislu, a najvažnije su sljedeće:
 kongresne manifestacije koje sadrže razne tipove okupljanja zavisno o
ciljevima, razmjeni ideja ili iskustava, problemu zbog kojih se održavaju.
Prema temama koje se raspravljaju mogu se razlikovati manifestacije sa
ekonomskim, političkim, društvenim, tehničkim sadržajima, itd.
 politički, religiozni, sportski skupovi, kao i veliki događaji međunarodnog
značaja te kulturno-umjetničkog sadržaja (umjetničke izložbe, koncerti),
religioznog ili sportskog sadržaja (Olimpijske igre, Svjetska prvenstva u jednoj
određenoj disciplini) ili sadržaja povezanog sa svijetom spektakla (filmski,
muzički festivali).
 sajamske manifestacije okupljaju sudionike koji na ograničenom prostoru
izlažu svoju ponudu i one koji nalaze interes da se sa tom ponudom upoznaju.
Sajmovi predstavljaju vrlo važan instrument komunikacije različitih institucija
7
 i kompanija sa tržištem. Članovi na sajmu izlažu svoja dostignuća, različite
ciljeve, uspoređuju se sa konkurencijom, utvrđuju odnose sa dobavljačima. Tu
posjetitelji mogu procjeniti kompleksnost ponude određenog tržišta i potražiti
informacije o raspoloživim rezervnim proizvodima. (Rabotić, 2012)

Kada se govori o kongresnom turizmu, onda se svakako mora naglasiti da su

motivi za sudjelovanje posve drukčiji od bilo kojeg drugog oblika turizma.
Osnovni motiv svakog turista je zadovoljenje njegovih rekreacijskih potreba, dok
je osnovni motiv svakog kongresnog turista prisustvovanje skupu, kako bi se u
kratkom vremena i na jednom mjestu raspravila određena pitanja od zajedničkog
interesa. (Kesar, 2013)
U želji da se od kongresnog turizma postignu što bolji efekti, kako za sudionike,
tako i za turističko gospodarstvo, organizacija kongresnog turizma mora djelovati
u pravcu što šireg uključivanja svih struktura zainteresiranih za ovu vrstu
djelatnosti. Na taj način organizacija postaje bitan uvjet i mjerilo kongresno-
turističke razvijenosti neke zemlje, regije ili mjesta.
Turističke destinacije koje su se opredijelile za ovaj specifični oblik turizma
moraju udovoljavati raznim posebnim uvjetima za to. Pored onih standardnih
uvjeta kao što su smještajni kapaciteti i ugostiteljska ponuda moraju imati i
kongresne dvorane opremljene tehničkim pomagalima, pristup Internetu te biti
operativni tokom cijele godine. Pored toga, moraju imati i ostali turistički sadržaj
za opuštanje poput wellnessa, kockarnica i barova. (Bačko, 2016)

Najvažnije odlike kongresnog turizma su:

 odvija se tokom cijele godine, osiguravajući stalnu zaposlenost u punom
radnom vremenu;
 oplemenjuje turistički sektor oslanjajući se na vanjsku infrastrukturu i
dovodeći posao u destinacije poput atraktivnih područja koji bi se inače
morali oslanjati na relativno kratku ljetnu sezonu;
 ulaganja u kongresni turizam dovode do turističkog razvoja gradova i
unutrašnjosti;
 od ulaganja u destinacije za potrebe poslovnih turista (hoteli, restorani,
transport i komunikacije) ostvaruju se prednosti od kojih koristi mogu
imati i turisti koji dolaze na klasičan odmor, ali i domaće stanovništvo;
 kongresni turizam stimulira buduća nova ulaganja jer poslovni ljudi mogu
prepoznati svoj interes u valorizaciji atrakcija u destinaciji;
 kongresni turizam nudi veću vrijednost sa manje negativnih posljedica na
okolinu od masovnog turizma;
 sudionici kongresa obično dolaze u grupama i treba ih informisati, kao i
upoznati sa mjestom u koje dolaze kako bi njihov boravak bio što ugodniji
i efikasniji. (Dragićević, Pivac, 2010)

8
Kongresni turizam donosi niz prednosti destinaciji, i sve više hotela obogaćuje
svoju ponudu kongresnim sadržajima. Osim što kongresne sadržaje danas
moraju imati veći hoteli, oni su sve više važni i za manje hotele s obzirom na
rastuću popularnost radionica, edukacija izvan tvrtke ili team buildinga kojih
danas na tržištu postoji u raznim varijantama te se za njih također koriste
kongresni sadržaji. (Marketić, 2017)
Procjenjuje se da kongresni gosti troše i do tri puta više od ostalih gostiju, što
nam vrlo dobro pokazuje značaj kongresnog turizma za neku destinaciju.
Važno je naglasiti da kongresna djelatnosti potiče zapošljavanje i produžuje
sezonu, budući da se kongresna sezona kreće od marta do maja i od septembra
do novembra.
Prednosti kongresnog turizma su i te da ukoliko se destinacija svidi
kongresnim gostima oni će se vratiti zajedno sa svojom obitelji, prijateljima,
poznanicima. Kongresi su izvrsna promocija za neku turističku destinaciju.
Jedna od razlika između kongresnog turizma i turizma je da kongresi donose
turizam ali turizam ne donosi kongrese. (Rabotić, 2012)
Kada se radi o izboru destinacije za održavanje sastanaka, istraživanja su
pokazala da organizacije poklanjaju naročitu pažnju određenim faktorima.
Rangirani prema važnosti koja im se pridodaje u procesu donošeja odluke o
mjestu sastanaka, ti su faktori sljedeći:
 kvaliteta prostorija za sastanke
 kvaliteta prostorija za smještaj
 sveukupna dopadljivost hotela ili hotelskog kompleksa
 dostupnost destinacije avionskim prijevozom
 imidž grada, povoljnost cijena, bogatstvo ugostiteljske ponude i zabave
 klima, mogućnost za rekreaciju i izlete, kvaliteta i mogućnosti prostora
za izlaganje. (Kesar, 2013)

9
3. ZALJUČAK

Ljude sve više zanimaju različite stvari pa tako i turisti putuju iz različitih motiva, a to je
dovelo do pojave specifičnih oblika turizma. Jedan od njih je i kongresni turizam oko
kojeg su se vodile brojne rasprave o tome treba li se on smatrati turizmom jer je vezan uz
posao.

Sudionici različitih skupova ponašaju se gotovo jednako poput svih ostalih turista te je
zbog
toga on prihvaćen kao oblik turizma. Turizam je postao globalna industrija, a u
posljednjih
pedesetak godina razvio se više nego ikad prije. Zato se pojavila i veća konkurencija i da
bi neka kongresna destinacija ostala uspješna, potrebno je praćenje tržišnih trendova.
Neke svjetske destinacije toga su svjesne te zbog toga drže vodeća mjesta već nekoliko
godina.

Kongresna aktivnost u svijetu je u velikom porastu te predstavlja vrlo značajan potencijal

za razvoj zemlje i gradova. Broj kongresa i sastanaka godišnje se povećava što donosi
znatne prihode za cjelokupni razvoj države.

Kongresi kao prilika za iskusne i one manje iskusne da nešto nauče su savršena
mogućnost da se ispromoviše neki određen proizvod ili usluga, te da se na istom uzmu
materijalni prihodi od prodaje i eksplatacije svih određenih proizvoda.

Kongrese koji bi kao takvi promovisali porizvode i usluge treba maksimalno podržavati
organizovati i forsirati kao mjesto gdje bi se okupili brojni stručnajci iz raznih sfera i
prenijeli svoje znanjei iskustvo na mlađe i one već aktivne u službi gdje mogu dosta toga
da poprave.

10
4. LITERATURA

1. Bačko, A., 2016, Stanje i mogućnost razvoja kongresnog turizma u Dalmaciji,

Sveučilište u Zadru, Zadar;
2. Dragićević, V., Pivac, T., 2010, Kongresni turizam, Split;
3. Jahić, I., 2020, Kongresni turizam, Prirodno- matematički fakultet Univerziteta u
Tuzli, Tuzla;
4. Kesar, O., 2013, Poslovni turizam, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,
Zagreb;
5. Knežević, A., 2012, Kongresni turizam, Škola za turizam, ugostiteljstvo i
trgovinu, Pula;
6. Kreho, H. i saradnici, 2015, Menadžment u sportu- Kongresni turizam, Fakultet
sporta i tjelesno odgoja, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo;
7. Marketić, M., 2017, Analiza potencijalnog razvoja kongresnog turizma grada
Splita, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split;
8. Rabotić, B., 2012, Selektivni oblici turizma, Visoka turistička škola strukovnih
studija, Zagreb;

11
12