SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

ANJA BELUI
KRISTABEL KOS

TEHNOLOGIJA GORIVIH ELIJA

SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2011.
0

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
RIJEKA

TEHNOLOGIJA GORIVIH ELIJA

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Upravljanje dobavnim lancem

MENTOR: Prof.dr.sc. Dragan ii
STUDENTI: Anja Belui, 13657/IL; izvanredna studentica
Kristabel Kos, 141227IL; redovna studentica
SMJER: Logistika i menadment u pomorstvu i prometu

RIJEKA, sijeanj 2011.

1

SADRAJ
1. UVOD........................................................................................................................................3
1.1. PROBLEM, PREDMET I EFEKT ISTRAIVANJA.....................................................3
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA...............................................................................3
1.3. STRUKTURA RADA..........................................................................................................3
1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRAIVANJA...................................................................3

2. POJAM GORIVIH ELIJA...........................................................................................4

2.1. Povijest razvoja gorivih elija............................................................................................4
2.2. Podjela gorivih elija...........................................................................................................5
2.2.1. Podjela gorivih elija prema vrsti elektrolita................................................................5
2.2.2. Podjela gorivih elija prema nainu rada....................................................................5
2.3. Goriva za gorive elije.........................................................................................................6

3. ISTRAIVANJA I RAZVOJ TEHNOLOGIJE VODIKA....................................7

3.1. Pretvorba energije...............................................................................................................7
3.2. Proizvodnja vodika..............................................................................................................7
3.3. Uskladitenje vodika...........................................................................................................8

4. PRIMJENA GORIVIH ELIJA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI.............9

4.1. Gorive elije za primjenu u vozilima.9
4.2. Gorive elije za proizvodnju elektrine energije10
4.3. Gorive elije za primjenu u sustavima grijanja..10
4.4. Vizija Europske Unije o utjecaju gorivih elija na okoli..............................................10
4.5. Prednosti i nedostaci alternativnih goriva na okoli......................................................11

5. NOVI TRENDOVI U ENERGETICI GORIVIH ELIJA.................................12

5.1. Solarna elija......................................................................................................................12
5.2. Automobilska industrija...................................................................................................12
5.3. Gorive elije u prijenosnim mobitelima..........................................................................13
5.4. Prvi let na gorive elije......................................................................................................13

6. ZAKLJUAK......................................................................................................................15
LITERATURA:........................................................................................................................16

1. UVOD
1.1. PROBLEM, PREDMET I EFEKT ISTRAIVANJA
Klimatske promjene na zemlji posljednih su godina dosegle svoj vrhunac tako da se ve
moe govoriti i o klimatskoj krizi. Za viziju izlaska iz krize potrebna su znaajna smanjenja
staklenikih plinova, ali to ukljuuje velike promjene u sadanjem energetskom sustavu. Budui
da e ovjeanstvo u budunosti morati podmiriti sve svoje energetske potrebe iz obnovljivih,
odnosno alternativnih oblika energije, ono ve godinama pronalazi naine kako pretvoriti
obnovljive resurse u korisnu energiju. Upotreba vodika kao energenata za sada je ograniena
cijenom proizvodnje i problemom uskladitenja. U budunosti e upotreba vodika postati
ekonomski konkurentna, pri emu e se gorive elije tada nametnuti kao jedina razumna metoda
spaljivanja vodika.
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA
Svrha ovog istraivanja je objedinjavanje ukupnih saznanja o potencijalima gorivih elija,
i njihovom sustavnom pristupu zbog poticanja za koritenje u komercijalne svrhe jer je to
odluujui korak na putu do iste energije.
1.3. STRUKTURA RADA
Ovaj rad na temu Tehnologija gorivih elija koncipiran je u est poglavlja. Slijedom
izrade znanstvenih i strunih radova, u uvodnom dijelu postavljena je problematika istraivanja,
definiran je cilj istraivanja, predoena je struktura rada, te su prikazana istraivanja tretirane
problematike. U drugom poglavlju Pojam gorivih elija definira se povijesno-teorijski dio
razvoja gorivih elija te njihova podjela prema vrsti elektrolita i nainu rada. U treem poglavlju
Istraivanja i razvoj tehnologije vodika istrauje se vodik kao nova vrsta tehnologije, njegova
pretvorba, proizvodnja i uskladitenje, dok se primjena gorivih elija koritenih u vozilima za
proizvodnju elektrine energije te za primjenu u sustavima grijanja sustavno obrauje u poglavlju
etvrtom pod nazivom Primjena gorivih elija i utjecaj na okoli. U etvrtom poglavlju se
izmeu ostalog obrauje Vizija Europske Unije o utjecaju gorivih elija na okoli te prednosti
alternativnih goriva na okoli. Peto poglavlje pod nazivom Novi trendovi u energetici gorivih
elija opisuje nove trendove u energetici gorivih elija; solarnu eliju, automobilsku industriju,
gorive elije u prijenosnim mobitelima, te prvi let koji je izveo Boeing na gorive elije.
1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRAIVANJA
Tijekom izrade ovog seminarskog rada koritene su metode deskripcije, komparacije,
metode analize i sinteze, indukcije i dedukcije. Prilikom izrade u obzir su uzeta i konkretna tua
citiranja i stavovi koji su obraeni pomou navedenih metoda.

2. POJAM GORIVIH ELIJA

Gorive elije (gorivi lanci, eng. fuel cell) su galvanski elementi u kojima se
elektrokemijskom oksidacijom lako oksidirajuih sastojaka kao to su vodik ili metanol proizvodi
elektrina energija1.
Gorive elije, zakljuujemo, rade na principu minijaturne elektrane. U sluaju
elektrokemijske oksidacije vodika rije je o ureaju u koji ulazi vodik i kisik (ili zrak jer u njemu
ima 21% kisika)2, a izlazi (topla) voda i elektrina energija. Kako se u kemiji svako spajanje sa
kisikom smatra oksidacijskim procesom, ali i procesom gorenja, tako se i elektrokemijska
oksidacija u gorivom lanku smatra procesom sagorijevanja iako se u tom procesu ne razvija
popratna vatra i toplina u poznatom obimu. Osloboena energija je uglavnom elektrina energija,
dok je toplinska energija samo neeljena popratna pojava procesa. Sam naziv gorive' pri tome
pomalo zavarava jer u njima nita ne gori budui da goriva elija direktno proizvodi elektrinu
energiju, bez sagorijevanja vodika, ista je i vrlo uinkovita. Nadalje, u osnovi, goriva elija ne
proizvodi CO2 (ugljini dioksid) ili tetne plinove; njen jedini nusprodukt je voda 3. Gorive elije
se poput baterije sastoje od nekoliko najosnovnijih dijelova: srce gorive elije ine elektrode,
zatim katalizatori, elektroliti, goriva te oksidansi, samo to za razliku od baterija ne uvaju
kemijsku energiju, nego kemijsku energiju goriva pretvaraju u elektrinu energiju.
Gorive elije ubrajaju se u nove tehnologije koje su jo u fazi razvoja u dananjem
drutvu, a u budunosti kada se ova tehnologija u potpunosti razvije, oekuje se znaajna
primjena u praksi.
2.1. Povijest razvoja gorivih elija
Gorive lanke je davne 1839. godine otkrio britanski fiziar William Robert Grove
opaanjem da se dovoenjem vodika na jednu i kisika na drugu elektrodu moe dobiti elektrina
struja. Svoje eksperimente opisao je 1842. godine i gorivu eliju nazvao voltina plinska baterija
ime je probudio veliko zanimanje javnosti. Prikazani eksperiment je vrlo zorno pokazao usku
povezanost elektrolize i obrnutog procesa, naela rada gorivih lanaka, koje su tek godine 1889.
L. Mond i C. Langer unaprijedili u gorivu eliju dodajui izmeu elektroda poroznu vodljivu
membranu. Tek u XX. stoljeu gorivi lanci dobivaju naziv gorive elije. Nakon dugih
istraivanja gorivih elija od strane raznih fiziara dugo gotovo itavo stoljee, ija su
istraivanja sporo napredovala upravo zbog nedovoljnog poznavanja osnova kinetike i
mehanizama elementarnih elektrokemijskih procesa, prve gorive elije poele su se proizvoditi
tek sredinom 50ih godina za pogon malih elektrinih ureaja, a sredinom 60-tih zapoela je
upotreba gorivih elija u svemirskim letjelicama 4.
Danas, vie od 160 godina nakon tog otkria, mogunosti da gorive elije uu u iru
uporabu za daljnju komercalizaciju vrlo su visoke. Prije svega poznata je zamisao od strane
raznih fiziara koja se potpuno temelji na tom prvotnom eksperimentu. To su tzv. regenerativni
sustavi koji pomau skladititi energiju krae ili due vrijeme gdje solarne elije stvaraju
elektrinu energiju za razlaganje vode na kisik i vodik. Da takav sustav ima i ozbiljne primjene
pokazao je NASA-in projekt Helios. To vozilo je bilo sposobno preko dana pokretati propelere
elektromotorima uz pomo svojih solarnih elija, a tijekom noi strujom iz gorivih elija 5. Valja
napomenuti da je ovdje rije o vrlo skupom eksperimentalnom prototipu.
1

http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496, Mirko Brand , Gorivi lanci, (17.11.2010.)

Ibidem (17.11.2010)
3
http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx, (17.11. 2010.)
4
Prof.dr.sc. Davor Kralik, Gorive elije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 2 (17.11.2010)
5
Ibidem, str. 3.
2

2.2. Podjela gorivih elija

Po svome su naelu rada gorive elije sline baterijima, ali za razliku od njih, gorive elije
zahtijevaju stalan dovod goriva i kisika. Pri tome gorivo moe biti vodik, sintetski plin (smjesa
vodika i ugljinog dioksida), prirodni plin ili metanol, a produkti njihove reakcije s kisikom su
voda, elektrina struja i toplina, pri emu je cijeli proces, zapravo, suprotan procesu elektrolize
vode6.
2.2.1. Podjela gorivih elija prema vrsti elektrolita
Gorive elije prema vrsti elektrolita dijelimo na7:

Gorive elije s alkalnim elektrolitom

Alkaline Fuel Cell (AFC)

Gorive elije sa fosfornom kiselinom

Phosphoric Acid Fuel Cell (PAFC)

Gorive elije s polimernom membranom kao elektrolitom

Proton Exchange Membrane Fuel Cell (PEMFC)

Gorive elije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom

Molten Carbonate Fuel Cell (MCFC)

Gorive elije s vrstim oksidima kao elektrolitom

Solid Oxide Fuel Cell (SOFC)

Ovisno o izvedbi, odnosno o primijenjenom elektrolitu, postoji vie vrsta gorivih elija.
Alkalijske gorive elije kao elektrolit koriste kalijev hidroksid, sumpornu kiselinu ili membranu
na osnovi ionske zamjene i za svoj rad zahtijevaju posve ist vodik i kisik. Zbog toga se i koriste
samo u svemirskom programu (Space Shuttle). Meutim, danas mnogobrojni znanstvenici
razmatraju da se one zamijene suvremenijima- gorivim elijama s polimernom membranom.
Zbog vrlo povoljnog omjera postignute snage i mase one su vrlo zanimljve za primjenu u
automobilima i u stacionarnim energetskim postrojenjima malih snaga. Gorive elije s fosfornom
kiselinom takoer su ve komercijalizirane i najee se koriste u kontejnerskim energetskim
postrojenjima u kojima kao gorivo slui prirodni plin. Zbog visokih se pogonskih temperatura
gorive elije s rastopljenim karbonatom i krutim oksidom nazivaju visokotemperaturnima i jo su
u fazi razvoja, iako je izvedeno nekoliko pokusnih postrojenja 8.
2.2.2. Podjela gorivih elija prema nainu rada
Prema nainu rada gorive elije dijelimo9 :

Primarne

Sekundarne
Primarne gorive elije gorivo dovode iz vanjskih spremnika, a odvode se produkti
reakcije. Alkalne gorive elije su primjer takvih, a koriste se u svemirskim letjelicama. Za
razliku od gorivih elija koje koriste ve izdvojeni vodik, mogua je i izvedba
6

http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije, (18.11.2010.)
Ibidem, str. 2. (18.11.2010)
8
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE, (18.11.2010.)
9
Prof.dr.sc. Davor Kralik, Gorive elije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, op.cit., str 2, (19.11. 2010.)
7

kod koje se vodik potreban za rad gorive elije izdvaja iz nekog spoja koji je
bogat vodikom. Na taj nain se rjeava veliki problem skladitenja vodika koji
je potreban za rad. Nedostatak ove izvedbe je emisija ugljinog dioksida.
Jedno od moguih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomou vodene
pare na 280 C uz prisutnost katalizatora10.
Sekundarne ili regenerativne gorive elije, koriste produkte reakcije koji se regeneriraju u
polazne elemente uz prethodno dovoenje energije.
2.3. Goriva za gorive elije
Bez obzira na veliinu i kapacitet dananjih gorivih elija, mora se utvrditi koje e se
gorivo koristiti u toj tehnologiji. Trenutano postoje tri razliita pristupa, odnosno vrste goriva iz
kojih e se dobivati elektrina energija. To su11:

isti vodik
Metanol ili drugi tekui ugljikovodici
Metan (prirodni plin)

Svaki od gore navedenih vrsta goriva predstavlja svojevrstan izazov, poput proizvodnje
goriva i distribucije.
isti vodik predstavlja gorivo za gorive elije koje ima najveu iskoristivost, ali mu je
nedostatak visoka cijena proizvodnje. Budui da se ne nalazi u elementarnom obliku u prirodi,
mora se razdvajati iz spojeva kompliciranim i skupim postupcima koji znaajno poveavaju
cijenu goriva. Nadalje, skladitenje istog vodika komplicirano je jer spremnici moraju biti pod
visokim tlakom kako bi se ouvala energija. S ekoloke strane gorive elije s istim vodikom su
prihvatljive, jer su im jedini nusprodukti toplina i voda.
Najvei napredak gorivih elija postignut je u automobilskoj industriji gdje je
najrairenije gorivo gorivih elija metanol, odnosno tekui ugljikovodik. Njegova prednost je
slinost s benzinom u pogledu proizvodnje, prijevoza i distribucije. Nedostaci su skladitenje,
korozija i tetni spojevi. Mogui izvor za proizvodnju vodika su etanol i benzin. Budui da
pritom kao nusprodukti nastaju ugljini monoksid i ugljini dioksid, ovaj postupak je
neprihvatljiv. Metanol se koristi kao pogonsko gorivo kod automobilskih motora gdje je potrebna
velika snaga te visoka izdrljivost. Metanol pospjeuje sagorjevanje u motorima sa unutranjim
sagorjevanjem, ima vei stepen iskoritenja od benzina te ima izvrsna rashladna svojstva.
Nedostatak metanola kao pogonskog goriva je da sadri duplo manje energije od benzina po
jedinici zapremine te je potrebno ubrizgati duplo vie metanola da bi sagorjevanje bilo potpuno.
Osim toga djeluje korozivno i toksian je pa se etanol radije koristi kao ekoloka zamjena
metanolu.
Metan je glavni sastojak prirodnog plina. Ne zna se tono koliko se metana nalazi na
Zemlji u otkrivenim i neotkrivenim nalazitima, ali se govori o koliini oko 1524 trilijuna
kubinih metara. Podaci govore da zalihe SAD-a s metanom iznose oko 61000 trilijuna kubinih
metara12.

10

Ibidem , str. 3
Marko Velzek, Primjena bespilotnih letjelica u sustavu civilne zatite, Diplomski rad, Fakultet prometnih znanosti, Sveuilite u Zagrebu, 2005.
str. 33. (20.11.2010)
12
Ibidem, str. 34.
11

3. ISTRAIVANJA I RAZVOJ TEHNOLOGIJE VODIKA

Istraivanja uporabe vodika u energetske svrhe seu jo u prolo stoljee, no tek su zadnja
tri desetljea donijela veliki napredak u tom polju, posebice pojavom svemirske tehnologije, gdje
je vodik od samih poetaka koriten kao gorivo za svemirske letjelice. Naalost, uporaba vodika
kao energenta zasad je ograniena cijenom njegove proizvodnje i problemima uskladitenja, te je
veina istraivanja usmjerena ka iznalaenju naina proizvodnje i uskladitenja vodika koji e
cijenom biti konkurentni fosilnim gorivima. Jedan od moguih izvora energije za proizvodnju
vodika obnovljivi su izvori energije, prvenstveno suneva energija, energija vjetra te biomasa
koja se odnosi na ivuu ili donedavno ivuu materiju, biljnog ili ivotinjskog porijekla, a moe
se koristiti kao gorivo ili u svrhu industrijske proizvodnje.
3.1. Pretvorba energije
Prema osnovnim zakonima termodinamike energija je neunitiva i javlja se kroz vie
oblika. Prvi glavni stavak termodinamike govori da se dovedena energija troi na promjenu
unutarnje energije i dobivanje rada.
Mogui naini dobivanja mehanikoga rada, a potom i elektrine energije u
konvencionalnim termoenergetskim sustavima vezani su uz izgaranje goriva u loitu te
pretvorbu toplinske energije u mehaniki rad koji se pretvara u elektrinu energiju. Moderna
tehnologija nudi jednostavnija rjeenja pretvorbe kemijski vezane energije u gorivu u elektrinu
energiju, kao to je sluaj gorive elije, gdje je potreban energent vodik13 .
3.2. Proizvodnja vodika
U dananje vrijeme, najvei dio od 500 milijardi godinje koliine vodika na svjetskom
tritu, potjee od fosilnih goriva, a udio od 38% svjetske proizvodnje ini vodik, nusproizvod u
kemijskoj industriji14. Veliko poveanje potreba za energijom i zahtjevi za smanjenjem tetnih
emisija u bliskoj e budunosti uzrokovati naputanje klasinih procesa dobivanja vodika te
uvoenje novih tehnologija njegove proizvodnje, pogotovo onih koje koriste obnovljive izvore
energije (sunce, vjetar, biomasa).
Meu tehnologijama proizvodnje vodika ubrajaju se: proizvodnja vodika katalitikom
oksidacijom ugljikovodika, proizvodnja iz rafinerijskih plinova i metanola, parcijalna oksidacija
tekih ugljikovodika i ugljena te elektroliza vode.
Napredne tehnologije najveeg potencijala za proizvodnju vodika, s ciljem zadovoljenja
predvienih potreba, dijele se u tri osnovne kategorije15:

fotobioloke,
fotoelektrokemijske
termokemijske

Proizvodnja vodika iz primarnih energenata obuhvaa katalitiku reformaciju prirodnog

plina koja se koristi da bi se proizveo vodik i ugljini monoksid.i parcijalnu oksidaciju tekih
naftnih derivata (diesel goriva), odnosno ugljena. Znanstvenici trenutno rade na razvoju
prihvatljivijih procesa dobivanja vodika kao to je termokemijski proces rasplinjavanja biomase,
13

Bernard Frankovi, Istraivanja i razvoj tehnologije vodika, Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci, str. 1 (21.11.2010.)
Ibidem, str. 2
15
Ibidem, str. 3
14

ili pak fotobioloka proizvodnja koritenjem sposobnosti nekih ivih organizama (alge) da
izloeni svjetlosti proizvode vodik. Na termokemijske i fotobioloke procese nadovezuje se
fotoelektrokemijska proizvodnja, koja, kao i fotobioloki procesi, koristi sunevu svjetlost za
disocijaciju (kemijska reakcija u kojoj jedna kemijska veza u molekuli vode puca, pa se molekula
raspada na vodikov ion i hidroksidni ion16) vode na vodik i kisik. Do sada je samo proces
dobivanja vodika rasplinjavanjem biomase razvijen do stupnja koji e u narednih nekoliko godina
omoguiti stvaranje trino kompetitivnog proizvoda. Fotobioloka i fotoelektrokemijska
proizvodnja u poetnom su stadiju razvoja i predvia se da e komercijalne aplikacije biti
dostupne tek za koje desteljee. Elektrina energija danas je jedini sekundarni energent koji slui
za proizvodnju vodika, najee elektrolizom vode, a koristi se u aplikacijama koje trae samo
isti vodik.
Drugo rjeenje je tzv., solarni vodik, dobiven procesom elektrolize uz uporabu elektrine
energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Predvia se da e, uz elektrinu energiju, drugi vani
sekundarni energent za proizvodnju vodika u bliskoj budunosti biti metanol, naroito primjenjiv
u transportnim aplikacijama17.
3.3. Uskladitenje vodika
Kako je vodik najlaki element i uz to ima vrlo male molekule, puno lake bjei iz
spremnika i cijevi nego ostala konvencionalna goriva. Da bi se vodik mogao koristiti kao gorivo
u transportu ili za proizvodnju elektrine energije, potrebno je razviti ekonomian nain
uskladitenja i tehnologiju transporta od mjesta proizvodnje do mjesta koritenja. Spremnici za
uskladitenje vodika u vozilima po teini i veliini moraju biti kompetitivni sa spremnicima
konvencionalnih goriva, uz istovremenu visoku energetsku iskoristivost, sigurnost i mogunost
ponovnog punjenja.
Danas ve postojee metode uskladitenja vodika ukljuuju visokotlane spremnike
plinovitog vodika i niskotemperaturne spremnike tekueg vodika 18. Tehnologije za uskladitenje i
transport u tim agregatnim stanjima komercijalno su dostupne i ve su u uporabi. Istraivanja na
ovom polju provode se i dalje, s teitem na poveanju koliine energije koja se moe uskladititi
po jedinici volumena ili jedinici teine vodikovih spremnika. Jo jedan nain uskladitenja
vodika, iji je razvoj u tijeku, fizikalno je ili kemijsko vezivanje molekula vodika u krutu tvar.
Naalost, uporaba vodika kao energenta zasad je ograniena cijenom njegove proizvodnje
i problemima uskladitenja, a veina je istraivanja usmjerena pronalasku naina proizvodnje i
uskladitenja vodika koji e cijenom biti konkurentni fosilnim gorivima. Jedan od moguih
izvora energije za proizvodnju vodika obnovljivi su izvori energije, prvenstveno suneva
energija, energija vjetra te biomasa.

16

http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256, (22.11.2010.)
Bernard Frankovi, Istraivanja i razvoj tehnologije vodika , Tehniki fakultet Sveuilita u Rijecu, op. Cit., str 5, (21.11.2010.)
18
Ibidem
17

4. PRIMJENA GORIVIH ELIJA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI

U prolosti razvoja ljudskih civilizacija svaka pozitivna prekretnica sastoji se od usvajanja
nekog novog izvora energije. Neophodna energija za odravanje sadanjeg nivoa tehnologije i
ivota postaje sve skuplja i prognoze trendova cijena u budunosti su prilino obeshrabrujue.
Podruje gorivih elija trenutno je u jako burnom razdoblju, te e zasigurno jo neko
vrijeme potrajati. Taj napredak potpomau vlade irom svijeta, u okviru njihovih razvojnih
programa, svjesne da je energetska budunost civilizacije za sada nedefinirana.
Gorive elije proizvode malo ili ak nikakvo zagaenje okolia (ovisno od izvora vodika)
i iznimno su tihe. Istrajnost, pouzdanost i cijena su neke od glavnih karakteristika dananjih
gorivih elija, ali nisu dovoljne za njihovu primjenu u svakodnevici, posebice kao pogonski izvor
energije u zrakoplovstvu.
Danas ipak, jo nije pronaen uinkovit nain da se iskoristi vodik kao pogonsko gorivo,
jer je utroak fosilnog goriva, na primjer zemnog plina vei, nego se dobije alternativnog goriva,
a time se jo vie zagauje okoli 19. Pri reakciji vodika s kisikom nastaje burna reakcija, odnosno
eksplozija i voda, no dok se ne pronae uinkovit nain dobivanja vodika, automobili koji koriste
vodik bit e tek konceptualni. Spomenutom reakcijom vodika i kisika oslobaa se energija koja
pogoni elektromotor bez ikakvih ispunih plinova, a i vodik i kisik raspoloivi su na zemlji u
gotovo neogranienim koliinama. Da bi se vodik stvorio na ekoloki prihvatljiv i uinkovit
nain, elektrina energija se mora proizvesti iz regenerativnih izvora energije, kao to je
geotermalna energija (koritenje zemljine topline), solarna energija, energija vjetra ili vode.
4.1. Gorive elije za primjenu u vozilima
Tendencije razvoja istih motornih goriva koja ne zagauju okoli , danas su sve vie
izraene, posebice zato to ne emitiraju emisije tetnih plinova, stvaraju malu buku i ne izazivaju
druge vrste zagaenja. Jedan od danas aktualnih zadataka automobilske industrije trai se u
koritenju alternativnih goriva (alternativna su goriva ona koja trebaju biti zamjena za
konvencionalna goriva, naftu i ugljen, i zapravo su, ekoloki gledano, prijelazno rjeenje u
potrazi za uinkovitom i obnovljivom energijom), odnosno alternativnih energetskih potencijala.
Kljuni faktori uspjeha primjene alternativnih goriva su, prije svega, cijena goriva, mogunost
razvoja i irenja mree pumpnih stanica, a zatim i performanse i sigurnost vozila na alternativni
pogon.
Smjetaj spremnika za vodik u osobnim automobilima predstavlja znaajan problem zbog
visokih zahtjeva koji se postavljaju na sustav spremnika. Za razliku od toga, kod autobusa postoji
dovoljno mjesta na krovu, to je prednost i s gledita sigurnosti jer je vodik laki od zraka pa u
sluaju proputanja odlazi ravno u zrak.
Osim za pogon osobnih vozila i autobusa, gorive elije su takoer prikladne i za pogon
specijalnih vozila ili radnih strojeva (npr. vozila za golf-igralita, viliare, kosilice za travu i sl).
Uz to, gorive elije mogu posluiti i za pogon motocikala, za to je u svijetu (ponajvie u Aziji)
ve izvedeno nekoliko prototipova.
Ipak, najvei problem u razvoju primjene gorivih elija za pogon vozila predstavljaju
slabe mogunosti za opskrbu vodikom. Zbog toga svi vodei proizvoai razmatraju drugaiji
nain opskrbe vodikom, to jest integraciju gorivih elija sa sustavom za dobivanje vodika ili
vodikom bogatog plina iz drugih, raspoloivih goriva.

19

http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/, (23.11.2010.)

4.2. Gorive elije za proizvodnju elektrine energije

Stacionarna postrojenja gorivih elija za proizvodnju elektrine energije mogu se
podijeliti prema nekoliko osnovnih naela poput namjene, povezanosti s potroaima (mreom),
nazivnoj izlaznoj snazi, odgovaraju na optereenja, vrsti goriva, smjetaju, te mogunosti
kogeneracije koja predstavlja istodobnu proizvodnju dva korisna oblika energije (elektrine i
toplinske) u jedinstvenom procesu.
Stacionarna postrojenja gorivih elija mogu koristiti razliita goriva20:

isti vodik: koristi se samo kada postrojenja slue kao priuvni izvor i kada su
opremljena elektrolitikim generatorom vodika koji se proizvodi pomou energije iz mree ili u
industrijskim pogonima u kojima se moe proizvoditi vodik

prirodni plin: koristi se u najveem broju sluajeva zahvaljujui razgranatoj

opskrbnoj mrei (npr. za obiteljske kue, stambene i poslovne zgrade, naselja itd)

propan: koristi se umjesto prirodnog plina, ako ne postoji plinoopskrbni sustav

kapljevita goriva: loivo ulje, benzin, dizel, metanol, etanol.

4.3. Gorive elije za primjenu u sustavima grijanja
Primjena gorivih elija u kotlovima za sustave grijanja i pripremu potrone tople vode u
obiteljskim kuama, stambenim ili poslovnim zgradama, manjim naseljima i manjim
industrijskim pogonima omoguava jo veu uporabu prirodnog plina kao primarnog izvora
energije, to je jo jedan velik doprinos smanjivanju oneienja okolia. Uz to se kod primjene
gorivih elija, osim topline, istodobno proizvodi i elektrina energija pa su takvi kotlovi zapravo
male decentralizirane elektrane. Osim potreba za toplinom za grijanje i pripremu potrone tople
vode, time se moe pokrivati i jedan dio potreba za elektrinom strujom, ime se izbjegavaju
gubici do kojih dolazi pri prijenosu i transformaciji struje. Isto tako, u odreenom se omjeru
omoguava smanjenje proizvodnje iz elektrana na fosilna goriva, ime se neposredno smanjuje
oneienje okolia.
4.4. Vizija Europske Unije o utjecaju gorivih elija na okoli
U nacrtu izvjea Europske komisije navedeno je kako Europska Unija treba dugoronu
strategiju za alternativna goriva kako bi dekarbonizirala prometni sektor do 2050. godine. U
izvjeu su navedene neke od glavnih opcija koje bi zamijenile naftu, a istiu se elektrina
energija, vodikove gorive elije, biogoriva, prirodni plin i biometan. Sintetika goriva mogla bi
premostiti prijelazno razdoblje s fosilnih goriva na obnovljive izvore. Biogoriva i sintetika
rjeenja tehniki bi mogla puniti sva prijevozna sredstva, ali se u dokumentu naglaava kako su
upitni njihova dostupnost i odrivost. Izvjee koje razmatra alternative nafti u prometnom
sektoru trebalo bi biti predstavljeno u prosincu 2010. godine21.
Gulf Oil International kao energetska tvrtka je zabrinuta i zagovara uinkovitiju upotrebu
energije (tednju svih vrsta goriva), te smanjenje emisije ispunih plinova (upotrebom
alternativnih goriva i goriva smanjenih emisija). EU podrava tehnologije gorivih elija i
hidrogena. EU je objavila za prijedloge za istraivanja potencijala koje prua tehnologija gorivih
elija i hidrogena, te tako kreiranje istijeg energetskog sistema za budunost. U svrhu ovog

20
21

http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije op.cit, str 3, ( 23.11.2010.)

http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7, (23.11.2010.)

10

dogaaja, biti e dodijeljeno 140 miliona eura. 29 ponuenih tema trebale bi obraditi kljuna
pitanja potrebna za postizanje proboja na trite22.
Kao cilj navedenog istraivanja donesen je zakljuak da je potrebno poticati upotrebu
autobusa koji kao gorivo koriste hidrogen, te upotrebu auta na gorive elije. Takoer se radi na
unapreenju razvoja skladita za hidrogen i poboljanju trajanja gorivih elija, njihovoj izvedbi i
uinkovitosti trokova, kako bi zelene aplikacije poput elektrana ili laptopa bile spremne za
trite.
Gorive elije, kao efikasna tehnologija i hidrogen, kao isti izvor energije, mogu biti
koriteni za razliite namjene - od auta i drugih vozila do elektrana i stanova, te portabl ureaja
poput laptopa.
4.5. Prednosti i nedostaci alternativnih goriva na okoli
Uporaba vodika kao elementa energenta je ograniena zbog dva nedostataka23:

cijenom njegove proizvodnje

problemima uskladitenja

Osnovne prednosti gorivih elija su: niska razina buke pri radu, najnia emisija tetnih
plinova u okoli od svih do sada poznatih tehnologija, zatim elektrina iskoristivost sustava je
vrlo visoka, ak do 50%, vrlo su pogodne su za kogeneraciju; odnosno postupak istovremene
proizvodnje elektrine i korisne toplinske energije u cjelovitom, jedinstvenom procesu. Ipak,
kako svaka medalja ima dvije strane, tako je potrebno obratiti pozornosti na neke od glavnih
nedostataka gorivih elija poput vrlo visokih investicijskih trokova, kao i trokova rada i
odravanja, te vrlo kratkog vijeka trajanja gorivih elemenata- blokova koji iznosi najvie 5
godina24. Moe se uoiti velika pozitivna strana koritenja gorivih elija, pa se putem toga moe
zakljuiti kako sva dosadanja istraivanja nisu bila besciljna, ve se u budunosti moe oekivati
velika ekspanzija tih proizvoda i njihova komercijalizacija na tritu.
Prednosti vodika kao goriva u transportu su: pozitivni utjecaj na kvalitetu zraka,
uzimajui u obzir emisije tetnih plinova tijekom proizvodnje, uskladitenja, transporta te
potronje vodika kao goriva, sigurnost koja se moe usporediti sa onom konvencionalnih vozila,
atraktivna cijena u odnosu na druge nula-emisijske tehnologije, mogunost dobave vodika iz
postojee infrastrukture, s potencijalom rasta u budunosti, te usporedivost s ostalim
koncepcijama nula-emisijskih vozila u smislu radnih karakteristika, udobnosti, opsega djelovanja
te vremena do ponovnog dobavljanja goriva.
Tehnologija kojima e se dostii ovaj cilj, gorive elije, dokazana je u konceptu, no do
krajnjih rezultata potrebno je jo mnogo istraivanja i razvoja za poboljanje opsega djelovanja i
radnih karakteristika, kao i proizvodnje cijenom prihvatljivoga obnovljivog vodika.

22

Ibidem , str 8., (23.11.2010.)

Bernard Frnakovi, Istraivanja i razvoj tehnologije vodika , Tehnoloki fakultet Sveuilita u Rijeci, op.cit., str 5, (23.11.2010.)
24
Ibidem
23

11

5. NOVI TRENDOVI U ENERGETICI GORIVIH ELIJA

U budunosti gorivih elija oekuje se nastavak razvoja gorivih elija u smislu smanjenja
njihove veliine, mase i cijene te poveanja iskoristivosti. Ova tehnologija je skupa pa e razvoj
moi financirati samo jae kompanije i vojne organizacije.
Tendencija rasta se oituje u podacima meunarodnih organizacija za gorive elije (SAD,
Kanada, Europa) koji pokazuju da se prodaja od 2002. do 2003. godine poveala za 41 %, a
ulaganja su porasla za 13 %25.
5.1. Solarna elija
Solarne elije se esto spominju u kontekstu obnovljivih izvora energije koji bi se mogli
koristiti na globalnoj razini kao alternativa trenutno dominantnijim fosilnim gorivima koji su
uglavnom odgovorni za efekt globalnog zatopljenja. Usprkos tome, mnogo ekologa i neki
znanstvenici su zabrinuti zbog mogueg negativnog utjecaja solarnih elija (fotonaponskih
tehnologija) na okoli. To je zbog toga jer proces proizvodnje fotonaponskih elija zahtjeva
otrovne metale poput ive, olova i kadmija, a uz to proces proizvodnje rezultira i ugljinim
dioksidom koji je stakleniki plin uglavnom odgovoran za efekt globalnog zatopljenja.
Najnovija prouavanja izdana pod naslovom "Emisije iz fotonaponskog ivotnog ciklusa"
provedena od strane profesora Vasilis M. Fthenakisa trebala bi stvarno pomoi u
pojednostavljenju tih zabrinutosti oko tetnog utjecaja procesa proizvodnje fotonaponskih elija
na okoli. Prema toj studiji postupak proizvodnje i ivotni ciklus fotonaponskih elija proizvode
mnogo manje zagaenja zraka od tradicionalnih tehnologija s fosilnim gorivima. U istraivanje
su prikupljeni podaci o emisijama tetnih plinova od 13 proizvoaa solarnih elija iz Europe i
SAD-a iji su rezultati ak i optimistiniji nego su se znanstvenici nadali i pokazali su da
proizvodnja elektrine energije u solarnim elijama smanjuje koliinu zagaivanja zraka za oko
90% u odnosu na generiranje iste koliine elektrine energije upotrebom fosilnih goriva26.
Tehnologije solarnih elija u posljednje vrijeme imaju snaan porast potaknut velikim
investicijama u taj sektor. Investicije su veinom orijentirane na poveanje efikasnosti solarnih
elija i uzevi u obzir ove poticajne rezultate s ekolokog aspekta, solarne elije mogle bi postati
jo vaniji obnovljivi izvor energije u godinama koje dolaze. Ovo je dobro ne samo iz ekolokog
kuta gledanja, nego i iz energetskog pogleda jer fosilna goriva ne da su samo ekoloki
neprihvatljiva, nego su i ograniena. Zbog toga su potrebne nove tehnologije koje su prihvatljive
i iz energetskog kuta gledanja i iz ekolokog aspekta.
5.2. Automobilska industrija
Korejski proizvoa automobila Kia ve nekoliko godina testira vozila s pogonom na
gorive elije, trenutno sportski terenac Borrego (Mohave) FCEV s ovom tehnologijom moe
prei razdaljinu 560 km s jednim punjenjem vodika. Za pohvalu je, izmeu ostalog, paljenje pri
vrlo niskim temperaturama (-25 Celzijusa), to se sve donedavno inilo nemoguim i
omoguava brzo komercijalizaciju vozila irom svijeta. Osim toga Kia je razliitim korejskim
ministarstvima (veina naravno ministarstvu okolia) dala u testnu upotrebu vozila s eko
tehnologijama (LPI, FCEV, ISG) i sebi zadala cilj omoguiti serijsku proizvodnju svih tih modela
najkasnije do 2015. godine. Kia takoer radi na razvoju tzv. plug-in (upotreba elektrinih utinica
za punjenje baterija) hibridnih tehnologija te usavrava jedan od najsuvremenijih pogona s
25

Marko Velzek, Primjena bezpilotnih letjelica u sustavu civilne zatite , Diplomski rad, Fakulte prometnih znanosti, Sveuilite u Zagrebu,
2005., op.cit., str 4, (24.11.2010.)
26
http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&, (24.11.2010.)

12

gorivim elijama. S obzirom da je junokorejsko trite vrlo zanimljivo za nove, okoliu

prihvatljive tehnologije, ti e se noviteti najprije predstaviti upravo ondje27.
U okviru svog Zelenog programa 2010. Nissan je ponudio naprednu tehnologiju i
proizvode koji e bitno pomoi u smanjenju emisija CO2 u svijetu, zajedno s daljnjom
praktinom upotrebom vozila s gorivim elijama. Nissanova limuzina s gorivim elijama i
spremnikom vodika stvara izlaznu snagu do 90 kW, a maksimalna brzina i ubrzanje koje postie
jednakih su vrijednosti kao i kod benzinskog motora28.
Japanska "Toyota" i njemaki "Daimler" planiraju iru suradnju na polju gorivih elija
(fuel cell) za elektrine automobile kao potpuno ekoloki prilagoenoj alternativi dananjim
vozilima. Najvei problem, meutim, jesu visoki trokovi izrade gorivih elija koje koriste
platinu i druge skupe metale za proizvodnju elektrine energije. Velike auto-kue, kao to su
"Daimler", "Toyota", "Ford", "Honda", "Nissan" i "Hyundai postigle su dogovor prole godine
da zajedno rade na mogunosti irenja upotrebe sustava gorive elije od 2015. godine. "Daimler"
je do sada uloio 1,23 milijarde u razvoj tehnolgije "gorive elije" od kada je zapoeo taj program
1994. godine, dok "Toyota" taj program razvija od 1992. godine. "Toyota" i "Honda" su prvi
proizvoai vozila na svijetu koji su obavili probnu vonju sa vodikovim gorivim elijama jo
2002. godine29.
5.3. Gorive elije u prijenosnim mobitelima
O gorivim elijama koje bi se punile metanolom (umjesto direktno elektrinom
energijom) ita se ve godinama, premda ih se u stvarnosti ba i ne vidi u prijenosnim raunalima
i mobitelima.
Sony je najavio "Ultrasmall Hybrid Fuel Cell" mobitel. Radi se o gorivoj eliji koja se
puni metanolom, dimenzija 5*3 cm, a kombinira gorivu eliju s li-poli baterijom zbog ega i jest
hibridna. Navodno je dovoljno malena da stane u dananje mobitele, a s punjenjem 10 ml
metanola daje maksimalnu snagu od 3 vata, te je u stanju dati dovoljno energije za "14-satnu
neprekidnu reprodukciju 1seg filma na mobilnom ureaju"30.
5.4. Prvi let na gorive elije
Boeing je izveo prvi let avionom iskljuivo pokretanim energijom iz vodikovih gorivih
elija. Vanost ovog pothvata je u injenici da je u avionu ovaj put stvarno postojala ljudska
posada31. Ovaj pothvat ostvarili su strunjaci iz Boeing Research & Technology Europe
(BR&TE) odjela u Madridu u suradnji sa partnerima iz Austrije, Francuske, Njemake,
panjolske, Ujedinjenog kraljevstva i SAD-a. Kao letjelica za pokusni let odabran je dvosjed
Dimona od austrijskog proizvoaa Diamond Aircraft, koji je modificiran na naina da mu je
ugraen hibridni sustav gorivih elija sa polimernom membranom kao elektrolitom i litij-ionskih
baterija, koji pokree elektrini motor prikljuen na konvencionalni propeler.
Ukupno su izvedena tri pokusna leta u zadnja dva mjeseca. Tijekom leta pilot letjelice se
uzdignuo do visine od 1.000 metara koristei kombinaciju baterija i energije generirane iz gorivih
elija. Na toj visini napajanje iz baterija je bilo u potpunosti iskljueno i letjelica je brzinom od
100 km/ h krstarila iskljuivo pogonjena energijom iz gorivih elija32.
27

http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24, ( 25.11.2010.)
http://www.autoweb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivim-ijama&Itemid=97, (26.11.2010.)
29
http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007, ( 27.11.2010.)
30
http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx, ( 27.11.2010.)
31
http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/, (27.11.2010.)
32
Ibidem, (27.11.2010.)
28

13

Ekipa iz Boeinga je uvjerena da se gorive elije potencijalno mogu primjenjivati u

manjim letjelicama dok bi u veim zrakoplovima mogle sustituirati sekundarne sustave
napajanja. U ovom trenutku ne vide primjenu gorivih elija kao primarnih sustava napajanja u
velikim putnikim zrakoplovima, ali i dalje idu u pravcu istraivanja njihove primjene kako bi se
poveala energetska uinkovitost i dobrobit za okoli.

14

6. ZAKLJUAK
Sloena energetska situacija u svijetu, uvjetovana vrlo brzim smanjivanjem zaliha fosilnih
goriva i sve veim ekolokim prijetnjama, rezultatima konstantnog oneiavanja atmosfere
tijekom posljednjeg stoljea, uvjetovala je pronalaskom novog energenta, odnosno goriva. Prema
svojim osobinama, a prvenstveno raspoloivosti, vodik se pojavljuje kao jedini kandidat za
preuzimanje primata na tom polju, gdje se nastoji uvesti kao gorivo za pogon gorivih elija.
Kao osnovna vodilja i cilj pri pisanju ovog seminarkog rada bila je spoznaja kako je
uloeno mnogo truda i istraivanja u tehnologiju gorivih elija od strane raznih fiziara dugo
gotovo itavo stoljee, ija su istraivanja sporo napredovala upravo zbog nedovoljnog
poznavanja osnova kinetike i mehanizama elementarnih elektrokemijskih procesa, kako bi se
pronaao novi alternativni oblik energije, poput vodika. Tehnologija gorivih elija razvijena je
dovoljno da bi se mogla uvoditi u vozila i za komercijalnu uporabu, ali je njihova rasprostranjena
primjena opet ograniena cijenom vodika. Predvia se da e u tranzicijskom periodu, dok cijene
proizvodnje i uskladitenja vodika, kao i cijene gorivih elija ne dostignu prihvatljivu razinu, biti
koriteni unaprijeeni motori s unutarnjim izgaranjem s hibridnim gorivom (fosilno gorivo s
odreenim udjelom vodika u mjeavini), odnosno metanol ili prirodni plin u gorivim elijama.
Nakon objanjenja pojma i kratkog razvitka povijesti gorivih elija te njihovih podjela
moe se zakljuiti kao je XX. stoljee zavrilo trijumfom fizike, koja danas zauzima
centralno mjesto u razvoju tehnologije i ekonomskom rastu. Pri podjeli gorivih
elija uoljivo je kako se meusobno razlikuju prema radnoj temperaturi, elektrinom stupnju
djelovanja, gorivu kojeg koriste, pretvorbi goriva, oksidansu te podruju primjene. Iz toga je
vidljivo da su istraivanja krenula korak unaprijed samim eksperimentiranjem jer da toga nije
bilo, postojala bi samo jedna osnovna goriva elija. S obzirom da ih postoji vie, tada je
apsolutno mnogo vie izbora za daljnje mogue eksperimente. Pretpostavlja se kako e se svaka
vrsta gorive elije u budunosti jo mnogo puta pomno razmotriti te pokuati pronai jo vie
prednosti nego to su poznate u ovom trenutku.
Nadalje, u ovom seminarskom radu se pisalo o tehnologiji vodika; pretvorbi energije,
proizvodnji i uskladitenju vodika. Uporaba vodika kao energenta zasad je ograniena cijenom
njegove proizvodnje i problemima uskladitenja, a veina je istraivanja usmjerena pronalasku
naina proizvodnje i uskladitenja vodika koji e cijenom biti konkurentni fosilnim gorivima.
Velike cijene ne odgovaraju nikome. Ponajprije se mora pronai najbolji, u ovom sluaju
najjeftiniji nain proizvodnje i uskladitenja a tek onda raspravljati o cjeloukupnoj tehnologiji.
to se tie utjecaja gorivih elija na okoli one proizvode malo ili ak nikakvo zagaenje
okolia (ovisno od izvora vodika) i iznimno su tihe. Pri reakciji vodika s kisikom nastaje burna
reakcija, odnosno eksplozija i voda, no dok se ne pronae uinkovit nain dobivanja vodika,
automobili koji koriste vodik biti e tek konceptualni. Kod koritenja ovih tehnologija i izvora za
proizvodnju vodika, ponovno se nailazi na problem neuinkovitosti, odnosno uloena energija u
proizvodnju znatno je vea nego se u konanici proizvede ekoloki prihvatljivog vodika.
Imajui sve ve navedeno u vidu, za razliku od fosilnih goriva nastalih prirodnim procesima,
proizvodnja vodika ovisi o drugim izvorima energije. Industrijski gledano, vodik je energetski
izvor budunosti. Da bi se koristio, vodik se mora pretvoriti u stanje pogodno za njegov prijevoz.
Za neka podruja istraivanja obini ljudi, pa i mnogi fiziari, misle da troe previe
novca, a ne donose neku znaajnu korist. Je li mogue utvrditi granicu izmeu elje za
zadovoljenjem znatielje i ekonomske koristi? Pitajui se esto zaboravljamo da je veina vanih
i ekonomski isplativih otkria nastala sasvim sluajno, kao rezultat ljudske znatielje.

15

LITERATURA:
Internet:
http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=496, Mirko Brand, Gorivi lanci,
(17.11.2010.)
http://www.toyota.hr/innovation/technology/engines/fuel_cell.aspx, (17.11. 2010.)
http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije, (18.11.2010.)
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?
title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE, (18.11.2010.)
http://www.nanoworldcentral.com/nanonews/energija-vodika-cista-ali-neucinkovita/,
(23.11.2010.)
http://energetika-net.com/skola/oie/energija-vodika/gorive-celije ( 23.11.2010.)
http://gorila.hr/arhiva/2010/11/7, (23.11.2010.)
http://www.kia.hr/news/?news_id=2335&cat=42&model=&search=&ol=24,
(25.11.2010.)
http://www.autoweb.hr/index.php?
option=com_content&view=article&id=1420:nissanova-limuzina-s-gorivimijama&Itemid=97, (26.11.2010.)
http://automotohr.bloger.hr/default.aspx?date=1.9.2007,( 27.11.2010.)
http://www.bug.hr/vijesti/sony-ponovo-predstavio-gorivu-celiju/87227.aspx,(27.11.2010.)
http://www.eecroatia.com/transport/prvi-let-na-gorive-celije/, (27.11.2010.)
http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=4256, (22.11.2010.)
http://www.promogradnja.hr/materijali/clanak.php?
subaction=showfull&id=1210331559&archive=&start_from=&ucat=49&, (24.11.2010.)
lanci:
Prof.dr.sc. Davor Kralik, Gorive elije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, (17.11.2010)
Marko Velzek, Primjena bespilotnih letjelica u sustavu civilne zatite, Diplomski rad,
Fakultet prometnih znanosti, Sveuilite u Zagrebu, 2005. (20.11.2010)
Bernard Frankovi, Istraivanja i razvoj tehnologije vodika, Tehniki fakultet Sveuilita
u Rijeci, (21.11.2010.)

16