SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Z

A G R E
Ivana Luia , 5.

ZAVRNI RAD

Ivan Baburi

Zagreb, 2008.

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Z

A G R E
Ivana Luia , 5.

ODRAVANJE
ALATNIH STROJEVA

Voditelj rada:
Prof. dr. sc. Ivo ala

Ivan Baburi

Zagreb, 2008.

Saetak:
Na temelju radnih naloga , pomone literature i dobivenih informacija u poduzeu MetalKovis napravio sam zavrni rad na temu Odravanje alatnih strojeva.
Kako se pojavljuju alatni strojevi novih generacija sloenije strukture javljaju se potrebe za
njihovim odravanjem ili samoodravanjem. Kako kod nas je jo uvijek u primjeni
korektivno i preventivno odravanje ovaj rad ukazuje kako se treba ozbiljno baviti
odravanjem kako daljnji razvoj gospodarstva ne bi stagnirao jer pravilnim odravanjem
postoji mogunost uvoenja inovacija i usavravanja radnih sredstava.
Ovaj rad ukazuje kako sama organizacija odravanja strojeva je izuzetno bitna jer u
suprotnom smanjuje se radni kapacitet stroja, kada doe do kvara tada vie ovjek slui stroju
nego stroj ovjeku. Odravanje je bitno kako bi se poveala kvaliteta , sprijeili zastoji u
procesu proizvodnje i time kanjenje gotovih proizvoda i smanjili trokovi zastoja.
Metal-Kovis je poduzee u kojem sam obavio praktini dio zavrnog rada u trajanju od etiri
tjedna. Njihovo podruje rada je prodaja novih i rabljenih strojeva , daljnje servisiranje tih
strojeva nakon prodaje kod kupaca, te otkup neispravnih strojeva , njihov popravak i daljnja
prodaja. Kako se u poduzeu pristupa sa korektivnim odravanjem jer se ne bave
proizvodnjom ve plasiranjem stroja dalje na trite kasnije omoguavaju novom korisniku
preventivno odravanje koje je mnogo vanije u procesu proizvodnje jer su manji trokovi,
poveana ekonominost produljen vijek trajanja stroja.

Sadraj rada:
1. Alatni strojevi- razvoj, primjena, podjela i vijek---------------------------------------------------1
1.1. Alatni strojevi- razvoj industrije i gospodarstva----------------------------------------1
1.2. Primjena alatnih strojeva-------------------------------------------------------------------5
1.3. Podjela alatnih strojeva---------------------------------------------------------------------6
1.4. Vijek alatnih strojeva-----------------------------------------------------------------------8
2. Organizacija odravanja strojeva-------------------------------------------------------------------10
2.1. Osnovni pojmovi i definicije-------------------------------------------------------------10
2.2. Organizacija slube odravanja----------------------------------------------------------11
2.3. Metode odravanja------------------------------------------------------------------------14
2.4. Aktivnosti odravanja---------------------------------------------------------------------16
2.5. Dokumentacija u odravanju-------------------------------------------------------------19
3. Alatni strojevi-----------------------------------------------------------------------------------------27
3.1. Osnovni elementi i sklopovi obradnih strojeva----------------------------------------27
3.2. Strojna dokumentacija---------------------------------------------------------------------30
4. Ciklus popravljanja strojeva-------------------------------------------------------------------------32
4.1. Oteenja, kvarovi i radni vijek----------------------------------------------------------32
4.2. Rastavljanje strojeva-----------------------------------------------------------------------33
4.3. ienje i odmaivanje strojnih dijelova----------------------------------------------37
4.4. Pregled i kontrola dijelova----------------------------------------------------------------40
4.5. Popis dijelova-------------------------------------------------------------------------------49
4.6. Popravljanje dijelova----------------------------------------------------------------------49
4.7. Montaa dijelova---------------------------------------------------------------------------52
5. Primjena odravanja- operacije, ciklus, primjeri--------------------------------------------------62
5.1. Operacije koje su sadrane u pregledima i popravcima-------------------------------62
5.2. Planiranje ciklusa odravanja alatnih strojeva-----------------------------------------64
5.3. Primjena odravanja na primjerima alatnih strojeva----------------------------------68
6. Zakljuak o organizaciji sustava odravanja------------------------------------------------------77
7. Literatura-----------------------------------------------------------------------------------------------78

Popis slika:
Slika:
1.1. Od numeriki upravljanog stroja do FOS-a-------------------------------------------------------4
1.2.Primjena alatnih strojeva u gospodarstvu i svakodnevnom ivotu-----------------------------6
1.3.Podjela i klasifikacija batova------------------------------------------------------------------------7
1.4.Radni vijek stroja-------------------------------------------------------------------------------------8
2.1. Dijagram trokova odravanja--------------------------------------------------------------------11
2.2.Dijagram vijeka trajanja strojnih dijelova--------------------------------------------------------15
2.3. Redoslijed popravaka i pregleda jednog ciklusa odravanja----------------------------------16
2.4. Godinji plan odravanja--------------------------------------------------------------------------18
2.5. Karta podmazivanja--------------------------------------------------------------------------------21
2.6. Popis preventivnih pregleda-----------------------------------------------------------------------22
2.7. Tehnoloki postupak preventivnog pregleda----------------------------------------------------23
2.8. Primjer tehnolokog postupka popravka poprenog klizaa suporta tokarilice------------24
2.9. Izvjee o kvaru------------------------------------------------------------------------------------25
2.10. Radni nalog----------------------------------------------------------------------------------------25
2.11. Izdatnica--------------------------------------------------------------------------------------------26
2.12. Radni list-------------------------------------------------------------------------------------------26
3.1. Dijagram smirivanja vibracija legura na osnovi eljeza--------------------------------------27
3.2. Vodilice na obradnim strojevima----------------------------------------------------------------28
3.3. Bruena i grecana povrina-----------------------------------------------------------------------28
3.4. Radni stol builice---------------------------------------------------------------------------------29
4.1. Dijagram uestalosti kvarova--------------------------------------------------------------------32
4.2. Radni vijek stroja----------------------------------------------------------------------------------33
4.3. Eksplozijski crte hidraulinog motora---------------------------------------------------------34
4.4. Odsijecanje glava zakovice i izbijanje zakovice-----------------------------------------------35
4.5. Odvijanje slomljenih vijaka-----------------------------------------------------------------------36
4.6. Spojevi svornjcima---------------------------------------------------------------------------------36
4.7. Alati za ukruivanje zavojnih opruga------------------------------------------------------------37
4.8. Bubanj za ienje----------------------------------------------------------------------------------37
4.9. Kada za odmaivanje------------------------------------------------------------------------------38
4.10. Odmaivanje parama otapala-------------------------------------------------------------------38
4.11. Odmaivanje bukanjem------------------------------------------------------------------------39
4.12. Odmaivanje prskanjem-------------------------------------------------------------------------39
4.13. Elektrolitiko odmaivanje---------------------------------------------------------------------40
4.14. Provjera pravocrtnosti----------------------------------------------------------------------------41
4.15. Provjera pravocrtnosti valjanjem po trokutastim prizmama---------------------------------42
4.16. Doputeno odstupanje od paralelnosti povrina-----------------------------------------------42
4.17. Provjera okomitosti-------------------------------------------------------------------------------43
4.18. Provjera osnosti epova vratila induktivnim mjerilom---------------------------------------43
4.19. Instrumenti za unutarnja mjerenja---------------------------------------------------------------44
4.20. Provjera krunosti konusa iljka konjia induktivnim ureajem---------------------------44
4.21. Koordinatno mjerenje sloenog tijela NC strojem--------------------------------------------45
4.22. Kontrola hrapavosti tuiranjem------------------------------------------------------------------46
4.23. Suport tokarilice-----------------------------------------------------------------------------------47
4.24. provjera zranosti u leaju vretena--------------------------------------------------------------47

4.25. Tragovi boje na zubima zupanika--------------------------------------------------------------48

4.26. Provjera tonosti pomicanja suporta tokarilice po uzdunoj osi----------------------------48
4.27. Podeavanje zranosti izmeu kliznih povrina profila lastina repa------------------------52
4.28. Podeavanje zranosti izmeu vretena i matice pomou dodatne matice------------------53
4.29. Zranost u mehanizmu vreteno- matica--------------------------------------------------------53
4.30. Dvodijelni klizni leaj u kojeg se moe podesiti zranost-----------------------------------54
4.31. Ispreavanje i upreavanje posteljice jednodijelnog kliznog leaja------------------------54
4.32. Jednodijelni klizni leaj radnog vretena--------------------------------------------------------54
4.33. Vrste leaja s obzirom na nain ugradnje------------------------------------------------------55
4.34. Mehaniki alati za demontiranje leaja s valjkastog sjedala---------------------------------55
4.35. Hidraulini alati za demontiranje leaja s valjkastog sjedala--------------------------------56
4.36. Alati za izvlaenje leaja ubrizgavanjem ulja-------------------------------------------------56
4.37. Alati za demontau unutarnjeg prstena leaja grijanjem-------------------------------------56
4.38. Naini zagrijavanja leaja------------------------------------------------------------------------57
4.39. Iskljuenje oteenosti osovine na mjestu brtvljenja-----------------------------------------58
4.40. Pokretljive spojke---------------------------------------------------------------------------------59
4.41. Mehanika vielamelna spojka------------------------------------------------------------------59
4.42. Oteenje zupanika------------------------------------------------------------------------------60
4.43. Mjerenje bone zranosti u valjkastom zupanom paru-------------------------------------60
5.1. CNC obradni centar Pinnacle---------------------------------------------------------------------68
5.2. Dijelovi stroja Pinnacle----------------------------------------------------------------------------68
5.3. Shema pneumatike----------------------------------------------------------------------------------69
5.4. Shema podmazivanja ------------------------------------------------------------------------------70
5.5. Hidraulina prea-----------------------------------------------------------------------------------72
5.6. Mjesta podmazivanja glodalice-------------------------------------------------------------------73
5.7. Glodalica ALFA XZ 6350 ZA -------------------------------------------------------------------74

Popis tablica:
Tablica:
1.1. Povijest razvoja alatnih strojeva i automatizacije od poetka Prve industrijske revolucije 1
1.2. Stanje hrvatske industrije alatnih strojeva od 1996. do 1999.----------------------------------3
1.3. Struktura izvoza i uvoza u 1999.-------------------------------------------------------------------3
2.1. Jedan od naina svrstavanja metoda odravanja------------------------------------------------14
2.2. Postupci i tehnike dijagnostike kvarova na strojevima----------------------------------------15
2.3. Tablica ciklusa odravanja obradnog stroja i evidencija popravka--------------------------17
4.1. Sastav alkalnih otapala za otapanje masnoa s razliitih materijala-------------------------39
5.1. Iskustveni podaci za T, t, t0- prosjeno vrijeme-------------------------------------------------64
5.2. Sloenost odravanja nekih strojeva-------------------------------------------------------------65
5.3. Aktivnost odravanja po godinama i mjesecima-----------------------------------------------66
5.4. Aktivnost i planirana vremena pri generalnom popravku------------------------------------67
5.5. Plan odravanja hidrauline pree---------------------------------------------------------------71
5.6. Potencijalni problemi u radu glodalice----------------------------------------------------------75
5.7. Preventivno odravanje glodalice----------------------------------------------------------------76

Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno, uz strunu pomo i savjete svog mentora
prof. dr. sc. Ivu alu i djelatnika poduzea Metal- Kovisa , d.o.o. kojima se ovom prilikom
srdano zahvaljujem.
Ivan Baburi

I. UVODNE NAPOMENE
U radu je spomenut krai povijesni razvoj alatnih strojeva, njihova primjena u svakodnevnom
ivotu, radni vijek stroja i podjela. Koliko je sama organizacija odravanja bitna da stroj to
due radi sa to manjim zastojima opisano je u drugom poglavlju. Osnovni dijelovi strojeva
koji su izloeni troenju, pucanju, lomu navedeni su u treem poglavlju. Redoslijed popravka
strojnih dijelova , njihov pregled i kontrola, te njihova ugradnja opisani su u etvrtom
poglavlju . Zadnji dio rada navodi detaljnije upute odnosno preporuke proizvoaa novih
strojeva kako odravati da radni vijek stroja bude to dulji bez zastoja .
U radu je sadrano dosta slika i tablica kako bi se prikazali uz tekst to bolje dijelovi i metode
koji su vezani uz funkciju odravanja, popravka i kontrole alatnih strojeva.
Odravanje ,izmeu ostalog i alatnih strojeva, organizacija koja je graena kao lanac koji ne
smije imati slabu kariku . Kako izabrati metodu i aktivnost odravanja , kako prouiti
dokumentaciju, kako izvriti pripremu otkrivanja kvar, kako rastaviti stroj, procijeniti daljnji
radni vijek stroja , pregledati i prekontrolirati dijelove izloene kvaru i troenju , te kako
izvriti popravak i samu montau su pitanja (karike lanca) kojima se bavi ovaj zavrni rad .

1. ALATNI STROJEVI- RAZVOJ, PODJELA,

PRIMJENA I VIJEK
1.1. Alatni strojevi- razvoj industrije i gospodarstva
Alatni strojevi nastali su tijekom prve industrijske revolucije, a parni stroj postao je
glavna pokretaka snaga, time je omoguen razvoj industrijske proizvodnje. Povijest razvoja
alatnih strojeva i automatizacije njihovog rada prikazana je u tablici.
Tablica 1.1. Povijest razvoja alatnih strojeva i automatizacije od poetka prve
industrijske revolucije
1769.
Parni stroj - James Watt
1776. Stroj za obradbu cilindara - J.Wilkinson
1792. Prvi tokarski stroj sa vunim navojnim vretenom
1818. Stroj za glodanje - Eli Whitney
1833. Planska brusilica - J.W.Stone
1835. Glodalica za zupanike Lewis
1840. Stolne i stupne builice, radijalne builice
1850. Revolver tokarilica
1862. Univerzalna glodalica Brown
1862. Dugohodna blanja Zimmermann
1865. Univerzalna brusilica - Brown & Sharpe
1880. Jednovreteni tokarski automati
1893. etverovreteni tokarski automat
1900. Brzorezni elik - novi rezni materijal
1925. Sinterirani tvrdi metal - poetak veih brzina rezanja metala
1940. Poetak koritenja raunala za rjeavanje proizvodnih zadataka
1947. Pokretanje ideje za razvoj NUMERIKOG UPRAVLJANJA - J.T.Parsons
1948. Poetak razvoja numerikog upravljanja na MIT u USA
1953. Izraen prototip numeriki upravljane vertikalne glodalice Hydro-Tel
1955. Poetak primjene novog reznog materijala OKSID KERAMIKE
1955. Na izlobi u Chicagu prikazan prvi numeriki upravljani stroj
1956. Poetak primjene numeriki upravljanih strojeva u industriji USA
1956. Poetak izrade prvog numeriki upravljanog stroja u Engleskoj
1957. Poela izrada prve numeriki upravljane horizontalne builice u Njemakoj Schiess
1957. Uvoenje programskog jezika APT
1962. Poetak koritenja digitalnog raunala za automatsko crtanje CAD
1963. Primjena izravnog numerikog upravljanja DNC
1968. Izgraen prvi Fleksibilni proizvodni sustav "MOLINS 24" Engleska
1969. Poetak primjene numeriki upravljanih strojeva u domaoj industriji Prvomajska
1971. Izraena prva numeriki upravljana glodalica G-301 u Prvomajskoj izloena na
BIAM-71
1973. Proizvedena prva transfer linija u Prvomajskoj

10

1978.
1980.
1981.
1982.
1983.
1984.
1984.
1987.
1988.
1988.
1990.
1991.
1992.
21 st.
21 st.
21 st.
21 st.
21 st.

Rasprostranjena upotreba industrijskih robota u svijetu

Proizveden prvi obradni centar u Prvomajskoj, vlastita konstrukcija
Primjena LASER-a za automatsko mjerenje dimenzija
Ispitan laboratorijski prototip vlastitog upravljakog raunala MINA-1 ETFPrvomajska
Primjenjen umjetni vid
Proizvedena prva fleksibilna transfer linija u Prvomajskoj
Primjena programskog paketa CAD/CAM
Primjena adaptivnog upravljanja - optimizacija procesa
Puten u rad prvi FOS za obradbu kutijastih dijelova u Prvomajskoj
Primijenjen prvi CIM sustav u Japanu
Skeniranje dijelova
Primjena inteligentnih robota
Poinje era inteligentnih proizvodnih sustava
Obrada prevuenim alatima
Upotreba senzora pri obradi
Suha, tvrda i visokobrzinska obrada
Ekspertni sustavi u funkciji programiranja
Istovremena vieosna obrada

Tisuama godina prije obraivali su se razni materijali alatima i vrlo jednostavnim

strojevima, pogonska snaga je bila iz prirodnih izvora: vodeni tokovi, vjetar, ivotinjska i
ljudska snaga. Oduvijek je ovjek za svoj opstanak u prirodi, kao i za napredak, morao
kreirati i izraivati proizvode koji su mu u tome pomagali. Iz tog razloga , kad imamo alatne
strojeve o proizvodne sustave upravljane raunalima, oni uvijek slue ovjeku za opstanak i
za odravanje standarda ivljenja.
a) Razvoj u svijetu- Danas je u svijetu registrirano je oko 50 drava da proizvode
alatne strojeve, a Hrvatska se nalazi na 29. mjestu. Na popisu svjetskih proizvoaa alatnih
strojeva nalazi se Rusija ija je proizvodnja 1989. iznosila 5 milijardi dolara, 1990. 4
milijarde, 1992. 800 milijuna da bi 1994. proizvodnja alatnih strojeva pala na 95 milijuna
dolara kao to je i danas. Zemlje koje su u usponu i koje ele poboljati razvoj snaga
gospodarstva podupiru razvoj industrije alatnih strojeva. Italija je postala etvrti proizvoa
strojeva u svijetu sa 3,763 milijarde dolara u 1999. godini. Na prvom mjestu je Japan, pa
Njemaka. U stalnome porastu je svakako proizvodnja u Kini ali takvi strojevi su sumnjive
kvalitete i to sam se i uvjerio na ljetnoj praksi kada sam vidio kako rade i od kakvih
materijala su napravljeni. 1983. na prvom mjestu po potronji alatnih strojeva bila je Rusija
(izmeu 5 i 6 milijardi dolara), da bi vodstvo preuzeli Japanci, no od 1993. godine
neprikosnoveno najvei korisnici AS je SAD , tako da su 1998. godine instalirali novih
strojeva u vrijednosti od 8,7 milijardi dolara, ime su stvorili gotovo 25 000 novih visoko
produktivnih radnih mjesta u toj godini. SAD ima i propis koji se odnosi na vojnu industriju u
pogledu upotrebe AS. Prilikom nabave nove opreme i AS za potrebe amerike vojne
industrije , propis nalae da za potrebe te industrije ni jedan stroj ne moe biti uvezen, ve
mora biti proizveden u vlastitoj industriji alatnih strojeva.
b) Razvoj u Hrvatskoj- Zagreb je kolijevka proizvodnje AS u Hrvatskoj, a i irem
podruju jugoistone Europe. U tvornici brae evik, osnovane 1922. godine u Ulici baruna
Filipovia ( poslije II.svjetskog rata preseljena na itnjak, Prvomajska) proizveden je prvi AS

11

u Hrvatskoj 1936. U doba nastajanja proizvodnje AS u Zagrebu, u svijetu nije bilo vie od
dvadesetak zemalja u proizvodnji AS. 1961. godine osnovana je tvornica specijalnih strojeva
'SAS Zadar' . 1965. godine 'Prvomajska' utemeljuje sa svojim vicarskim partnerom prvo
proizvodnomontano poduzee u Zurichu ' Macmon AG', koje i danas djeluje i radi u
Njemakoj.
Tablica 1.2.Stanje hrvatske industrije alatnih strojeva od 1996. do 1999. godine
U milijunima USD
1996.
1997.
1998.
1999.
Proizvodnja
27,90
38,40
39,30
24,60
Izvoz
26,90
27,20
35,20
17,10
Uvoz
23,70
28,20
20,60
20,00
Potronja
24,70
39,00
24,70
27,50
Trgovinska
+3,20
-0,60
14,60
-2,90
bilanca
Proizvodnja je znatno bila slabija 1999. nego u prethodnim godinama, isto tako i izvoz.
Tablica 1.3. Struktura izvoza i uvoza u 1999. godini
Drava
Izvoz
Uvoz
Njemaka
70%
42%
Austrija
9%
7%
Slovenija
5%
3%
Italija
4%
2%
vicarska
3%
11%
BiH
3%
Belgija
1%
Danska
1%
Ostali
6%
3%
Potronja alatnih strojeva u Hrvatskoj 1999. godine po stanovniku iznosila je 5,90 USD.
c) Alatni strojevi i automatizacija- Svi proizvoai AS u Hrvatskoj brzo su prihvatili
znanja i primjenu automatizacije raunala pri upravljanju radom AS. Prvi stroj s numerikim
upravljanjem primijenjen je u amerikoj industriji 1956. godine ,a prvi stroj s numerikim
upravljanjem (horizontalna builica Scharmann) , uspjeno je stavljen u upotrebu krajem
1969. godine u tvornici 'Prvomajska'. Poetkom 80-tih poela je proizvodnja obradnih
centara , a poslije i fleksibilnih proizvodnih (obradnih) sustava .Fleksibilni proizvodni
sustavi koriste se najvie u automobilskoj i zrakoplovnoj industriji . Prvi fleksibilni obradni
sustav postavljen je u 'Prvomajskoj' sredinom 1987. godine kao poligon za izobrazbu kupaca,
za proizvodnju dijelova za potrebe zagrebake industrije, no isto tako iskoriten je za
znanstvena istraivanja fleksibilne automatizacije.
d) Razvoj specijalnih alatnih strojeva- Razvojem 'SAS Zadar' i proizvodnje
specijalnih alatnih strojeva za potrebe u industrijama masovne proizvodnje kao to su
kuanski proizvodi i proizvodi iroke potronje, automobili i poljoprivredni strojevi i u
'Prvomajskoj' je 1964. godine poela proizvodnja specijalnih alatnih strojeva. U 'SAS Zadar'
do danas je proizvedeno preko 1470 specijalnih strojeva, raznih nivoa automatizacije, a u
'Prvomajskoj' preko 350 specijalnih strojeva i preko 25 transfer linija visokog nivoa
automatizacije. Preko 85 000 AS proizvedenih u Hrvatskoj moe govoriti o nemjerljivom

12

doprinosu ove industrije razvoju industrijske proizvodnje i proizvodne tehnologije, poticaju

znanstveno istraivakog rada, primjeni robota i svih tekovina razvoja raunala: CAPP
(ComputerAided Process Planning-projektiranje procesa pomou raunala), CAM
(ComputerAided Manufacturing- proizvodnja pomou raunala), CAD (ComputerAided
Design-projektiranje i konstrukcija pomou raunala) i mnoge druge aplikacije. Danas je
bitno ispitivanje suvremenih alata , postupaka toplinske obrade metala, uporabu plastike,
kompozitnih materijala, nove organizacije proizvodnje i ukljuivanje u globalizaciju
industrijske proizvodnje. Poseban doprinos ove industrije je ostvaren na zatiti okolia
uvoenju proizvodnih sustava IMS (Intelligent Manufacturing Systems).

Numeriki upravljani alatni stroj

-samostojei stroj
- pojedinana ili maloserijska proizvodnja
- runo intenzivno posluivanje

+ automatska izmjena alata

+ viestranina obrada
+ vieoperacijska obrada u jednom stezanju

Obradni centar
- samostojei stroj
- mala i srednjoserijska proizvodnja
- esto mijenjanje asortimana
- viestranina i vieoperacijska obrada
u jednom stezanju obradka

+ automatska izmjena obradka i spremite

obradka
+ pranje, suenje i hlaenje obradka
+ integrirani mjerni sustav za obradak
+ nadzor alata
+ glavno raunalo

Fleksibilna obradna elija

- samostojei stroj ili sustav od najvie
2 stroja
- srednjoserijska proizvodnja
- autonoman rad u vie smjena
, vikendima i praznicima

+ viestrojni koncept
+ transportni sustav obradaka
+ automatska obrada voena vodeim
raunalom

Fleksibilna obradna stanica

- sustav od vie strojeva
- neovisnost o veliini serije
- autonoman rad u tri smjene
- fleksibilna automatizacija
- samozapoljavanje
Dijagram 1.1. Od numeriki upravljanog stroja do FOS-a

13

Numeriki upravljani alatni stroj- stroj kod kojeg su sve geometrijske i tehnoloke informacije
potrebne za obradu nekog dijela, kodiraju u program, program se unosi u upravljako
raunalo alatnog stroja koji dalje upravlja njegovim radom.
e) Programi razvitka- S tehnikog i znanstvenog gledita, pred proizvoaima
AS stoje slijedee zadae:
1. Inteligentni proizvodni sustavi
2. Tehnoloki razvojni centri
3. Mehatronika
4. Visokobrzinske, suhe i tvrde obrade
5. Visokoprecizne obrade i nanotehnologija
6. Novi kinematiki mehanizmi
7. Novi materijali
8. Nove tehnologije, nanotehnologija

1.2. Primjena alatnih strojeva

U sreditu prikaza smjeten je alatni stroj, na kome se neposredno mogu proizvesti
razliiti proizvodi. Samo neke od proizvodnji prikazane su lijevom granom polukruga kao
npr. transportna sredstva, energetska postrojenja, kuanski aparati, poljoprivredni strojevi,
oruje i dr. Desni polukrug prikazuje uporabu alatnih strojeva u proizvodnji opreme i drugih
proizvodnih sustava za proizvodnju niza proizvoda elektroindustrije, farmaceutske industrije,
kemijskih proizvoda, koe, plastike, prehrambenih proizvoda i dr. Na prikazu krunim
vijencem obuhvaena je sva opisana djelatnost, gdje se govori o alatnim strojevima u funkciji
odravanja. Ako elimo sve ono to smo proizveli odravati u upotrebnom stanju, potreban
nam je alatni stroj i alat za odravanje. Ne postoji mogunost da zrakoplovi, automobili,
energetska postrojenja, prometnice kao i alatni strojevi ne budu pouzdani za upotrebu ako
nisu redovito odravani. Od posebne je vanosti injenica da alatni strojevi proizvode sami
sebe i odravaju se. Alatni strojevi se uvijek mogu inovirati i mogu se reciklirati. Ta injenica
govori o posebnoj prednosti naroda koji imaju vlastitu proizvodnju alatnih strojeva.

14

Slika 1.2. Primjena alatnih strojeva u gospodarstvu i svakodnevnom ivotu*

* Slika prvi put prikazana 1978. u Eindhovenu na Skuptini Meunarodne Akademije za
Proizvodne znanosti

1.3. Podjela alatnih strojeva

Prema vrsti materijala koji se obrauju razlikuju se strojevi za obradu metala, strojevi
za obradu drva, strojevi za obradu plastinih masa itd., a prema nainu oblikovanja i promjene
dimenzija razlikuju se strojevi sa skidanjem strugotine, strojevi za preoblikovanje
deformacijom i posebni (specijalni) strojevi. Svi strojevi rabe snagu elektromotora kojom se
zamjenjuje ljudski rad i svi obrauju materijale prikladnim alatima. Svi obradni strojevi imaju
ureaje za stezanje ili pridravanje obradka i ureaje za noenje alata kojima se osigurava
siguran poloaj alata i obradka pri obradi.

15

1) Strojevi za preoblikovanje deformacijom:

- obradni strojevi s zagarantiranom energijom: batovi i vijane pree
- obradni strojevi s zagarantiranom silom: hidraulina prea s protokom ili s akumulatorom
tlaka
- obradni strojevi s zagarantiranim putem: mehanike pree- koljenaste, ekscentarske,
viepolune

Slika 1.3. Podjela i klasifikacija batova

2a) Strojevi sa skidanjem strugotine alatima definirane geometrije:
- piljenje (okvirno, trano, kruno)
- blanjanje (dugohodno, kratkohodno, dubljenje)
- tokarenje- prema obliku obraene povrine ( okruglo, popreno, konusno, profilnopolukugla ili utor, oblikovno, neokruglo, tokarenje navoja)
-tokarilice: univerzalne, karusel, revolver, automatske jednovretene, eone
- glodanje- prema obliku glodala (valjkasta, eona, vretenasta s ravnom ili loptastom elnom
plohom, ploasta s pravokutnim ili profilnim poprenim presjekom, pilasta glodala, odvalna
glodala te glodala posebnih oblika)
- prema obliku obraene povrine ( ravno ili plansko, okretno- okruglo i neokruglo, profilnoglodanje utora raznih profila i modulno glodanje, odvalno, oblikovno)
- s obzirom na smjer alata u odnosu na obradak (protusmjerno i istosmjerno)
- glodalice: univerzalne, horizontalne , vertikalne
- buenje (svrdla- spiralna svrdla, svrdla za sredinje uvrte te posebna svrdla za duboko
buenje)
- builice: stupne, radijalne
- uputanje
- razvrtanje
- provlaenje (igle za vanjsku i unutarnju obradu)
- prema nainu rada (provlaenje vuenjem-tanke igle, provlaenje tlaenjem- deblje igle)

16

2b) Strojevi sa skidanjem strugotine alatima nedefinirane geometrije:

- bruenje- prema nainu obrade rezne povrine brusa (jednorezni dijamant, vierezni
dijamant, vierezno okretni dijamant, blok s dijamantnom prevlakom, dijamantna rolica,
tlana rolica
- superfini
- honanje
- lepanje (prisilno lepanje, lepanje mlazom, lepanje umakanjem, poliranje)
2c) Strojevi sa skidanjem strugotine alatima bez otrica
- elektrokemijska obrada
- elektroerozijska obrada ( obrada igom i icom)
- obrada laserom
- obrada vodenim mlazom

1.4. Vijek alatnih strojeva

Radni vijek strojeva je vrijeme u kojem ti strojevi obavljaju svoju funkciju. Radni
vijek ovisi o vie imbenika ,a najvaniji meu njima su ispravno rukovanje, redovito
odravanje i kvalitetno popravljanje.

Slika 1.4. Radni vijek stroja

Iz dijagrama na slici 1.4. se vidi da su radna sposobnost strojeva i utroak energije neposredno
vezani uz organizirano odravanje i da se organiziranim odravanjem produljuje radni vijek
stroja.
Danas pri kupovini novih strojeva vrijedi star uzreica- ' Koliko para, toliko muzike' .
Sa prakse sam vidio koliko mogu biti loi novi strojevi. Proizvedeni su u Kini. Imaju premale
leajeve i ve pri veim naprezanjima kada svrdlo zapne u obradku dolazi do zaribavanja i
puknua osovine, a radni vijek je tee odrediti ovisno o nainu eksploatiranja. Tako ne mogu
se usporeivati radnim vijekom sa npr. njemakim Deckel Maho ili Sigma odnosno japanski
Fanuc koji su skuplji ali i viestruko kasnije isplativiji. U Hrvatskoj je jo u trendu kupiti
generalno popravljen stroj proizveden u Prvomajskoj nego kinesku Alfu, jer ti stari strojevi
nakon dvadeset do trideset godina ekspolatacije mogu ii jo toliko.
Kako bi alatni stroj imao to dui radni vijek tako da se smanje optereenja koriste se
sve novije tehnologije obrade kao npr. visokobrzinska, suha ili tvrda obrada. Te obrade su
bolje i za okoli i za radnika na stroju, no zato su alati neto skuplji. Takvi alati su presvueni
metalnim prevlakama, dui je period izmeu promjene alata, servisni intervali su dui to je

17

danas cilj proizvodnje da je stroj to vie u upotrebi , to manje na servisu. Koliko esto je
stroj na servisu i koliki mu je vijek trajanja ovisi o nainu i vremenu eksploatiranja. Alatni
strojevi do generalnog popravka rade dvadesetak godina nakon ega se odluuje je li bolje
kupiti novi ili generalno urediti stari. U nekim alatnicama gdje je vie zastupljena pojedinana
proizvodnja i nije kljuna brzina te stroj ne radi puno radno vrijeme, uz redovito odravanje
radni vijek se moe produiti i do etrdeset godina. Da se ispuni kriterij da treba proizvesti
to vie u to kraem vremenu poduzea su prisiljena kupovati nove strojeve koji imaju puno
veu proizvodnost (kom/h) , to je razlog jer sve vie stari strojevi izlaze iz upotrebe ne zato
to im je istekao radni vijek , ve su spori i nisu namijenjeni sve masivnijoj proizvodnji.
Dolaze nove tehnike i tehnologije obrade, kljuna je brzina, vrijeme, kompaktnost stroja i na
kraju njegova ekonominost. Proizvoai strojeva i sami znaju da je svejedno traje li alatni
stroj 5, 10 ili 15 godina , bitno je da ispunjava visoku proizvodnost jer i sami znaju da e
nakon nekoliko godina doi nove elje korisnika koji vie nee biti zadovoljni performansama
sadanjih strojeva. Stari strojevi (mislim na proizvedene do poetka devedesetih) su
napravljeni da traju , a novi da se mijenjaju svakih nekoliko godina zbog svojih kompleksnijih
dijelova, sve vee primjene softvera i elektronike to smanjuje sami radni vijek stroja. Iako su
servisni intervali novih strojeva dui (izuzev strojeva iz Kine koji su napravljeni iz
recikliranog materijala) kompliciraniji su za otklanjanje kvarova i odravanja te je potrebnije
sve obrazovanije osoblje.

18

2. ORGANIZACIJA ODRAVANJA STROJEVA

2.1. Osnovni pojmovi i definicije
a) Proizvodni proces obuhvaa sve aktivnosti i djelovanja koja rezultiraju
pretvaranjem ulaznih materijala u gotov proizvod, odnosno, obuhvaa sve dogaaje vezane za
proizvod - od
skladitenja ulaznog materijala do skladitenja gotovih proizvoda.
Proizvodni proces sastoji se od:
- rada na proizvodnim radnim mjestima,
- kontrole na kontrolnim radnim mjestima,
- unutranjeg transporta i
- meuskladitenja.
Svaki proizvodni proces sastoji se iz vie tehnolokih procesa prema kojima se obavlja
proizvodnja.
b) Tehnoloki proces je dio proizvodnog procesa u kojemu se nad poluproizvodom
obavljaju ciljane kvalitativne promjene oblika, dimenzija, svojstava ili stanja s ciljem
dobivanja svrsishodnog proizvoda.
Za proizvodnju odreenih proizvoda nekim tehnolokim procesom, najee je potrebno
obaviti vie drugih proizvodnih ili tehnolokih procesa kojima se osigurava neometan tijek
proizvodnje. Ti drugi proizvodni ili tehnoloki procesi nazivaju se pomoni procesi, a mogu
biti u sklopu glavnih proizvodnih procesa ili potpuno samostalni procesi.
c) Glavni procesi izravno sudjeluju u pretvorbi ulaznih materijala u gotov proizvod, a
pomoni procesi osiguravaju ispravno odvijanje glavnih procesa. Na primjer: u glavnom
tehnolokom procesu proizvodnje elika elektrinim peima neophodan je pomoni
tehnoloki proces proizvodnje ili dobave potrebne koliine elektrine energije. Odravanje
radnih sredstava spada u pomone tehnoloke procese koji su nuni za odvijanje proizvodnje,
ali koji nisu sami sebi svrsishodni. Odravanje radnih sredstava treba omoguiti nesmetan
tijek proizvodnje.Ako se strojevi, ureaji i postrojenja odravaju kvalitetno tada nee dolaziti
do zastoja u procesu proizvodnje i kanjenju isporuka, a proizvodnja e se obavljati uz
minimalne trokove.
d) Terotehnologija je disciplina koja se bavi organizacijom odravanja radnih
sredstava i to od zamiljanja i izrade radnih sredstava i preko njihove uporabe do izdvajanja
sredstava iz
procesa proizvodnje. To je struno podruje koje u sebi objedinjuje problematiku upravljanja,
financija, tehnikih i ostalih disciplina primijenjenih za opremu u cilju dobrog gospodarenja
za vrijeme ekonomskog vijeka trajanja opreme.
e) Odravanje je skup aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se odreeni objekti
odravanja doveli u ispravno stanje ili odrali to dulje u ispravnom stanju, a sve zbog toga da
se moe nesmetano odvijati proizvodni proces.
f)Sposobnost odravanja je mogunost popravka radnog sredstava u sluaju nastanka
kvara.
g) Trokovi odravanja ovise o koliini odravanja. to je odravanje ee trokovi
su vii.
h) Trokovi zastoja ovise o koliini zastoja. to je zastoja vie trokovi su vii.
i) Ekonominost odravanja ovisi o trokovima zastoja i trokovima odravanja.
Ekonomino odravanje je takvo odravanje u kojemu je zbroj trokova odravanja i trokova
zastoja najnii. Iz dijagrama na slici 2.1. vidi se da preslabo odravanje uzrokuje este zastoje

19

u proizvodnji i poveava trokove zastoja, a da preesto odravanje uzrokuje poveanje

trokova odravanja. Najnii ukupni trokovi odreuju (determiniraju) ekonomino
odravanje.
j) Zastoj je vrijeme u kojemu je stroj izdvojen iz proizvodnje radi pregleda ili radi
otklanjanja kvara.
k) Pouzdanost je vjerojatnost da e neki tehniki sustav obaviti u odreenim uvjetima
neki tehniki zadatak.
l) Kritina mjesta su pozicije, komponente ili sklopovi ija je frekvencija ili
uestalost kvarova vea od uobiajene.
m) Oteenje je promjena stanja stroja ili njegovih sastavnih dijelova, koje jo ne
smeta funkciji , ali se moe razviti u kvar.
n) Kvar je promjena stanja stroja ili njegovih sastavnih dijelova, koji smetaju ili
onemoguavaju funkciju stroja ili je opasan za okolinu.

UT ukupni trokovi
TO- trokovi odravanja
TZ- trokovi zastoja

Slika 2.1. Dijagram trokova odravanja

2.2. Organizacija slube odravanja

Zadatak slube odravanja je odravanje radnih sredstava u proizvodnom stanju. Osim
toga ova radna jedinica u okviru poduzea izvodi poboljanja sredstava za rad ili promjenu
njihove funkcije, izrauje nova radna sredstva i brine se o opskrbi elektrinom energijom i
drugim energentima (vodom, parom, stlaenim zrakom, plinovima itd.). Ovisno o vrsti i
veliini poduzea kao i o vrsti strojeva i postrojenja koja treba odravati, stupnju
automatizacije i kvalifikacijskoj strukturi radnika u odravanju sluba odravanja moe biti
organizirana kao:
- centralno odravanje,
- pojedinano odravanje i
- kombinirano odravanje ili
- odravanje povjereno vanjskim suradnicima (kooperantima)
1) Centralno odravanje (centralizirano) je takav organizacijski oblik slube
odravanja kod kojega je u poduzeu samo jedna radna jedinica slube odravanja. U ovoj
radnoj jedinici koncentrirani su svi strunjaci pa je vrijeme rjeavanja kvarova vrlo brzo i
kvalitetno. Radna sredstva za otklanjanje kvarova su dobro iskoritena i dobro je upravljanje
zalihama doknadnih dijelova, ali zbog loe povezanosti s proizvodnim odjeljenjima i slabog
praenja sredstava za rad centralno odravanje slabo reagira na iznenadne kvarove to
uzrokuje nepotrebne zastoje u proizvodnji.

20

Prednosti su slijedee:
bolje iskoritenje raspoloivih sredstava za rad
bolje upravljanje zalihama
lake provoenje standardizacije i tipizacije
laku modernizaciju i bolju opremljenost radionica
bre usvajanje novih tehnolokih postupaka
mogunost koncentracije strunjaka
, a nedostaci centralnog odravanja su:
- inertnost u odnosu prema iznenadnim zastojima
- ee konfliktne situacije izmeu neposredne proizvodnje i odravanja
- loije praenje cjelokupnog proizvodnog stanja sredstava za rad
-

2) Pojedinano odravanje (decentralizirano) je takav organizacijski oblik slube

odravanja kod kojega svaki proizvodni odjel ima svoju jedinicu odravanja. Praenje stanja
sredstava za rad je odlino, kao i reagiranje na iznenadne kvarove, ali ovakve jedinice
odravanja zbog nedostatka dovoljnog broja strunjaka nisu u stanju rijeiti sve kvarove, pa je
potrebno ponekad angairati vanjske strunjake. Ovaj postupak poskupljuje odravanje i
ukupnu proizvodnju.
Prednosti pojedinanog odravanja su slijedee:
- brzo reagiranje na iznenadne kvarove
- bolje poznavanje specifinosti tehnolokog procesa i strojeva u tom procesu
- bolja harmonija izmeu neposredne proizvodnje i slube odravanja
- s vremenom se radnici u odravanju specijaliziraju za pojedine strojeve.
3) Kombinirano odravanje ujedinjuje prednosti centralnog i pojedinanog
odravanja. Proizvodni odjeli imaju svoje radionice odravanja s minimalnim brojem
zaposlenika koji vrlo brzo reagiraju na iznenadne kvarove i koji dobro poznaju stanje strojeva,
njihovih sklopova i dijelova. Oni se istovremeno brinu o svoj strojnoj dokumentaciji. U
sluaju nastanka kvarova koji oni ne mogu rijeiti ili kad se radi o velikom opsegu poslova
odravanja pozivaju se strunjaci iz centralnog odravanja ili se stroj ili ureaj odnosi u
radionice centralnog odravanja.
4) Kooperativno odravanje takav je oblik slube odravanja u kojemu se
odravanje radnih sredstava povjerava specijaliziranim radnim organizacijama i to u
potpunosti ili djelomino.
Ovakvom organiziranju odravanja pristupa se uvijek kad:
- u radnoj organizaciji nema potrebnih kadrova,
- kad je poduzee premalo za organiziranje slube odravanja,
- kad je nia cijena vanjskih suradnika,
- kad je vea uinkovitost odravanja i sl.
Radionica odravanja je graevna cjelina u kojoj se izvode popravci i unaprjeuju
radna sredstva. Radionica strojarskog odravanja sastoji se iz radionica za runu i strojnu
obradu, radionica za posebne obrade, radionice za zavarivanje, radionice za ispitivanje
materijala, elektromehaniarske radionice i drugih radionica koje su potrebne za odravanje
radnih sredstava odreenog poduzea. U sklopu radionice nalazi se alatnica, skladite
doknadnih dijelova, sanitarni vor, prostorija za sastanke i sl. Svaka radionica ima voditelja
koji je odgovoran za pravovremeno obavljanje dobivenih poslova.

21

Ciljevi odravanja mogu se podijeliti na tehniko-tehnoloke:

- odravanje radne sposobnosti tehnoloke opreme na potrebnoj razini
- uvoenje inovacija i usavravanje radnih sredstava
- produljenje vijeka trajanja tehnoloke opreme
- postizanje bolje kvalitete obrade proizvoda
- ravnomjernije i bre odvijanje proizvodnog procesa
i na ekonomske ciljeve odravanja koji su:
- racionalno iskoritavanje radnih sredstava
- poveanje proizvodnosti
- smanjenje trokova proizvodnje
- poveanje ekonominosti u samom procesu odravanja
Zanemarivanje odravanja alatnih strojeva nuno vodi :
- smanjenju kapaciteta alatnih strojeva
- smanjenju kvalitete
- estim zastojima u procesu proizvodnje
- angairanju strunjaka u rjeavanju problema
- kanjenju u isporuci gotovih proizvoda
- poveanju trokova neposredne proizvodnje
Zahtjevi odravatelja kod nabave nove opreme:
- mogunost prilaza svim dijelovima i sklopovima radi odravanja i rukovanja
- podesnost za ienje opreme i njezine okoline
- mogunost prilaza pojedinim sklopovima bez opasnosti od povreda, sa to veom
mogunou prilaza i za vrijeme rada opreme
- podobnost opreme za podmazivanje (prednost imaju trajno podmazivi elementi )
- mogunost jednostavnog i uobiajenog izvoenja radova odravanja ienja i
podmazivanja bez posebnih uputa i naprava
- jednostavno pronalaenje mjesta kvara i otklanjanje kvarova po mogunosti bez
zaustavljanja procesa proizvodnje, naroito kada je proces kontinuiran
Potrebno je prikupiti podatke o novoj opremi:
- potreba za doknadnim dijelovima, kakvi su rokovi nabave ili izrade
- mogunosti agregatne zamjene i brzog popravka
-da li su primijenjeni standardni materijali i dijelovi
- osjetljivost stroja na okolinu (estice praine, vlaga, visoka temperatura)
- kakvi su zahtjevi za preventivne preglede i podmazivanje
- lako mjerenje i podeavanje dijelova u cilju odravanja zahtijevane funkcije
- konstruktivnim rjeenjima dijelova koji onemoguavaju krivo sastavljanje
- obimnosti i preglednosti dokumentacije proizvoaa stroja
- jednostavno rukovanje i transport sastavnih dijelova kod rastavljanja stroja
Priprema za eksploataciju obuhvaa slijedee djelatnosti:
- izraditi tehnoloku i radnu dokumentaciju za rukovanje i odravanje
- obuka rukovatelja i odravatelja kod kompliciranog stroja
- izvriti odreene preglede, pribaviti ateste, nakon ispitivanja samog stroja
- organizirati i pratiti probnu proizvodnju kako bi se odredio kapacitet, kvaliteta i kritina
mjesta na novom stroju
- odrediti sve financijske pokazatelje za novo nabavljene strojeve
- priprema proizvodnje trebala bi uskladiti svoje proizvodne planove s novim kapacitetima

22

- planiranje i osiguranje doknadnih dijelova

- planiranje i osiguranje dovoljnog broja odravatelja
- usklaivanje planova odravanja s novim potrebama

2.3. Metode odravanja

Svako poduzee tei poslovati sa to manjim zastojima proizvodnje i sa to niim
trokovima. U tome smislu odravanje radnih sredstava mora biti ekonomino i istovremeno
kvalitetno pa e poduzee biti konkurentno na tritu. Ekonominost i kvaliteta odravanja
ovise o izboru samog odravanja koje se temelje na pet
metoda odravanja:
1. Metoda korektivnog odravanja -podrazumijeva se popravljanje sredstava rada nakon
nastanka kvara
2. Metoda oportunistikog odravanja - nakon poetnih kvarova uvode se periodini
pregledi pojedinih dijelova
3. Metoda preventivnog odravanja - ovo naelo temelji se na izreci bolje sprijeiti nego
lijeiti, a redovitim pregledima i popravcima prema kalendaru ima za cilj sprjeavanje
nastanka kvara
4. Metoda pretkazivanog odravanja - pretkazuje se ili predvia vrijeme nastanka kvara i
reagira malo prije kritinog trenutka
5. Metoda odravanja prema stanju -ovo naelo podrazumijeva stalno praenje stanja stroja
i reagiranje prema potrebi
Na osnovi navedenih naela nastale su razliite metode odravanja u razliitim granama
industrije i u razliito organiziranim poduzeima. Te se metode mogu podijeliti prema vie
kriterija (tablica 2.1.), a jedan od znaajnijih kriterija je odravanje prema vremenu popravka
u odnosu na napredovanje kvara.
Tablica 2.1. Jedan od naina svrstavanja metoda odravanja*
Prema izvoru financijskih sredstava

Prema tehnolokoj namjeni

Prema vremenu u odnosu na nastanak

kvara

Tekue odravanje

1.popravak iznenadnih kvarova

Korektivno odravanje

Investicijsko odravanje

2. preventivni pregledi,
ienje, podmazivanje
3.traenje i otklanjanje slabih
mjesta
4. kontrolni pregledi
5. planski popravci (M,S,G)

Preventivno odravanje (2.-5.)

* Tablica je iz knjige: Emil Rejec: Terotehnologija, Informator, Zagreb, 1974.

Odravanje prema izvoru financijskih sredstava
1) Tekue odravanje je takav oblik odravanja koji se mora obaviti u to kraem roku. Cilj
mu je odravanje strojeva u proizvodnom stanju. To se odravanje financira se iz tekuih ili
obrtnih sredstava poduzea. Tekuim odravanjem financiraju se popravci iznenadnih
kvarova u sklopu korektivnog odravanja.
2) Investicijsko odravanje spada u preventivno odravanje koje se unaprijed planira, pa se
za to odravanje planiraju i trokovi odravanja. Investicijsko odravanje se financira iz
investicijskih (osnovnih ) sredstava poduzea.

23

Odravanje prema vremenu popravka u odnosu na napredovanje kvara

Prema vremenu u odnosu na napredovanje kvara razlikuju se tri bitna oblika odravanja
radnih sredstava:
- korektivno odravanje,
- p reventivno plansko odravanje
- preventivno odravanje prema stanju
-1) Korektivno odravanje je takav oblik odravanja koji se obavlja prema naelu kvarpopravak. Najee je hitno, pa se otklanja samo kvar koji sprjeava nastavak proizvodnje.
Drugi kvarovi koji prate osnovni kvar ili koji su zbog njega nastali, a koji ne utjeu na
nastavak proizvodnje otklonit e se kasnije , za vrijeme mirovanja stroja.
-2) Preventivno plansko odravanje je takav oblik odravanja kojim se sprjeava nastanak
kvara. Ovim se odravanjem unaprijed planiraju popravci strojeva, ureaja i postrojenja
prema vijeku trajanja pojedinih strojnih dijelova (slika 2.2.). Svi strojni dijelovi kada im
istekne radni vijek zamjenjuju se novima bez obzira to nisu pokvareni. Na ovaj nain
sprjeavaju se iznenadni kvarovi i iznenadni prekidi proizvodnje.

MP-mali popravak,
SP-srednji popravak,
VP-veliki popravak

Slika 2.2. Dijagram vijeka trajanja pojedinih dijelova

Preventivno odravanje prema stanju oblik je preventivnog odravanja kojim se
neprekidno nadziru pojedini imbenici stanja stroja poput buke, temperature, vibracija, tlaka,
viskoznosti i slini, a intervenira se samo kad neki od navedenih imbenika postigne
alarmantnu vrijednost. Odravanje prema stanju ne iskljuuje potrebu preventivnog planskog
odravanja nego ga samo dopunjuje.
-3)

Tablica 2.2. Postupci i tehnike dijagnostike kvarova na strojevima*

POSTUPCI I TEHNIKE DIJAGN.
INSTRUMENTI I METODE
Vizualna i optika metoda
oko, ogledalo, endoskop
Mjerenje vibracija npr. leaji
vibrometar
Ispitivanje stanja kotrljajuih leaja
SPM metoda
Ispitivanje maziva i ulja
kemijska analiza ulja, ferografija
Mjerenje temperature
termometri, infracrvene kamere, pirometri
Mjerenje uma i buke
fonometar, SPM metoda
Ispitivanje korozije i erozije
ultrazvuk, vrtlone struje
Ispitivanje povrinskih oteenja
ultrazvuk, penetriranje
Ispitivanje troenja materijala
ferografija, kemijska analiza ulja
* Tablica je iz podloga : Prof. Ivo ala: Podloge za kolegij Odravanje

24

2.4. Aktivnosti odravanja

Radovi koji se obavljaju na radnim sredstvima radi njihovog odravanja u proizvodnom
stanju jesu:
- popravak iznenadnih kvarova
- preventivni pregledi, ienje i podmazivanje,
- pronalaenje i otklanjanje slabih mjesta
- kontrolni pregledi
- planski popravci (mali, srednji i veliki)
Svi radovi osim popravaka iznenadnih kvarova obavljaju se prema godinjim i viegodinjim
planovima odravanja.
Planiranje odravanja strojeva i postrojenja temelji se na poznavanju svih bitnih
podataka i injenica o dotinom objektu za koji se izrauje plan odravanja. Za izradu
godinjeg plana odravanja jedne radionice strojne obrade neophodno je imati:
- opise uporabe svih strojeva
- podatke o funkcioniranju i upravljanju
- upute za podeavanje i odravanje
- upute za podmazivanje
- ispitne karte strojeva
- strojne karte sa upisanim podacima o obavljenim popravcima
- podatke o nainu transporta
- podatke o nainu izdvajanja stroja iz proizvodnje (konzerviranje)
- podatke o doknadnim dijelovima
- podatke o priboru
- drugi podaci koji su vani za funkcioniranje i popravljanje strojeva
- norme za obavljanje pojedinih poslova u odravanju
Svi ovi podaci mogu se dobiti od proizvoaa stroja, a na temelju njih izrauje se ciklus
odravanja za svaki stroj posebno.
Ciklus odravanja obradnog stroja je vrijeme izmeu dva velika popravka, izraeno
u satima rada koje taj stroj ili postrojenje provede u neposrednoj proizvodnji. To vrijeme ovisi
o vrsti, namjeni i masi stroja i izraunava se prema iskustvenim formulama. Za obradne
strojeve mase ispod 10 000 kg ciklus odravanja iznosi oko 25 000 sati rada. Ako se zna da
jedan stroj u jednoj smjeni godinje provede oko 2000 sati rada onda se na takvom stroju
veliki popravak obavlja svakih 12.5 godina (T=25 000/2000=12.5). Usvajanjem T=12 godina
za ciklus odravanja, srednji popravak treba obaviti nakon 6 godina rada stroja. Na temelju
vijeka trajanja strojnih dijelova (sl.2.2.) utvruje se broj malih popravaka koje je potrebno
obaviti izmeu velikog i srednjeg popravka. Ako se za primjer uzme da su u ciklusu
odravanja potrebna tri mala popravka (izmeu velikog i srednjeg) i ako izmeu svakog
popravka dolazi preventivni pregled onda ciklus odravanja ima redoslijed prema slici 2.3..
V

V-veliki popravak, P-pregled, M-mali popravak, S-srednji popravak

Slika 2.3. Redoslijed popravaka i pregleda jednog ciklusa odravanja;

25

U ovome primjeru ciklus odravanja od 12 godina sastoji se iz 8 popravaka. Dijeljenjem se

dobije da vrijeme izmeu dvaju popravaka iznosi 1.5 godina odnosno 18 mjeseci i da je
vrijeme izmeu popravka i pregleda 9 mjeseci. Ovi podaci unose se u tablicu ciklusa
odravanja (tablica 2.2.). U polja ispod planiranih vremenskih termina unose se ostvareni
termini pregleda i ostvareni termini popravaka. Tablica ciklusa odravanja moe imati dio za
evidenciju kvarova i popravaka, a ta se evidencija moe voditi na zasebnom formularu.
Tablica 2.3. Tablica ciklusa odravanja obradnog stroja i evidencija popravaka

Na slian nain izrauju se planovi odravanja zgrada, elektroinstalacija, instalacija grijanja i

ostali planovi odravanja.
Sve planove odravanja objedinjuje godinji plan odravanja (slika 2.4.) iz kojega se moe
vidjeti koji e strojevi kada biti izvan proizvodnje i koliko e kotati njihovo odravanje. Ovi
su podaci vrlo korisni za proizvodnju koja prema njima moe planirati ritam proizvodnje i
ritam isporuke gotovih proizvoda.

26

Slika 2.4. Godinji plan odravanja

1) Popravak iznenadnih kvarova obavlja se u sklopu korektivnog tekueg
odravanja prema naelu kvar-popravak, a cilj mu je vraanje stroja u proizvodno stanje radi
nastavljanja proizvodnje.
2) Preventivni pregledi slue za utvrivanje stanja pojedinih strojnih dijelova, a
obavljaju se prema godinjem planu odravanja. Ovim se pregledima vizualnim putem ili
mjerenjem pojedinih parametara poput tlaka ili temperature ili mjerenjem geometrijskih
veliina donosi zakljuak o stanju stroja ili njegovih pojedinih dijelova. Na temelju zakljuka
mogu se predvidjeti kvarovi odnosno mogu se otkloniti kvarovi prije nego to nastanu. Za
vrijeme preventivnog pregleda podeavaju se zranosti izmeu kliznih dijelova, spojke,
konice i sigurnosne naprave, stroj se isti i podmazuje, kontrolira se i dolijeva ulje.
Za vrijeme preventivnog pregleda otklanjaju se i manji kvarovi, a svi obavljeni poslovi
upisuju se u plan i evidenciju ciklusa odravanja.
3) Traenje i otklanjanje slabih mjesta odnosi se uglavnom na nove strojeve. Slaba
mjesta na stroju vezana su uz loa konstrukcijska rjeenja ili uz pogrean izbor materijala ili
ne odgovaraju okolini ili uvjetima eksploatacije. Otklanjanjem slabih mjesta na stroju
sprjeava se ponavljanje uvijek jednih te istih kvarova.
4) Kontrolni pregledi slue za utvrivanje tehnike ispravnosti radnih sredstava.
Kontrolne preglede obavljaju struni organi vlasti ili specijalizirana poduzea prema
zakonskim propisima. Kontrolnim pregledima podlijeu: transportna sredstva, plinske
instalacije, vatrogasni aparati, elektrini strojevi itd.
5) Mali popravci izvode se u sklopu preventivnog odravanja, prema godinjem
planu odravanja. Malim popravcima otklanjaju se kvarovi pojedinih sklopova koji su
izloeni jaem troenju. Osim toga za vrijeme malog popravka se obavljaju i svi poslovi
preventivnog pregleda.
Svi obavljeni poslovi upisuju se u plan i evidenciju ciklusa odravanja.

27

6) Srednji popravak poput malog popravaka spada u preventivno odravanje. On

obuhvaa sve poslove ienja, podmazivanja, preventivnog pregleda i malog popravka i sve
druge poslove predviene godinjim planom odravanja.
Za vrijeme srednjeg popravka stroj se ne rastavlja cijeli nego samo njegovi pojedini sklopovi,
a svi obavljeni poslovi upisuju se u evidenciju popravaka.
7) Veliki popravak jo se naziva generalni popravak ili generalka. Nakon velikog
popravka stroj se smatra potpuno novim, a u mnogoemu je i bolji od novog stroja, ali je
isplativost velikog popravka uvijek upitna s obzirom na mogunosti stroja, napredak
tehnologije i cijenu novih strojeva. Stoga prije velikog popravka uvijek treba napraviti
kalkulaciju trokova na temelju koje se odluuje o daljnjim mjerama.

2.5. Dokumentacija u odravanju

Kod izbora nove opreme treba zahtijevati slijedeu dokumentaciju:
- detaljan opis stroja ili osnovne sheme principa rada
- prospekte i druge komercijalne podloge
- informativne ideje o rasporedu stroja unutar linije
- pregled pribora i alata kao i njihove principijelne sheme
- podloge za upravljake i pogonske pozicije
- globalni naputci za rukovanjem stroja
- dogovoriti s proizvoaem potrebnu dokumentaciju
- ustanoviti da li stroj odgovara propisima
- izrada temelja i prikljuaka energetskih instalacija
- pomo odravanja pri montai i transportu opreme
- upozoravanje montaera na propuste
Za dokumentiranje, uvanje i prijenos informacija o strojevima, obavljenim popravcima i
nainu popravljanja u odravanju u upotrebi je razliita dokumentacija koja prema svom
sadraju i obliku moe biti:
- konstrukcijska,
- tehnoloka i
- radna.
a) Konstrukcijska dokumentacija
Konstrukcijska dokumentacija nastaje u konstrukcijskim uredima.
U konstrukcijsku dokumentaciju spadaju:
- sklopni ili montani crtei strojeva i sklopova,
- radioniki crtei dijelova,
- sheme elektrinih i drugih instalacija
- kinematike sheme
1) Sklopni ili montani crte prikazuje meusobnu ovisnost pojedinih dijelova
sklopa, njihovu funkciju i nain rada sklopa. Sve potrebne sklopne crtee za odravanje
strojeva i opreme isporuuje proizvoa u sastavu opisa uporabe.
2) Radioniki crte najee prikazuje samo jedan dio stroja sa svim potrebnim
podacima za proizvodnju. Za potrebe odravanja ovi su crtei ponekad jako pojednostavljeni i
nacrtani rukom na izometrijskoj mrei, a slue kao obavijest izvoaima radova o nainu
popravljanja ili nainu montae.
3) Shema elektrinih instalacija pojednostavljeno prikazuje naine spajanja
elektrinih ureaja na stroju. Prema ovim shemama elektriari obavljaju odravanje
elektrinih instalacija. Slino je sa hidraulinim, pneumatskim i drugim instalacijama.

28

4) Kinematike sheme pojednostavljeno prikazuju meusobnu ovisnost pojedinih

elemenata za prijenos snage.
b) Tehnoloka dokumentacija
U tehnoloku dokumentaciju spadaju slijedei dokumenti:
- karta podmazivanja,
- upute o tekuem odravanju,
- katalog doknadnih dijelova,
- popis preventivnih pregleda,
- tehnoloki postupak preventivnog pregleda,
- tehnoloki postupak popravljanja,
- ispitna karta
- drugi dokumenti specifini za pojedine strojeve
- karta opreme
-ekonomski list opreme
1) Karta podmazivanja je dokument prema kojemu se obavlja podmazivanje
pojedinih strojeva i ureaja. Na ovoj karti nalazi se crte stroja sa svim potrebnim podacima
za podmazivanje. Puna iroka crta oznaava mjesta koja treba podmazivati svaki dan, puna
uska oznaava mjesta koja se podmazuju tjedno, a isprekidana crta oznaava mjesta koja se
podmazuju svakih 2000 do 5000 sati rada.

29

Pc-pokazivalo cirkulacije ulja, Rp-runa pumpa za podmazivanje, Uv-Uljokaz vretenita, UkUljokaz ukljune ploe, Ik-Ispust ulja iz spremnika ukljune ploe prije popravljanja, Is-ispust
starog ulja iz ukljune ploe prilikom zamjene ulja, Iv-Ispust ulja iz vretenita
Slika 2.5. Karta podmazivanja
Oznaavanje mjesta podmazivanja
- vrsta ili tip maziva
- period odnosno ciklus podmazivanja
- viskozitet ulja, penetracija masti
- naljepnice (karta podmazivanja, mjesto, oprema, posude za uvanje)
- oprema za podmazivanje

30

2) Upute o tekuem odravanju opisuju sve poslove koje je na stroju potrebno

obaviti dnevno, tjedno, tromjeseno i polugodinje. Pridravanjem ovih uputa proizvoaa
stroj e trajati dulje, a proizvodnja e tei prema planu proizvodnje bez nepredvienih zastoja.
Primjer -upute o tekuem odravanju tokarilice
Uredno ienje, podmazivanje i nadgledanje stroja znatno utjee na njegov vijek trajanja.
Prema utvrenim terminima potrebno je provoditi sljedee poslove:
Pri radu u jednoj smjeni:
Dnevno: istiti i mazati klizne staze, opskrbiti uljem mjesta za podmazivanje, ispitati stanje
ulja u uljokazima.
Tjedno: oistiti stroj, opskrbiti uljem mjesta za podmazivanje prema uputi za podmazivanje,
ispitati sadraj spremnika rashladne tekuine.
Tromjeseno: ispitati sklopku i sklopnike, oistiti magnetni filtar.
Polugodinje: ispitati sklopku i pumpu za hlaenje, ispustiti ulje i ispitati ga za daljnju
upotrebu.
3) Katalog doknadnih dijelova je popis dijelova za koje se proizvoa obvezao
isporuiti na zahtjev . Obino je uz popis dijelova priloen sklopni ili eksplozijski crte prema
kojemu se strojni dio naruuje. U narudbenici doknadnih dijelova uz kataloki broj dijela
koji se naruuje obavezno treba upisati i serijski broj stroja i njegovu godinu proizvodnje. Ovi
se podaci nalaze otisnuti na tablici stroja.
4) Popis preventivnih pregleda sadri osnovne podatke o stroju i popis svih dijelova
za koje su potrebni preventivni pregledi. U popisu su navedeni podaci o uestalosti pregleda,
potrebnim strunim kadrovima za obavljanje pregleda i o potrebnom vremenu za pregled.

Slika 2.6. Popis preventivnih dijelova

31

5) Tehnoloki postupak preventivnog pregleda (slika 2.7.) opisuje strojni dio, nain
pregleda i mogue kvarove.

Slika 2.7. Tehnoloki postupak preventivnog pregleda

6) Tehnoloki postupak popravljanja (slika 2.8.) je dokument prema kojemu se
izvode radovi u odravanju. Uz redoslijed i popis radnih operacija i zahvata u ovom
dokumentu navedeni su tehniki uvjeti koji se moraju zadovoljiti prilikom obavljanja
odreenih radnih zahvata, potrebni alati i naprave. Opisan je nain izrade ili kontrole i
predvieno je vrijeme za svaki pojedini zahvat.

32

Slika 2.8. Primjer tehnolokog postupka popravka poprenog klizaa suporta

univerzalne tokarilice
7) Ispitna karta je dokument prema kojemu se obavlja ispitivanje geometrijskih i
radnih tonosti stroja. Sadri sve podatke koji su potrebni za obavljanje ispitivanja, pa daje
pregled radnih mogunosti stroja.

33

c) Radna dokumentacija
Radnu dokumentaciju ine:
- nalog preventivnog zahvata
- nalog za podmazivanje
- list podmazivanja na stroju
- pregled zastoja opreme
- popis radova za popravak
- trokovi plansko preventivnog odravanja
- zahtjev za nabavu
- izvjee o kvaru
- radni nalog
- izdatnica
- radni list
- drugi dokumenti karakteristini za pojedino poduzee
1) Izvjee o kvaru (slika 2.9.) slui za registriranje uoenih kvarova na strojevima,
ureajima ili postrojenjima. Ovo izvjee u kojem je opisan kvar predaje se voditelju slube
odravanja koji u dogovoru s proizvodnim odjeljenjem odluuje o daljnjim mjerama.

Slika 2.9. Izvjee o kvaru

2) Radni nalog (slika 2.10.) je dokument kojim se jedan radnik ili radna grupa
zaduuje za odreeni posao. Osim opisa poslova koje treba obaviti u radni nalog upisuje se i
potrebno vrijeme za obavljanje posla prema tvornikim normama.
Slika 2.10. Radni nalog

34

3) Izdatnica (slika 2.11.) sadri podatke o materijalu i doknadnim dijelovima koji se

izdaju iz skladita uz odreeni radni nalog.

Slika 2.11. Izdatnica

4) Radni list (slika 2.12.) slui za evidentiranje vremena provedenog na radu i slui
kao osnova za izraunavanje plae.

Slika 2.12. Radni list

35

3. ALATNI STROJEVI
3.1. Osnovni elementi i sklopovi obradnih strojeva
Obradni strojevi sastoje se od postolja , vodilica, radnih stolova, nosaa alata,
pogonskih strojeva, prenosila snage, elemenata za posluivanje, ureaja za pretvaranje gibanja
itd. Bez obzira na razliitu namjenu pojedinih obradnih strojeva, pojedini sastavni dijelovi
imaju jednake funkcije, pa su izloeni slinim optereenjima, zbog ega se izrauju iz
jednakih ili slinih materijala. Dijelovi koji na razliitim strojevima imaju iste funkcije slino
se troe i na slian nain popravljaju.
1) Postolja obradnih strojeva slue za noenje svih drugih dijelova stroja. Izrauju se
najee lijevanjem iz sivog lijeva koji ima visoku statiku nosivost, dobro priguuje vibracije
i ima dobru otpornost na koroziju. Prije zavrne obrade postolja moraju proi postupak
arenja radi uklanjanja zaostalih naprezanja na temperaturi od 350 do 530 C tijekom 3 do 10
sati.

a)

a) elik
b) nodularni lijev
c) sivi lijev

b)

c)

Vrijeme
Slika 3.1. Dijagram smirivanja vibracija legura na osnovi eljeza
2) Vodilice na obradnim strojevima slue za voenje klizaa na kojima se nalaze alati
ili predmeti obrade. Vodilice mogu biti pravokutnog, trokutastog ili krunog presjeka ili se
mogu izraivati u obliku lastina repa, u nekim zahtijevanim sluajevima izrauju se posebne
profilirane vodilice. Vodilice pravokutnog presjeka lako se izrauju i popravljaju ali slabo
vode klizae. Trokutaste vodilice izrazito precizno vode alate i predmet obrade, ali je u njih
oteano podmazivanje, ugaanje zranosti i popravljanje. Vodilice krunog presjeka koriste
se rjee, ali su kod nekih strojeva bitne. Lako se iste i odravaju, njihov popravak je
jednostavan, ali je popravak njihovih uparenih dijelova sloen. Vodilice oblika lastinog repa
nezaobilazne su na nosaima alata (suportima) , radnim stolovima i sl. Ugaanje zranosti
obavlja se na jednostavan nain i popravak istroenih povrina dosta je jednostavno.

36

a) pravokutne; b) trokutaste; c) kombinirane; d) dvostruke; e) posebno profilirane; f) vodilice

oblika lastina repa g) krune vodilice
Slika 3.2. Vodilice na obradnim strojevima
Materijal vodilica najee je elik kojemu se otpornost na troenje poveava finom obradom
i povrinskim kaljenjem. Ako su vodilice kaljene, zavrna obrada obavlja se bruenjem, a
nekaljene vodilice obrauju se grecanjem. Nain popravljanja vodilica ovisi o njihovu obliku i
obradi. Vodilice krunog presjeka obnavljaju se bruenjem i lepanjem, dok se vodilice
pravokutnog, trokutastog i profilnog oblika popravljaju glodanjem, blanjanjem, bruenjem i
grecanjem. Pri veem stupnju istroenosti obavlja se glodanje ili blanjanje , nakon ega slijedi
fina obrada bruenjem ili grecanjem. Bolji izbor za zavrnu obradu je grecanje jer grecane
povrine imaju ire udubine za zadravanje ulja, a brjegovi su zaobljeni, za razliku od
bruenih vodilica , ija mikrostruktura otkriva uske spremnike ulja na kliznoj povrini i otre
vrhove izboina sklone brzom troenju.

Slika 3.3. a) bruena povrina- otre neravnine; b) grecana povrina- zaobljene

neravnine
3) Radni stolovi obradnih strojeva vrlo su zahtjevni elementi koji se zbog svog oblika
izrauju lijevanjem. Radni stolovi izrauju se iz sivog lijeva radi priguenja vibracija i radi
poveanog statikog optereenja. Imaju na sebi T-utore za privrivanje predmeta obrade ili
naprava za stezanje. Radna povrina radnih stolova se troi kao i utori za pritezanje. Povrina
se popravlja bruenjem ili glodanjem, a kad je istroenost vea ili je oteen T-utor, radni se
stol moe popraviti nadomjetanjem oteenog dijela navarivanjem, nadomjesnom trakom ili
nadomjesnom letvom. Nakon nadomjetanja oteenog materijala povrina ploe i T-utori
glou se i bruse.

37

Slika 3.4. Radni stol stolne builice a) navar; b) nadomjesna letva; c) nadomjesna traka;
4) Nosai alata na obradnim strojevima imaju zadau sigurnog voenja alata pri
obradi. Vrlo se razlikuju od stroja do stroja i neprestano se usavravaju.
5) Pogon obradnih strojeva se vri pomou elektromotora, a u iznimnim sluajevima
kada koritenje elektromotora nije mogue, rabe se motori s unutarnjim izgaranjem. Na
obradne strojeve s mehanikim prijenosnim mehanizmom elektromotor se postavlja na dva
naina: - s neposrednom vezom na prijenosni mehanizam
- s remenim prijenosom do prijenosnog mehanizma
Neposredno vezanje elektromotora na prijenosni mehanizam odlikuje se
kompaktnou izvedbe, ali se s elektromotora na prijenos prenose vibracije elektromotora i
sve vibracije s prijenosnog mehanizma prenose se na elektromotor. To utjee na poveanje
buke i skraenje radnog vijeka stroja.
a) Remeni prijenos snage elektromotora na prijenosni mehanizam trai dosta mjesta,
to poskupljuje izradu stroja, ali se vibracije koje proizvodi motor ne prenose na prijenosni
mehanizam. Stroj radi mirnije i kasnije gubi preciznost i radnu sposobnost. U remenom
prijenosu mogue je proklizavanje pogonske remenice, pa remeni prijenosi moraju imati
ureaj za zatezanje remena.
Prijenosni mehanizmi prenose snagu pogonskog stroja do radnog vretena. U veini
sluajeva radi se o mehanikim prijenosima u pravilu zupanima, ali vrlo esto se na
obradnim strojevima pojavljuje neposredni elektromotorni pogoni s kontinuiranom
promjenom broja okretaja (NC tokarilica), hidrauliki pogoni (blanjalice i pree) i pneumatski
pogoni ( batovi i sl.)
b) Tarni kao i remeni prijenos s plosnatim remenom vie se ne koristi jer kod njih
dolazi do proklizavanja to je dovelo do masovne primjene zupanih prijenosa.
c) Zupani prijenosi sastoje se od vratila, nepominih i pominih zupanika i najee
spojke kojom se prijenos iskljuuje iz pogona bez iskljuivanja elektromotora. Na zupanim
prijenosima troe se ili pucaju zubi zupanika, a popravak se svodi na zamjenu zupanika i
zamjenu lamela spojke. U tekuem odravanju obavlja se ienje , kontrola i zamjena ulja i
ugaanje zranosti izmeu lamela spojke.
d) Hidraulini prijenosi esti su kod kratkohodnih blanjalica, hidraulinim preama i
sl. Sastoje se od spremnika ulja, hidrauline pumpe, tlanog i povratnog voda, hidromotora,
ventila za ogranienje tlaka, razvodnika hidraulinog akumulatora, ventila za upravljanje
protokom itd. Svi dijelovi hidraulinog sustava izrauju se s visokom tonou dimenzija i
visokom kvalitetom obrade, pa su hidraulini sustavi vrlo skupi bez obzira na mali broj
dijelova. Odravanje hidraulinih sustava vrlo je jednostavno , a veina dijelova se ne
popravlja, ve se zamjenjuje novima.
e) Pneumatski prijenosi koriste se za pogon pneumatskih ekia, pneumatskih builica
i brusilica. Dijelovi pneumatskih prijenosa i nain upravljanja slini su hidraulinim
prijenosima, s tom razlikom to pneumatski prijenosi nemaju povratni vod.
6) Ureaji za posluivanje slue za pokretanje i zaustavljanje strojeva, za promjenu
broja okretaja i posmaka i sl. Na strojevima se jo nalaze ureaji za dostavu i stezanje
materijala.

38

3.2. Strojna dokumentacija

Osnovni dokumenti koje proizvoa isporuuje kupcu pri predaji stroja su jamstveni
list, opis uporabe i ispitna karta, a kada se radi o programabilnim strojevima i uputstvo za
programiranje. Kupac sam formira strojnu kartu. Osim navedenih strojnih dokumenata, ako
nisu sastavni dijelovi opisa uporabe, od proizvoaa treba traiti jo nomograme za
odreivanje reima rada i strojnog vremena, tablice pomonih vremena, popis redovite i
posebne opreme kao i popis alata.
a) Opis uporabe je strojni dokument namijenjen osoblju koje radi na eksploataciji i
odravanju stroja, a sadri ope i tehnike podatke, podatke o prijevozu, postavljanju, podatke
o stavljanju u pogon i odravanju, podatke o elektrinoj opremi, podatke o podmazivanju i
upravljanju, podatke o doknadnim dijelovima i podatke o priboru.
1) Opi podaci mogu se svrstati u dvije skupine. Prva skupina oznauje vrstu i tip
stroja, masu i tvorniki broj, a u veini sluajeva i osnovne funkcionalne mjere, dok druga
skupina oznauje vrstu pogona i osnovna obiljeja pogonskog stroja.
2) Tehniki podaci su skup funkcionalnih i ostalih mjera koje definiraju stroj i
svrstavaju ga u odreene kategorije. Ovi se podaci prikazuju tablino za vie modela.
3) Podaci o prijevozu i postavljanju su obino dani u obliku kratkog opisa naina
prijevoza i naina postavljanja stroja na temelje.
4) Podaci o stavljanju stroja u rad su upute o postupcima koje treba obaviti prije prvog
putanja stroja u rad, o nainu na koji to treba izvesti i o svemu onome o emu treba voditi
rauna pri putanju stroja u rad.
5) Podaci o odravanju stroja obavjetavaju korisnika o dnevnim, tjednim,
tromjesenim i polugodinjim radnjama koje treba obaviti na stroju kako bi mu radni vijek bio
to dulji.
6) Podaci o elektrinoj opremi skup su shematskih crtea elektroopreme stroja, opisa
stavljanja u pogon, opisa prikljuivanja i odravanja opreme.
7) Podaci o podmazivanju sastoje se od opih pravila za ienje i podmazivanje i od
uputa za podmazivanje vitalnih dijelova s navedenim rokovima podmazivanja i vrstama ulja.
Podaci su popraeni crteima na kojima su oznaena mjesta podmazivanja i mjesta kontrole
razine ulja.
8) Podaci o funkcioniranju i upravljanju, uz montane crtee stroja i pojedinih
sklopova dani su nazivi pojedinih dijelova , njihov opis i opis funkcioniranja . Za pojedine je
sklopove opisana namjena, prikazan i objanjen nain njihova ugaanja, rastavljanja i
sastavljanja. Upravljanje radnim dijelovima stroja opisano je postupno , s navoenjem svih
radnji koje neki dio ili sklop moe obaviti. Posmaci i brojevi okretaja obino su prikazani u
tablici. Tu se nalaze i podaci o sigurnosnim napravama koje tite stroj od preoptereenja i
lomova.
9) Podaci o doknadnim dijelovima, doknadni dijelovi su oni dijelovi stroja koji su
tijekom rada izloeni troenju, a montirani su na nosive dijelove stroja tako da se mogu
demontirati. To su npr. leajevi, spojke, klinasto remenje, zupanici i sl. Svi ovi dijelovi
oznaeni su identifikacijskim brojevima koje treba navesti uz tip stroja i tvorniki broj pri
naruivanju od proizvoaa.
10) Podaci o priboru je popis redovitog i posebnog pribora koji sadre naziv, koliinu i
narudbeni broj za svaki pojedini dio,a za sloeniju opremu opisan je nain rukovanja i radne
karakteristike.
b) Jamstveni list, pri isporuci stroja kupac dobiva jamstvo na stroj i jamstvo na
pojedine sklopove u kojemu se proizvoa obvezuje otkloniti sve kvarove koji nastanu u
odreenom roku, pod uvjetom da se strojem rukovalo prema opisu uporabe. Ako se u sluaju

39

kvara utvrdi da korisnik stroja nije rukovao strojem prema opisu uporabe sam snosi tada
trokove.
c) Karta podmazivanja obino se nalazi u opisu uporabe, a ako se ne nalazi onda
sadri crte stroja s oznakama mjesta za podmazivanje i termine podmazivanja.
d) Ispitna karta sadri geometrijske i radne tonosti stroja postignute pri prvom
ispitivanju stroja prema vaeim standardima i doputenim odstupanjima.
e) Strojna karta je dokument koji zapoinje podacima iz ispitne karte stroja. Za
radnog vijeka stroja dopunjuje se podacima o redovitim pregledima i obavljenim popravcima
kao i podacima o naknadnim ispitivanjima stroja ili sklopova. Strojna karta je dokument iz
kojeg se u svako vrijeme moe saznati stanje i uporabna vrijednost stroja.
f) Upute za programiranje za programabilne strojeve opisane su funkcije kojima se
upravlja strojem i nain njihova koritenja.
g) Elektrina instalacija strojeva i postrojenja ine elektrini vodovi, osigurai,
prekidai, sklopke, elektromotori, transformatori itd. Prema shemama elektrine instalacije i
prema uputama proizvoaa elektromehaniari obavljaju odravanje strojeva, ureaja i
postrojenja.

40

4. CIKLUS POPRAVLJANJA STROJEVA

4.1. Oteenja, kvarovi i radni vijek
Troenje strojeva, ureaja i postrojenja nastaje zbog uporabe i starenja. Zbog troenja
nastaju oteenja i kvarovi strojeva koji mogu dovesti do prekida proizvodnje.
Oteenje stroja je takvo stanje stroja u kojem stroj radi ispravno, ali postoje naznake
mogueg kvara i prekida proizvodnje. Oteenja mogu biti: - uporabna
- neizbjena
- nasilna
1) Neizbjena oteenja nastaju zbog prirodnog starenja materijala prilikom
skladitenja, rada ili stajanja strojeva izvan upotrebe. To mogu biti unutarnje promjene kao to
su raspadanje organskih proizvoda ( gumeni kablovi) ili oteenja zbog djelovanja zaostalih
unutarnjih naprezanja (starenje metala, stakla, keramike) i vanjske promjene odnosno korozija
koja nastaje djelovanjem zraka, svjetlosti.
2) Uporabna oteenja nastaju zbog uporabe strojeva tijekom redovitog rada pri
emu se troe radne povrine, nastaje puzavost i umor materijala, kavitacija u cijevima kojima
struji voda ili stlaeni plin te nastaju lomovi strojnih dijelova.
3) Nasilna oteenja mogu se izbjei pravilnim rukovanjem i odravanjem stroja, a
najee je rije o koroziji i nasilnim lomovima koji ne ugroavaju funkcioniranje stroja.
Kvar stroja je takvo stanje stroja u kojem on ne moe obavljati svoju funkciju ili je
opasan za okolinu. Kvarovi nastaju zbog konstrukcijskih pogreaka, zbog pogreaka u
materijalu, zbog starenja materijala, zbog istroenosti itd. Prema nabrojanim uzorcima kvarovi
mogu biti: - poetni ili kvarovi uhodavanja (lo materijal, loa konstrukcija ili loa montaa)
- vremenski (starenje, zamor, troenje, korozija)
- korisniki ili prouzrokovani (loe rukovanje i odravanje, preoptereenje stroja)
- sluajni ili nezavisni (prepisuju se unutarnjim faktorima, previd u zavrnim
kontrolama)

Vrijeme

Slika 4.1. Dijagram uestalosti kvarova

Iz dijagrama se vidi da poetni kvarovi nastaju u razdoblju uhodavanja i da vremenski kvarovi
nastaju u razdoblju odumiranja stroja, dok je koliina sluajnih i korisnikih kvarova jednaka
tijekom cijelog radnog vijeka stroja.

41

Slika 4.2. Radni vijek stroja

4.2. Rastavljanje strojeva

Rastavljanje strojeva obavlja se radi zamjene dotrajalih dijelova ili popravaka dijelova
koji se ne mogu zamijeniti. Izvodi se samo onda kad stroj vie ne moe obavljati svoju
funkciju, kad je opasan za okolinu ili kad se preventivnim pregledom utvrdi da e tijekom
proizvodnje vjerojatno nastati kvar stroja. Rastavljati se moe cijeli stroj ili njgovi pojedini
sklopovi, to ovisi o nastalom kvaru ili vrsti popravaka. Prije rastavljanja treba dobro prouiti
sklopne crtee stroja i sklopne crtee sklopova stroja. Treba pripremiti sav otreban alat i
pregledati je li ispravan. Za rastavljanje pojedinih sklopova treba pripremiti ili izraditi
posebne alate i naprave. Prije bilo kakvog rastavljanja potrebno je :
- prouiti strojnu dokumentaciju
- izraditi plan rastavljanja
- stroj zagraditi uetom sa zastavicama upozorenja
- stroj iskljuiti iz elektrine mree
- na ruicu za ukljuivanje postaviti natpis ne ukljuuj
- pripremiti i pregledati alat
Pri rastavljanju strojeva potrebno je:
- rabiti samo odgovarajue i ispravne alate
- sve skinute dijelove oistiti i razvrstati
- oteene dijelove odmah zamijeniti novima iste vrste
- za poslove na elektrinim instalacijama zvati elektromehaniara
Rastavljanje treba zapoeti tek nakon to se dobro proue montani crtei i sheme sklapanja.
Osim klasinih montanih crtea vrlo esto se u sklopu popisa doknadnih dijelova crtaju
trodimenzionalni montani crtei, odnosno eksplozijski crtei pa sheme sklapanja nisu
potrebne.

42

1-elastini osigura; 2-kuite; 3-blok cilindar, 4- kuite; 5- vijak; 6-razvodna ploa; 7elastini osigura; 8- blok-cilindar; 9- klip; 10-ep; 11-brtva; 12-brtva; 13-brtva; 14-brtva
Slika 4.3. Eksplozijski crte hidraulinog motora
Rastavljene dijelove treba odlagati u pripremljene kutije ili iane koare na kojima se nalaze
oznake pripadnosti dijelova po strojevima i sklopovima. Pri rastavljanju teih dijelova treba
rabiti dizalice, a prijevoz dijelova do prostorija za pranje ili do radionica obavlja se
radionikim kolicima.
a) Rastavljanje vrstih nerazdvojivih spojeva
1) Zavareni spojevi se ne rastavljaju jer se zavarivanjem dvaju dijelova dobije jedno
homogeno tijelo. U sluaju da treba zamijeniti dio eline konstrukcije ili cijevne instalacije
izraene zavarivanjem, rastavljanje se obavlja runim pilama ili kutnim brusilicama. Pri tome
treba voditi rauna o osiguranju konstrukcije i drati se pravila o sigurnosti u radu.
2) Lemljeni spojevi rastavljaju se zagrijavanjem spoja do temperature taljenja veznog
materijala. Kad vezni materijal omeka, spojeni dijelovi se razdvoje. Zagrijavanje se obavlja
plinskim ili benzinskim plamenicima, a, ako je spojeno mjesto manje , rastavljanje se moe
obaviti elektrinim grijalicama (lemilicama).
3) Lijepljeni spojevi su vrlo rijetki ,a jo se rjee rastavljaju. Nain rastavljanja
lijepljenih spojeva ovisi o vrsti ljepila. Mehanikim postupcima lijepljeni spojevi mogu se
razdvojiti odsijecanjem , odrezivanjem , piljenjem i sl.
4) Zakovini spojevi izraeni zakovicama od lakih metala i spojevi elinim
zakovicama manjeg promjera najlake se rastavljaju plosnatim sjekaem i ekiem. Nakon

43

odsijecanja glave zakovice zakovica se izbijaem i ekiem izbije iz provrta. Kad glavu
zakovice nije mogue odsjei sjekaem rabi se pila ili kutna brusilica.

Slika 4.4 Odsijecanje glave zakovice i izbijanje zakovice

5) Stezni spojevi lamelama i obruima mogu se rastaviti rezanjem lamela i obrua
pazei pritom da se ne unite nalijene povrine. Postupak se moe obaviti i zagrijavanjem
lamele, odnosno obrua plamenom acetilena i izbijanjem steznog elementa, ali pri izbijanju
postoji opasnost od oteivanja nalijenih povrina. Stezni spojevi osovina i glavina i slini
spojevi najee se rastavljaju kad spoj popusti. To se obavlja izbijanjem ili ispreavanjem.
Kada treba rastaviti ispravan spoj najbolje je vanjski prsten brzo zagrijati, toliko da se dio na
koji se on navue ne zagrije, i ispreati. Ako konstrukcija ne omoguava ovakav nain
rastavljanja, onda e trebati kutna brusilica ili builica, to ovisi o dijelu koji treba sauvati.
b) Rastavljanje vrstih razdvojivih spojeva
1) Spojevi vijcima rastavljaju se prikladnim kljuevima i izvijaima vodei rauna o
osiguranju vijaka od odvijanja. Vijke sa esterokutnim glavama najbolje je odvijati pomou
zatvorenih kljueva jer oni potpuno obuhvaaju glavi vijka, pa je manja opasnost od oteenja
glave vijka i proklizavanja. esterokutni kljuevi su bolji od dvanesterokutnih zbog vee
povrine nalijeganja izmeu kljua i vijka. Viliasti kljuevi zahvaaju glavu vijka sami na
dvije povrine glave, pa je vea mogunost za oteenja glave vijka i proklizavanje kljua.
Zbog toga je vee sile otputanja dobro savladati zatvorenim kljuevima, a kad vijak popusti,
rad se moe nastaviti otvorenim kljuevima koji su praktiniji. Vijci sa cilindrinim glavama
imaju otvor za usadni klju. Najee je to esterokutni imbus klju ili torx klju. Vijci sa
otvorima za torx klju su bolji jer je manja opasnost oteenja glave ili kljua. U esterokutnih
kljueva sila odvijanja se koncentrira na maloj povrini pri vrhovima esterokuta, dok se kod
torx kljueva sila odvijanja rasporeuje na veoj povrini.
Sitni vijci imaju plosnate ili uputene glave koje su profilirane za plosnate ili krine izvijae .
Vijci sa profiliranim glavama za krine izvijae su kvalitetniji jer se sila odvijanja ili
pritezanja rasporeuje na veu povrinu.
2) Odvijanje zapeenih i puknutih vijaka. Ak ose vijak zapekao i ne da se odviti treba
ga uzdu navoja otro udariti ekiem po glavi i zatim ga pokuati odviti. Ako ni tada ne
uspije treba natopiti odvija sprejem i nakon nekog vremena pokuati odviti vijak. Vijke koji
se ni tada ne odviju moe se zagrijavati plamenikom ili aparatom za elektroluno zavarivanje
i tijekom zagrijavanja pokuati odviti. Ako vijak pukne, treba u njemu izbuiti provrt i odviti
ga alatom za odvijanje slomljenih vijaka. Ovaj alat je stoastog oblika i na sebi ima lijevi
navoj velikog koraka.

44

a) odvijai slomljenih vijaka, b) HC (tvrdoobradivo) svrdlo za buenje slomljenih vijaka, c)

tehnika buenja slomljenog vijka i ienje ostataka vijka 1) oznaavanje sredita vijka, 2)
poravnavanje slomljene povrine svrdlom promjera veeg od promjera vijka, 3)buenje vijka
svrdlom promjera manjeg od promjera vijka, 4) ienje ostatka vijka iglom
Slika 4.5. Odvijanje slomljenih vijaka
3) Spojevi zaticima se lako rastavljaju. Valjkasti zatici se izbijaju ekiem i
izbijaima, a stoasti imaju predviene navoje za vaenje zatika.
4) Spojevi klinovima rabe se pri spajanju remenica, zupanika, tarenica, lananika i
slinih strojnih dijelova s vratilima i osovinama. Osim spoja klinom navedeni se strojni
dijelovi vrlo esto dodatno osiguravaju od uzdunog pomicanja zaticima ili uvrtnim vijcima.
Katkad se spajanje klinovima kombinira sa steznim spojevima (prijelaznim dosjedom), pa
rastavljanje spojeva izvedenih klinovima zahtijeva vie radnih zahvata. Klinovi sa nagibom
se izbijaju drugim klinom, a u nekim sluajevima kad nema mjesta za izbijanje montiraju se
kukasti klinovi kojima kuka omoguuje vaenje iz spoja. Spajanje klinovima bez nagiba
kombinira se s osiguranjem od uzdunog pomicanja. Pri rastavljanju ovih spojeva najprije
treba odviti uvrtni vijak, izbiti zatik , a potom rastaviti spoj. Ako se spoj ne da rastaviti
laganim udarcima ekiem treba razbiti izvlaka.
c) Rastavljanje pokretnih spojeva
1) Rastavljanje spojeva svrnjacima- svornjacima se spajaju strojni dijelovi od kojih se
najmanje jedan od njih moe zakretati oko osi svornjaka. Od ispadanja svornjaci se
osiguravaju glavama, rascjepkama ili elastinim prstenima. Za demontau svornjaka dovoljno
je skinuti osiguranje i svornjak lagano izbiti.

a) osiguranje elastinim prstenom, b) osiguranje velikom glavom i rascjepkom kroz prsten

Slika 4.6. Spojevi svornjacima

45

2) Rastavljanje elastinih spojeva- elastini spojevi izvode se oprugama. Za rastavljanje

opruga vano je jesu li one u napregnutom ili u slobodnom stanju. Ako se opruge u
napregnutom stanju, onda ih prije oslobaanja od spojenih dijelova terba ukrutiti prikladnom
napravom.

Slika 4.7. Alati za ukruivanje zavojnih opruga

4.3. ienje i odmaivanje strojnih dijelova

ienje strojnih dijelova obavlja se runo ili mlazom pijeska ili same. Runo ienje oljutene boje ili produkta korozije obavlja se strugalima, elinim etkama, brusnim
papirom i slinim sredstvima. Nakon ienja dobro je eline predmete premazati sredstvom
protiv korozije i pustiti da se osue. Prije premazivanja sredstvom protiv korozije treba
prouiti upute za rukovanje. ienje mlazom pijeska ili same obavlja se u samalicama ili
pjeskarilicama. Sredstva za ienje su kvarcni pijesak ili sitna sama tvrih metala koja se u
mlazu usmjeruje na predmet. Udarajui u predmet sitna zrnca pijeska ili same odnose estice
neistoe.

Slika 4.8 Bubanj za ienje

U bubanj se ubace predmeti za ienje, sama i voda, a u vodu se moe dodati sredstvo za
odmaivanje. Okretanjem bubnja predmeti se meusobno taru i taru o pijesak i na taj nain
iste.
Odmaivanje strojnih dijelova
1) Runo odmaivanje pomou tekuih otapala- Za odmaivanje najee se rabi
benzin, petrolej i trikloretilen . isti se i odmauje pomou razliitih strugala, kistova i
prskalica na stlaeni zrak . Strugala trebaju biti izraena od materijala mekih od materijala od
kojeg je izraen strojni dio koji se isti. Nakon zavrenog ienja sve je dijelove potrebno
isprati mlazom vode, osuiti i oprane vratiti u kutije prema pripadnom nazivu. Radi zatite
okolia ienje treba obaviti na posebno pripremljenim mjestima,a iskoritena sredstva treba
spremiti u posebne bave i otpremiti u poduzea koja se bave regeneracijom i unitavanjem
otpadnih tvari.

46

1)kada
2)reetka
3)otapalo

Slika 4.9. Kada za odmaivanje

2) Odmaivanje u parama otapala- Otapalo se ulije u kadu i zagrijava elektrinim grijaima.
Pare idu prema gore, otapaju masnou s predmeta u koari i u dodiru sa hladnim
kondenzatorom kondenziraju i padaju po predmetima u koarici i natrag u kadu. S obzirom da
su sva otapala opasna za ljudsko zdravlje, u ovom postupku treba dobro paziti da brtvljenje
vrata i prozraivanje prostrije u kojoj se odmaivanje obavlja. Postupak traje minutu dvije a
koristi se najee u automobilskoj industriji.

1) grija, 2) kada s otapalom, 3) reetka, 4) strojni dijelovi, 5) vrata, 6)kondenzator

Slika 4.10. Odmaivanje u parama otapala
3) Odmaivanje bukanjem obavlja se u kadi s alkalnim otapalom koje se prethodno ugrije
na temperaturu od 80 do 90 C. Pojedinani strojni dijelovi se ovjese u gredu iznad kade s
otapalom ili se o gredu ovjesi metalna korpa sa sitnijim dijelovima. Na dno kade dovodi se
zrak koji proizvodi bukanje i vrtloenje otapala, koje zbog toga oplahuje stijenke predmeta
otapajui s njega naslage masnoe.

47

1) kada, 2)izolacija, 3)cijev za upuhivanje zraka, 4)grija, 5) predmeti za odmaivanje

Slika 4.11. Odmaivanje bukanjem
Sastav alkalnih otapala ovisi o materijalu koji se isti i stupnju zamaenosti. Nakon pranja
predmete treba ispirati mlazom vode.
Tablica 4.1. Sastav alkalnih otapala za otapanje masnoa s razliitih materijala

4) Odmaivanje prskanjem- Prskanje alkalnim otapalimna obavlja se u zatvorenim

komorama. Ureaj za odmaivanje sastoji se od tri komore i transportne trake. U prvoj
komori obavlja se prskanje predmeta i otapanje neistoa, u drugoj komori predmeti se
prskaju vodom radi pranja, a u treoj komori predmeti se sue toplim zrakom.

Slika 4.12. Odmaivanje prskanjem

5) Elektrolitiko odmaivanje- Koriste se alkalna otapala. Predmeti se uranjaju u
kadu s otapalom i spoje na + pol, pa slue kao katode, dok kao anoda slue eline ili niklene
ploe. Djelovanjem istosmjerne struje napona 4do 8 volti i jakosti 3 do 10 ampera za svaki
decimetar kvadratni povrine predmeta na katodi se izluuju mjehurii vodika koji odvajaju
masnoe s povrine predmeta.

48

1) kada, 2) izolacija, 3)niklene ploe, 4)predmeti za odmaivanje

Slika 4.13. Elektrolitiko odmaivanje
6) Odmaivanje ultrazvukom slino je obradi metala ultrazvukom. Ureaj za
stvaranje ultrazvuka slui za dobivanje titraja niklenog tapa uronjenog u kadu s alkalnim
otapalom. U kadu se uranjaju predmeti koje treba odmastiti. Zbog brzine titranja tapa u
tekuini nastaju jaki tlani valovi koji skidaju naslage s predmeta. Prednost odmaivanja
ultrazvukom je u tome to se na taj nain lako iste sve upljine i pukotine u predmetu.
ienje suhim ledom- Suhi led je ugljikov-dioksid u krutom stanju. Ekspanzijom
ugljikova-dioksida smanji se temperatura na -79 C , on se skrutne i poprimi oblik snijega te se
kasnije mljevu posebnim mlinovima kako bi se dobile sitne granule. Postupak ienja suhim
ledom slian je postupku pjeskarenja , s tim da je pri ienju suhim ledom osim mehanikog
prisutan i toplinski uinak suhog leda. Granule suhog leda proputaju se pomou stlaenog
zraka kroz mlaznicu brzinom od 300m/s prema predmetu obrade i s njega se skidaju
neistoe. Nakon ienja granule ishlape , a oko predmeta obrade ostaje samo neistoa, pa
poslovi oko obrade iskoritenog sredstva za ienje koji su nuni nakon pjeskarenja ili nakon
ienja tekuim otapalom nisu potrebni.

4.4. Pregled i kontrola dijelova

Nakon ienja i pranja dijelova poinje njihov pregled radi utvrivanja stupnja
istroenosti ili oteenosti. Vizualnim pregledom mogu se otkriti ogrebotine, tragovi udaraca,
deformacije i lomovi. Sve klizne povrine treba provjeriti ravnalom i tuiranjem radi
utvrivanja gubitka oblika i nastanka hrapavosti. Cilindrima treba provjeriti ovalnost,
istroenost i deformaciju, osovinama i navojnim vretenima pravocrtnost, kliznim povrinama
paralelnost i okomitost, spojkama zranost itd.
Tolerancije oblika provjeravaju se pri pregledu, popravku ili izradi strojnih dijelova,
a tolerancije poloaja nakon ugradnje. Provjeravanje se obavlja mjernim napravama ili
instrumentima, a usporeivanje prema radionikim crteima.
1. Provjera pravocrtnosti Za pravilno funkcioniranje strojnih dijelova nuno je da
njihove radne plohe budu pravocrtne. Gubljenjem pravocrtnosti klizai i vretena strojeva tee
se pokreu i nemogue im je kvalitetno ugoditi zranost. Na ravnim plohama pravocrtnost
treba provjeravati najmanje u dvama pravcima koji se meusobni kriaju radi dobivanja
podataka o ravnosti povrine. Gubljenje pravocrtnosti ravnih povrina nastaje zbog:
- istroenosti strojnih dijelova na mjestu najeega koritenja ( klizne staze tokarilice)
- zbog toplinskih naprezanja (vitoperenje zbog pregrijavanja)
- neuravnoteenosti masa (neravnomjerna optereenost radnih stolova)

49

- zbog dinamikih naprezanja

Provjera pravocrtnosti ravnih povrina
a) Provjera pravocrtnosti ravnih povrina pomou ravnala i izvora svjetlosti
- predmet koji se ispituje pravocrtnost dri se jednom rukom u visini oiju
- drugom se rukom na ispitivanu povrinu prisloni ravnalo i malo ukosi
- predmet s ravnalom okrene se prema izvoru svjetlosti tako da svjetlost prolazi ispod ravnala
- prema irini spona svjetlosti koja prolazi izmeu predmeta i ravnala donosi se miljenje o
stanju povrine
Ako irina snopa svjetlosti jako odstupa na pojedinim mjestima, tada je to dovoljan znak da
povrinu treba poravnati.

a) pomou ravnala i izvora svjetlosti, b) pomou ravnala i mjernih listia

Slika 4.14. Provjera pravocrtnosti
b) Provjera pravocrtnosti ravnih povrina pomou ravnala i mjernih listia
Na oienu povrinu koja se ispituje prisloni se ravnalo, a na mjestu udubljenja izmeu
predmeta i ravnala uvlai se mjerni listi. Prvi listi kojemu je debljina vea od doputenog
odstupanja ne smije proi. Npr. za doputeno odstupanje od pravocrtnosti 0,15/300 mm, tada
izmeu predmeta i ravnala ne smije proi listi debljine 0,20 mm.
c) Provjera pravocrtnosti pomou komparatora daje najpreciznije podatke, a zahtijeva
poseban pribor ili stroj i vjetog ispitivaa.
Na nosa alata ili na neki drugi nepomini dio stroja postavi se komparator s magnetnim
stalkom, a na radni stol predmet koji se ispituje. Uzastopnim pomicanjem predmeta i
pomicanjem radnog stola najmanje istroeni dijelovi povrine koja se ispituje dovedu se u
poloaj koji je paralelan s hodom radnog stola. Poeljna je apsolutna paralelnost. Nakon
postizanja eljene paralelnosti ponovi se pomak stola tako da ticalo komparatora dodiruje
ispitivanu povrinu od poetka do kraja . Na komparatoru se prate udubljenja i izboine.
Provjera pravocrtnosti vretena i osovina moe se izvesti valjanjem po ravnoj
podlozi ili po trokutastim prizmama. Osovina se postavi na dvije trokutaste prizme i polako
valja. Ako je osovina pravocrtna , zadrat e se u svakom poloaju, a ako nije uvijek e se
vraat u isti stabilan poloaj.

50

Slika 4.15. Provjera pravocrtnosti valjanjem po trokutastim prizmama

2. Provjera ravnosti provjerom pravocrtnosti obavlja se tako da se provjeri
pravocrtnost po dvama pravcima koja se meusobno kriaju. Provjera ravnosti optikim
ureajem postupak je koji slui za tonu provjeru obrade nakon lepanja. Ureaj se sastoji od
izvora ultraljubiaste svjetlosti i staklene lee odreenih karakteristika. Postavljanjem lee na
obradak i putanjem svjetlosti kroz nju na predmet na lei se pojave crte nastale zbog
svjetlosti. Ako su crte ravne , predmet je dobro obraen, a ako su konkavnog oblika, predmet
se vraa na doradu.
3. Provjera paralelnosti Za pravilan odnos predmeta obrade i alata nuna je
paralelnost nasuprotnih kliznih povrina klizaa. Ta se paralelnost provjerava mikrometrom ili
komparatorom na pominom radnom stolu.

Slika 4.16. Doputeno odstupanje od paralelnosti povrina 1 i 2 je 0,03 mm na 300 mm

a) Provjera paralelnosti mjerenjem pomou mikrometra,
Ako mjerene povrine nisu paralelne , mjerenje debljine predmeta na razliitim mjestima dat
e razliite vrijednosti. Razlika izmeu izmjerenih vrijednosti je odstupanje od
paralelnosti.Krae je klizae dovoljno provjeriti na etirima kutovima, a dulje treba mjeriti na
vie mjesta.
b) Provjera paralelnosti komparatorom- Predmet se postavi na radni stol i jedna njegova
strana se dovede u poloaj koji je paralelan s hodom radnog stola. Nakon toga komparator se
postavi u poloaj za mjerenje. Pomicanjem radnog stola pomicanje kazaljke pokazat e
odstupanje od paralelnosti povrina.
4. Provjera okomitosti- O okomitosti pojedinih kliznih povrina obradnih strojeva
ovisi okomitost povrina koje se obrauju. Provjera okomitosti obavlja se kutnicima i
mjernim listiima ili pomou strojeva na kojima se mogu postii dva meusobno okomita
gibanja

51

Slika 4.17. Provjera okomitosti

-Predmet se postavi na radni stol, a komparator na nosa alata
- Povrina 3 stavi se u poloaj koji je paralelan s uzdunim pomicanjem radnog stola
- Komparator se premjesti na popreni kliza tako da ticalo dodiruje povrinu 4
- Pomicanjem poprenog klizaa e potaknuti otklon kazaljke komparatora koja e pokazati
odstupanje od okomitosti povrina 3 i 4.
5. Provjera simetrinosti- Strojni dijelovi koji rotiraju moraju biti simetrini jer
nesimetrinost uzrokuje vibracije , smanjuje preciznost i smanjuje radni vijek strojeva,
nesimetrinost vodilica uzrokuje brzo troenje vodilice i smanjuje preciznost stroja.
Simetrinost i nesimetrinost utvruju se mjerenjem , a vrsta mjernog instrumenta ovisi o
obliku strojnog dijela i mogunostima uvrenja u stezne naprave.
6. Provjera osnosti (centrinosti)- Osnost se provjerava osovinama i vratilima iji
oblik ima vie razliitih promjera, prstenima, koljenastim vratilima, maticama koje su s
vanjske strane cilindrine i nekim strojnim dijelovima koji rade u paru (vreteno-matica,
dijelovi spojke). Nain provjere ovisi o obliku ispitivanog strojnog dijela i raspoloivoj
opremi.
Provjera osnosti epova vratila komparatorom obavlja se na tokarilici. Vratilo se
postavi izmeu iljaka, a komparator na suport tokarilice. Razlika koju pokae komparator na
pojedinim epovima je odstupanje od osnosti.

Slika 4.18. Provjera osnosti epova vratila induktivnim mjerilom

Provjera osnosti iljaka tokarilice pomou lista papira vrlo je jednostavan i brz postupak koji
daje kvalitetan rezultat. U radno vreteno tokarilice i u pinolu konjia postave se iljci za

52

stezanje obratka. Konji se postavi blizu radnog vretena i ukruti. Jednom rukom dri se list
papira izmeu iljaka, a drugom se rukom okretanjem vretena konjia pomie iljak. Otisak
na papiru e pokazati odstupanje od osnosti.
7. Provjera krunosti (ovalnosti)- Ovalnost krunih povrina nastaje zbog
nejednolikog troenja kliznih dijelova. Zbog nastale istroenosti poveava se trenje, smanjuje
tonost voenja i stvara se mogunost zaglavljivanja kliznih dijelova. Ovalnost se najee
provjerava cilindrima motora SUI i ostalim cilindrima.
Provjera ovalnosti cilindra obavlja se mikrometrom i komparatorima za unutarnja
mjerenja. Stalak komparatora ima dva vrsta i jedan pomini izdanak. Pomini izdanak je
zamjenjiv i odabire se iz kompleta prema promjeru cilindra . Stalak se postavlja unutar
cilindra na vrste oslonce, a zatim se njihanjem oko oslonaca i praenjem kazaljke
komparatora pronae najmanja mjera. Stalak se potom okrene za 90 stupnjeva i postupak se
ponovi. Razlika izmjerenih promjera je ovalnost cilindara, odn. Odstupanje od krunosti.

a) mikrometar, b) mehaniki komparator, c) elektroniki komparator

Slika 4.19. Instrumenti za unutarnja mjerenja

Slika 4.20. Provjera krunosti konusa iljka konjia induktivnim ureajem

53

8. Provjera cilindrinosti krunih vodilica ili navojnih vretena pomou komparatora i

stezne naprave sa iljcima. Osovina mora imati na eonim povrinama uvrte za stezanje
izmeu iljaka, a nasuprot se postavi stalak s komparatorom. Pomicanje suporta e e na
komparatoru pokazati odstupanje od cilindrinosti povrine koju dodiruje ticalo.
Provjera cilindrinosti navojnih vretena ugaanjem zranosti zapravo je provjera
istroenosti navojnog vretena. Navojno vreteno treba dovesti u najkoriteniji poloaj i smanjiti
mu zranost toliko da se tvrdo pomie. S pomakom vretena prema nekoritenom kraju treba
oekivati jo tvri hod . Razlika tvrdoe hoda, odnosno zranosti na koritenijem dijelu
vretena i na manje koritenom dijelu vretena daje zakljuak o istroenosti vretena.
9. Provjera nagiba- U praksi se esto provjerava okomitost ili nagib radnih stolova
prema radnim vretenima, nagib suporta tokarilice prema glavnim kliznim stazama, nagib
stupova i kuita pojedinim strojevima prema temeljnim ploama itd. Tehnika ispitivanja
nagiba ovisi o izvedbi strojnih dijelova i nainu njihove montae. Kontrola svih kutova moe
se obaviti univerzalnim kutomjerom, ali je taj postupak spor i skup. Kontrola pravog kuta
moe se obaviti kutnikom, kutnikom i mjernim listiima, a kad se trae precizne mjere,
kontrola se obavlja posebnim kutnikom s komparatorom. Kutnik se magnetima privrsti na
vodilice nosaa radnog stola, a komparator se postavi na kliza kutnika. Ticalo komparatora
dodiruje neistroenu povrinu. Pomicanje komparatora otklon igle e pokazati odstupanje od
pravog kuta.
10. Provjera oblika profila- Razliiti kruni utori , kruni ili parabolini prijelazi,
zatim profili lastina repa i posebni profili provjeravaju se ablonama. Prislanjanjem ablone
uz predmet ispitivanja golim okom se vidi je li strojni dio izraen prema radionikom crteu.
Na isti nain profil se moe provjeravati brjegovima bregastih vratila, ali je lake obaviti
pomou komparatora.
11. Provjera oblika povrine utvruje se odstupanje stvarnog oblika povrine od
idealnog oblika. Za jednostavnije povrine postupak ispitivanja se obavlja kontrolom oblika
profila u vie smjerova , a jedini pravi podaci mogu se dobiti koordinatnim mjerenjima na
numerikim strojevima.

Slika 4.21. Koordinatno mjerenje sloenog tijela NC strojem

12. Provjera odstupanja od sredinjeg provrta- Odstupanje strojnih dijelova od
sredinjeg poloaja na osovinama i vratilima u uzdunom i poprenom pravcu nastaje zbog
udaraca nestrune izrade ili nestrune ugradnje. Posljedice su vibracije i brz zamor materijala.
Provjera uzdu i poprenog odstupanja od sredinjeg poloaja obavlja se kao to prikazuje
Vratilo na kojem se nalazi strojni dio kojemu se provjerava odstupanje od sredinjeg poloaja
stegne se izmeu iljaka. Komparatorom u poloaju (1) provjerava se popreno (radijalno)
odstupanje od sredinjeg poloaja, a komparatorom u poloaju (2) provjerava se uzduno
(aksijalno) odstupanje od sredinjeg poloaja.

54

13. Provjera poloaja (lokacije) Poloaj nekoga ugraenog strojnog dijela u

odnosu na povrine prema montanom crteu utvruje se prikladnim mjernim instrumentom.
Na isti se nain utvruje poloaj nekog provrta ili kanala na strojnom dijelu, a najpouzdaniji
podaci dobiju se koordinatnim mjerenjem na nekom NC stroju.
14. Provjera hrapavosti moe se obaviti pomou komparatora
- usporeivanjem prema etalonima
- tuiranjem
Ispitivanje hrapavosti pomou komparatora je jedini postupak kojim se mogu dobiti
toni brojani podaci, ali se u proizvodnji vrlo rijetko rabi jer je to spor i skup postupak. Ovim
se postupkom ispituju etaloni za provjeru hrapavosti i neki vrlo osjetljivi strojni dijelovi.
Usporeivanje hrapavosti prema etalonima najraireniji je postupak u proizvodnji
strojnih dijelova. U kompletu etalona nalazi se izvjestan broj ploica razliitog stupnja
hrapavosti povrine, a provjera hrapavosti obavlja se vizualnim usporeivanjem strojnog
dijela prema etalonima.
Provjera hrapavosti tuiranjem est je postupak za ispitivanje istroenosti povrina, a
nezaobilazan je posao pri grecanju povrina. Obavlja se pomou stola ili ravnala za tuiranje,
tua i kvadratia veliine 25x25mm.

a) klizna staza tokarilice, b) izgled tuirane povrine u kvadratiu veliine 25x25 mm

Slika 4.22. Kontrola hrapavosti tuiranjem
Kao tu slui crna ili plava boja otopljena u ulju , a prije tuiranja predmet i ravnalo treba
obrisati istom mekanom krpom. to je dodirnih povrina vie , odn. to je vie tragova boje
unutar kvadrata od 25 mm i to su one manje, povrina je bolje obraena. Odreenom broju
dodirnih mjesta prema standardima odgovara pripadajui stupanj hrapavosti povrine
grecanjem
N1- 24 do 32 dodirna mjesta na 25x25mm, N2- 14 do 22, N3- 9 do 12, N4 6 do8, N5- 3 do 5,
N6- 2 do 3.
15. Provjera horizontalnosti- Horizontalnost radnih stolova , kliznih staza i sl. nuna
je za pravilan odnos alata i obradka, a provjerava se strojarskim libelom tonosti 0,02mm/m.
Horizontalnost kliznih staza tokarilice provjerava se na slijedei nain:
- skine se konji s kliznih staza
- skine se popreni kliza suporta
- glavni kliza se dovede u poloaj do glave
- na kliza se postave dva libela
- na libelama se oita odstupanje u uzdunom i poprenom pravcu
- ponovi se postupak na desnom kraju kliznih staza
Doputeno odstupanje u uzdunom i poprenom pravcu za tokarilice je 0,02mm/m.

55

16. Provjera zranosti Poveanje zranosti izmeu strojnih dijelova neposredno

utjee na radne karakteristike stroja. Radna vretena vibriraju, u mehanizmima vreteno-matrica
nastaje prazan hod, naruava se korektan odnos alata prema obratku. U nekim mehanizmima
zranost se provjerava mjernim listiima, u drugima pomou komparatora, a u nekim
klizaima je dovoljno provjeriti lakou pomicanja.
Provjera zranosti lakoom pomicanja neizbjean je posao pri montai suporta
tokarilice i slinih mehanizama.

1) letva za namjetanje zranosti, 2) vijak, 3) matica, 4) glavni kliza, 5) popreni kliza

Slika 4.23. Suport tokarilice
Za ugaanje zranosti izmeu kliznih dijelova 4 i 5 slui letva 1 i vijci 2 s maticama 3.
Zranost se ugaa tako da se matice opuste, a potom se vijcima pritegne letva. Kliza 5 se
mora lako pomicati, ali bez zranosti. Nakon to se postigne zadovoljavajua zranost,
maticama se vijci osiguraju od odvijanja.
Provjera zranosti mjernim listiima daje poprilino tone podatke o veliini zranosti
i najei je radioniki postupak za utvrivanje veliine zranosti. Izmeu kliznih dijelova
uvlae se mjerni listii. Debljina posljednjeg listia koji moe ui izmeu kliznih dijelova
odgovara veliini zranosti.
Provjera zranosti komparatorom- Runim povlaenjem vreteno se dovede u jedan od
krajnjih poloaja. Komparator se postavi na kuite leaja , a njegovo ticalo na elo vretena.
Skala se postavi na nulu. Povlaenjem vretena na suprotnu stranu kazaljka komparatora e
pokazati veliinu zranosti.

Slika 4.24. Provjera zranosti u leaju vretena

17. Provjera nalijeganja Optereenje strojnih dijelova koji se meusobno dodiruju
stalno ili povremeno treba biti ravnomjerno po cijeloj dodirnoj povrini. Samo se tako
naprezanja nee koncentrirati na male dijelove povrine samo tako se nee uzrokovati
ubrzano troenje strojnih dijelova. Postupak provjere nalijeganja ravnih klizaa provjerava se
na slijedei nain: nakon obrade kliznih povrina klizai se postavljaju jedan do drugoga, a
prethodno se klizna povrina jednog klizaa namae sredstvom za tuiranje. Pomicanjem
jednog klizaa na drugome e ostati tragovi tua po kojima e se zakljuiti je li nalijeganje

56

bilo dobro i treba li dorada. Ovaj postupak je prikladan za provjeru nalijeganja zupanika .
Nakon ugradnje jedan se zupanik premae sredstvom za tuiranje i lagano okree . Na
drugome e zupaniku ostati tragovi tua .

a) zupanici su dobro montirani, b) vratila zupanika su preblizu, c) vratila zupanika su

predaleko, d) vratila zupanika nisu usporedna
Slika 4.25. Tragovi boje na zubima zupanika
18. Provjera pravocrtnosti pomicanja provjerava se svim klizaima pravocrtnog
gibanja jer je pravocrtnost njihova pomicanja uvjet za preciznost stroja.
19. Provjera tonosti pomicanja provjerava se na svim strojnim dijelovima NC stroja
kojima se programira gibanje . Za provjeru je potreban mjerni trn (etalon) odreene duljine i
komparator s magnetnim stalkom.

Slika 4.26. Provjera tonosti pomicanja suporta tokarilice po uzdunoj osi

Postupak ispitivanja:
- mjerni trn se postavi izmeu iljaka, a komparator na suport tokarilice
- u runome modu dovede se suport u poloaj A , ticalo komparatora namjesti se na poetak
etalona, a skala komparatora na nulu.
- u upravljaku jedinicu unese se duljina etalona
- obavi se automatsko pomicanje suporta do kraja etalona
- obavi se automatsko pomicanje u poetni poloaj , ako postoji odstupanje komparator se
nee vratiti u poetni poloaj
- zapie se koordinata po osi gibanja (u tokarilica uzduna os je z, a poprena x)
- runim modom dovede se suport u poetni poloaj pratei kazaljku komparatora
- nakon postizanja poetnog stanja zapie se vrijednost osi z
- razliku dviju zapisanih koordinata je vrijednost odstupanja od tonosti pomicanja u dva
smjera

57

4.5. Popis dijelova

Nakon pranja i kontrole dijelovi se svrstavaju prema ispravnosti. Razlikuju se tri
skupine dijelova:
-ispravni dijelovi
- dijelovi koji se mogu popraviti
- dijelovi koje treba zamijeniti
Popis posljednjih dviju skupina predaje se pripremi rada koja izdaje naloge za popravljanje
dijelova koji se mogu popraviti i naruuje dijelove koji se moraju zamijeniti. Dijelove treba
naruivati prema katalokom broju i tipu godita.

4.6. Popravljanje dijelova

Postupci obrade oteenih dijelova- popravljanje strojnih dijelova u odravanju
obavlja se klasinim postupcima obrade metala, posebnim obradama i postupcima koji su
karakteristini samo za odravanje.
1) Klasini postupci obrade poput grecanja, turpijanja, tokarenja, blanjanja, glodanja,
bruenja, lepanja, honanja i sl. u odravanju se djelomino razlikuju od tih postupaka pri
izradi novih dijelova. Razlika nastaje zbog specifinosti gotovih dijelova u odnosu na sirove
obradke, a te specifinosti su:
- vrsta zavrne obrade
- stupanj i veliina istroenja
- raspoloiva oprema u radionici
- zahtijevani stupanj i karakter hrapavosti
Naveden specifinosti te oblik predmeta i vrsta materijala utjeu na izbor postupaka obrade.
Npr. ako su povrine klizaa kaljene , tada se ne moe odabrati grecanje, blanjanje ili glodanje
ve bruenje. Ako je debljina materijala koja se treba skinuti s povrina dugih do 1000 mm i
irokih do 100 mm vea od 0,15 mm , ne moe se rabiti grecanje ve neka druga strojna
obrada. Ako se trae izrazita klizna svojstva, odabire se grecanje umjesto bruenja.
2) Posebni postupci obrade (nekonvencionalni postupci) su elektroerozija,
mehaniko-kemijska obrada, obrada ultrazvukom, laserom ili vodenim mlazom koji su zbog
cijene strojeva vrlo rijetki. Ovi se postupci rabe uglavnom u serijskoj izradi novih predmeta, i
to kada se obrada ne moe obraditi klasinim postupcima obrade.
3) Postupci obrade karakteristini za odravanje
a) Zavarivanje je postupak kojim se spajaju polomljeni ili napuknuti dijelovi .Nakon
definiranja posla predmete je potrebno odmastiti i pripremiti za zavarivanje. Kad je mjesto
zavarivanja pristupano s obiju strana rabi se X ili dvostruko Z spoj, a kad jedna strana nije
dostupna rabi se V ili Y spoj. Ako materijal predmeta nije poznat, uzima se uzorak materijala
(malo strugotine) i obavi kemijska analiza. Nakon analize odredi se vrsta elektrode i nain
zavarivanja.
b) Navarivanje je postupak kojim se oteenoj povrini dodaje sloj metala radi
poveanja dimenzija ili tvrdoe. Nakon navarivanja povrine se obrade nekom strojnom
obradom na tonu dimenziju. Postupak je prikladan za popravljanje epova osovina oteenih
zbog ukoenja (zaribavanja) leaja.
c) Metaliziranje je postupak nanoenja sloja metala na istroene povrine koje se
nakon toga obrauju na tonu mjeru. Postoji vie postupaka metaliziranja , ali se u odravanju
obradnih strojeva najvie koristi metaliziranje prskanjem, Nakon odmaivanja predmet
obrade se pjeskari , a zatim se na njega prskanjem nanese sloj rastaljenog metala. Prskanje se

58

izvodi pomou stlaenog zraka, a rastaljeni metal se dobije rastaljivanjem ice pomou
plamena acetilena ili elektrinog luka. Nakon nanoenja sloja metala predmet se obrauje
nekom postupkom sa skidanjem strugotine.
d) Nataljivanje je postupak slian navarivanju ili metaliziranju , a vrlo esto se svi ti
postupci svrstavaju u postupke metaliziranja. Nataljivanje je pogodno za nanoenje sloja
metala na unutarnje krune povrine centrifugalnim lijevanjem , pa se ovim postupkom
izrauju klizni leajevi.
e) Platiniranje je postupak u kojem se vruim valjanjem ili slinim postupkom na
osnovni metal nanosi traka iz drugog metala. Osnovni metal se prethodno mehaniki pripremi
( ohrapavi) radi boljeg prianjanja trake.
f) Osiguranje vijaka od odvijanja obavlja se podlonim ploicama , posebno
oblikovanim glavama vijaka , protumaticama ili kljuevima. Sva osiguranja vijaka mogu se
podijeliti na osiguranje oblikom i osiguranje silom. Osiguranje vijaka od odvijanja jednom
vrstom polimernih materijala ( anaerobni-ovruju bez prisutnosti kisika) najsigurniji je
nain. Anaerobni materijali se isporuuju u tubama u obliku tekuine ili paste kojom se navoj
premae prije spajanja. Pasta smanjuje trenje navoju , pa je pritezanje vijka lake, a kad se
stvrdne osigurava vijak od odvijanja. Osim toga, stvrdnuta pasta titi navoj od korozije , to
olakava rastavljanje spoja kad za to doe vrijeme.
g) Brtvljenje cijevnih navoja anaerobnim masama vrlo je brz, jednostavan i siguran
postupak. Za brtvljenje cijevnih navoja i ravnih povrina (poklopci mjenjakih kutija) rabe se
materijali tvrtke Loctite.
h) Lijepljenje je postupak spajanja dijelova u vrste nerazdvojive spojeve
prijanjanjem. Ljepila mogu biti organskog ili anorganskog porijekla. Prije lijepljenja treba
detaljno prouiti upute o namjeni i nainu uporabe ljepila. Lijepljenje se uglavnom obavlja
pod tlakom da bi se nanio to tanji sloj ljepila i time osigurala maksimalna prionjivost
(adhezija) , a prije lijepljenja predmeti se moraju dobro oistiti i malo ohrapaviti.
Popravak ravnih povrina- Ravne povrine na obradnim strojevima su povrine
razliitih klizaa, radni stolovi, postolja strojeva i sl. Ravne povrine mogu se popravljati
turpijanjem, grecanjem, blanjanjem, glodanjem, bruenjem, lepanjem i sl., a koji e se
postupak odabrati ovisi o geometrijskim karakteristikama strojnog dijela, stupnju istroenosti,
vrsti materijala, prethodnoj obradi.
Popravak radnih stolova i postolja Ako se radi o manjim izboinama na radnim
stolovima ili postoljima strojeva, one se obrauju turpijama i grecalima, a kontrola se obavlja
ravnalima. Vano je da ravnala ne zapinju , odnosno da na obraenoj povrini ne ostanu
uzvisine. Pukotine i uska udubljenja mogu se popuniti tekuim metalima ili plastinim
masama. Prije obade povrinu je potrebno dobro odmastiti . Pukotine i udubljenja mogu se
popuniti navarivanjem, a nakon navarivanja povrina se poravna turpijanjem ili grecanjem
odn. glodanjem ili blanjanjem. U nekim sluajevima kada je povrina jako oteena dio
povrine moe se nadomijestiti elinom trakom. Ako je traka debela, privruje se vijcima,
a ako je tanka moe se nalijepiti.
Popravak osovina i vratila- Osovinama i vratilima najee se popravljaju epovi
kliznih leaja koji su se istroili zbog dugog rada ili epovi valjnih leaja koji su se otetili
zbog ukoenja leaja. U oba sluaja nastalo smanjenje promjera epa moe se doknaditi
navarivanjem ili metaliziranjem, a potom se ep tokarenjem i bruenjem obradi na pravu
mjeru. Popravak se obavlja na slijedei nain
1. ienje i odmaivanje osovine
- za odmaivanje se koriste ultrazvuk ili elektrolitiko jer odmauju i najfinije pore

59

- kasnije se metalizira
- za navarivanje nije potrebno odmaivanje jer treba skinuti otvrdnuti kaljeni ili cementirani
sloj koji ima lou zavarljivost
2. Pjeskarenje
- obavlja se radi ohrapljivanja povrine za bolju prionjivost rastaljenog metala
3. Metaliziranje
- taljenjem ice pomou elektrinog luka u struji stlaenog zraka i nastaju fine kapljice metala
koje udaraju u predmet obrade i tamo se skruuju
- obrada se obavlja na tokarilicama koji osovini daje kruno gibanje
4. Tokarenje
-za epove na koje se navlae valjni leajevi tokarenje je zavrna obrada, a za epove koji e
leati u kliznim leajevima potrebno je bruenje
5. Bruenje- nakon tokarenja ep se brusi na tonu dimenziju
Popravak navojnih vretena Navojna vretena ne troe se u svim dijelovima jednako,
najvie se troe u srednjem dijelu koji je najvie u dodiru s maticom, dok se krajevi vretena
uope ne troe. Zbog troenja navojnog vretena i matice , u mehanizmu nastaje neeljena
zranost koja poveava troenje vretena. Poveana zranost smanjuje preciznost alatnog
stroja. Ako su navojna vretena malo istroena mogu se popraviti lepanjem , a ako su vie
istroena, popravljaju se tokarenjem ili bruenjem, a jako istroena zamjenjuju se novima.
Lepanje navojnih vretena obavlja se maticom iz sivog lijeva kojoj profil navoja
odgovara buduem profilu navoja vretena. Matica je uzdu prorezana tako da joj se moe
smanjivati promjer. Matica se postavi na vreteno, a vreteno se upne izmeu iljaka tokarilice.
Izmeu vretena i matice stavi se nekoliko kapi emulzije za lepanje. Matica se dovede do kraja
vretena i vijkom joj se smanji promjer tako da nestane zranost izmeu nje i vretena. Zatim se
ukljui okretanje vretena i sprijei okretanje matice, matica e se pomicati uzdu vretena. Kad
matica doe do kraja vretena , ukljui se okretanje vretena u suprotnom smjeru. Izmeu
matice i vretena povremeno treba dodavati emulziju za lepanje, a svaka dva do tri prolaza
maticu treba u krajnjim poloajima pritegnuti radi smanjenja zranosti. U poetku e se
smanjivati samo krajevi vretena, a kako im se promjer bude smanjivao i matica pritezala,
poet e se lepati i potroeni dio vretena. Kad cijelo vreteno zbog skidanja strugotine bude
jednake boje postupak je gotov. Slijedi mjerenje profila i izrada matice za mehanizam.
Bruenje navojnih vretena- obavlja se na brusilicama za bruenje navoja. Najprije se
navojnom vretenu smanji promjer obodnim bruenjem , a zatim se produbi navoj posebno
profiliranom brusnom ploom.
Tokarenje navojnih vretena moe se odabrati ako vreteno nije kaljeno . Redoslijed
zahvata identian je redoslijedu zahvata pri bruenju , samo su strojevi i alati drugi.
Popravak cilindara Cilindri hidraulinih radnih strojeva, cilindri motora i razliiti
cilindrini oblici poput kuita konjia tokarilice , jednodijelnog kliznog leaja i slini troe se
zbog mehanikih i toplinskih sila. Pritom cilindri postaju ovalni , a veliina istroenosti im je
razliita na razliitim mjestima. Mjerenjem cilindra treba otkriti najvei promjer i prema
njemu odabrati nain popravljanja.
1) Jednodijelni klizni cilindri mogu se popraviti tokarenjem unutarnje povrine
velikim posmakom, nataljivanjem legurom za klizne leajeve postupkom centrifugalnog
lijevanja, finim tokarenjem i na kraju razvrtanjem na tonu mjeru nakon ugradnje.
2) Hidraulini i pneumatski cilindri kojima promjer doputa metaliziranje mogu se
metalizirati i kasnije brusiti i honati na tonu mjeru koju je imao novi cilindar. U praksi se
cilindri najee bruse i honaju na novi promjer, a izrauju se novi klipovi ili se stari

60

obnavljaju metaliziranjem , tokarenjem i bruenjem. Cilindri malog promjera koji su jae

istroeni i kuita konjia mogu se tokariti ili brusiti, a zatim honati ili lepati.

4.7. Montaa dijelova

Nakon popravka dijelovi se, prema montanoj shemi ili obrnutim redoslijedom od
rastavljanja , sklapaju u sklopove. Sklopovi se zasebno ispituju i ugrauju u stroj. Nakon
ugradnje svih sklopova i dijelova pristupa se ispitivanju stroja. Elektromotor se pokree
runo i pritom se kontroliraju mehanizmi brojeva okretaja, mehanizmi za promjenu posmaka i
ostali mehanizmi. Kad se utvrdi ispravnost svih mehanizama , ukljuuje se elektromotor i
pristupa se kontroli i podeavanju stroja. Svi dijelovi stroja se podmazuju , namjetaju se
graninici, ugaaju zranosti, mjeri se buka i vibracije i otklanjaju uzorci njihova nastanka.
Ispitivanje stroja u praznom hodu traje najmanje dva sata, a nakon toga se ispituju
geometrijske i radne tonosti prema uputi proizvoaa stroja ili prema normama. Posljednje
operacije zatite je zatitno i ukrasno bojenje i postavljanje razliitih tablica, natpisa i zatitnih
naprava na stroj i sl.
Ugradnja klizaa i podeavanje zranosti- Ugradnja klizaa se obavlja obrnuto od
rastavljanja. Prije sastavljanja klizae treba oistiti od strugotine i ispitati nalijeganje. Ako
nalijeganje zadovoljava, klizne povrine se operu od boje, premau i sastave. Zatim se
zranost odreenih dijelova dovede u odreene granice. Ako je zranost prevelika, klizai e
vibrirati i nee dobro voditi alat ili predmet obrade, a ako je zranost premala, troenje
dijelova koji pomiu kliza bit e pojaano.
1) Zranost izmeu kliznih povrina s profilom lastina repa podeava se ravnom
letvom , vijcima i maticama za osiguranje vijaka.

Slika 4.27. Podeavanje zranosti izmeu kliznih povrina profila lastina repa
2) Zranost izmeu pravokutnih kliznih povrina podeava se klinastom letvom.
Smanjenje zranosti izmeu pravokutnih kliznih povrina obavlja se otputanjem vijka 1 i
pritezanjem vijka2. Poveavanje zranosti obavlja se poputanjem vijka 2 i pritezanjem vijka1
3) Zranost izmeu trokutastih kliznih povrina se ne podeava. Pri izradi i popravku
vodilica ovog tipa nuno je postii dobro nalijeganje povrina, ime e se osigurati miran hod
klizaa. Troenjem e se povrine jo vie prilagoditi jedne drugima.
4) Zranost izmeu krunih kliznih povrina za vodilice pravocrtnog gibanja
uglavnom se ne podeava jer obino se radi o jednodijelnim kliznim leajevima. Leajevi se
izrauju od materijala koji se vie troi od kliznih vodilica i zamjenjuju se svaki put kad se
zranost povea postupkom zamjene jednodijelnih kliznih leajeva.
Ugradnja navojnih vretena i podeavanje zranosti- Navojna vretena na obradnim
strojevima upotrebljavaju se u mehanizmima vreteno-matica koji slui za pretvaranje krunog
u pravocrtno gibanje. Prije ugradnje vretena i matice treba oistiti , podmazati i provjeriti hod
matice na vretenu. Prije sastavljanja cijelog sklopa u koji se ugrauje mahanizam zranost

61

treba podesiti tako da se vreteno u matici lako okree bez osjetne zranosti. U mehanizmu
vreteno-matica zranost se podeava na dva naina:
- pomou uzduno prorezane matice kojoj je vanjski plat stoast
- dodatnom maticom za ugaanje zranosti to je ee sluaj- podeavanje se obavlja tako da
se otpuste vijci 3 , nakon ega se kljuem zakrene matica 2. Zakretanjem matice 2 vreteno se
uzduno pomakne, pa se zranost smanji.

1)- vrsta matica, 2)- matica za ugaanje zranosti, 3)-vijak, 4)-nosa matice, 5)-vreteno
Slika 4.28. Podeavanje zranosti izmeu vretena i matice pomou dodatne matice

a) prije ugaanja b) poslije ugaanja

Slika 4.29. Zranost u mehanizmu vreteno-matica
Zamjena kliznih leaja i podeavanje zranosti Dvodijelni klizni leaji rastavljaju se
tako to se rastavi kuite leaja i izvadi posteljica. U automobilskoj industriji klizne
posteljice se zamjenjuju novima, a na industrijskim strojevima postoji mogunost
popravljanja kliznog leaja i podeavanja zranosti.

62

1)- donji dio kuita, 2)- gornji dio kuita, 3)- donja posteljica, 4)- gornja posteljica, 5)vijak, 6)- listii za podeavanje zranosti, 7)- mazalica
Slika 4.30. Dvodijelni klizni leaj u kojeg se moe podesiti zranost:
Jednodijelni klizni leaji se ispreavaju iz kuita vijanim ili hidraulinim preama.
Prije ispreavanja treba odviti uvrtni vijak koji se postavlja radi osiguranja posteljice od
okretanja .Posteljice manjih leaja mogu se izbiti ekiem i prikladnim izbijaem.

Slika 4.31. Ispreavanje i upreavanje posteljice jednodijelnog kliznog leaja

Nakon izbijanja posteljice kuite se oisti o podmae. Nova posteljica se namae
uljem i nakon toga uprea u kuite : Pri upreavanju je potrebno osigurati osnost kuita i
posteljice leaja. Nakon upreavanja posteljica se uvrtnim vijkom osigura od ispadanja i
razvrtalom obradi na tonu mjeru, ime se osigurava potrebna zranost u leaju . Preporueni
dosjed za klizne leaje je H7f7.
Jednodijelni klizni leaji radnih vretena uzduno su prorezani, a vanjska strana im je
stoasta. Podeavanje zranosti obavlja se otputanjem matice na iroj i pritezanjem matice na
uoj strani leaja

Slika 4.32. Jednodijelni klizni leaj radnog vretena

63

Zamjena valjnih leaja i podeavanje zranosti

Rastavljanje valjnih leaja od osovina i kuita- Valjni leaji se na osovine ili u
kuita najee ugrauju tako da sa njima ine prijelazne dosjede. Nain njihova rastavljanja
od vratila i kuita ovisi o vrsti leaja, veliini leaja i nainu njegove ugradnje. S obzirom na
nain ugradnje razlikuju se etiri tipa leaja:
- leaji s vanjskim sjedalom a)
- leaji sa stoastim sjedalom- b)
- leaji na ljuskama za pritezanje- c)
- leaji na ljuskama za izvlaenje- d)

Slika 4.33. Vrste leaja s obzirom na nain ugradnje, 1)-ljuska, 2)-podmeta

Alati za demontau leaja mogu se svrstati
- mehaniki alati
- hidraulini alati
- alati za ubrizgavanje ulja
- ureaji za zagrijavanje
1) Mehaniki alati su razliiti izvlakai, kljuevi, podmetai i ekii. Pri izboru
izvlakaa bolje je birati izvlakae s vie krakova jer ih je lake centrirati, a sila izvlaenja se
bolje rasporeuje po vanjskom prstenu

a) eljusni trokraki izvlaka, b)izvlaka s eljustima koje imaju oblik polumjeseca, c)

unutranji izvlaka za slijepa (straga zatvorena ) kuita , d) izlaka za nepristupani
stranji dio leaja, e) eki sa kompletom alata za montau i demontau leaja, f)
udarni klju za pritezanje sigurnosnih matica, g) klju za kontrolirano pritezanje
sigurnosnih matica
Slika 4.34. Mehaniki alati za demontiranje leaja sa valjkastog sjedala

64

2) Hidraulini alati su hidraulini izvlaka i hidraulina matica. Svi nabrojeni alati

rabe se kada su potrebne vee sile izvlaenja.

a) hidraulini eljusni izvlaka, b) SKF hidraulina matica

Slika 4.35. Hidraulini alati za demontiranje leaja s valjkastog sjedala
Rad hidraulinim izvlakaem u naelu se ne razlikuje od rada mehanikim izvlakaem.
eljustima izvlakaa zahvati se leaj, a zatim se vreteno izvlakaa okree dok njegov vrh, s
hidraulinim radnim cilindrom, ne upre osovinu. Izvlaka se centrira i pritegne se runo, a
daljnji rad se obavlja runom pumpom. Hidraulina matica slui za montau i demontau
leaja koji su postavljeni na ljuske za pritezanje ili na ljuske za izvlaenje.
3) Ubrizgavanje ulja obavlja se hidraulinom pumpom ili vijanim epom u kanale o
provrte koji vode do unutarnjega prstena leaja. Djelovanjem tlaka ulja leaj se iri, to
olakava njegovo izvlaenje.

a) hidraulina pumpa, b) vijani ep, c) hidrauline ljuske

Slika 4.36. Alati za izvlaenje leaja ubrizgavanjem ulja
4) Grijanjem se demontiraju valjni valjkasti leaji svih veliina. Ovi leaji spadaju u
rastavljive leaje, u kojih prilikom demontae sklopova unutarnji prsten ostane na osovini.
Ovaj prsten moe se zagrijati i prikladnim alatom skinuti sa osovine. Zagrijavanje prstena
obavlja se grijalicom ili indukcijskom grijalicom koja se nalazi u alatu za skidanje prstena.
Alat se postavi oko leaja i runo stegne. Kad se ukljui struja, prsten se brzo zagrije i
olabavi, pa se lako skine s osovine.

a) aluminijski prsteni za ugrijavanje, b) indukcijska prstenasta grijalica

Slika 4.37. Alati za demontau unutarnjeg prstena leaja grijanjem:

65

Ugradnja valjnih leaja- Prije ugradnje ep na koji dolazi leaj i kuite leaja treba
oistiti , pregledati i namazati uljem. Uljem se premae i leaj. Ugradnja leaja moe se
obaviti mehanikim i hidraulinim alatima, a prije ugradnje leaj se moe zagrijati
odgovarajuim grijalicama. Ugradnja konusnih leaja svih veliina i velikih leaja koji se
postavljaju na ljusku za izvlaenje moe se olakati ureajima za ubrizgavanje ulja pod
unutarnji prsten.
Ugradnja leaja na valjkasto sjedalo- ugradnja leaja u hladnom stanju moe se obavljati
- ekiem i podmetaem
- poklopcem leaja
- mehanikom ili hidraulinom preom
Osnovno to se mora postii pri ugradnji leaja je okomitost njegove nalijene plohe na
osovinu. Pri ugradnji leaja sila smije djelovati samo na onaj prsten koji se navlai ili uvlai, a
u svim prilikama kad je to mogue treba rabiti pree.
Grijanje leaja za ugradnju u toplom stanju izvodi se :
- u uljnoj kupci a)
- na indukcijskoj grijalici b)
- na ploi za grijanje c)
- pomou prstena za zagrijavanje d)

Slika 4.38. Naini zagrijavanja leaja

66

Temperatura zagrijavanja leaja ovisi o dosjedu koji je predvien za montau leaja, ali leaji
se uglavnom griju na temperaturu od 80 do 90 C . Zatvoreni leaji se ne griju jer bi iz njih
iscurila mast za podmazivanje.
Ugradnja leaja na stoasto sjedalo Na stoasto sjedalo ugrauju se leaji sa
stoastim provrtom unutarnjeg prstena i to:
- ekiem i podmetaem
- pritezanjem matice za osiguranje unutarnjeg prstena
- hidraulinom maticom
Postupak ugradnje moe se olakati zagrijavanjem leaja prije ugradnje ili ubrizgavanjem ulja
pod unutarnji prsten tijekom ugradnje. Tijekom pritezanja unutarnjeg prstena prsten se iri ,
pa povremeno treba provjeriti zranost u leaju.
Ugradnja leaja na ljusku za pritezanje obavlja se kljuevima za pritezanje matice na
ljusci ili hidraulinom maticom. S obzirom na to da se promjer unutarnjeg prstena pri
pritezanju ljuske iri, tijekom pritezanja je potrebno kontrolirati zranost u leaju. Zranost u
leaju propisuje proizvoa stroja. Olakavanje pritezanja ljuske omoguuje se zagrijavanjem
leaja.
Ugradnja leaja na ljusku za izvlaenje obavlja se podmetaem i ekiem , ploom s
vijcima, hidraulinom maticom s grijanjem ili bez grijanja leaja, a veliki leaji se mogu
postavit ubrizgavanjem ulja pod leaj, jer se za njih grade ljuske koje omoguuju
ubrizgavanje.
Brtvljenje leaja nakon ugradnje leaja treba ugraditi brtvu protiv proputanja
praine u leaj odnosno protiv proputanja ulja iz leaja. O namjeni brtve ovisi nain njezina
okretanja, ali se treba uvijek drati uputa proizvoaa. U nekim sluajevima izmeu brtve i
leaja postavlja se dodatni prsten tako da se brtva odmakne od leaja i brtvi na neoteenom
dijelu, a u nekim sluajevima na osovinu se mora postaviti ljuska (iri prsten) na kojoj e se
obavljati brtvljenje: Poprene brtve poeljno je ugraivati preama radi to jednolinijeg
potiskivanja brtve u otvor.

a) odmicanje brtve, b) ugradnja ljuske

Slika 4.39. Iskljuenje oteenosti osovine na mjestu brtvljenja
Zamjena spojki- Na strojevima i ureajima koristi se cijelim nizom stalnih, iskljunih i
ukljunih spojki. Vratila koja se rijetko rastavljaju spajaju se vrstim kolutnim ili koljkastim
spojkama, koje je nakon rastavljanja dovoljno samo oistiti i prema potrebi zatiti od korozije.
Za spajanje vratila koja se pri radu izduljuju koriste se uzduno pokretljive spojke , a za

67

spajanje vratila koja nije mogue dobro centrirati koriste se popreno pokretljive spojke. Kad
se istroe klizne povrine dijelova spojke , spojka se zamjenjuje novom. Pritom je vano
osigurati dobro podmazivanje dijelova koji se taru kako bi spojka trajala to dulje.

a) jednostavna uzduna, b)poprena spojka, c)uzduna zupana spojka kao sastavni dio
zupanika
Slika 4.40. Pokretljive spojke
Za ukljuivanje i iskljuivanje vretena obradnih strojeva radi promjene broja okretaja ili
posmaka najee se koriste vielamelne ukljuno-iskljune spojke. Te spojke prema nainu
ukljuivanja mogu biti mehanike, hidrauline, elektromagnetne ili zrane (pneumatske)Slika

1-vanjske lamele, 2-unutranje lamele, 3-potisni prsten, 4-nalijeni prsten, 5-matica za

ugaanje zranosti, 6-sigurnosni vijak, 7-uvrt za okretanje matice, 8-potisna poluga, 9-ogrlica,
10-vilica
4.41. Mehanika vielamelna tarna spojka
Tijekom rada troe se lamele spojke i poveava se zranost izmeu njih. Kad zranost postane
prevelika, spojka se prestane ukljuivati, pa zranost treba smanjiti. Zranost se smanjuje
pritezanjem matice 5 . Prije pritezanja te matice treba odviti uvrtni vijak 6 koji osigurava
maticu od okretanja. Nakon odvijanja osiguraa matica se zakrene do nailaska osiguraa do
slijedeeg provrta u nalijenoj ploi. Zakretanje matice obavlja se sve dok zranost na mjestu
mjerenja ne bude u odgovarajuim granicama. Kad se zranost vie ne moe podesiti zbog
istroenosti , lamele treba zamijeniti. Ako se pregledom spojke utvrdi da je zranost izmeu
ogrlice 9 i vilice 10 prevelika, vilicu i prsten treba popraviti. Popravak ogrlice obavlja se
finim tokarenjem ili bruenjem, a popravak vilice sastoji se od dviju operacija. Najprije se

68

vilica navari ili metalizira, a zatim se bruenjem obradi na tonu mjeru tako da s utorom
prstena ini dosjed H7f7. Poluge 8 s pomou kojih se potiskuju lamele se popravljaju
navarivanjem i bruenjem . Istroeni profili poluga se navare i poluge se bono oiste
bruenjem. Nakon toga se obrade otvori za svornjak te se kroz njih sve poluge spoje u jedan
paket. Poluge se poravnaju i slabo zavare jedna za drugu kako se pri buenju profila ne bi
pomicale. Bruenje profila poluga obavlja se na horizontalnoj brusilici profilnim brusnim
kolom. Kad je bruenje profila gotovo, poluge se rastave i oiste od srha. S obzirom na to da
je otvor za svornjak proiren, treba napraviti novi svornjak koji e s provrtom u poluzi initi
dosjed H7f6.
Zamjena zupanika obavlja se onda kade se zubi zupanika istroe ili kada se
polome.

a) Savijeno vratilo i oteeni zubi zupanika, b) oteenje zuba zupanika na zupaniku

spojke
Slika 4.42. Oteenje zupanika
Rastavljanje zupanika od osovina i vratila obavlja se izbijanjem klinova i izvlaenjem
zupanika pomou izvlakaa. Postavljanje zupanika obavlja se suprotnim redoslijedom od
rastavljanja, a nakon toga se provjerava uzduno i popreno odstupanje od sredinjeg
poloaja. Kada se utvrdi da je zupanik ispravno postavljen na vratilo, sklop se ugrauje u
stroj. Nakon toga moe se pojaviti nalijeganje i bona zranost. Bonu zranost ima smisla
provjeravati u sklopovima u kojih se bona zranost moe podeavati, to je vrlo est sluaj u
prijenosima pomou stoastih zupanika.

Slika 4.43. Mjerenje bone zranosti u valjkastom zupanom paru

69

Mjerenje bone zranosti u nekom zupanom paru obavlja se tako da se jedan zupanik
ukruti, a na drugi se privrsti poluga. Zakretanjem slobodnog zupanika letva e se zakretati i
slobodnim krajem pomicati ticalo komparatora. Veliina bone zranosti dobije se iz
slijedeeg izraza:
r l
rz
;
= ;
j=
l z
l
j-bona zranost, r-diobeni promjer zupanika (d/2), z- pomak kazaljke komparatora, ludaljenost kazaljke komparatora od sredita zupanika

70

5. PRIMJENA ODRAVANJA- OPERACIJE,

CIKLUSI I PRIMJERI
5.1. Operacije koje su sadrane u pregledima i popravcima
U cjelini 2.4. spomenute su aktivnosti odravanja i njihova znaenja, a u ovoj cjelini
vidjet e se to svaka od njih obuhvaa.
1) Kontrolnim pregledom se utvruje:
-sposobnost sredstva za rad za odreenu proizvodnju
- sigurnost tih sredstava za okolinu
Kontrolne preglede obavljaju posebno obueni strunjaci iz slube odravanja
2) Preventivni pregled slui da se utvrde kvarovi i oteenja stroja, bez demontae jer
je svaka demontaa potencijalni izvor oteenja, kvara i zastoja.
Preventivni pregled alatnog stroja obuhvaa:
1. skidanje i otvaranje poklopca na sklopovima
2. podeavanje zranosti izmeu vretena i matica
3. podeavanje zranosti radnog vretena
4. provjeru ukljuivanja prijenosnika i pomonih kretanja
5. podeavanje spojki i konica
6. provjeru lakoe gibanja pokretnih dijelova i provjeru horizontalnosti stroja
7. pregled elemenata u zahvatu
8. podeavanje prednapona opruga
9. ienje pokretnih vijanih parova
10. provjeru ispravnosti graninika i prebacivaa
11. ienje lanaca i remenja, provjeru stanja i zategnutosti
12. pregled sustava za hlaenje i podmazivanje
13. pregled sigurnosnih ureaja za zatitu pri radu
14. pregled hidropneumatske instalacije
15. zamjenu ulja
16. provjeru uzemljenja
3) Mali popravak ima opseg radova 15-20% velikog popravka, a obuhvaa slijedee:
1. djelomino demontiranje stroja i detaljno demontiranje sklopova koji se najvie troe
2. ienje stroja i demontiranih dijelova
3. demontaa glavnog vretena, ienje epova glavnog vretena, grecanje kliznih leaja
prema potrebi, montau i podeavanje zranosti glavnog vretena
4. zamjenu elemenata tarnih spojki i konica, podeavanje zranosti
5. ienje i zamjenu istroenih zupanika
6. ienje naprava za noenje alata, zamjenu i podeavanje njihovih istroenih dijelova
7. grecanje oteenih klinova za podeavanje zranosti
8. ienje navojnih vretena suporta i zamjenu istroenih matica
9. podeavanje zranosti upravljakih ruica
10. zamjenu istroenih elemenata koji ne mogu izdrati do slijedeeg popravka
11. popravak zatitnih ureaja u zoni neposredne obrade (zatita od strugotine)
12. ienje suporta i stupova, grecanje oteenih povrina
13. zamjenu ulja u hidraulinom sustavu za podmazivanje
14. podeavanje zranosti izmeu kliznih dijelova
15. podeavanje prednapona opruga

71

16. provjeru ispravnosti graninika i prebacivaa

17. pregled i popravak sustava za hlaenje
18. pregled i popravak hidropneumatskih sustava
19. evidenciju istroenih elemenata koje treb popraviti pri slijedeem zahvatu
20. provjeru geometrijskih tonosti prema standardu
21. provjeru rada stroja pri praznom hodu i optereenju
22. provjeru bunosti i vibracija hidrosustava
4) Srednji popravak obuhvaa 50 % opsega glavnog popravka. Ako nije rije o
glomaznim strojevima , oni se skidaju s temelja i prenose u radionice za odravanje.
Srednji kao i mali popravci se unaprijed planiraju u sklopu preventivnog odravanja a
obuhvaa:
1. djelomino rastavljanje stroja
2. odmaivanje i pranje rastavljenih dijelova
3. bruenje epova glavnog vretena i grecanje leaja
4. popravak ili zamjenu vretena i vratila
5. zamjenu svih kotrljajuih leaja kojima je proao vijek trajanja
6. zamjenu istroenih lamela na spojkama i konicama
7. zamjenu istroenih zupanika
8. popravak ili zamjenu istroenih navojnih vretena i matica
9. popravak ili zamjenu mehanizama za uzduno i popreno gibanje
10. popravak ili zamjenu oteenih elemenata za privrivanje
11. zamjenu ili bruenje klinova i letava za podeavaje zranosti
12. popravak radnog vretena
13. pregled pumpe za hlaenje i armature
14. ienje i pregled elemenata koji se ne skidaju sa stroja
15. popravak sustava za podmazivanje
16. kontrolu bruenih i grecanih povrina , te bruenje i grecanje prema stupnju oteenja
17. popravak ili zamjenu oteenih zatitnih limova i ureaja
18. provjeru funkcioniranja sklopova prije montae i montau
19. zatitu od korozije
20. podmazivanje svih kliznih povrina
21. ispitivanje stroja u svim hodovima bez optereenja i pri punom optereenju
22. ispitivanje geometrijske tonosti prema standardu
5) Glavni popravak obavlja se radi zamjene ili popravaka dijelova s najduljim radnim
vijekom, radovi su opseniji a obuhvaaju:
1. potpuna demontaa stroja do razine dijelova
2. pranje i ienje svih dijelova
3. vizualni pregled svih dijelova i kontrola istroenosti prema potrebi
4. utvrivanje ispravnosti nakon prethodnog pregleda
5. popravak ili zamjena glavnog vretena i njegovih leaja
6. zamjena svih istroenih-oteenih dijelova: vratila, osovina, svornjaka, kliznih i
kotrljajuih leaja
7. zamjena istroenih lamela na spojkama i konicama
8. zamjena svih istroenih zupanika
9. zamjena steznih elemenata
10. zamjena ili popravak vodeih vretena
11. zamjena klinova i letava za podeavanje zranosti
12. popravak sustava za hlaenje i pripadajue armature
13. zamjena pumpe za podmazivanje i popravak armature

72

14. grecanje svih kliznih povrina

15. obrada T-utora na radnim stolovima
16. popravak zatitnih limova
17. montaa stroja uz provjeru funkcioniranja sklopova
18. podmazivanje stroja i priprema za rad
19. bojenje stroja radi zatite od korozije
20. ispitivanje geometrijskih tonosti stroja prema ispitnoj karti
21. ispitivanje radnih tonosti prema ispitnoj karti
22. zamjena svih oteenih tablica s natpisima na stroju
23. moderniziranje stroja
24. kompletiranje stroja detaljima koji nedostaju (drke komadnih ruica)

5.2. Planiranje ciklusa odravanja alatnog stroja

Ciklus odravanja za alatne strojeve do 10 tona sastoji se od 9 pregleda (P), est malih
popravaka (M) i dva srednja popravka (S), prikazano je na slici 2.3.. Na osnovi sheme
odravanja moe se izraunati ukupno vrijeme trajanja ciklusa odravanja uzevi u obzir
vrijeme izmeu dva popravka:
T=(1+nM+nS) t (sati)
, a uzevi u obzir vrijeme izmeu popravka i pregleda:
T=(1+nM+nS+nP) t0 (sati).
Pritom je:
T=razdoblje ciklusa odravanja(sati)
nM-broj malih popravaka (M) u ciklusu
nS- broj srednjih popravaka (S) u ciklusu
nP- broj pregleda (P) u ciklusu
t- vrijeme izmeu dva popravka (sati)
t0- vrijeme izmeu popravka i pregleda (sati)
Iz danih uzoraka moe se izraunati vrijeme izmeu dva popravka(t) ili vrijeme izmeu
popravka i pregleda (t0):
T
T
t=
t=
( sati ),
( sati ) ;
1 + nM + n S
1 + nM + n S + n P
Za alatne strojeve nM=6; nS=2, nP=9.
Uvrtavanjem u ove formule dobije se:
T
T
t = ( sati ) ;
t = ( sati ) ;
18
9
Tablica 5.1. Iskustveni podaci za (T), (t) i (t0)- prosjeno vrijeme:
Masa stroja
T (sati)
t (sati)
do 10 t
26 000
2 800
vea od 10 t
23 000
2 500

t0 (sati)
1 600
1 250

73

Duljina ciklusa odravanja moe se tonije izraunati pomou iskustvenog predloka:

T=Kp Km Ke Kt 26000+8 (ti+tS nS + tM nM) Sm R (sati)
Pri tom je:
Kp- koeficijent tipa proizvodnje (1.0- masovna i velikoserijska, 1.3- serijska, 1.5- maloserijska
i pojedinana
Km- koeficijent materijala koji se obrauje (0,9-elik, 0,8-sivi lijev i bronca, 0,75- aluminij i
njegove slitine)
Ke- koeficijent uvjeta eksploatacije (0,8-teki uvjeti, 1,0-normalni uvjeti, 1,4-vrlo povoljni
uvjeti
Kt-koeficijent teine stroja (1,0-masa stroja do 2 tone, 1,35- masa stroja od 2-10 tona, 1,7masa stroja vea od 10 tona)
26 000- srednja vrijednost ciklusa odravanja
ti- koeficijent vremena iskljuenja stroja radi generalnog popravka
1,0 za R<5 ili 1,25 za R>5
tS- koeficijent vremena iskljuenja stroja radi srednjeg popravka tS=0,6
tM- koeficijent vremena iskljuenja radi malog popravka
Sm- broj smjena rada stroja
R- sloenost odravanja
Sloenost odravanja stroja (R) je broj koji pokazuje koliko je puta neki stroj kompliciraniji
za generalni popravak od stroja koji je uzet za usporedbu. Sloenost odravanja izraava se
jedinicama odravanja (JO), a vrijednost jedne jedinice odravanja iznosi 60 sati. Za
usporedbu se uzima stupna builica s remenskim pogonom, za iji je generalni popravak
potrebno 60 sati rada (1 JO=60 sati rada)
Tablica 5.2. Sloenost odravanja nekih strojeva :
Redni broj
Naziv stroja
1.
Vertikalne blanjalice
2.
Kratkohodne blanjalice
3.
Dugohodne blanjalice
4.
Univerzalne tokarilice
5.
Karusel tokarilice
6.
Revolver tokarilice
7.
Automatske jednovretene tokarilice
8.
eone tokarilice
9.
Stupne builice
10.
Radijalne builice
11.
Univerzalne glodalice
12.
Horizontalne glodalice
13.
Vertikalne glodalice
14.
Mehanike pile
15.
Hidrauline pile
16.
Univerzalne krune brusilice
17.
Brusilice za ravno bruenje
18.
Ekscentarske pree
19.
Tarne pree
20.
Hidrauline pree

R (JO)
8-17
6-9
10-14
6-20
18-42
8-18
10-16
13-22
1-15
6-11
5-13
5-11
9-12
5-6
8-10
14-17
11-14
4-16
5-19
9-17

74

Ukupno vrijeme za popravak stroja dijeli se na runo i strojno. Za planirane popravke taj je
odnos 3:2 u korist runog vremena (60%:40%).
Primjer planiranja ciklusa odravanja odreenog tokarskog stroja:
Podaci:
- sloenost odravanja R=10
- rad u dvije smjene- Sm=2
- velikoserijska proizvodnja- Kp=1
- obrada elika- Km=1
- masa stroja -10t- Kt=1
-za R>5- ti=1,25
-ts=0,6
- tm= 0,25
1. Vrijeme ciklusa odravanja T
T=Kp Km Ke Kt 26000+8 (ti+tS nS + tM nM) Sm R
T=0,1 0,9 1 1 26000+ 8 (1,25 + 0,6 2 + 0,25 6) 2 10
T=24 032 (sati)
Za rad u jednoj smjeni godinje se utroi oko 2000 sati, odnosno za rad u dvije smjene oko
4000 sati. Prema tome, vrijeme ciklusa odravanja u godinama iznosi:
24032
T=
= 6..........T = 6( godina )
4000
Generalni popravak treba obaviti svake 6. godine
2. Vrijeme izmeu dva popravka-t
T 24032
t= =
= 2670( sati )
9
9
Vrijeme (t) iskazano mjesecima
2670
t=
= 8,02..............t = 8(mje sec i );
4000 / 12
Vrijeme izmeu popravaka iznosi 8 mjeseci.
3. Vrijeme izmeu popravka i pregleda t0
T
t 2670
t0 =
= =
= 1335( sati )
18 2
2
U mjesecima:
1335
8
t0 =
= = 4(mje sec a )
4000 / 12 2
Na osnovi izraunanih vremena moe se napraviti tablica aktivnosti odravanja po godinama i
mjesecima:
Tablica 5.3.
Preventivne akt.
Mjeseci
Godina

P,M,P
4,8,12
2002.

P,M,S
4,8,12
2003.

P,M,P
4,8,12
2004.

M,P,S
4,8,12
2005.

P,M,P
4,8,12
2006.

M,P,G
4,8,12
2007.

75

4. Vrijeme potrebno za obavljanje glavnog popravka

TG=JO R= 60 10 =600..TG=600 sati
Runo vrijeme ( 60%)
TGR= 0,6 TG= 0,6 600TGR=360 sati
Strojno vrijeme (40 %)
TGS=0,4 TG =0,4 600 .TGS=240 sati
5. Aktivnosti i planirana vremena pri generalnom popravku stroja
Tablica 5.4. (Vremena su orijentacijska )
Radovi
Naziv rada
Vrijeme (h)
1.
Ispitivanje funkcionalnosti stroja i sastavljanje zapisnika
4
2.
Potpuna demontaa stroja, pregled dijelova i utvrivanje kvarova
40
3.
ienje i pranje svih dijelova
16
4.
Izrada tehnike dokumentacije za oteene dijelove
10
5.
Uklanjanje oteene boje
8
6.
Nabava materijala i rezervnih dijelova
50
7.
Obrada oteenih dijelova
290
8.
Popunjavanje ulegnua i neravnina kitom
8
9.
Bruenje i bojanje temeljnom bojom
10
10.
Bojanje predlakom
3
11.
Bruenje kliznih staza na postolju
4
12.
Grecanje kliznih dijelova suporta
30
13.
Podeavanje kutije suporta konzole Nortonove kutije
10
14.
Lakiranje
4
15.
Montaa reduktora i vretenita s probom
20
16.
Podeavanje radnog vretena kliznim stazama
16
17.
Montaa Nortonove kutije s probom
16
18.
Montaa suporta s probom
20
19.
Montaa konjia i podeavanje prema radnom vretenu
10
20.
Montaa sustava za hlaenje-proba
4
21.
Obrada probnih uzoraka
4
22.
Ispitivanje stroja pri radnom optereenju, postavljanje tablica i
8
oznaka te predaja kontroli
23.
Zavrno bojenje ukrasnih i popravak oteenih povrina
5
24.
Elektriarski radovi
10
1.-24.
UKUPNO
600

76

5.3. Primjena odravanja na primjerima alatnih strojeva

PR-1.
Pinnacle LV 85 obradni centar primjena odravanja

Slika 5.1. CNC obradni centar pinnacle LV85(Tajvan)

1. Slijedei dijelovi su pokretani zrakom:
a. Pomicanje magazina lijevo-desno
b. Pomicanje ruke gore-dolje
c. Stezanje/otputanje alata
d. Ispuhivanje unutar glave
e. Ispuhivanje tokom rada
2. Regulator filtera i podmazivanje (dijelovi)
a. Regulator pritiska
b. Pokaziva pritiska
c. Filter
d. aica za vodu
e. Ventil isuivanja
f. Regulator podmazivanja
g. Ventil mikser
h. ep podmazivaa
Slika 5.2. Dijelovi stroja
Podii regulator pritiska kako bi se podesio pritisak. Okretati u smjeru kazaljke na satu za
pojaavanje pritiska i obratno za smanjenje. Postaviti pritisak u rasponu od 6 7 kg/cm2.
Pritisak za ispuhivanje glave je 1 kg/cm2.
Svakodnevno odvrnuti ventil isuivanja kako bi se ispustila voda iz sistema.
Potreban je veliki zrani kompresor sa vodenim filterom. Raspon pritiska kompresora od 6 8
kg/cm2.

77

Pogled sa strane:

Slika 5.3. Shema pneumatike

78

Sistem hlaenja

Slika 5.4. Shema podmazivanja

Kapacitet sistema je 150 litara

1. Tip hlaenja ovisi o uvjetima rada. Pogledati katalog dobavljaa tekuine za hlaenje
2. Ne dopustiti da metalne strugotine uu u sistem
3. Provjeravat koliinu tekuine u rezervoaru i ne dopustiti da padne ispod minimalne
razine
4. Periodino istiti rezervoar i filter sistema
Ulje za hlaenje glave
1. Razlika u temperaturi: postaviti razliku izmeu sobne i uljne temperature izmeu 9,9C i +9,9C
2. Temperatura ulja mora biti izmeu 0C i 40C
Odravanje
1. Dnevno odravanje
a. Maknuti strugotine, prainu, vodu sa i iz stroja
b. Oistiti klizne staze
c. Oistiti teleskopske zatite
d. Oistiti, paljivo, elektronske dijelove
e. Oistiti rupu glave
f. Oistiti radni prostor oko maine
g. Oistiti prekidae i vanjske granine prekidae
h. Provjeriti pritiske zraka i ulja
i. Provjeriti podmazivanje kliznih staza
j. Provjeriti ispuhivanje glave
k. Provjeriti tekuinu za hlaenje
l. Oistiti alate u magazinu
m. Premazati radni stol uljem protiv re
n. Ispustiti vodu iz zranih filtera

79

2. Tjedno odravanje
a. Kao i dnevno odravanje
b. Oistiti i po potrebi zamijeniti filtere zraka
c. Provjeriti poetne pozicije svake osi
d. Provjeriti glavu, magazin i ostale dodatke
3. Mjeseno odravanje
a. Isto kao i tjedno odravanje
b. Oistiti sve strojne dijelove osim onih od visokog napona
c. Provjeriti nivelirajue vijke
d. Provjeriti stabilnost kliznih staza
e. Provjeriti spojke, ahure, izvode, filtere i vijke hidraulinog sistema
f. Provjeriti zatite i po potrebi ih zamijeniti
g. Provjeriti sve kablove
h. Provjeriti releje, vremenske prekidae i sl. I provjeriti jesu li dobro sklopljeni
i. Oistiti i ispustiti vodu iz sistema za hlaenje
j. Provjeriti NC upravljanje
4. Polu godinje odravanje
a. Isto kao i mjeseno
b. Oistiti ormar od struje vakuum istaem
c. Provjeriti i dodati mast na lanane prijenose
d. Provjeriti ulje u cilindrima
e. Provjeriti ulje u ATC-u
f. Oistiti visoko naponske prekidae
g. Promijeniti hidraulino ulje i ulje za podmazivanje glave
h. Provjeriti elektro-motore
i. Provjeriti i provesti testiranje programa
j. Oprati pumpu za podmazivanje
k. Napraviti izmjere osi i po potrebi podesiti ih
l. Provjeriti servo-motore od osi
PR.-2 Hidraulina prea DK S 200
Primjena odravanja i podmazivanja
Tablica 5.5. Plan odravanja
to

Kada

ienje

Tjedno

Kontrola hidraulikog ulja

Tjedno

Mijenjanje hidraulikog ulja

Godinje

Hidrauliki sistem

Godinje

istiti stroj jednom tjedno kako bi bio to efikasniji u radu.

Iskljuiti stroj iz napajanja strujom

Paziti da nitko ne moe ukljuiti stroj zbog Vae osobne sigurnosti

Dobro oistiti sve sjajne povrine (npr. klip)

Ne koristiti za ienje nikakva sredstva bazirana na nafti ili ako su korozivna

Podmazati sve potrebne dijelove

80

Odravanje hidraulike
Hidraulika ulja mogu biti opasna za ljudsku kou. Izbjegavati to vie direktan kontakt sa
uljem. Poslije odravanja, oistiti od ulja sve kontaktne dijelove (prekidai, ruice).

Barem jednom tjedno provjeriti razinu ulja na pokazivau koji se moe nai na
rezervoaru.

Ako je razina ulja ispod doputene, nadoliti odgovarajue ulje.

Svakih 6 mjeseci promijeniti filtre ulja u rezervoaru ulja i oistiti rezervoar po potrebi

Mijenjati ulje barem jednog godinje

Provjeriti vijke, brtve, cilindre, ventile i po potrebi ih zamijeniti

Jednom godinje: Provjeriti ima li vidljivih oteenja, provjeriti radni pritisak,
provjeriti klip i spojeve, provjeriti ulje

Slika 5.5 Hidraulina prea

81

PR.-3 ALFA glodalica XZ 6350 ZA

Podmazivanje
1. Ulje za podmazivanje mora biti isto, ne smije biti kiselo i ne smije imati previe
krutih estica.
2. Mjenjaka kutija i sustav posmaka podmazivati uljem sa viskozitetom 46.
3. Glavni vijci, leite stola, koljenasta leita, klizne plohe i sl. podmazivati etiri puta
dnevno.
4. Promijeniti ulje mjenjake kutije i sustava posmaka jednom godinje (minimalno).

Slika 5.6. Mjesta podmazivanja glodalice

82

Slika 5.7. Glodalica ALFA XZ 6350 ZA

Sistem hlaenja
Sistem se sastoji od pumpe i rezervoara postavljenih u bazu stroja. Po potrebi moete
promijeniti smjer kako je postavljen sistem.
Postavljanje stroja
1. Stroj bi trebao biti uvren u pod (beton) kako bi ostao precizan i stabilan. Postaviti
ga na vrstu podlogu i na antivibracijske papue.
2. Nivelirati stroj tako da je stol unutar tolerancije od 0,025/200 duinski i krino.
3. Prije prvog paljenja oistiti stroj od zatitnog antikorozivnog ulja. Zatim podmazati
dijelove stroja i naliti ulje u mjenjaku kutiju i sistem posmaka do oznaene granice.
4. Prije ukljuivanja stroja u struju, provjeriti zadovoljava li sistem parametre potrebne
za stroj. Ako zadovoljava, nakon ukljuivanja, provjeriti vrti li se motor u pravilnom
smjeru.

83

5. Ne smije se osovinu zavrtiti odmah na visokim brzinama, nego zavrtiti najprije na

najmanjoj brzini i pustite da se stroj zagrije. Zatim polako poveavati brzinu. Taj
proces bi trebao trajati 30 minuta.
Rad na stroju i operativno odravanje
1. Promjene brzina osovina po potrebi (ovisno o materijalu i vrsti obrade) promijeniti
brzinu vrtnje osovine pomou ruke na mjenjakoj kutiji.
2. Kod glodanja, ne raditi sa maksimalnom silom i stegnuti svaki pomian dio koji se ne
treba pomicati za posao koji trenutno radite.
3. Pri horizontalnom glodanju, postaviti stol to blie stupu i ne postavljati alat kojim se
radi to manje izvan glave.
4. Odravanje
a. Maknuti sve smee oko stroja
b. Maknuti metalne strugotine sa stola, kliznih staza
c. Podesiti kajle kliznih staza
d. Uvrstiti sve vijke na ruicama
e. Podesiti vijke za podeavanja i vijke za prazni hod
Tablica 5.6. Potencijalni problemi u radu glodalice
Problem
Uzrok
1. Lo kontakt na prekidau
Osovine se ne vrti
2. Problem na motoru
Prekida je na krivoj
Krivi smjer rotacije
poziciji
1.Kajla je pretijesno
postavljena
Stol, krini/duinski hod
2.Nepravilan prazan hod
teko rade
vijaka
3.Podmazivanje je
nedovoljno
1.Stroj je nestabilan
Pojavljuju se vibracije
2.Pri radu je stroj nestabilan
Leaj u mjenjakoj kutiji
je vru

Leaj osovine je vru

Nema dovoljno ulja

1.Nema dovoljno
podmazivanja
2.Postavljenje je pretijesno
3.Dugo radi na visokim
brzinama

Rjeenje
1.Provjeriti prekida
2.Popravite ili promijenite
motor
Promijeniti poziciju
1.Otpustiti kajlu
2.Podesiti vijak
3.Provjerite podmazivanje
1. Uvrstiti ga
2. Postaviti potrebnu brzinu
ovisno o materijalu i alatu
Doliti ulje
1.Podmazati
2.Podesiti
3.Raditi lake/manji okretaji
i dubina glodanja

84

Tablica 5.7. Preventivno odravanje

Period
1. Obavezno podmazati svaki dio prije paljenja
stroja
Dnevno

2.Otpustiti stezae i oistiti stroj nakon

uprorabe
3.Iskljuiti struju nakon uporabe
1.Provjerite sve kajle i podesiti ih po potrebi

Mjeseno
2.Provjeriti prazaninu meu vijcima, maticama
i podesiti po potrebi
1.Provjerite paralelnosti i nivelaciju stroja
Godinje
2.Provjeriti kablove, utikae, prekidae i sl.

85

6. ZAKLJUAK O ORGANIZACIJI SUSTAVA

ODRAVANJA
Ovaj zavrni rad govori kako organizaciju sustava odravanja ne smijemo zanemarivati
mislei samo na zaradu koju ostvarujemo radom na alatnim strojevima. Kako ne bi
proizvodnja stala i izgubili se dogovoreni ugovori odreeni vremenom odravanje u
proizvodnom pogonu treba biti stalno u prisutnosti. Organizacija odravanja je sve prisutnija
zbog strojeva koji su sve moderniji i kompleksnije napravljeni pa je mogunost kvara vea.
Bitno je imati kvalificirano osoblje kako bi se kvar to bre uklonio ili kako uope ne bi dolo
do kvara ako se otkrije na vrijeme. Kvar stroja koji vodi do zastoja utjee i na psiholoko
stanje radnika koji je poslije izloen pritisku kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme. Zbog
toga odravanju treba pristupiti savjesno kako bi se odrala planirana proizvodnja i radna
stabilnost tvrtke bez unutarnjih sukoba.
U Hrvatskoj to se tie naina odravanja jo uvijek je u prednosti korektivno odravanje nad
preventivnim radi trokova i zastoja . Meutim kada doe do kvara tada se trokovi iz dana u
dan poveavaju radi sve duljeg zastoja pa prijelaze trokove preventivnog odravanja. Na
praksi sam vidio kako proizvodna poduzea zovu slube odravatelja u otklanjanje kvara ve
kad se kvar dogodi , a ne kada dolazi vrijeme za redovni servis i zamjenu dijelova kada im
istjee radni vijek. Kod nabave novih strojeva potrebno je prikupiti podatke o vremenu
isporuke doknadnih dijelova, mogunosti agregatne zamjene i brzog popravka , da li su
primijenjeni standardni alati, dijelovi i materijali, osjetljivost opreme na okolinu i koji su
zahtjevi za preventivne preglede i podmazivanje. Bitno je prikupiti i dokumentaciju
proizvoaa odnosno preporuke kojih se treba pridravati sve do tada kada se alatni stroj ne
odlui zamijeniti novim. Kako je proizvodnja u Hrvatskoj pojedinana i maloserijska
doputaju se zastoji , meutim u veim pogonima gdje je bitno ispuniti proizvodnu kvotu
odravanju se pristupa preventivno izvan radnog vremena stroja kako ne bi dolo do zastoja
koji mogu ne samo umanjit proizvodnju ve naruitelj se zbog neispunjenja plana obratiti
konkurenciji koja je sve nemilosrdnija. Koliko je odravanje bitno govori injenica da treina
od ukupno svih poduzea koja su zatvorena ili propala zbog nepravilnog odravanja, treina
njih propadne zbog starih tehnika i nemogunosti modernizacije , dok treina zbog pogreaka
i prijevara u rukovodstvu (loa privatizacija).
Obradne i druge strojeve treba odravati prema preporuci proizvoaa i prema godinjem
planu odravanja. Sve zahvate na strojevima treba uredno evidentirati u tablici ciklusa
odravanja , a sve preglede i popravke treba obavljati prema razraenim tehnolokim
postupcima. Ako se u tehnolokim postupcima primijete nedostaci ili neloginosti, obavezno
treba zatraiti savjet od pripreme odravanja ili od proizvoaa stroja. Upute o tekuem
odravanju strojeva koje se nalaze u opisu uporabe strojeva katkad su ture informacije o
poslovima odravanja koje se provode dnevno, tjedno, mjeseno i godinje. Kad se utvrdi
kvar stroja ili je vrijeme malom, srednjem ili velikom popravku, stroj se izdvaja iz
proizvodnje radi popravljanja. Tehnika priprema rada priprema radnu dokumentaciju te
pregledava i dopunjuje tehnoloku dokumentaciju. Rasporeivanjem i slanjem dokumentacije
zapoinju radovi na stroju. U radionici odravanja rasporeuju se poslovi i formiraju timovi
strunjaka. Poslovoa izdaje radne naloge i kasnije koordinira rad.

86

7. LITERATURA
- Ferdo Razumovi: Eciklopedija strojeva, kolska knjiga, Zagreb, 1977.
- Edo Hercigonja: Strojni elementi I. i II. dio, kolska knjiga, Zagreb, 1986.
- Niko Majdadi : Strategije odravanja i informacijski sustavi odravanja, Strojarski
fakultet ,
Slavonski Brod, 1999.
- Ivo ala , podloge sa predavanja iz kolegija Odravanje, FSB u Zagrebu
- SKF prirunik za odravanje leaja, SKF, Zagreb, 1996.
- ime avar: Obrada metala odvajanjem estica 1 i 2,kolska knjiga , Zagreb, 1990.
- Koroman-Mirkovi: Hidraulika i pneumatika, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
- Zoran Kalini: Odravanje alatnih strojeva, kolska knjiga, Zagreb, 1997.
- Rudolf Zdenkovi: Atlas alatnih strojeva, Sveuilite u Zagrebu FSB, Zagreb, 1991.
- Zoran Kalini: Tehnologija strojobravarije, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
- Emil Rejec: Terotehnologija, Informator, Zagreb , 1974.
- www.hatz.hr
- www.knuth.de
- Branimir Mili: lanak- Alatni strojevi, razvoj industrije i gospodarstva

87