MOSKVA

SADRAJ

1. UVOD..............................................................................................................................3
2. PRIRODNA OSNOVA....................................................................................................4
2.1. Reljef.................................................................................................................4
2.2. Klimatska obiljeja...........................................................................................5
2.3. Hidrogeografska obiljeja.................................................................................5
2.4. Biogeografska obiljeja.....................................................................................6
3. DRUTVENA OSNOVA................................................................................................7
3.1. Kulturne ustanove.............................................................................................7
3.2. Kulturna batina na UNESCO-voj listi.............................................................9
4. SMJETAJNI KAPACITETI I TURISTIKI PROMET.................................. ............12
4.1. Turistiki dolasci i turistika potronja...........................................................12
4.2. Smjetajni kapaciteti i noenja........................................................................14
5. ZAKLJUAK................................................................................................................16
6. LITERATURA...............................................................................................................17

1. UVOD

Moskva je svjetski poznata metropola i najvaniji grad Rusije. Osim to je glavni i najvei
grad ove drave, znaajno je politiko, poslovno, financijsko, obrazovno, vjersko i kulturno
sredite. Moskva je ujedno i najvanija turistika destinacija u Rusiji to potvruje
statistikim podatcima o turistikim kretanjima koje ostvaruje ve dui niz godina. Time se
njezin znaaj dodatno potvruje.
Cilj rada je analizirati temeljna geografska obiljeja i kulturno-povijesnu batinu
spomenutoga grada, te istraiti njegov znaaj s aspekta turizma. Svrha rada je potvrditi
izniman znaaj Moskve na regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, te potvrditi poetnu
hipotezu.
Rad se sastoji od tri poglavlja pored uvoda i zakljuka. Prvo poglavlje iznosi obiljeja
prirodne osnove Moskve. U drugom poglavlju govori se o drutvenoj osnovi Moskve u kojoj
prevladavaju kulturne ustanove, a kulturna batina na listi UNESCO-a ini Moskvu
prepoznatljivom na meunarodnoj razini. Time se nastoji zorno predoiti jedinstvenu osnovu
za formiranje prepoznatljive turistike ponude. Posljednje poglavlje iznosi kljune pokazatelje
turistike statistike na razini Rusije i Moskve kao glavne turistike destinacije.
Za potrebe ovoga rada koritene su sljedee metode istraivanja: empirijska metoda
istraivanja dostupne literature i ostalih izvora podataka, metoda analize i sinteze prikupljenih
informacija o predmetnoj temi, metoda komparacije podataka, te deskriptivna metoda kojom
je oblikovan predoeni tekst.

2. PRIRODNA OSNOVA
2

Prirodna osnova predstavlja temelj za razvoj turizma i formiranje turistike ponude neke
destinacije. Ona podrazumijeva klimatske uvjete, geomorfoloka obiljeja (reljef),
hidrografska obiljeja (more, jezera, rijeke...), te biogeografske elemente (flora i fauna).
Uzimajui u obzir da je prirodna osnova preduvjet i osnovni resurs za formiranje turistike
ponude i razvoj turizma u nekoj destinaciji, smatra se osobito znaajnim istraiti njeno
postojanje na predmetnom primjeru.

2.1. Reljef
Grad Moskva pripada centralnom europskom dijelu Rusije, a smjetena je na oko 120 metara
nadmorske visine. Europski dio Rusije obiljeava Istonoeuropska ravnica s nizinskim
reljefom. Kroz ovu nizinu protjee rijeka Volga koja je ujedno i najvanija rijeka u dravi. Od
sjevera prema jugu proteu se pojasevi crnogorine ume, mijeane ume, prijelazne umskostepske zone, te stepa koja je prekrivena plodnom crnicom pa predstvalja vrlo vano podruje
ovoga teritorija (www.znanje.org, 2015). Moskva je smjetena na obali istoimene rijeke koja
se protee u duini od oko 503 km (sl. 1).

Slika 1. Moskva geografski poloaj

(Izvor: www.znanje.org , 2015.)
2.2. Klimatska obiljeja

Moskva je u podruju umjerene kontinentalne klime sa toplim i vlanim ljetima, te dugim i

hladnim zimama. Tijekom ljetnih mjeseci temperatura se kree oko 23 C, ali mogui su i
naleti topline pa temperatura raste i do 30 C. Prosjena temperatura zimi iznosi -10 C.
Najvea koliina padalina je tijekom ljetnih mjeseci (sl.2). (http://www.wetterkontor.de,
2015.).

Slika 2. Temperature i padaline po mjesecima u Moskvi

(Izvor: http://www.wetterkontor.de, 2015.)

2.3. Hidrogeografska obiljeja

Rijeka Moskva (sl. 3) se tijekom studenog i prosinca, pod djelovanjem izrazito niskih
temperatura, smrzne, te se tek krajem oujka pone odmrzavati. Ovo podruje bilo je
naseljeno jo u kamenom dobu o emu svjedoe pronaeni ostatci iz neolitikih naseobina.
Zbog uestalih poplava izgraeno je nekoliko brana, koje su bile prilino neuinkovite, pa se
u prvoj polovici 20. stoljea gradi kanal Moskva-Volga. Preko ove rijeke sagraeno je vie od
50 mostova, od ega je njih 20 na podruju grada Moskve. S aspekta turizma i turistike
ponude, rijeka Moskva ima znaajnu ulogu. Nude se izleti brodom po spomenutoj rijeci ime
se turistima omoguuje upoznavanje kulturno-povijesnog centra (www.enciklopedija.hr,
2015.).

Slika 3. Rijeka Moskva

(Izvor: www.russia.hr, 2015.)

2.4. Biogeografska obiljeja

Istonoeuropska ravnica, koja pokriva oko 40% europskog kontinenta, istie se
kontinentalnom klimom koja na sjeveru prelazi u polarnu, a uz crnomorsku obalu u
mediteransku klimu. Moe se rei da je ovo podruje, gledano s aspekta Rusije, najpogodnije
za razvoj turizma. Prosjena visina je 170 m, a najvii dio iznosi 347 metara . Na ovome
podruju (od sjevera prema jugu) redaju se crnogorina ume, mijeana ume, umsko-stepske
zone, te stepa. Nizinom protjee rijeka Volga koja je najvea rijeka u nizni i najvanija rijeka
Rusije. ivotinjski svijet u spomenutim umama je raznolik. Sjeverniji dijelovi pruaju dom
za losove, sobove, smee medvjede, lisice i kune, dok oni juni dijelovi udomljavaju divlje
svinje i srne. Ptiji svijet ovoga podruja obiljeavaju jastrebovi, dralovi i orlovi
(http://www.skole.hr/, 2015.).

3. DRUTVENA OSNOVA

Od iznimnog znaaja je postojanje kulturne batine u nekoj destinaciji jer se time podie
kvaliteta turistike ponude i atraktivnost same destinacije. Moskva obiluje antropogenim
atrakcijama i bogatom kulturno-povijesnom ostavtinom. Takoer, Moskva ima i kulturnu
batinu koja se nalazi na listi zatite UNESCO-a, to dodatno obogauje turistiku ponudu
grada i ini ovaj grad prepoznatljivim na globalnoj razini.

3.1. Kulturne ustanove

Moskva se moe pohvaliti mnogim muzejima, galerijama,te kazalitima koji ine dio
turistike ponude. Meu spomenutima su:

Tretjakovska galerija i Nova Tretjakovska galerija;

Pukinov muzej lijepih umjetnosti;

Muzej Andreja Rubljova;

Muzej orijentalne umjetnosti i kulture;

Muzej ruske narodne umjetnosti;

Politehniki muzej;

Povijesni muzej;

Sredinji muzej revolucije;

Boljoj teatar i ostali (Natek i Natek, 2003).

Od navedenih kulturnih ustanova, turistima su posebno zanimljive Tretjakovska galerija,

Pukinov muzej lijepih umjetnosti i Boljoj teatar. Stoga se iste u nastavku detaljnije razlau.
Tretjakovska galerija jedan je od najveih muzeja na svijetu i riznica ruske umjetnosti (sl. 4).
U njoj se uvaju djela ruske umjetnosti nastala u vremenu od 11. st. do danas. Ime je dobila
po svom osnivau Pavelu Tretjakovu, moskovskom trgovcu koji je kupio mnoga djela
ruskih umjetnika u cilju stvaranja nacionalne muzejske riznice. Danas Tretjakovska galerija
sadri vie od 170 000 izloenih djela (www.russia.hr, 2015.).
6

Slika 4. Tretjakovska galerija

(Izvor: http://proleksis.lzmk.hr, 2015.)

U Pukinovom muzeju lijepih umjetnosti (sl. 5) izloena su djela poznatih umjetnika zapadne
europe, kao to su npr. Van Gogh, Paul Gauguin, Pablo Picasso i Claude Monet, te slike i
skulpture iz srednjeg vijeka, stare Grke i Rima, osim toga u muzeju se odravaju koncerti i
izlobe to muzej ini dodatno atraktivnim ( http://www.russianmuseums.info, 2015).

Slika 5. Pukinov muzej lijepih umjetnosti

(Izvor: www.russianmuseums.info, 2015.)

Boljoj tetatar je najpoznatije rusko kazalite osnovano 1776.godine (sl. 6). Tokom povijesti
vie puta je restaurirano, posljednja restauracija trajala je od 2005. do 2011. godine. U

kazalitu se izvode drame, opere i baleti. Boljoj tetatar je druga najvea operna kua u
europi, a sama zgrada primjer je klasine ruske arhitekture (www.moscow.info, 2015).

Slika 6. Boljoj teatar

(Izvor: http://www.moscow.info, 2015)

3.2. Kulturna batina na UNESCO-voj listi

Moskva ima veliki broj kulturno-povijesnih spomenika koji predstavljaju najvaniji segment
turistike ponude. Posebno se istie utvrda Kremlj (sl. 7) koja je poznata u svijetu, a uvrtena
je i na listu zatite UNESCO-a (Curi i dr., 2013).
Kremlj je simbol Moskve i Rusije generalno. To je biva rezidencija careva i patrijarha.
Kremlj ima unikatnu kolekciju povijesnih, arhitektonskih i kulturnih predmeta. Danas je to
sjedite predsjednika republike i vlade. Na njegovu teritoriju nalaze se i mnoge druge
kulturno-povijesne aktrakcije kao to su: crkva Marijina uznesenja (1475.-1479.); crkva
Marijina navjetenja (1484.-1489.); crkva Arhangela Mihaela (1505.-1509.); Velika
kremaljska palaa (1838.-1849.); te muzej Oruana (http://www.rtours.rs, 2015 ).

Slika 7. Kremlj
(Izvor: http://rusija.info, 2015.)

Uz zidine ove utvrde nalazi se i Crveni trg koji je takoer uvrten na UNESCO-vu listu zatite
(sl. 8). Povrina od 90.350 metara kvadratnih ini ga jednim od najveih trgova na svijetu. Na
Crvenom trgu nalazi se crkva Vasilija Blaenog (16. st.), a predstavlja jednu od
najatraktivnijih sakralnih graevina na svijetu, te Lenjinov mauzolej u kojem je izloeno
balzamirano tijelo Vladimira Iljia Lenjina, osnivaa Sovjetskog Saveza.

Slika 8. Crveni trg

(Izvor: www.intertravel.rs, 2015).

Novodjevianski manastir atraktivan je velikom broju posjetitelja zbog arhitekture 16. i 17.
stoljea, te freski najstarije graevine u manastiru Katedrale Smolenske Bogorodice (1524.
godina). Nadalje, na rubu grada nalazi se Kolomenskoe, carski posjed s crkvom Kristova

uskrsnua (16. st.) to takoer predstavlja dio UNESCO- ve liste zatiene kulturno-povijesne
batine. Tu se jo nalazi i dvorac Kuskovo s perivojem (www.rtours.rs, 2015)
Shodno prehodnoj analizi, zakljuuje se da Moskva ima bogatu turistiku ponudu s aspekta
kulturnog turizma. Vjeruje se da e u budunosti svoj turizam razvijati u ovome smjeru i
dodatno ulagati u kvalitetu ovog turistikog proizvoda.

10

4. SMJETAJNI KAPACITETI I TURISTIKI PROMET

Statistiki pokazatelji turistike aktivnosti na teritoriju grada Moskve vrlo su znaajni za
problematiku ovoga rada i detaljniju analizu teme. Kada je rije o statistikim pokazateljima
turizma primarno se misli na ukupan broj dolazaka i noenja turista, te ukupnu potronju
turista u detinaciji. Meutim vrlo je vano analizirati i ostale podatke kao to su

broj

zaposlenih u turizmu, udio turizma u ukupnom BDP-u, te ostalo. Smatra se znaajnim istraiti
neke temeljne turistike pokazatelje za itav teritorij Rusije, kako bi se doaralo stanje
turizma u dravi. Na temelju toga, navode se turistiki pokazatelji za odabranu destinaciju,
Moskvu.

4.1. Turistiki dolasci i turistika potronja

Ukupan broj dolazaka turista u 2013. godini je 30 792 000 dolazaka, dok je broj odlazaka
rezidenata Rusije izvan njezinih granica biljeio 22 909 000 odlazaka. U istome razdoblju,
ukupna potronja turista u Rusiji bila je 20 198 000 000 dolara (www.wdi.worldbank.org,
2015). Pri tome je udio turizma u ukupnom BDP-u Rusije iznosio 5,8%, a kapitalne
investicije 2,4% od ukupnog iznosa za analizirano razdoblje. Ukupan broj zaposlenih u
turizmu u 2013. godini iznosio je 3 935 000 zaposlenih (www.wttc.org, 2015.). S obzirom na
prethodna razdoblja zabiljeen je rast mnogih pokazatelja (tab. 1).
Tablica 1. Rast turistikih pokazatelja Rusije od 2008. do 2013.
Rast%

2008

2009

2010

2011

2012

2013

Turistika

3,9

0,1

-4,3

0,3

3,8

5,5

Udio turizma u

3,8

1,3

-4,1

0,7

3,8

4,6

BDP-u
Investicije

5,4

-11,5

7,7

12,1

2,1

-0,8

Udio zaposlenih

-0.5

7,2

-5,6

-2,4

0,2

3,8

potronja

Izvor: Travel and Torism Economic Impact 2014: Russian Federation, WTTC, 2015

11

Rusiju najvie posjeuju turisti iz Azije, Kine, Koreje, Vijetnama i Singapura. To su ujedno i
turisti koji potrauju all inclusive uslugu, a preferiraju hotelski tip smjetaja. Za teritorij
Rusije osobito je vaan kulturni turizam, kao i onaj poslovni. Pri tome, najvie turista
posjeuje Moskvu i Sankt Peterburg, a osobito kada je rije o inozemnim gostima
(www.themoscowtimes.com, 2015).
Kao to je i spomenuto u prethodnom tekstu, najznaajnija turistika destinacija Rusije je
Moskva. Ona se istie najvei udjelom turistikih dolazaka i turistike potronje. Gotovo 80%
ukupnih turistikih kretanja i turistike potronje pripada upravo teritoriju Moskve i Sankt
Peterburga. Ukupan broj dolazaka u posljednjih nekoliko godina je u konstantnom porastu. U
2013. godini iznosio je gotovo 6 milijuna dolazaka, to je za 15% vie nego u prethodnom
razdoblju. Udio domaeg turizma Moskve je oko 76%, dok je udio inozemnog turizma (u
smislu dolazaka i potronje inozemnih turista) oko 24%. Od stranih gostiju Moskvu najvie
posjeuju gosti iz Ukrajine, Kazahstana, Uzbekistana, Njemake, Kine, SAD-a, Francuske, te
Armenije. Najvei udio posjetitelja pripada organiziranim grupama i obiteljima. Godine 2013.
udio domaih putovanja porasao je za 10%. Razlog tome je poseban naglasak drave na
razvoj i promicanje domaeg turizma koji je ureen razvojnim programom i strategijom pod
nazivom

Domestic

and

Inbound

Tourism

Development

plan

2011-2018

(www.euromonitor.com, 2015.).
Prosjena potronja turista u Moskvi iznosi oko 1 500 dolara po osobi na tjedan, pa je turizam
posebno znaajan za gospodarstvo Moskve, te u konanici Rusije (www.euromonitor.com,
2015.). Poslovni turizam obuhvaa oko 20% od ukupnih dolazaka, te se temeljem toga sve
vie smjetajnih kapaciteta prilagoava poslovnom segmentu gostiju.

12

4.2. Smjetajni kapaciteti i noenja

Moskva kontinuirano ulae u izgradnju smjetajnih kapaciteta, a naglasak postavlja na hotele i
hostele. Ukupan broj ovih smjetajnih objekata vei je od 400. Meu spomenutima su i
svjetski poznati hoteli kao: hotel Metropol, Lotte hotel, hotel National, The Ritz-Carlton
hotel, Moscow Marriott Grand hotel, Ararat Park Hyatt hotel, hotel Savoy i mnogi drugi
(www.tripadvisor.com, 2015).
Poslovni turizam je obeavajui selektivni oblik turizma za ovu destinaciju. Vlasti su
prepoznale njegov znaaj pa se ulau dodatna sredstva u izgradnju economy-class hotela i
jeftinijih hotela, te restorana. Prema podacima iz 2011.godine, najvie hotela je kategorizirano
sa 3 zvjezdice,to opravdava prethodno navedeno (sl. 9).

Slika 9. Segmentacija hotela prema razini udobnosti za 2011. godinu

(Izvor: Moscow hotel-market review 2012, Moscow City Committee for Tourism and Hotel
Industry, 2015.)

13

Veina turista koji posjeuju Moskvu ne borave due od 7 noenja (sl. 10.), to se moe
objasniti znaajnim udjelom putovanja zbog poslovne svrhe, a i veina tuistikih paket
aranmana formirana su tako da se boravi tri noi u St. Petersburgu i dvije noi u Moskvi
(Moscow Hotel-market review 2012, Moscow City Committee for Tourism and Hotel
Industry, 2015.).

Slika 10. Duljina boravka inozemnih turista u hotelima u Moskvi

(Izvor: Moscow Hotel-market review 2012, Moscow City Committee for Tourism and Hotel
Industry, 2015.)

14

5. ZAKLJUAK
Moskva se nalazi u Centralnom federalnom okrugu europske Rusije. Ona je najvei i
najnaseljeniji grad drave. Svojim funkcijama i znaajem istie se i kao vodee politiko,
poslovno i financijsko, ekonomsko, obrazovno, kulturno, te vjersko sredite. Znaajna je s
aspekta turizma jer ini najznaajniju i, u turistikom smislu, najuspjeniju turistiku
destinaciju. Takoer, moe se pohvaliti i svjetskim znaajem kao globalno poznata metropola.
Ovaj se grad istie povoljnim geografskim poloajem i atraktivnim smjetajem na rijeci
Moskvi. Nizinski dio, u kojem se nalazi, pogoduje kontinentalnom klimom razvoju turizma na
ovome teritoriju. Dobro poumljena okolica i kulturno-povijesna batina kao dio antropogene
atrakcijske osnove ine osnovne resurse za formiranje turistike ponude i promociju ovoga
grada kao jedinstvenog turistikog proizvoda. .
S obzirom da Moskvu svake godine pojeuje veliki broj posjetitelja motiviranih poslovnim
razlozima, moe se govoriti o posebnom znaaju poslovnog turizma. Zahvaljujui bogatoj
kulturno-povijesnoj ponudi zakljuuje se da je kulturni turizam najzastupljeniji oblik turizma
u Moskvi, koji ujedno i ini najvaniji dio turistike ponude. Smatra se da je ovaj oblik
turizma za Moskvu najperspektivniji oblik selektivnog turizma zbog izrazito bogate kulturnopovijesne batine i razliitosti koje na ovome teritoriju egzistiraju.

15

LITERATURA
a) knjige:
Curi, Z., Glamuzina, N., Opai, V. T. (2013.): Geografija turizma, Naklada Ljevak, Zagreb
Natek, K., Natek, M. (2003.): Europa, Mozaik knjiga, Zagreb

b) internetske stranice:
Poloaj Mokve,
http://www.znanje.org/i/i27/07iv06/07iv0619/MOSKVA.htm (20. svibnja 2015.)
Klima u Moskvi,
http://www.wetterkontor.de/de/klima/klima2.asp?land=RU&stat=27612 (20. svibnja 2015.)
Rijeka Moskva,
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42063 (20. svibnja 2015.)
irom svijeta: Rusija,
http://www.skole.hr/podsjecamo?news_id=3046 (20. svibnja 2015.)
Moskva: Tretjakovska galerija,
http://www.russia.hr/rusija/tretjakovska-galerija-2/ (22. svibanj 2015.)
Pukinov muzej lijepih umjetnosti,
http://www.russianmuseums.info/M296 (23. svibanj 2015.)
Boljoj tetatar,
http://www.moscow.info/theaters/bolshoi-theatre.aspx (23. svibnja 2015.)
Moskva- ekskurzije i transferi,
http://www.rtours.rs/moskva-aranzmani/moskva-ekskurzije-i-transferi (25. svibnja 2015.)

16

World development indicators: Travel and tourism,

http://wdi.worldbank.org/table/6.14 (25. svibnja 2015.)
World Travel and Tourism Council: Travel and Tourism Economic Impact 2014: Russian
Federation,
http://www.wttc.org//media/files/reports/economic%20impact%20research/country
%20reports/russian_federation2014.pdf (27. svibnja 2015.)
Moscow Hotels,
http://www.tripadvisor.com/Hotels-g298484-Moscow_Central_Russia-Hotels.html
(27. svibnja 2015.)
Moscow City Committee for Tourism and Hotel Industry: Moscow Hotels- market review,
2012
http://old.rea.ru/hotel/News/2013/September2013/Hotels2012%203-en-preview.pdf
(30. svibnja 2015.)
Euromonitor International: Travel and Tourism in Russia,
http://www.euromonitor.com/travel-and-tourism-in-russia/report (30. svibnja 2015.)
The Moscow Times: Falling Ruble Increases Demand for Domestic Tourism,
http://www.themoscowtimes.com/realestate/quarterly/article/516814.html (30. svibnja 2015.)

Tablica 1. Rast turistikih pokazatelja Rusija 2008.-2013.

http://www.wttc.org//media/files/reports/economic%20impact%20research/country
%20reports/russian_federation2014.pdf (20. svibnja 2015)
Slika 1. Moskva geografski poloaj
http://www.znanje.org/i/i21/01iv06/01iv0605/rusija.htm (20. svibnja 2015.)

17

Slika 2. Temperature i padaline po mjesecima u Moskvi

http://www.wetterkontor.de/de/klima/klima2.asp?land=RU&stat=27612 (20. svibnja 2015.)
Slika 3. Rijeka Moskva
http://www.russia.hr/rusija/izlet-brodom-po-rijeci-moskv/ (20. svibnja 2015.)
Slika 4. Tretjakovska galerija
http://proleksis.lzmk.hr/drzave-svijeta/ (20. svibnja 2015.)
Slika 5. Pukinov muzej lijepih umjetnosti
http://www.russianmuseums.info/M296 (23. svibnja 2015.)
Slika 6. Boljoj teatar
http://www.moscow.info/theaters/bolshoi-theatre.aspx (23. svibnja 2015.)
Slika 7. Kremlj
http://rusija.info/moskva/ (23. svibnja 2015.)
Slika 8. Crveni trg
https://intertravel.rs/index.php?/Atrakcije/crveni-trg-moskva (25. svibnja 2015.)
Slika 9. Segmentacija hotela prema razini udobnosti za 2011.godinu
http://old.rea.ru/hotel/News/2013/September2013/Hotels2012%203-en-preview.pdf
(30. svibnja 2015.)
Slika 10. Duljina boravka inozemnih turista u hotelima u Moskvi
http://old.rea.ru/hotel/News/2013/September2013/Hotels2012%203-en-preview.pdf
(30. svibnja 2015.)

18