Administrativno podruje Varoa kroz povijest

Mnoge izbjeglice pred turcima sklanaju se u Vrtline pored grada, formirajui tako
novo naselje u kojem biskup Vinko Arigoni 1604. g. osniva upnu zajednicu. U najstarijoj
sauvanoj matici krtenih iz 1624. g. to naselje se naziva Varo.Po tome, naselje Varo se
navodi 1645. g. na poetku Kandijskga rata, a zatim 1649. g. kada ga je opustoila kuga,
nakon koje je naseljen novim stanovnitvom.
Varo je tada bio selo u sklopu ibenskog okruja i mletake Dalmacije. Na elu
okruja bio bi grof kapetan (conte capitano) kojega bi na mandat od tri godine postavljao opi
providur (proveditore generale) tj. mletaki upravitelj Dalmacije. Starjeine obitelji unutar
svake seoeske zajednice birale bi svoga glavara, koji se zvao harambaa. Do harambae je
alfier, zatim seoski sudci i au. Vie seoskih zajednica tvorile bi serdariju, na elu sa
serdarom. Serdari i harambae bili su nii zapovjednici mletake vojske. Poetkom Morejskog
rata u Varo su se 1684. g. naselile iz unutranjosti obitelji pod zastavom harambae Mate
ivkovia i obitelji pod zastavom Dragoja Vulinovia. Varo je tada bio podjeljen na vie
podruja tzv. zastava, a na elu svake zastave je bio harambaa. Godine 1732. Varoki upnik
Ante imi izvrio je popis varokih obitelji. U popisu se navode 193. Obitelji s imenom i
prezimenom starjeine obitelji te brojem lanova u svakoj obitelji. U novom popisu izvrnom
1774. g. navode se uz ime i prezime starjeine obitelji broj lanova i podjela po zastavama.
Pod zastavom harambae Ivana Malenice bilo je 78 obitelji sa 612 lanova, pod zastavom
Luke Gulina bile su 124 obitelji sa 904 lana, pod zastavom harambae Ivana eralia bilo je
100 obitelji sa 713 lanva, pod zastavom harambae Moria bile su 42 obitelji sa 250 lanova,
pod zastavom harambae Fakevia bile su 22 obitelji sa 146 lanova. Uz njih na popisu se
nalazi i 8 graanskih obitelji sa 63 lana.
Jo 1695. g. nastao je sukob izmeu ibenskih i drnikih pastira oko prava i pripadnosti
panjaka Gaj i Kremenovo. Pod pokroviteljstvom vlasti 13. 1. 1696. g. sklopljen je ugovor,
kojega je potvrdio opi providur Daniel Dolfin. Dana 14. 7. 1756. opi providur Francesco
Grimani dodijelio jeKremenovo Radoniu drnike serdarije. Propau Mletake republike
1797. g., Dalmacijom je do 1805. G. Zavladala Austrija koja je uz male promjene zadrala
stari mletaki upravni poredak.
Promjenom vlasti Varoani i Mandalinjani pokuavali su promjeniti i odnose na
Kremenovu, pa je opina Radoni 1802. g. podigla tubu protiv Varoa ibenskog i
Mandaline. Dana 11. 10., 31. 10. i 9. 11. 1803. g. sklapaju se dogovori da bi 15. 1. 1804.
sklopili konani dogovor kojega su proslavili slubom Te Deum u varokoj crkvi.
Iz ovoga sukoba se da naslutiti da je politiko podruje Varoa bilo istovjetno podruju
varoke upe. Godine 1805. razlikuju se Gornji i Donji Varo. Gornji je tada imamo 272, a
Donji 245 obitelji. Od 1806. Do 1813. G. Dalmacijom je zavladala Francuska. Nova uprava
provodi brojne reforme, meu kojima i reforme uprave. Ukida mletaki vojno organiziranu
upravu i uvodi civilno organiziranu upravu. Na elu okruja je vladin delegat. Okruja se
djele na kotare na elu sa vladinim poddelegatom. Kotari se djele na gradske i seoske opine.
Na elu gradskih opina je naelnik (podesta), a na elu seoske opine je starjeina kapetan
(capitano onziani). Opine se djele na lokalitete, na elu sa starjeinom pristavom (anziani
aggianuto). Do starjeine kapetana ili pristava je au, zatim harambaa kao zapovjednik
ronde tj. naoruane formacije seoskog redarstva. U zajednicama djeluju i subae kao
sakupljai dravne desetine. Varoko podruje je tada podjeljeno na etiri lokaliteta: Varo,
Bilice - Vrulje, Danilo - Dubravu i Trtar koji je imao devet naselja. Ti lokaliteti,zajedno s
lokalitetima Dolac i Raslina te Gradom tvorili su opinu ibenik. Poetkom druge austrijske
uprave (1813.-1918.) Varo postaje opina s lokalitetima: Varo, Crnica, Danilo - Dubrava,
Biice - Vrulje i Trtar. Prvom austrijskom katastarskom izmjenom iz 1823. g. ukinuta je opina
Varo, Danilo - Dubrava su razdvojeni na Danilo Biranj i Dubravu kojoj je prpojen dotadanji
lokalitet pokojci (Rakovo Selo). Crnica je odvojena od Varoa te svi (Varo, Dubrava, Danilo
Biranj, Trtar, Bilice i Vrulje) dobivaju status sela.
Ukinute su i ostale seoske opine kao Mandalina u kojoj su se do tada razlikovali
lokaliteti: Mandalina, Donje Polje i Danilo u kojem su bila tri naselja: Danilo, Slivno i
Kraljice. Mandalina i Donje Polje formirani su kao cjelina, Danilo i Kraljice takoer, a Slivno
je izdvojeno iz Danila te svi dobivaju status sela. Na elu svake seoske zajednice je seoski

glavar (capovilla) do njega je pristar, zatim au, harambaa i ubae. Seoske dunosnike bi
birali seoski zborovi. Na temelju poreznih prijava, opinsko vijee bi imenovalo lanove
zbora. Obavijest o imenovanima, danu sjednice zbora i tokama dnevnog reda bi u opinskoj
upravi dobio au. On bi tu obavjest postavio na vrata glavareve kue gdje bi stajala 14 dana,
zatim bi je s potvrdom proglaenja vratio na opinsku upravu. Zborom bi presjedao naelnik
ili prisjednik uz zapisniara. O zakljucima zbora bi raspravljalo opinsko vijee, koje bi
donijelo konanu odluku. Ta odluka bi se proitla sa trijema ili stepenica opinske kue, a
zatm bi je au razglasio, nakon ega bi postala pravomona. Godine 1823. izvren je izbor
seoskih dunosnika, a 1824. g. definirane su granice sela. Tada je Varo imao 295 kua, 278
obitelji, 1420 stanovnika koji su posjedovali: 9 konja, 41 mulu, 71 vola, 15 krava, 483 ovce,
225 ovna, 64 koze, 14 svinja, 346 peradi.
Godine 1833. 1580 varoana proizveli su: 886 mletakih staja ita bijeloga zrna, 30
staja ita maloga zrna, 72 staje povra, 6 cetinaja lukovica, 130 cetinaja voa, 400 cetinaja
trave, 32 cetinaja repe, 5166 mletake barile vina i 266 barila ulja. U popisu radne snage
1862. g. Varo je jo imamo seosko ustrojstvo samouprave, ali uskoro prestaje funkcionirati
kao seoska zajednica.