Univerzitet u Zenici

Islamski pedagoki fakultet u Zenici

Maida Babi

KONFLIKTI I SVAE U KOLI

Seminarski rad

Zenica, decembar, 2015.

Univerzitet u Zenici
Islamski pedagoki fakultet u Zenici

Maida Babi
Indeks br.: 2784/13; redovan student
Odsjek za Islamsku vjeronauku

KONFLIKTI I SVAE U KOLI

Seminarski rad

Predmet: Nastavna komunikacija

Mentor: doc.dr. Izet Pehli

Zenica, decembar 2015.

Sadraj:
UVOD.........................................................................................................................................4
1.KOMUNIKACIJA...................................................................................................................4
1.2 VRSTE KOMUNIKACIJE...............................................................................................4
Verbalna komunikacija............................................................................................................5
Neverbalno komuniciranje..................................................................................................5
2. KONFLIKT.............................................................................................................................5
2.1 DEFINICIJA KONFLIKTA..............................................................................................5
2.2 KONFLIKTI U KOLI.....................................................................................................6
2.3 VRSTE KONFLIKTA U KOLI......................................................................................7
2.4 KOLSKI KONFLIKTI...................................................................................................8
2.5 NAJEI UZROCI KONFLIKATA U KOLI..............................................................8
1.Takmiarska atmosfera....................................................................................................8
2.Netolerantna atmosfera....................................................................................................8
3.Neadekvatna komunikacija..............................................................................................8
4.Neadekvatno izraavanje emocija....................................................................................8
5.Nedostatak vjetina za konstruktivno rjeavanje konflikata............................................9
6.Zloupotreba moi od strane odraslih................................................................................9
7.Nedovoljni resursi............................................................................................................9
8.Razliite vrijednosti.........................................................................................................9
2.6 POSTUPANJE S KONFLIKTOM....................................................................................9
2.7 RJEAVANJE KONFLIKTA..........................................................................................10
2.8 PRETPOSTAVKE USPJENA RJEAVANJA KONFLIKATA....................................10
2.9 METODE RJEAVANJA KONFLIKATA.....................................................................10
3.SVAE...................................................................................................................................11
3.1 DEFINICIJA SVAE......................................................................................................11
3.3 STILOVI SVAANJA...................................................................................................12
3.4 POSLJEDICE SVAANJA............................................................................................12
3.5 KOMUNIKACIJSKI ASPEKTI SVAE U KOLI.......................................................12
ZAKLJUAK...........................................................................................................................13
LITERATURA:.........................................................................................................................16

Saetak:
Komunikacija je najvaniji oblik socijalne interakcije i cjelokupno ovjekovo ponaanje
u prisustvu drugih ljudi je znakovito i ima karakter neke poruke ili niza poruka kojima se
drugima neto saoptava. Teko bi bilo pronai bilo koji aspekt ivota koji ne ukljuuje
komunikaciju.
U svakodnevnoj komunikaciji u koli esto se pojavljuju prepreke, koje kao rezultat
imaju nerazumijevanje izmeu sudionika u komunikaciji, a kao rezultat nerazumijevanja
javlja se konflikt. Srdba i konflikt sastavni su dio svakog interpersonalnog odnosa. To vrijedi
i za svau koja je neizbjeni sastavni dio svakodnevnog ivota. Svaalaka vjetina sastavni
je dio komunikacijskih vjetina.
Ovaj rad ima za cilj upoznati pojedinca sa tim ta predstavlja komunikaciju, kakva ona
moe biti, sa preprekama u komunikaciji zatim koracima koji olakavaju komunikaciju i
omoguavaju pozitivne odgojno-obrazovne posljedice.
Kljune rijei: komunikacija, kola, konflikt, svaa

UVOD
Komuniciranje je proces razmjene poruka, odnos koji se meu ljudima stvara pomou
znakova. Komunicirati znai ivjeti. Komunikacija je osnova za sve meusobne odnose pa
tako i za odnose u odgoju i nastavi, u obitelji i koli. Cjelokupna odgojna djelatnost poiva na
komunikaciji. Aktivnost unutar kole nije mogua bez komunikacije, u koli se svakodnevno
komunicira: uenici s uenicima, uenici s nastavnicima, nastavnici s pedagozima, nastavnici
s roditeljima, nastavnici s pedagozima, uenici s roditeljima itd. U toj stalnoj komunikaciji
razmjenjuju se meusobno poruke (informacije).
Da bi komunikacija bila uspjena, neophodno je da postoji prilagoavanje svih sudionika u
njoj, zato to se u komunikaciji dogaa proces razmjene, uzajamnog djelovanja i formiranja
odnosa meu sudionicima tako da svaki sudionik dobiva svoje mjesto i znaaj.

1.KOMUNIKACIJA
Bez komunikacije ne bi moglo postojati nijedno drutvo, ne bi se mogle ustrojiti niti odrati
socijalne tvorevine. Komunikolog Paul Watzlawick idr. (1974.) smatraju da je komunikacija
conditio sine qua non ljudskoga ivota i drutvenog ureenja
Sam pojam komuniciranja oznaava izmjenu poruka izmeu dvije ili vie osoba. Osoba od
koje potjee poruka naziva se davalac odn tvorac poruke, a osoba koja poruku prima naziva se
primaoc poruke. Osnovni model za razumijevanje komunikacije je Laswellova paradigma: ko
kae,ta kae, kojim kanalom, kome kae, s kojim efektom ( poiljalac-izvor-primalac-sadraj
efekat). (Osmi,2002,p.21)
Komunikacija se definira i kao proces razmjene poruka (verbalnih ili neverbalnih) izmeu
najmanje dviju osoba, a koji se odvija s odreenom svrhom i namjerom.
Komunikacija je prijenos informacija od poiljatelja k primatelju, uz uvjet da primatelj
razumije informaciju. Dakle, komunikacijski proces obuhvaa:
- poiljatelja,
- prijenos poruke kroz izabrani kanal,
- primatelja.
Da bi se sudionici u komunikaciji sporazumjeli moraju:
- koristiti odgovarajui jezik,
- precizno odrediti sadraj onoga to se govori,
- odrediti nain na koji se govori (ton, geste).

1.2 VRSTE KOMUNIKACIJE

Komunikacija u odnosu meu ljudima tee na dva naina. Jedana je verbalna, a druga
neverbalna. Nemogue ih je dijeliti i odvajati, jer se uz verbalnu paralelno odvija neverbalna
komunikacija.

Verbalna komunikacija (lat.verbum= rije, izjava) smatra se temeljom komuniciranja u

nastavnom procesu, bilo da su rijei saopene usmeno ili uz pomo nekog drugog medija.
Takvo komuniciranje mora biti didaktiki oblikovano i struktuirano uz uvaavanje osnovnih
zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa. (Osmi, 2002,p.59)
Neverbalno komuniciranje je prenoenje znaenja bez koritenja simbolikog znaka ili
oblika zvunog izraavanja. Odvajanje verbalnog od neverbalnog komuniciranja u nastavnom
procesu nije preporuljivo jer se oni nadopunjuju a ne iskljuuju. Izgovorena poruka, tek uz
neverbalnu pratnju dobiva svoj smisao i znaenje djelotvornost i znaaj. Neverbalna poruka
moe zamijeniti verbalnu , drugim rijeima moe biti u funkciji podrke verbalnom
komuniciranju ili ak njegova zamjena. ( Osmi,2002,p.60)

2. KONFLIKT
2.1 DEFINICIJA KONFLIKTA
Morton Deutsch (1973) konflikt definira kao sukob nespojivih tendencija i dijelovanja u
pojedincu, skupini, narodu ili izmeu pojedinaca, skupina i naroda unutar konkruentnih ili
kooperacijskih situacija. Prema tome moemo razlikovati intrapersonalne (unutar
pojedinavca), interpersonalne (izmeu pojedinaca) konflikte, zatim unutar skupine i
imeuskupine te internacionalne i intranacionalne konflikte.
Frutz Fischaleck (1977) opisuje konflikte kao meusobna suprotstavljanja razliitih elja,
potreba, interesa, osjeaja i djelovanja. Prema tome razlikujemo unutarnje, vanjske, latentne,
lane i mijeanje konflikte kao i konflikte uz prihvaenu ili izbjegavanu konfontaciju.
Werner Michael Esser u vezi s konfliktom razlikuje postupanje porijeklo, djelovanje,
motivaciju i predmet konflikta. Postupanje s konfliktom moe biti nasilno i nenasilno.
Porijeklo konflikta moe biti egzogeno i endogeno. Djelovanje u vezi s konfliktom moe biti
funkcionalno i disfunkcionalno, motivacija iskrena i neiskrena, a predmet konflikta sadrajan
i emocionalan. (Esser,1975)
Prema Mortonu Deutschu za razumijevanje konfliktne situacije potrebna je analiza svih
njezinih elemenata. To su,najprije, prijanji odnosi partnera koji su u konfliktu. Drugi element
se sastoji od trenutnog ponaanja partnera u konfliktu. Njega moramo staviti u kontekst
socijalne sredine, ali moramo voditi rauna o prisutnim promatraima, koji izravno ili
posredno indirektno utjeu na dinamiku konfliktne situacije. Dalji element je strategija
rjeavanja konflikta a zatim posljedice.
ELEMENTI KONFLIKTA
1.prijanji odnosi partnera
2.ponaanja u tijeku konflikta
3.glavni problem
4.socijalna sredina
5.promatrai
6.strategija rjeavanja
7.posljedice

Morton Deutch opisuje i mnoga pozitivna obiljeja konflikta. Pomae nam u uoavanju
problema ali i u pronalaenju njegova rjeenja. Spreavaju stagnaciju, a potiu i promjene.
Uvruju identitet pojedinca ali i skupine.
POZITIVNA OBILJEJA
KONFLIKTA
1.uoavanje problema
2.pronalaenje rjeenja
3.spreavanje stagnacije
4.poticaj znatielje
5.samospoznaja
6.uzrokovane promjene
7.individualni i skupni identitet

2.2 KONFLIKTI U KOLI

Nain komunikacije meu sudionicima klju je uspjene komunikacije, ali istodobno i
osnovni razlog za izbijanje konflikta.
esto je u osnovi konflikata razliitost ali nas u konflikt najee ne uvede ona sama ve to
kako je vidimo i uvjerenje da razliitost treba pretvoriti u slinost da bi opstali u zajednici i
postigli uzajamnost, jednakost, ravnopravnost...
Konflikt nastaje onog trenutka kada se strane suoe sa svojim razliitim potrebama,
zahtjevima, oekivanjima vezanim za zajednike stvari.
U koli se susreemo sa intrapersonalnim konfliktima i kod uenika i kod nastavnika. I uenik
i uitelj imaju svoje i donesene i u koli stvorene unutranje nedovrene i potisnute odneose i
konflikte. Intrapersonalni konflikt 1djeluje u nama ali i na ponaanje meu nama.
U sebi konfliktni uitelji nisu u stanju slobodno, kreativno i kvalitetno odgajati i obrazovati, a
u sebi konfliktni uenici iskrivljeno doivljavaju uitelje i njihove poruke. Nema zbornice ni
razreda bez intrapersonalnih konflikata a oni sami po sebi nisu ni dobri ni loi a mogu se
uiniti dobrim ili loim zaovisno od toga kako se sa njima postupa. Oni se mogu odgojno i
obrazovno iskoristiti i pretvoriti u ansu za konstruktivan razvoj uitelja i uenika. Samo
konstruktivni, neeskalirajui i funkcionalni konflikti u koli imaju pozitivnu odgojnu i
obrazovnu vrijednost zato je veoma vano sprijeiti destruktivni, eskalirajui i disfunkcionalni
razvoj konfliktne situacije. (Braja,2001,p. 123-124)

Unutranje dvojbe, sukob stavova, elja, htjenja, interesa i motiva u nama

2.3 VRSTE KONFLIKTA U KOLI

Postoji vie razliitih podjela konflikata u koli:
1. Prema uzroku konflikta
konflikt informacija,
konflikt interesa,
konflikt u odnosima,
konflikt resursa,
konflikt vrjednota
strukturalni konflikt.
2. Prema planu zbivanja:
unutarnji/intrapersonalni konflikt
izvanjski (interpersonalni i socijalni).
3. Prema funkcionalnosti:
funkcionalni
nefunkcionalni.
4. Prema duini trajanja
kratkotrajni
dugotrajni.
5. Prema posljedicama:
oni koji ostavljaju
oni koji ne ostavljaju posljedice.
6. Prema manifestaciji
vidljivi
nevidljivi
7. Prema akciji:
stvaralaki
ruilaki.
Prema Braji:
1.INTRAPERSONALNI I INTERPERSONALNI
(u uiteljima, u uenicima)
2. UNUTARSKUPNI I MEUSKUPNI
(u zbornici, u razredu, meu zbornicama i meu razredima)
3. KONSTRUKTIVNI, NEESKALIRAJUI I FUNKCIONALNI ILI DESTRUKTIVNI,
ESKALIRAJUI I DISFUNKCIONALNI
(odgojno konstruktivni i odgojno destruktivni)
4. UNUTRANJI, LATENTNI, SKRIVENI, BEZ KONFRONTACIJE, NESVJESNI I
I IRACIONALNI ILI VANJSKI, MANIFESTNI, PREPOZNATLJIVI, UZ KONFRONTACIJU, SVJESNI I RACIONALNI
(prve treba pretvoriti u druge, da bi bili odgojno upotrebljivi)
5. LANI ILI STVARNI
(iza prvih skrivaju se drugi). (Braja, 2001)

Bez obzira o kojoj vrsti uzroka konflikata u koli se radi, svi su jednako opasni za naruavanje
komunikacije u koli, intenzivno nastajanje stereotipa i predrasuda i pojavu nasilja, kao
jednog odgovora na uzroke i nastanak konflikta.2

2.4 KOLSKI KONFLIKTI

1. PREDMET KOLSKOG KONFLIKTA
(sadraj odgojne i obrazovne poruke, odnosi i emocije izmeu uitelja i uenika)
2. PODRIJETLO KOLSKOG KONFLIKTA
( unutar kole, izvan kole ( obitelj,prijatelji, susjedii sl.)
3. POSTUPANJE SA KOLSKIM KONFLIKTOM
( nasilno,pozicijsko, autoritativno, represivno, nenasilno, partnersko, demokratsko)
4. DJELOVANJE KOLSKOG KONFLIKTA
(funkcionalno, odgojno, obrazovno, disfunkcionalno,antiodgojno, neobrazovno)
5. MOTIVACIJA UITELJA I UENIKA U KONFLIKTU
( iskrena, neiskrena). ( Braja, 2001)

2.5 NAJEI UZROCI KONFLIKATA U KOLI3

1.Takmiarska atmosfera.
U koliko u grupi postoji takmiarska atmosfera djeca ue da rade jedno protiv drugog a ne da
zajedniki rjeavaju probleme. Konflikti se esto pojavljuju kada:
Svako radi za sebe i brine o sebi
Nema razvijene vjetine za rad u timu
Djeca se osjeaju prisiljeno da pobijede u interakciji
Ne postoji povjerenje u odrasle i ostalu djecu u koli/odjeljenju

2.Netolerantna atmosfera.
Netolerantna grupa je puna neprijateljstva i nepovjerenja. U njoj se javljaju grupisanja i
mrzovolja i djeca ne znaju kako jedni drugima da prue podrku, budu tolerantni ili ljubazni.

3.Neadekvatna komunikacija.
Neadekvatna komunikacija stvara posebno pogodno tlo za konflikte. Veliki broj njih nastaje
usljed nerazumijevanja ili pogrenog tumaenja namjera, osjeaja, potreba ili akcija drugih.
Neadekvatna komunikacija ili njen potpuni nedostatak moe dovesti do konflikata kada djeca:
Ne znaju kako da izraze svoje potrebe i elje
2

Preuzeto sa: http://www.oscebih.org/documents/osce_bih_doc_2010102915393659cro.pdf

Preuzeto sa: http://www.pedagog.rs/GTZ/medijacija/konflikt.pdf

Nemaju kome da ih izraze ili se boje da to urade

Ne znaju kako da sluaju druge

4.Neadekvatno izraavanje emocija.

Nain na koji djeca izraavaju svoje emocije igra vanu ulogu u nastanku i razvijanju
konflikata. Konflikti se mogu pojaati kada uesnici u njemu:
Izgube vezu sa sopstvenim osjeajima
Ne poznaju konstruktivne naine izraavanja bijesa i frustracije
Nemaju samokontrolu

5.Nedostatak vjetina za konstruktivno rjeavanje konflikata

Konflikti se mogu pojaati kada uesnici u konfliktu ne poznaju naine kako da kreativno
djeluju na konflikt. esto se nagaa i pdravaju se nasilni ili veoma agresivni pristupi
konfliktima.

6.Zloupotreba moi od strane odraslih

Odrasli imaju jak uticaj kada:
Frustriraju djecu postavljajui im nerealna oekivanja
Kontroliu grupu uvoenjem nefleksibilnih pravila
Doslovno pribjegavaju autortativnoj upotrebi moi
Uspostavljaju atmosferu punu straha i nepovjerenja

7.Nedovoljni resursi
Odnose se na ograniena sredstva za rad i lahko dolazi do konflikta kada e ko doi na red i
imati svoju ansu.

8.Razliite vrijednosti
Razliite vrijednosti mogu dovesti do konflikata koji se najtee rjeavaju jer zadiru najdublje
u svakog od nas i dovode u pitanja ona vjerovanja koja su nam najdraa. U tim situacijama
vjerujemo da je naa sutina dovedena u pitanje, pa se svaka strana vrsto dri svojih pozicija.
U ove konflikte spadaju ono konflikti koji su povezani sa religijom, politikim i estetskim
uvjerenjima.
Prema Esseru uzroci konflikta mogu biti razliita ali i iskrivljena uvjerenja, zatim problemi
vrednovanja u smislu osobne frustriranosti, ali i razliitih kriterija. Mogu nastati zbog
konfliktnih stavova i njihove emocionalne pratnje. Konlikti su esto posljedica
konfliktuoznosti i sklonosti agresivnosti u steenim programima ponaanja pojedinca.
(Esser,1975)

2.6 POSTUPANJE S KONFLIKTOM

Kako konflikt ne bi preao u otvoreni sukob, potrebno ga je blagovremeno rjeavati, tj.
potrebno je spoznati uzroke konflikata i njihove oblike. Ako nema blagovremene spoznaje o
uzrocima i oblicima konflikta, izostat e i spoznaja o njihovom eventualnom konstruktivnom/
destruktivnom utjecaju. Postpanje s konfliktom nije isto to i rjeenje konflikta ali bitno utie
na njegovo rjeenje i realizaciju rjeenja.

Tomas Gordon poznat je po svojoj teoriji rjeavanja konflikta i razlikuje ove metode
rjeavanja:
Ja dobivam a ti gubi rjeenje konflikta odgovara meni ali ne i partneru, to je rjeenje
mojeg ali ne i zajednikog konflikta
Ti dobiva a ja gubim- osigurava rjeenje partneru a nama ostavlja srdbu
Svaki dobiva-omoguuje obostrano rjeenje gdje obe strane dobijaju. ( Gordon, 1970)

2.7 RJEAVANJE KONFLIKTA

Nikola Rot nabraja nekoliko naina rjeavanja konflikta:
1. glasovanje-konflikt ostaje nerijeen
2. pregovaranje i dogovaranje- najuspjeliji nain rjeavanja konflikta
3. postupni reciproni ustupci
4. nalaenje nadreenih ciljeva ( Rot, 1983)
Prema T. Gordonu, pretpostavke uspjenog rjeavanja konflikata su aktivno meusobno
sluanje, davanje i primanje otvorenih i iskrenih poruka, obostrano potivanjepartnerovih
potreba te meusobno povjerenje. (Gordon,1970)

2.8 PRETPOSTAVKE USPJENA RJEAVANJA KONFLIKATA

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

aktivno sluanje
kongruentne poruke
potivanje tuih potreba
povjerenje u druge
prihvaanje novog,ustrajnost,odlunost
izbjegavanje postupka pobjeda poraz
ja- poruke
prihvaanje konfrontacije

2.9 METODE RJEAVANJA KONFLIKATA

Prema Thomasu i Owensu u toku rjeavanja konflikata moemo se koristiti metodama
kompeticije, izbjegavanja, prilagoavanja,kompromisa i suradnje. U okviru metode
kompeticije prevladava asertivnost (potreba da se zadovolje vlastite potrebe), a gotovo
odsutna suradnja (elja da se zadovolje i partnerove potrebe). U toku ovakvog pristupa
konfliktu razvija se situacija pobjeda-poraz, suparnitvo, primjena sile i forsiranje
podvrgavanja jedne strane drugoj. U primjeni metode izbjegavanja u sreditu dogaanja su
neasertivnost i nekooperativnost i odustajanje od zadovoljavanja vlastitih potreba i

10

neobaziranje na partnerove potrebe, konflikt se ignorira uz oekivanja da se sam rijei.

Izbjegava se konfrontacija. U metodi prilagodbe dominiraju neasertivnost i kooperativnost. Tu
je zapravo poputanje , podvrgavanje i udovoljavanje partneru. U metodi kompromisa u
prvom planu su umjerena asertivnost i umjerena i umjerena kooperativnost. To se postie
pregovaranjem, vaganjem dobitaka i gubitaka i zajednikim traganjem za obostrano
zadovoljavajuim i prihvatljivim rjeenjem.Metoda suradnje gdje dominiraju karakteristike
asertivnost i kooperativnost tj. Inzistiranje na vlastitim potrebama i eljama ali i obostrano
voenje rauna o potrebama i eljama partnera.To je jedini nain rjeavanja problema.
(Braja, 2001)
R. Kiechel je istraivao djelotvornost i nedjelotvornost pojedinih metoda i podijelio ih na :
bijeg, potiskivanje,borbu, kompromis, integraciju i druge metode. Pod integracijom
razumijeva maksimalnu suradnjui maximalnu asertivnost. Samo integracija tj. Suradnika
metoda, postie najveu djelotvornost, a borba ili kompeticija maximalnu nedjelotvornost.

3.SVAE
3.1 DEFINICIJA SVAE
Rijei svaa naee dajemo negativno znaenje. Prema Skoku, svaa je inat... kavga... Po
Mateiu, svaati se znai do krvi... estoko i jako se potui (Matei,1982 prema Braja,
2001)
Porijeklo rijei svaa u staroslavenskom jeziku pokazuje da ved...vadati...vadiniti...
vadajati, znae govoriti glasno... zvati...vikati...igrati se. U njemakom i engleskom jeziku
svaati se znai boriti se.
Svaa moe biti i dobra i loa, kvalitetna i nekvalitetna, negativna i pozitivna, destruktivna i
konstruktivna. Svaa je samo jai i otriji konflikt koji mogu ali i ne moraju pratiti izrazito
negativni osjeaji. Ona je esto uzrokovana potisnutom srdbom. Srdba i konflikt sastavni su
dio svakog interpersonalnogodnosa. To vrijedi i za svau koja je neizbjeni sastavni dio
svakodnevnog ivota.
I kola je mjesto svaanja. Svaati se mogu uitelji meusobno ali i s uenicima. Budui da
su svaa i konflikt sastavni dio svakodnevnog ivota, kola bi trebala odgajati i obrazovati
uenike za ivot, logino je da se tijekomkolovanja treba pozabaviti i svaom.
Prema dominirajuem stilu svaanja meu uiteljima i meu uenicima te izmeu uitelja i
uenika razlikujemo uspjenu, dobru, konstruktivnu i spajajuukolu od neuspjene, loe,
destruktivne i razdvajajue kole.
U uspjenoj, dobroj, konstruktivnoj i spajajuoj koli uenici se odgajaju za autentinu svau.
To je stvarna svaa sa stvarnim razlozima. U takvoj se koli uenici i uitelji ue potenom i
nevrijeajuem svaanju.
U neuspjenoj, looj, destruktivnoj i razdvajajuoj koli ui se loa,destruk tivna i
razdvajajua svaa. Ta je svaa neautentina. Svaa uitelja i uenika je nepotena,
vrijeajua, zlonamjerna i nejasna.
11

Dobra ili loa svaa razlikuje se po dobrim ili loim posljedicama svaanja. To je jedini
kriterij kvalitete svaanja.Uitelji i uenici mogu se svaati sli bez vrijeanja, ironizacije
izloupotrebe pamenja. Svaati se mogu korisno i konstruktivno uz meusobno prihvaanje,
iskrenost, obostranu aktivnost, jasno komuciranje i konkretnost. Nakon dobre svae uitelji i
uenici nisu uvrijeeni, bolje jedan drugoga poznaju, manje se jedan drugoga boje, blii su
jedan drugome, vie vjeruju jedandrugome, ne trae osvetu i blii su rjeavanju konflikta.4

3.3 STILOVI SVAANJA

George Bach i Peter Wyden razlikuju autentine i neautentine svae. Prvi sadre stvarne a
drugi samo prividne razloge za svau. Oni opisuju vrijeajue i nevrijeajue svae. U
prvima se pomaamo poteno a u drugima nepoteno. Svae mogu biti jednostrano ili
obostrano aktivne a u njima moemo jednostrano ili obostrano prihvaati odgovornost za
svau i njezine posljedice. Svaa dalje moe biti dobronamjerna i relaksirajua uz odreenu
dozu humora, ali takoer vrijeajua i ironizirajua. Moe biti otvoreno i ne prerueno
agresivna, ali takoer prikriveno i prerueno agresivna. ( Bach, Wyden, 1970 prema
Braja,2001)
Problem nije u tome svaamo se ili ne nego koji stil svae koristimo jer o tome ovisi ishod
svae, jer ako neto ne moemo izbjei onda trebamo voditi rauna kako to radimo.
Uspjena , dobra, konstruktivna i spajajua svaa je ona koja je autentina, potena, obostrano
aktivna, izravna, suodgovorna, relaksirajua, otvoreno agresivna, komunikacijski jasna,
vezana za sadanjost i konkretna. Nasuprot njoj postoji neuspjena, loa, destruktivna i
razdvajajua svaa koja je neautentina, nepotena, jednostrano aktivna, posredna,
neodgovorna, ironizirajua, prikriveno agresivna, komunikacijski nejasna, vezana za prolost i
generalizirana.
Pretpostavke potene svae su doivljaj jednake vrijednosti kod oba partnera, osjeaj osobne
samo stalnosti kod oba partnera, obostrana sposobnosti znanje komuniciranja te obostrano
razumijevanje konflikata.

3.4 POSLJEDICE SVAANJA

Rezultati i posljedice svae mjere se prema stupnjevima povrijeenosti, informiranosti,
blizine rjeenju, utjecaju na partnera, straha, meusobna povjerenja, osvetoljubivosti,
angairanosti, meusobne zainteresiranosti, osjeaja vlastite vrijednosti, oputenosti i
prisnosti prije i nakon svae. Dobra svaa mora pribliavati, a ne udaljavati partnere,
smanjivati a ne poveavati potrebu za osvetom. Svaka svaa koja postie suprotno je loa
svaa.

Preuzeto sa: http://www.scribd.com/doc/19981434/Pavao-Braj%C5%A1a-Pedago%C5%A1ka-komunikologijaseminar#scribd

12

3.5 KOMUNIKACIJSKI ASPEKTI SVAE U KOLI

Obiljeja kvalitetne svae je potpuna i jasna verbalizacija konfliktnog sadraja a za taj dio
posebno je odgovoran uitelj jer bi on morao pomoi ueniku da potpuno i jasno izgovori svoj
problem, konflikt, neslaganje i omoguiti da u toku svae naui kvalitetno razgovarati.
Obojica bi morali nauiti razdvajati sadraj svae i odnose u toku svae.
Iskreno komuniciranje je obiljeje kvalitetne svae a uenici su izuzetno osjetljivi na stepen
iskrenosti svojih nastavnika. Uiteljeva iskrenost potie i uenike na iskrenost i pribliava
uitelja i uenika. Svaki uitelj bi se mogao koristiti svaom sa uenikom ne bi li ga bolje
upozano i jo mu se vie pribliio.
Razgovorom o razgovorutokom svae (metakomunikacija) svaa izmeu uitelja i uenika
pretvara se u parvi odgoj za stvarni ivot. Oni bi trebali razgovarati o tome kako razgovaraju
kada se svaaju, jer se tako ui kvalitetno svaati a to je uenicima potrebnokako bi mogli
kvalitetno ivjeti i nakon kole.
Kvalitetna svaa je uvijek i potena svaa, u njoj se poteno komunicira, uitelj
potujeuenika, ne vrijea ga niti poniava. Nekvalitetna svaa izmeu uitelj i uenika
onemoguuje odgoj i izobrazbu, nedoreena i nejasna, sadraj i odnosi meusobno su
ispremjetani. Razliita miljenja uitelja i uenika oteavaju i remete njihove odnose jer se
uitelj i uenik u takvoj se nekvalitetnoj svai napadaju i brane umjesto da se dopunjuju. Bore
se za svoje pozicije, jedan samo govori a drugi uti i obrnuto. Jedan drugog poziva na red,
dijeli savjete, nier optube. Meusobno se vrijeaju, poniavaju, prekidaju kontakt. Takva
svaa je komunikacijski loa, neodgojna, neobrazovna. (Braja,2001)

ZAKLJUAK
Komunikacija je sredstvo pomou kojeg stvaramo prijatelje, razgovaramo s drugim ljudima,
izraavamo svoja miljenja, stavove, molimo za pomo i mnogo drugih stvari. ovjek od
svoga roenja ui kako komunicirati da bi te sposobnosti dalje kroz ivot razvijao. Proces
komunikacije sastoji se od izraavanja sebe i sluanja drugih. Klju uspjene komunikacije
jeste postii da ljudi ele uti vau poruku.
Komunikacija je sastavni dio svakog aspekta ovjekovog ivota ali ona ne tee uvjek glatko
ak ni u koli i tako dolazi do konflikta ili svae. Konflikt nam pomae u uoavanju
problema, ali i upronalaenju njegova rjeenja. Konflikti spreavaje stagnaciju a potiu
promjene. Uvruju identitet pojedinaca ali i skupine.
Kao to postoje prepreke u komunikaciji u koli, postoje i faktori koji olakavaju
komunikaciju i sprjeavaju izbijanje konflikta. Od uspjenosti komunikacije zavisi da li
e konflikt biti izazvan ili rijeen. Zbog te izravne veze izmeu komunikacije i konflikta,
komunikacija je i od presudnog znaaja za izbor strategije rjeavanja konflikta.

13

U koli se susreemo sa intrapersonalnim konfliktima i kod uenika i kod uitelja. Uitelji sa

intrapersonalnim konfliktima nisu u stanju slobodno, kreativno i kvalitetno odgajati i
obrazovati, a uenici sa intrapersonalnim konfliktima iskrivljeno doivljavaju uitelje i
njihove poruke. Posljedica je neadekvatno meusobno ponaanje i reagiranje to razvija
osnovu za meusobne konfliktne interakcije. Konflikt s uenikom treba rjeavati
razumljivnim, jasnim, iskrenim, osobnim i pravodobnim razgovorom. U meusobnom
konfliktu ni uitelji ni uenici ne smiju biti pojedinci jer u tom sluaju gube i jedni i drugi, a
izostaje i odgoj i obrazovanje. Uitelji bi morali biti posrednici u rjeavanju konflikata u koli
i kao takvi u konfliktnim situacijama moraju biti vjerodostojni, neutralni, kontaktibilni,
objektivni i diskretni.
Svaa (rasprava) ne stvara distancu, ve u mnogim sluajevima omoguuje bliskost nakon
stvaranja meusobnog povjeranja. Tokom svae vidljivim postaju osjetljive strane neke
osobe, njena povezanost sa situacijom i najdublji osjeaji. U svai padaju sve maske i
postajemo sasvim otvoreni. Odnos izmeu dviju osoba moe se produbiti zahvaljujui takvoj
otvorenosti. Meusobno povjerenje i potivanje mogu porasti. Ipak, za ostvarivanje svega
ovog potrebno je nauiti kako se na konstruktivan nain svaa (raspravlja). U toku svae
uielj bi morao prilagoavati svoju poziciju i ulogu i znati se prilagoavati uenikovim
potrebama, morao bi prepoznati kada ueniku treba stogi otac, blaga majka ili
ravnopravni partner. To je preduvjet odgojne i kvalitetne svae izmeu uitelja i uenika.

14

15

LITERATURA:

Braja P. (1992) , Menaderska komunikologija, Razgovor, problemi i konflikti u poduzeu,

Zagreb
Braja P. (1991), Interpersonalle Komunication und Fmilie.Z. system, Zagreb
Esser W.M. (1975), Individuales Konfliktverhalten in organisationen, Stuttgard
Osmi I. (2002), Komunikacije i interakcije u nastavnom procesu, Tuzla
Preuzeto sa: http://www.scribd.com/doc/19981434/Pavao-Braj%C5%A1a-Pedago
%C5%A1ka-komunikologija-seminar#scribd
Preuzeto sa: http://www.pedagog.rs/GTZ/medijacija/konflikt.pdf

16