REALIZAM

7. epoha europskog kulturnog kruga koja traje od tridesetih do ezdesetih i

sedamdesetih godina 19. stoljea (1830.- 1860/70.)
Pojam realizam dolazi od latinske rijei realis to znai stvaran
Poetika realizma
Napredak tehnike, prirodnih nauka, razvitak gradova, sloeni problemi
industrijalizacije utjeu na umjetnost onoga vremena. Javlja se tenja da se
stvari prikau onakvima kakve jesu, a stvarnost u njezinom neizoblienom i
neuljepanom obliku.
Realizam je odreen mimetikom teorijom umjetnosti (gr. mimesisoponaanje) to upuuje na injenicu da knjievnost tei neposrednom
prouavanju i odraavanju zbilje( zrcalo). Pisci realisti pisat e o svojoj
suvremenosti, o konkretnom stanju drutvenog ivota u odreenom
povijesnom trenutku.
Velik utjecaj na stvaralatvo realizma imao je pozitivizam- filozofski pravac
koji postavlja zahtjev da spoznaja mora ostati kod pozitivnih injenica, da se
mora ograniiti na ono to je mogue iskustveno provjeriti. Pozitivisti su
promatrali drutvo te su vjerovali da mogu stvoriti znanost o drutvu na istim
naelima na kojima su stvorene i prirodne znanosti.
Zaetnik pozitivizma je Auguste Comte, jedan od osnivaa sociologije.
Pozitivizam je utjecao na knjievnost realizma pa je ona postavila za svoj cilj
donoenje odreenih spoznaja o drutvu, kao to ini filozofija ili znanost.
Upravo zato knjievnost realizma pokazuje interes za socioloka i
psiholoka pitanja.
Tematika realizma
Socijalno- psiholoka tematika; svi slojevi drutva ulaze u pievu obradu,
ne samo izuzetni i odabrani pojedinci kao kod romantiara. Realisti daju
psihologiju drutva i sredine- ovjek je prikazan kao drutveno bie usko
povezano sa sredinom u kojoj ivi.
Naela realizma:
1.Naelo tipinosti
Pisac realist opisuje tipine ljude, skupine i mjesta. Opisujui jedan lik,
opisuje se cijela skupina kojoj taj lik pripada. Lik u realistikom stvaralatvu
prikazan je kao drutveno, psiholoko i intelektualno bie te je podloan
promjenama- likovi se tijekom radnje razvijaju, oni su plastini; pisci se slue
svim vrstama karakterizacije u oblikovanju likova
(etika, psiholoka, socioloka, govorna)

Realizam i naturalizam
Bojana Pralica, prof.

2. Naelo kritinosti
Pojava realizma povezana je s jaanjem i usponom graanske klase. Pisac
realist podvrgava svojoj analizi sve tipove drutvenog ponaanja i kritizira ih.
Upravo se realizam pojavljuje u zemljama naglaenih socijalnih suprotnostiFrancuska, Engleska, Rusija
Francuska: G. Flaubert, H. de Balzac
Rusija: N. V. Gogolj, L.N. Tolstoj, F.M. Dostojevski
Engleska: C. Dickens
3. Naelo objektivnosti
Realisti ele prikazati svijet objektivno, a ne kroz perspektivu pojedinog lika.
Kako bi to objektivnije prikazali stvarnost u djelu, realisti se slue
objektivnim pripovjedaem. Objektivni pripovjeda je nepristran, neuoljiv,
distanciran od zbivanja. Pripovijeda u treem licu i ne poistovjeuje se s
likovima, ve ih puta da ive svojim ivotom.
Knjievni rodovi i vrste u realizmu
U realizmu dominantno mjesto zauzima proza, osobito roman koji je kao vrsta
pogodan za razotkrivanje ljudskog karaktera, detaljizirane opise graevina,
krajolika i karaktera.
Poetika realizma ne moe se doslovno primijeniti na poeziju jer je ona
subjektivna i osjeajna, pa se u vrijeme kljune dominacije realizma pojavljuje
modernistika poezija (Charles Baudelaire: Cvjetovi zla, 1857.)

NATURALIZAM (lat.naturalis-prirodan); VERIZAM u Italiji

Naturalizam- knjievni pravac, odreeno knjievno razdoblje, ali i na sama
tehniku opisivanja
-javlja se sedamdesetih godina 19. stoljea u Francuskoj, a punu afirmaciju
doivljava osamdesetih i devedesetih godina 19.stoljea
Teorija naturalizma
-nastoji prikazati ivot to uvjerljivije, a osobito njegove rune i negativne
strane, bez ikakvog uljepavanja- estetika runoe
Autor teorije manifesta naturalizma je Emile Zola sa svojim djelom
Eksperimentalni roman.
Zola se oslanja na teoriju miljea (franc. mileiu) Hippolytea Tainea prema kojoj
je ljudski karakter proizvod :
nasljea, sredine i trenutka u kojem neto djeluje na pojedinca. Ljudski je
karakter odreen, determiniran imbenicima na koje pojedinac ne moe
djelovati vlastitom voljom.
Realizam i naturalizam
Bojana Pralica, prof.

Romanom se nastoji proniknuti u zakonitosti psihikog ivota i ljudskih

odnosa. Zadrava sva obiljeja realistikog romana- fabula, socijalnopsiholoka karakterizacija likova; vana je bioloka karakterizacija lika
(odreenje lika njegovim biolokim nasljeem), odlikuje se opisima
negativnog, runog u ovjeku i drutvu te zahtijeva znanstveni pristup u
prikupljanju injenica- pisac je znanstvenik koji provodi eksperiment.
Zola otvoreno opisuje strasti, surove scene, animalno ponaanje; izravni opisi
ivotinjskog u ljudskoj prirodi te runog i izopaenog u ljudskom drutvu.

Realizam i naturalizam
Bojana Pralica, prof.